BIT DRAVE SA SOCIOLOKOG I PRAVNOG GLEDITA:

1.) SA SOCIOLOKOG (Max Webber) ona svojom vlau intervenira u sluaju

interpersonalnih sukoba, kako bi utjecala na ponaanje ljudi koje ugroava
cjelovitost drutvene zajednice
2.) S PRAVNOG GLEDITA (Hans Kelsen) - drava intervenira na propisani
nain u sluaju povrede pravnih pravila o ponaanju njezinih graana,
zabranjujui drugima da se poslue odmazdom te prisiljavajui naruitelja
tih pravila da se podvrgne intervenciji njezinih tijela. Takva intervencija
znai:
Sustavno donoenje brojnih i raznovrsnih pravila o zamiljenom
poeljnom ponaanju u ivotu ljudi
Postojanje dravnog aparata vlasti koji podrava sustavnu primjenu
donesenih i proglaenih pravila

KAZNENO PRAVO INSTRUMENT REGULACIJE DRAVNE DJELATNOSTI

JAVNOG KANJAVANJA
Drava djelatnost javnog kanjavanja regulira propisima:
1.) Materijalnog KP proglaavaju neko ponaanje protiv vrijednosti
drutvenog poretka kaznenim djelom, predviaju kaznu ili kakvu drugu
mjeru za to ponaanje, te odreuju pretpostavke pod kojima se ona moe
primijeniti u konkretnom sluaju
2.) Procesnog KP njima se ureuje kazneni postupak (kp) od svoje poetne
toke do zavrne toke (sustav pravila kojima se normira kp)
3.) Izvrnog KP ureuje izvrenje kazne ili druge kaznene sankcije izreene
poinitelju (nije dio procesnog prava jer se ne odnosi na donoenje sudske
odluke o krivnji i kazni, nego na izvrenje ve donesene odluke)
Ove 3 grane KP predstavljaju kazneno pravo u irem smislu

PODJELA KAZNENOG PRAVA NA MATERIJALNO I PROCESNO

16.st. njemaka ConstitutioCriminalisCarolina sadri propise materijalnog i
procesnog KP
18.st. dolazi do podjele (velika reforma kaznenog prava u okviru
prosvjetiteljstva) nastaje uenje o zakonskom biu kaznenog djela - shvaa ih
se kao skup normi s dvojakom funkcijom (zabrana pojedincu da se ponaa na
nain opisan zakonskim opisom + zapovijed dravnoj vlasti da protiv poinitelja
pokrene postupak i kazni ga)
Do danas ta podjela nije do kraja provedena . KZ sadri neke norme KPP-a (npr. o
kaznenom progonu po privatnoj tuni ili na prijedlog oteenog), a ZKP sadri
neke norme materijalnog KP-a (npr. odredbe o kd nieg stupnja krivnje koje
omoguavaju negativnu odluku o kaznenom progonu u javnom interesu). Veza

izmeu KPP i KP je izraena i inkriminiranjem nehajnih KD (u postupku olakano

dokazivanje krivnje).

KAZNENI POSTUPAKje skup pravno utvrenih radnji i mjera koje sukobi i neki
drugi subjekti poduzimaju u sluaju vjerojatnosti da je netko poinio kd s ciljem
utvrenja je li kd poinjeno, tko je poinitelj te moe li mu se zato izrei propisana
kazna ili druga sankcija.

Sudionici su sud, dr.odvjetnitvo, vjetaci, svjedoci

Pod radnjama podrazumijevamo oevid, ispitivanje svjedoka, vjetaka....a
pod mjerama odvoenje, zadravanje, pritvor
CILJ KAZNENOG POSTUPKA

Utvrditi da li je djelo poinjeno, tko ga je poinio i izrei mu sankciju (kazniti

ga)
Utvrenje krivnje ili nedunosti okrivljenika
ira drutvena svrha osim cilja, kp slui i da se kroz autoritet pravomone
sudske presude otkloni neizvjesnost izmeu pripadnika ire drutvene
zajednice
SUSTAVNO UREENJE I DIJAKRONIJSKI REDOSLIJED RADNJI U KAZNENOM
POSTUPKU
Kp mora biti ureen sustavno:

Radnje i mjere protiv neke sobe moraju se poduzimati susljedno, po

dijakronijskom redoslijedu (od pojave vjerojatnosti da je netko poinio kd kao
poetne toke, do konane toke sadrane u pravomonoj sudskoj presudi)
Odluke koje se donose u postupku moraju postii odreeni stupanja
stabilnosti (nepromjenjivosti)
Sustavnim ureenjem elo se postii da kp na kraju doe do tonog rezultata, tj.
do pravilnog i potpunog utvrenja krivnje te izricanje kazne poinitelju kd koja
odgovara propisanim zakonskim pretpostavkama.
Dijakronijski redoslijed radnji u kp-u znai da su one vrsto ulanane, a kod nas se
to vidi iz slijedeih primjera:
a) Zakonski propisi izrijekom predviaju redoslijed poduzimanja pojedinih
procesnih radnji, pr.:
DO upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava im je podnesena
Nakon zavretka istrage DO je duan u roku 15 dana podignuti
optunicu ili obustaviti istragu
b) Pojedine procesne radnje moraju se poduzimati u propisanim rokovima, pr.:
DO je duan ispitati uhienika najkasnije 16 sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku
Okrivljenik mora biti ispitan prije okonanja istrage
2

DVIJE SUPROTNE TENDENCIJE PRILIKOM NORMIRANJA KAZNENOG

POSTUPKA:
1.) TENJA ZA EFIKASNOU da se pojedinci i drutvena zajednica zatite
kanjavanjem svakog pojedinog krivca
2.) TENJA ZATITE OSOBNIH PRAVA GRAANA I PRAVA ORKIVLJENIKA glavna
ideja je da se svakom graaninu omogui potpuna obrana da bi se izbjegla
osuda nevinog i sprijeila samovolja i zlouporaba dravne vlasti

POVIJESNI TIPOVI KAZNENOG POSTUPKA

1. AKUZATORNI KP (OPTUNI)
Predstavlja (pravni) spor izmeu stranaka (tuitelja i optuenika) koji se vodi pred
neovisnim i nepristranim sudom s ciljem da se taj spor rijei. To je najstariji oblik
kp-a, nastao najprije u primitivnim zajednicama, a kasnije se razvio u antikoj
Grkoj i Rimu. Slian je graanskom parninom potupku jer je nastao kad je
veina povreda pravila ponaanja smatrana privatnim deliktom.
Danas postoji u zemljama angloamerikoga pravnog kruga. Naziv je dobio po
tuitelju (lat. accusator) koji je svojom tubom pokretao kp, te nakon to je
optuenik prihvatio nadlenost suca za rjeavanje spora tuitelj je snosio teret
dokazivanja injenica optube (funkcija progona/optube).

Tuitelj pokree spor podnosei tubu sudu (kao ovlateni tuitelj moe se
javiti osoba oteena kd-om, pripadnik njezina roda ili u doba rimske drave
quivis ex populo, tj.svaki rimski graanin)
- Tuitelj je duan dokazati osnovanost svoje optube, tj.da je optuenik
poinio kd za koje je optuen i da postoje sve injenice na koje pravo
nadovezuje kanjavanje delikventa
- Snosi teret dokazivanja ne uspije li tuitelj dokazati navode svoje
optube, sud mora optuenika osloboditi optube u smislu naela:
actorenonprobantereusabsolvitur
- U fukciju progona spadaju sve procesne radnje poduzete radi
pronalaska poinitelja kd, tj.da se on privede i osudi (pokretanje
postupka, ukazivanje na postojanje injenica na tetu optuenika,
podizanje optunog akta)
Optuenik dunost optuenika sastoji se u obvezi da na poziv doe na sud
i odgovori na tubu, a to znai da je njegova jedina dunost izjaviti smatra li
tubu osnovanom
- Optuenik bi pravnotehniki osporavanjem optube zapoeo njihov spor
- Dunost optuenika je upustiti se u spor i na to ga se moe prisiliti, ali
ta dunost nikako ne obuhvaa dunost dati bilo kakav iskaz o spornom
dogaaju (tuitelju se brani i da optuenika osobno koristi kao dokazno
sredstvo dokazivanja svoje optube, npr.da ga podvrgne ispitivanju o
injenicama koje je iznio u optubi)
3

Optueniku pripada pravo poduzimati sve radnje u postupku radi

postizanja najpovoljnije odluke koja mu pravno pripada. U tu funkciju
spadaju procesne radnje poduzete radi utvrivanja injenica u korist
okrivljenika i da se primjene propisi koji su za njega najpovoljniji te da
se tako osigura donoenje najpovoljnije odluke.
- Nije duan dokazivati da nije kriv, ali ima to pravo
- Potpuno je ravnopravan s tuiteljem
Sud (inokosni sudac ili zbirno tijelo) je donosio odluku u sporu na temelju
javne, usmene, neposredne i kontradiktorno provedene rasprave na kojoj su
stranke izvodile dokaze (sud je iskljuivo pazio na pravilnost izvoenja
dokaza)
- Njegova funkcija je presuenje spora izmeu stranaka, tj.treba li
optuenika proglasiti krivim ili ga osloboditi optube (ima pasivan
poloaj), koja se ispunjavala donoenjem presude, utemeljene vie na
slobodnoj procjeni suda o optuenikovoj opasnosti za zajednicu, nego
na racionalnoj argumentaciji (presuda je u pravilu bila nepobojna)
- Sud ne moe zapoeti kp po vlastitoj inicijativi, ve samo na inicijativu
tuitelja (lat. ne eat iudex ex officio)
- Objektivnost suda nastoji se postii pravilom da u tom postupku stranke
iznose dokaze i vre ispitivanje vjetaka i svjedoka
Glavni nedostatak akuzatornog kp-a u tome to je inicijativa za pokretanja i
voenje postupka za svako, pa i najtee kd iskljuivo u rukama privatnika, a ne
dravnog tijela koje bi bilo nadleno za sustavno pokretanje kaznenog progona
poinitelja teih kd. Svaki odustanak tuitelja od kaznenog progona dovodi do
paralize represivnog sustava drutvene zajednice i izostanka kanjavanja
delikventa.

2. INKVIZITORNI KP (ISTRANI)
To je jedostrano uredovanje dravne vlasti u sluaju sumnje da je poinjeno kd sa
svrhom da se pronae i kazni njegov poinitelj.
Razvio se u antikom Rimu u doba Carstva, kroz rimsko kanonsko pravo katolike
crkve uao je u praksu svjetovnim sudova talijanskih gradova u 13.st. (glosatori i
postglosatori). Recipiran je u njemake zemlje od strane Habsburgovaca u 16.st.,
a u Francusku ordonansama kraljeva u 17.st.
Omoguuje brzu i uinkovitu represiju. Dravna tijela su po slubenoj dunosti
pokretala kp i donosila odluku o kanjavanju krivca, bez obzira na volju oteenih
subjekata (tzv.oficijelnost kaznenog progona i postupka) pri emu su sama imala
potpuunu inicijativu u prikupljanju i izvoenju dokaza (tzv.istrana ili inkvizitorna
maksima).
Naelo oficijelnosti je nastalo je jo prije graanske revolucije u XIX st., u doba
apsolutne monarhije. Nastalo je radi shvaanja da uinkovitost kaznenog
postupka ne smije trpjeti zbog ureenja iz ranijeg starog akuzatornog postupka
po kojem se kazneni postupak pokretao iskljuivo na temelju privatne tube ili na
4

tubu bilo kojeg graana.. To je bilo previe ne popularno za oblik javnog

kanjavanja. U poetku se odnosilo samo na inkvirenta, a kasnije i na javno
(dravno) tuiteljstvo.
Postupak se sastoji od 2 dijela:
1.) Istraga provodi ju inkvirent (posebni sudski istraitelj), koji postupak
pokree po slubenoj dunosti im na bilo koji nain sazna da je neka
osoba poinila kd
- Okrivljenik (inkvizit) je bio objekt postupka. On je bio pravno duan
priznati kd ako ga je poinio. Ukoliko ne prizna, sud ga moe torturom
prisiliti na priznanje (u kontinentalnoj Hrvatskoj do 1776.god.)
- Tijekom istrage inkvirent ispituje okrivljenika, svjedoke i vjetake kako
bi razjasnio sluaj da se moe donijeti odluka o krivnji
- Postupak je potpuno tajan. Inkvirent mora na propisani nain svaki
dokaz zapisniki zabiljeiti te tako nastaje spis predmeta (acta)
2.) Suenje nakon dovrene istrage inkvirent bi ostavljao itav spis
predmeta sudskom vijeu ovlatenom da donese odluku o inkvizitovoj
kaznenoj odgovornosti
- Sudsko vijee donosi odluku posredno, na temelju spisa
(qoudnonestinactis, nonestinmundo)
- Sud je vezan posebnim pravilima o ocjeni dokaza bez priznanja
okrivljenika ili bez suglasnog iskaza dvoje besprijekornih svjedoka
oevidaca kd, sud za bilo koje tee kd ne moe donijeti osuujuu
presudu (sustav zakonske ili vezane ocjene dokaza)
- Sud na temelju spisa moe donijeti 3 vrste presude:
Osuujuu kada je potpuno uvjeren u okrivljenikovu krivnju
Oslobaajuu kada je potpuno uvjeren u okrivljenikovu nevinost (lat.
absolutioabactione)
Otputanje ispod suenja (lat. absolutioabinstantia) ukoliko nije
uvjeren niti u krivnju niti u nedunost, tj.ukoliko postoji sumnja o
poinjenju kd. U tom sluaju dolazi do privremene obustave postupka
bez uinka pravomonosti. Postupka se protiv okrivljenika moe
svakodnevno nastaviti i okrivljenik moe biti osuen na plaanje
izvanredne kazne (poena extraordinaria)
Glavni nedostatak je u objedinjavanju razliitih procesnih funkcija u rukama
jednog procesnog subjekta, suca kao dravnog slubenika, kojem manjkaju
pravno i stvarno jamstvo neovisnosti. Sr inkvizitornog postupka je istraga. Sudilo
se iskljuivo na temelju tog dijela postupka.
elji kanjavanja krivca pod svaku cijenu su rtvovana okrivljenikova prava
obrane (postupak prema njemu je bio u potpunosti tajan, vrlo rijetko je okrivljenik
imao pravo na branitelja, a i tada samo u zavrnim dijelovima postupka kada su
ve bili skupljeni dokazi potrebni za presudu).
Okrivljenik je bio pretvoren u puki predmet postupanja, pa ak i podvrgnut
pravnim propisima reguliranom muenju metodi istraivanja istine koja ne samo
da je potpuno neprihvatljiva s humanog stajalita zatite temeljnog prava na ast
i dostojanstvo ovjeka, na njegovu tjelesnu i osobnu nepovredivost, nego je
5

neracionalna (na torturi priznaju i neduni) te nepravedna (krivi poinitelj je

mukama kanjen, ali ako ih izdri ima ansu biti osloboen glavne kazne, a
neduni je uvijek kanjen umjesto da bude osloboen od svake kazne).
1776.god. u Hrvatskoj je ukinuta tortura (patent Marije Terezije)

3. MJEOVITI POSTUPAK
U doba prosvjetiteljstva javlja se estoka kritika inkvizitornog postupka. Voltaire i
Beccaria kritiziraju njegove nedostatke s pozicije kole prirodnog prava, ali i sa
socijalnopsiholokih motrita. Na temelju liberalistikih ideja prosvjetitelju su
upuivali na prednosti tadanjeg kaznenog postupka u Engleskoj (akuzatornog).
Neposredno nakon Revolucije 1789.g. u Francuskoj su uvedeni najvaniji
konstruktivni elementi engleskog kaznenog postupka (suenje pred porotom,
odluivanje o krivnji na temelju naela slobodnog, unutarnjeg sudakog
uvjerenja).
Za vrijeme Napoleonove vladavine oni su izmijenjeni i dopunjeni u tzv. Zakon o
krivinoj istrazi iz 1808.g. koji je postao prototipom zakona o kaznenom postupku
novog tzv. Mjeovitog tipa za brojne europske zemlje.
U Hrvatskoj kazneni postupak postaje mjeovit za vrijeme AU.
1873.g. nakon ukidanja apsolutizma donesen moderan Kaznenoprocesualni red
(vrijedi u Istri i Dalmaciji austrijska polovica)
1875.g. po uzoru na njega hrv. Sabor donosi Kazneni postupnik za Hrvatsku i
Slavoniju
1929.g. unificirano kpp stare Jugoslavije Zakonik o sudskom krivinom postupku
1948.g. donesen Zakon o krivinom postupku po uzoru na sovjetsko pravo
1953.g. znatno reformiran Zakonik o krivinom postupku (vie puta noveliran)
1991.g. RH ga preuzima nakon osamostaljenja
1997.g. donesen Zakon o kaznenom postupku
2008.g. donesen novi Zakon o kaznenom postupku, kojim se odstupa od
klasinog modela mjeovitog kaznenog postupka (u fazi istranog postupka vie
nema istranog suca, uvedena tuiteljska istraga, uloga istranog suda
podijeljena izmeu DO i suca istrage)

Suvremeni mjeoviti kazneni postupak predstavlja sintezu elemenata

optunog i istranog tipa kaznenog postupka u pravnom sustavu radnji i
mjera dravnih tijela u sluaju vjerojatnosti nekog kd, poduzetih radi
pravilnog razluivanja krivih od nedunih te ostvarivanja naela javnog
kanjavanja krivih.

Elementi akuzatornog postupka:

Ustrojstvena podjela kaznenog suda na profesionalne suce koji vode

glavnu raspravu i na laike suce, tzv.porotu koji odluuju o
optuenikovoj krivnji
Podjelu funkcija kaznenog progona i voenja postupka (izmeu
dravnog tuitelja koji je pokretao pripremni stadij i istranog suca koji
ga je na zahtjev dravnog tuitelja zapoinjao i vodio) za koju se smatra
da istranom sucu jami nepristranost tijekom postupka
Poloaj okrivljenika kao procesnog subjekta kojem pripadaju odreena
prava namijenjena ostvarivanju funkcije obrane (npr.pravo na strunu
pomo branitelja, pravo na tono poznavanje predmeta optube i
najvanijih njezinih dokaza, pravo na predlaganje izvoenja pojedinih
radnji u postupku i na nazonost prilikom njihova poduzimanja, pravo
na razgledavanje spisa predmeta....)
Sudjelovanje javnosti na glavnoj raspravi koja se vodi usmeno i
neposredno (tj. uz ponovljeno izvoenje svih ranije prikupljenih dokaza
pred raspravnim sudom). Okrivljenika sud smije ispitivati, ali on nije
duan odgovoriti niti snositi teret dokaza, pa je sud u sluaju
nedostatnih dokaza za krivnju duan donijet oslobaajuu presudu
unato preostalim sumnjama u optuenikovu nedunost. Ta presuda
nakon iskoritenih pravnih lijekova moe postati pravomona.

Elementi inkvizitornog postupka:

Podjela na stadije (pripremni stadij, stadij stavljanja okrivljenika pred

optubu i stadij glavne rasprave)
Posebna uloga dravnog tuitelja ili dravnog odvjetnika koji ima
zadau sustavno provoditi progon poinitelja kd po sluenoj dunosti
Dunost istranog suca kao voditelja pripremnog postupka, ali i glavnog
suda da po vlastitoj inicijativi prikuplja dokaze i istrauje injenice koje
e posluiti za osnovi presude (inkvizitorna maksima)
Omoguuje se ispitivanje okrivljenika radi dobivanja informacija o
injenicama (ali bez pravne obveze okrivljenika da ih iskazuje)

IZVORI KPP-A

MATERIJALNI znae normativnu djelatnost dravnih tijela koja

rezultira skupovima pisanih normi ili stalno ponavljanje postupaka i
odluka koje s vremenom postaju obvezne za budue sluajeve u takvim
istim ili slinim situacijama

FORMALNI to su pisani propisi koji ureuju kp, a sadrani su u opim

pravnim aktima koje donose nadlena tijela dravne vlasti. Mogu biti:
a) Unutarnji i meunarodni ( s obzirom na podrijetlo)
b) Ustavni, zakonski i podzakonski (s obzirom na rang)
c) Glavni i sporedni (s obzirom na pitanje u kojoj mjeri su posveeni
reguliranju kp-a)

GLAVNI IZVORI KPP-A (U RH)

a) Unutarnji izvor ustavnog ranga Ustav RH
b) Unutarnji izvor zakonskog ranga ZKP iz 1997. I ZKP iz 2008.
c) Unutarnji izvor podzakonskog ranga donosi ih upravna vlast (tj.nadleni
ministri), a to su razni pravilnici, naputci i poslovnici (npr.pravilnici o
kaznenoj evidenciji, zvunom snimanju rasprave u kp-u...)
d) Meunarodnog ranga Meunarodni paket UN-a o graanskim i politikim
pravima, lanak 41. MGPP, Prvi fakultativni protokol uz MGPP, Europska
konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

SPOREDNI IZVORI KPP-A

a) Unutarnji sporedni izvori ustavnog ranga Ustavni zakon o Ustavnom sudu
(1999., izmjene i dopune 2002.), Ustavni zakon o suradnji RH s
Meunarodnim kaznenim sudom (1996.)
b) Unutarnji sporedni izvori zakonskog ranga Zakon o dravnom
odvjetnitvu (2009.), Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta (2009.), Zakon o sudovima za mlade (2011.), Zakon o
odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (2003.)....
c) Unutarnji sporedni izvori podzakonskog ranga ovdje spadaju mnogobrojni
opi akti tijela dravne uprave (ona ih donose u izvravanju svojih
zakonskih ovlasti na odreenom podruju, a djelomino zahvaaju kazneni
postupak)
d) Sporedni meunarodni izvori Konvencija UN protiv torture i drugih sirovih,
neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka, Konvencija o sprjeavanju
muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, Statut
Meunarodnog kaznenog suda za teka krenja meunarodnog
humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije donesen na temelju
Rezolucije Vijea Sigurnosti, Rimski statut Meunarodnog kaznenog suda

VAENJE IZVORA KPP-A U RH

1. PRAVILO TEMPUS REGIT ACTUM VREMENSKO VAENJE

Kp vodi se prema odredbama zakona to je na snazi u trenutku
poduzimanja radnje ( nije vano to je neko kd poinjeno prije stupanja na
snagu zakona o kaznenom postupku, ve se pretpostavke za poduzimanje i
valjanost neke procesne radnje odreuju prema zakonu koji je vaio u
trenutku njezina poduzimanja).
Novi propisi primjenjuju se na one stadije koji slijede nakon stupanja na
snagu novog zakona,a stari propisi se primjenjuju sve do zakljuenja ranijih
stadija zapoetih po starom postupku. Iz toga proizlaze dva bitna pravila:
Stare radnje ne moraju se ponavljati, jer su njihovi rezultati valjani i po
novom zakonu
Rokovi koji su tijeku na dan stupanja na snagu novog zakona moraju se
raunati po propisima povoljnijima za stranku
Materijalno kazneno pravo takva pitanja rjeava naelno prema odredba
aKZ na snazi u trenutku poinjenja djela (tzv. Zabrana retroaktiviteta ili
povratnog djelovanja u kaznenom pravu). Od toga postoji iznimka ako je
novi KZ blai za poinitelja (isto propisuje i Ustav RH).
Pojedine odredbe ZKP-a ponekad stupaju na snagu u razliite dane, i
stupnjevito prestaju vaiti to je tzv. Abrogacijska klauzula.

2. PRAVILO LOCUS RECIT ACTUM PROSTORNO VAENJE

Hrvatski sudovi i druga dravna tijela smiju, u pravilu, radnje kp-a
poduzimati samo na dravnom podruju te na mjestima koja su pravno s
njima izjednaena. Iznimke od toga pravila mogu se ustanoviti samo
meunarodnim ugovorima, kojima drave, u elji da poveaju uinkovitost
svojih represivnih tijela, meusobno doputaju da ona djeluju i izvan svojih
dravnih granica.
Hrvatski sudovi druga dravna tijela smiju u kp-u primjenjivati iskljuivo
nae pravo, pravo suda, tzv. lex fori. To vrijedi i u sluaju ako vode kp za
djelo poinjeno u inozemstvu.
Iznimke od toga naela predviaju posebni propisi meunarodne
kaznenopravne pomoi (ZOMPO) u 2 sluaja:
Ako domai sud udovoljavajui zamolnici stranog kaznenog suda
poduzme kakvu radnju kaznenog postupka po odredbama stranog
prava
Ako domai sud, u posebnom postupku donese odluku o izvrenju
kaznene presude koju je donio strani sud prema pravilima svojeg
kaznenog procesnog prava (strogo gledajui, u ovom sluaju je strana
kaznena presuda ukljuena u odluku hrvatskog suda, no kako je
utemeljena na stranom materijalnom i procesnom kaznenom pravu,
domaa odluka koju odreuje njezino izvrenje znai implicitno
priznanje valjanosti toga kaznenog prava)

3. CUIUS REGIO, EIUS IURISDICTIO VAENJE S OBZIROM NA OSOBE

9

Primjeni kpp-a RH podlijeu sve osobe nad kojima hrvatski sudovi (i neka
druga dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku) imaju jurisdikciju
(sudbenost).
Jurisdikcija ili sudbenost je izraz kojima se oznaava obavljanje sudbene
vlasti u nekoj dravi (Ustav RH propisuje Sudbenu vlast obavljaju sudovi,
a opseg sudbene vlasti odreuje se Zakon o sudovima).
Jurisdikcija ima 2 razine:
Prema van odnosno prema stranoj dravi ili meunarodnoj organizaciji
koja znai pravo domaih sudova suditi za kd u svim sluajevima
vjerojatnosti poinjenja nekog kd, u kojima se moe primijeniti domai
kazneni zakon prema pravilima o njegovom prostornom vaenju
Prema unutra odnosno prema drugim tijelima dravne vlasti koja znai
djelatnost suenja, tj. u kaznenom postupku pravo i dunost izricanja
kazni poiniteljima kd na temelju pravnih pravila koja se u presudi
primjenjuju na utvreno injenino stanje
Takva osoba moe biti bilo koji domai dravljanin ili stranac, bez obzira na
to nalazi li se on trenutano u zemlji ili inozemstvu, protiv kojega se smije
pokrenuti i zapoeti kp, ako postoji vjerojatnost da je poinio kd na
hrvatskom dravnom teritoriju, a iznimno i u inozemstvu.

KAZNENOPROCESNI IMUNITET
Neke osobe su izuzete iz kaznene jurisdikcije hrvatskih sudova temeljem
odredaba unutarnjeg ili meunarodnog prava, to znai da se protiv njih ne
smije pokretati, zapoinjati ili voditi kazneni postupak, bez obzira na to to
su ispunjene pretpostavke ->POTPUN KAZNENOPROCESNI IMUNITET.
Ako ovlatenika titi samo od pojedinanih radnji ili mjera dravnih tijela,
ali ne i od mogunosti zapoinjanja ili voenja kp-a on je DJELOMIAN.
APSOLUTAN vrijedi za sa kd
RELATIVAN vrijedi za odreena kd
FUNKCIONALAN vrijedi samo za kd poinjena u obavljanju slubene
dunosti (imaju ga dravni odvjetnici kao relativan materijalnopravni
imunitet za izraeno pravno miljenje o predmetu koji im je dodijeljen
protiv njih se ne moe odrediti istrani zatvor, osim ako to ne dopusti
dravnoodvjetniko vijee)
Potpun i apsolutan imunitet uivaju samo osobe kojima je to zajameno
Ustavom RH, a to su:
1. Zastupnici Hrvatskog sabora zastupnik ne moe biti pozvan na
kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili
glasovanje u Hrv. Saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv
10

njega moe pokrenuti kp bez odobrenja HS (osim u sluaju ako je

zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u
trajanju duljem od pet godina u tom se sluaju mora obavijestiti
predsjednika HS)
2. Suci Ustavnog suda RH imaju imunitet kao i zastupnici u HS
3. Suci opinskih, upanijskih i Vrhovnog suda RH suci i suci
porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost
za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju odluke, osim ako se
radi o krenju zakona od strane suca koje je KD. Sudac ne moe u
postupku pokrenutom zbog KD uinjenog u obavljanju sudake dunosti
biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani zatvor bez odobrenja
Dravnoga sudbenog vijea.
4. Predsjednik RH ima imunitet nepovredivosti. Ne moe pritvoren niti
se protiv njega moe pokrenuti kp bez prethodnog odobrenja Ustavnog
suda (osim u sluaju ako je zateen u injenju kd a koje je propisana
kazna zatvora u trajanju duem od pet godina).
Navedene osobe uivaju i tzv. materijalni imunitet, tj. pravo na posebni
razlog iskljuenja krivnje , propisan materijalnim kaznenim pravom, za kd
poinjeno pri glasovanju ili davanju miljenja u tijelu (npr. u sudskom vijeu)
iji su lanovi (tzv. verbalna kaznena djela). Budui da se tada ne moe ni
pokrenuti niti zapoeti kp jer ne postoji krivnja odnosno kanjivost
poinitelja, materijalni imunitet ima za pravnu posljedicu postojanje
kaznenoprocesnog imuniteta.
Zapoeti kp u kojem je nadleno tijelo uskratilo odobrenje za voenje mora
se obustaviti jer je kaznenoprocesni imunitet pravna smetnja za kazneni
progon, odnosno postupak (ali ne i izvrenje kaznene sankcije koja je
izreena i postala pravomona prije nego to je osuenik postavljanjem na
odreenu dunost stekao kaznenoprocesni imunitet). Kazneni postupak se
obustavlja: u istrazi rjeenjem, a u stadiju glavne rasprave presudom kojom
se tuba odbija.
Po KZ zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne
moe poduzeti ili ne moe nastaviti. Meutim, prestankom funkcije prestaje i
kaznenoprocesni imunitet ovlateniku pa je kp tada mogue zapoeti ili
nastaviti osim ako se radi o djelu za koje ovlatenik ima materijalni imunitet.
Ako je neka osoba naknadno stekla kaznenoprocesni imunitet, a protiv nje se
ve vodi kp, sud je od nadlenog tijela duan zatraiti odobrenje za nastavak
toga postupka
Kaznenoprocesni imunitet ne oslobaa ovlatenika ope dunosti
svjedoenja u kp-u (ako odbije svjedoiti mogu se primijeniti odreene mjere
procesne prisile, isto kao i protiv svakog graanina)
Kaznenoprocesni imunitet po meunarodnom pravu od sudbenosti
hrvatskih sudova u kpu-u odredbe meunarodnog prava izuzimaju, u
interesu meunarodnih odnosa, odreeni krug osoba koje obnaaju
dravne dunosti ili dunosti u meunarodnim organizacijama i tijelima. Ti
se izuzeci odnose na objekte (prostorije i predmete) i na osobe (u odnosu
na koje dravna tijela i sudovi ne mogu pokrenuti i voditi kp, podvrgnuti ih
mjerama procesne prisile ili ispitivanju kao svjedoka)
11

Imunitet po obiajnom mp-u ureuju poloaj dravnog poglavara,

predsjednika vlade i lanova vlade kada se slubeno nalaze u
inozemstvu, dajui im tada apsolutni kaznenoprocesni imunitet
Imunitet po ugovornom mp-u osobe pokrivene imunitetom prema
ugovornom meunarodnom pravu su:
a) Osobe koje uivaju pravo eksteritorijalnosti ili tzv. diplomatski
imunitet (akreditirani veleposlanici i lanovi njihovih obitelji u RH,
slubeno osoblje stranog veleposlanstva, privatno osoblje
stranog veleposlanstva koje ima dravljanstvo njegove drave,
efovi stranih drava i vlada i lanovi njihovih obitelji, razni drugi
posebni izaslanici stranih drava) u pravilu imaju apsolutni i
potpuni kaznenoprocesni imunitet, a od radnji domaih tijela kp-a
izuzete su i prostorije njihova ureda i doma, vozila, prtljaga i
korespodencija koju koriste
b) Osobe koje uivaju tzv. konzularni imunitet (konzularni zastupnici
svojih drava, akreditirani u RH) oni imaju relativni, tj.
funkcionalni kaznenoprocesni imunitet, ali prostorije njihova
ureda se smatraju nepovredivima
c) Osobe koje imaju status meunarodnih slubenika (mnogobrojni
slubenici raznih svjetkih i regionalnih meunarodnih
organizacija, pripadnici raznih stranih oruanih snaga)
d) Osobe koje uivaju tzv. salvusconductus(pravo slobodnog
prolaza) to je stara ustanova srednjevjekovnog prava koja je
poinitelju kd jamila da ga sud nee zatvoriti za vrijeme suenja
ako se odazove pozivu i pojavi na suenju. Danas sadri ugovore
o meunarodnoj kaznenopravnoj pomoi koji svjedocima i
vjetacima u inozemstvu na taj nain prua jamstvo da se protiv
njih u dravi koja pomo trai nee pokrenuti niti voditi kp za
neko kd koje su eventualno poinili na tetu njezinu ili njezinog
dravljanina, ako se odazovu pozivu te na suenje dou iz drave
koja tu pomo prua. Ima sadraj apsolutnog kaznenoprocesnog
imuniteta, ali je vremenski ogranien u pravilu vrlo kratkim
rokovima unutar kojih njegov ovlatenik po prestanku dobivanja
njegovog iskaza, mora napustiti zemlju moliteljicu
Ako osobe s diplomatskim ili konzularnim imunitetom poine kd na podruju
RH i u njoj je ve zapoela sluba pokrivena imunitetom, tijela kaznenog
postupka moraju odmah izvijestiti Ministarstvo vanjskih poslova koje e dalje
postupiti na odgovarajui nain (npr. zatraiti opoziv ili protjerivanje
akreditiranog dunosnika). Drava koja je tu osobu poslala oe se odrei
imuniteta (no to se u praksi ne dogaa, pa toj dravi treba omoguiti
pokretanje kp-a te eventualnu osudu poinitelja koji je opozvan ili protjeran iz
RH).
Iako se kod nas taj postupak pravno ne moe pokrenuti, do moe samostalno
ili putem istraitelja poduzeti pojedine dokazne radnje kojima e se prikupiti
dokazi o kd-u. Oni se potom mogu dostaviti dravi poiljateljici na daljnji
postupak.

12

4. VAENJE S OBZIROM NA PREDMET

Glavno pitanje je izvrenje kazne i drugih mjera poinitelja kd-a, a sud u
kp-u mora rijeiti i neka sporedna pitanja, kao to su trokovi kp-a te
odluivanje o imovinskopravnim zahtjevima.
Imamo i sporedna pitanja (npr. pitanja izruenja poinitelja stranoj dravi) i
druge postupke koji osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona.

NAELA KOJA SE ODNOSE NA POKRETANJE I ZAPOINJANJE

KAZNENOG POSTUPKA

1. AKUZATORNO NAELO
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev

ovlatenog tuitelja
Ono odreuje da je funkcija kaznenog progona strogo odvojena od funkcije
suenja, to znai da:
a) Sud nikada ne moe zapoeti kazneni postupak samoinicijativno, ak
niti onda kada se kd dogodilo pred oima suda (nemo iudex sine
actore)
b) Sud mora voditi kazneni postupak vezano uz postojanje i predmet
zahtjeva ovlatenog tuitelja
Ako tuitelj odustane od zahtjeva , sud mora obustaviti postupak, odnosno
na raspravi donijeti presudu kojom se tuba odbija
Sud moe voditi postupak samo protiv osobe na koju se zahtjev ovlatenog
tuitelja odnosi te u presudi smije osuditi samo tu osobu i samo za takvo
kd
Ako se tijekom postupka pokae da je kd poinila neka druga osoba ili da je
okrivljenik poinio neka druga kd, a ne ona opisana u zahtjevu tuitelja,
sud o tome mora izvijestiti tuitelja kako bi mu dao priliku da zatrai
proirenje postupka na ta djela ili osobe
ZKP propisuje akuzatorno naelo vrlo strogo i to ini tako da sve sluajeve
povrede ovoga naela sankcionira kao apsolutno bitne povrede odredaba
kaznenog postupka koje za sobom povlae nevaljanost presude donesene
u takvom postupku
RAZLOZI PRIHVAANJA:
a) Akuzatornim naelom omoguuje se sudu objektivnost pri utvrivanju
injenica i odluivanju
b) Okrivljeniku i obrani omoguava se kritiziranje procesnih teza tuitelja
bez straha od zamjeranja sucima
c) Pri donoenju osuujue presude za kd za koja se progon vri po
slubenoj dunosti osigurava se suglasnost suda i dravnog
odvjetnitva oko pitanja krivnje poinitelja kd

13

2. NAELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA

Prema ZKP-u ako zakon drukije ne propisuje, ovlateni tuitelj za kd za

koja se progoni po slubenoj dunosti je dravni odvjetnik koji je duan za

ta kd pokrenuti postupak i u njemu obavljati funkciju progona u interesu
RH i svih njenih graana, bez obzira na privatnu volju oteenika
To naelo nastalo je u doba apsolutne monarhije, u inkvizitornom
kaznenom postupku, kada se smatralo da uinkovitost kaznenog progona
ne smije trpjeti zbog ureenja iz akuzatornog kaznenog postupka po
kojemu se kazneni postupak pokretao iskljuivo na volu oteenika ili bilo
kojeg graanina (popularnom tubom). U poetku se naelo oficijelnosti
kaznenog progona odnosilo samo na inkvirenta (istraitelja), ali je kasnije
prebaeno na dravno tuiteljstvo zasebno od sudske vlasti, tj. Na dravno
odvjetnitvo (reforme u 19.st.)
Neka kd pogaaju preteito privatne interese te u takvim sluajevima
materijalno kazneno pravo radi uvaavanja privatnih interesa i radi
zahtjeva ekonominosti odreuje iznimke od naela oficijelnosti kaznenog
progona, a to su:
a) KAZNENI PROGON PO PRIVATNOJ TUBI privatna tuba je vrsta
optunog akta kojega moe podnijeti oteenik za odreeni, manji broj
kaznenih djela. Privatni tuitelj je ovlateni tuitelj te je duan podnijeti
tubu u roku od tri mjeseca od kada je saznao za kd i poinitelja. Ako
odustane od privatne tube sud mora obustaviti postupak, a na glavnoj
raspravi donijeti presudu kojom se tuba odbija. Kd za koja se progoni
po privatnoj tubi su: tjelesna ozljeda, prisila, kd protiv asti i ugleda ,
kraa stvari male vrijednosti, oduzimanje tue pokretne stvari u
privatnom vlasnitvu.....
b) KAZNENI PROGON NA PRIJEDLOG za odreena kd kazneni postupak se
pokree na prijedlog oteene osobe ili drugih ovlatenih osoba. Taj
poticaj dolazi u vidu prijedloga za progon koji se podnosi dravnom
odvjetnitvu. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 3 mjeseca od kada je
ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kd i poinitelja. Kod tih
kddr.odvjetnik je ovlateni tuitelj, ali je njegov kazneni progon
apsolutno odreen voljom ovlatenika na prijedlog za poduzimanje
progona, tj. Ne samo da ga smije da ga smije pokrenuti samo onda
kada nepobitno ustanovi da postoji prijedlog za progon, nego mora od
progona odustati ukoliko ovlatenik taj prijedlog povue. Kd za koja se
progoni na prijedlog su: teka ozljeda u sluajevima srodstva izmeu
poinitelja i oteenika, prijetnja poinjena prema neslubenoj osobi,
neovlateno otkrivanje slubene tajne, zlouporaba kreditne kartice....
c) KAZNENI PROGON NA TEMELJU SUGLASNOSTI za neka kd za koja se
progoni po slubenoj dunosti, dr.odvjetnik smije pokrenuti postupak
samo uz suglasnost oteene ili neke druge osobe u zakonu tono
14

odreene. Dr.odvjetnik ovdje smije pokrenuti kazneni postupak bez

suglasnosti, ali mora od ovlatene osobe zatraiti izjanjenje o tome je li
suglasna s kaznenim progonom ili nije.
Izjave o odustanku od privatne tube ili povlaenje prijedloga za progon su
neopozive procesne radje. Svoje povlaenje suglasnosti ovlatenik moe
opozvati sve dok dr.odvjetnik zbog njega nije u kaznenom postupku
izjavio da odustaje od kaznenog progona.

3. NAELO LEGALITETA
ZKP propisuje da je, ako zakon drukije ne propisuje, dr.odvjetnik duan

poduzeti (pokrenuti i podravati) kazneni progon kada postoji osnovana

sumnja da je odreena osoba poinila kd za koje se progoni po slubenoj
dunosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe
Naelo legaliteta je jamstvo da e dr.odvjetnik prema svakom poinitelju
postupati na jednak nain u pokretanju kaznenog postupka, bez
diskriminacije motivirane drutvenim statusom poinitelja kd
Razvilo se u njemakom pravu krajem 19.st. pod utjecajem apsolutnih
teorija o kazni. Smisao i opravdanje kazne je u pravednoj odmazdi koja se
moe realizirati samo u kaznenom postupku, pa je i naelo legaliteta
kaznenog postupka logino procesno rjeenje za ostvarenje tako
postavljenog materijalnopravnog cilja.
U zemljama drugih temelja prava prihvaeno je naelo svrhovitosti ili
naelo oportuniteta po kojem dravni odvjetnik ne mora, nego moe
poduzeti kazneni progon ako smatra da je to svrhovito sa stajalita
dravnog interesa
ZAKONSKE SMETNJE ZA PROGON POINITELJA KAZNENIH DJELA:
a) Prijavljeno djelo nije kd za koje se progoni po slubenoj dunosti
b) Ako je nastupila zastara, ako je djelo obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem
c) Postoje druge okolnosti koje iskljuuje kazneni progon
d) Postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivnju
e) Ako ne postoji osnovana sumnje za kd za koje se progoni po slubenoj
dunosti
IZNIMKE OD NAELA LEGALITETA (ZKP) odbaaj kaznene prijave prema
naelu svrhovitosti osim kad mu je to doputeno prema posebnom
zakonu, dr.odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati
od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kd za
koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je:
a) S obzirom na okolnosti vjerojatno da e se u kaznenom postupku protiv
okrivljenika okrivljenik osloboditi od kazne
b) Protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne, a pokretanje kaznenog
postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na teinu,
15

narav djela i pobude iz kojih je ono poinjeno, te na rezultate koje je

kazneno pravna sankcija ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kd
c) Okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom
kaznenom sudu radi provoenja postupka za drugo kd
d) Okrivljenik prijavljen za vie kd kojima je ostvario bie dvaju ili vie kd ,
ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje
kaznenog postupka za druga kd ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje
kazne ili drugih sankcija poinitelju
- Rjeenje dravni odvjetnik dostavlja okrivljeniku, oteeniku i
podnositelju kaznene prijave. Uz rjeenje, oteeniku e se dostaviti
i pouka da u roku od 8 dana od dana primitka rjeenja moe
podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku, ako smatra da
rjeenje nije osnovano. Oteenika e se upozoriti i da, ako ne
podnese pritubu, svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u
parnici.
- Vii DO duan je postupiti po pritubi u roku od 30 dana od njezina
primitka. Ako utvrdi da je rjeenje osnovano, o tome e izvijestiti
oteenika i uputiti ga da svoj imovinskopravni zahtjev moe
ostvariti u parnici, a ako utvrdi da rjeenje nije osnovano, naloit e
niem DO da odmah nastavi rad na predmetu, o emu e izvijestiti
oteenika, okrivljenika i podnositelja kaznene prijave

NAELA KOJA SE ODNOSE NA VOENJE KAZNENOG POSTUPKA

1. RASPRAVNO NAELO
Stranke samostalno i samoinicijativno prikupljaju procesnu grau za presudu
(u prikupljaju i izvoenju dokaza iskljuivo stranke jesu ovlatene odrediti
krug injenica koje se pred sudom utvruju i za njih prinositi dokaze)
U mjeovitom kp prisutna je kombinacija inkvizitornog i raspravnog naela
raspravno dominira tijekom rasprave
Elementi raspravne naravi:
Dokazi koji se sastoje u iskazima svjedoka (okrivljenika, svjedoka, vjetaka)
izvode stranke prema modelu unakrsnog ispitivanja (stranke ih i pozivaju
na sud)
Ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije
izvedenim dokazima, su u kp-u izvodi samo one dokaze koji se odnose na
odluku o kazni (dakle, ono ga vee u pogledu pravnorelevantnih injenica
krivnje)
OGRANIENJA RASPRAVNOG NAELA:
Prekluzija prava na izvoenje dokaza stranke su naelno dune
dokazne prijedloge iznijeti prije rasprave, na sjednici optunog vijea
odnosno na pripremnom roitu i na to ih upozorava i predsjednik vijea u
pozivu za pripremno roite
16

Nesporne injenice u kp-u dokazuju se samo sporne injenice (takve o

ijem postojanju stranke iznose kontradiktorne tvrdnje). Sud takve
injenice na raspravi ne utvruje, nego samo ita ranije pribavljene
zapisnike o iskazima svjedoka....koji se odnose na te injenice

2. INKVIZITORNO NAELO ILI INKVIZITORNA MAKSIMA

Oznaava pravo suda i drugih dravnih tijela da po slubenoj dunosti
prikupljaju injenice i dokaze vane za donoenje presude

Dominacija tijekom prethodnog postupka (neovisno o tome vodi li se istraga

ili ne dokazne radnje poduzima iskljuivo DO bez nadzora suda i bez znanja
obrane da bi na temelju tih radnji donio odluku u podizanju optunice pred
nadlenim sudom bez obzira na to to ga ZKP formalno oznaava strankom
u postupku on samostalno i samoinicijativno u obliku slubenike istrage
prikuplja svu procesnu grau)
Inkvizitorni elementi prisutni tijekom rasprave:
Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su
vane za suenje
Sud, tj. Vijee tek iznimno moe po slubenoj dunost, dakle bez prijedloga
stranaka, odluiti o izvoenju pojedinog dokaza, i to samo ako smatra da
upuuje na postojanje razloga za iskljuenje protupravnosti ili krivnje ilina
injenicu o kojoj ovisi odluka o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi,
djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi,
posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju
imovinske koristi, oduzimanju predmeta te trokovima kaznenog postupka
Sud i nakon oitovanja optuenika da se smatra krivim za sve toke
optube, ima dunost izvoditi druge dokaze koji se odnose na odluku o
kazni i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom te trokovima
kaznenog postupka

OGRANIENJA INKVIZITORNOG NAELA:

Pravila akuzatornog naela sud presudom smije obuhvatiti samo

osobu koja je optuena i djelo za koje je optuena, pa u postupku ne smije

utvrivati injenice koje se odnose na drugu osobu, tj. na druga djela.
Istovjetnost osobe odreuju njeni identifikacijski podaci, a istovjetnost djela
njegov injenini opis. Kad bi sud iznenadio obranu stavljanjem dodatnog
KD na teret okrivljenika, to bi predstavljalo tzv. apsolutno bitnu povredu
odredaba kaznenog postupka (albena osnova).
Notorne injenice se ne trebaju uvaavati one ije se poznavanje
moe oekivati od ireg kruga ljudi u sredini u kojoj se vodi kp (mogu se
utvrditi na temelju na temelju zemljovida, kalendara....). meutim, moe se
utvrivati da neka injenica nije opepoznata ili da u stvarnosti nije
postojala.
Zabrana reformacije inpeius pravni lijek za okrivljenika ne smije
uzrokovati nepovoljniju sudsku odluku od pobijanje ako je sam okrivljenik
17

izjavio taj pravni lijek. Isto vrijedi i za izvanredne pravne lijekove (zahtjev
za obnovu kp, zahtjev za zatitu zakonitosti i zahtjev za izvanredno
preispitivanje pravomone presude). Povreda ove zabrane je apsolutno
bitna povreda odredaba kp-a
Dokaznim zabranama u uem smislu to su propisi koji sprjeavaju da
se odreene injenice dokazuju u kp (npr. slubena, vojna, dravna tajna),
odnosno da se odreeni dokaz ne smije koristiti pri dokazivanju odreenih
injenica (npr. injenica sumnjive smrti moe se dokazati samo iskazom
vjetaka).
Dokaznim zabranama u irem smislu to su propisi koji sprjeavaju da
se tzv. nezakoniti dokazi koriste u kp, odnosno da se neka injenica
dokazuje dokazom pribavljenim na nezakonit nain

3. NAELO USMENOSTI
Sud smije donijeti presudu samo na temelju injenica i dokaza iznesenih na
raspravi

Za osnovi presude moe se uzeti samo onaj dokazni materijal koji je izveden
i raspravljen u usmenom obliku (optunica se ita na raspravi, optuenik se
usmeno izjanjava o osnovici optunice, svjedoci i vjetaci na raspravi
usmeno izjavljuju, oteenik usmeno obrazlae svoj imovinskopravni zahtjev)
Svrha naela usmenosti:
Omoguava stranci da se odmah izjasni o navodima i zahtjevima svojeg
procesnog protivnika
Omoguava sudu da reagira brzo i usmjerava postupak
Naelo usmenosti je pretpostavka za provedbu naela neposrednosti i
naela javnosti na raspravi iznimka od naela usmenosti je postupak za
izdavanje kaznenog naloga
Odnos naela usmenosti i naela neposrednosti: naelo usmenosti je
po opsegu ire, a po sadraju ue:
naelo usmenosti odnosi se na cjelokupno komuniciranje stranaka i suda
tijekom procesnih radnji, a naelo neposrednosti samo na izvoenje i
ocjenu dokaza na raspravi
naelo usmenosti ostvaruje se i kad se o dokazu koji se sastoji od iskaza
neke osobe na raspravi samo usmeno proita ranije sastavljeni zapisnik ili
se autor neke isprave usmeno ispita kao svjedok o njezinu sadraju, a da
se ta isprava neposredno ne proita (no takvo postupanje znai krenje
naela neposrednosti)

4. NAELO NEPOSREDNOSTI
U uem smislu (formalna neposrednost) znai da raspravni sud mora uvijek
u dokaznom postupku sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom
18

 U irem smislu (materijalna neposrednost) znai da sud ne smije zamijeniti

jedan izvorni dokaz izvoenjem nekog drugog dokaza o njegovom sadraju,
nego uvijek mora nastojati da se pribavi i na raspravi izvede taj izvorni dokaz
Dokazi koji se sastoje u iskazima osoba moraju se na raspravi izvesti na taj
nain da se te osobe pozovu pred sud i pred njim ispitaju. Isprave i tehnike
snimke podnose se u originalu koji se ita ili reproducira
Rasprava se mora voditi koncentrirano, kako se ne bi dogodilo da izmeu
pojedinih njezinih dijelova ili roita proe dulje vremensko razdoblje (3
mjeseca). Ako je odgoda glavne rasprave trajala dulje od 3 mjeseca,
rasprava mora iznova poeti i svi se dokazi moraju ponovno izvoditi
Rasprava se mora voditi pred vijeem u stalnom sastavu, jer bi inae
presudu donosili suci koji nisu sudjelovali u dokaznom postupku uz povredu
formalne neposrednosti
Svrha:
omoguuje sudu pouzdanije utvrivanje injeninog stanja, a stranci u
postupku da sazna za sadraj dokaza protustranke i suprotstavi joj se u
ostvarivanju svojih procesnih ciljeva odnosno interesa
Neposredno se pribavljeni dokazi mogu ocijeniti sa stajalita logike
(istinit/neistinit), valjan/nevaljan) i psiholoki (pokreti tijelom gestikulacija,
boja i ton glasa). U neposrednom se ispitivanju uvijek mogu postaviti
pitanja prema spoznajnim potrebama ispitivaa
Zakon sankcionira samo one povrede naela neposrednosti koje prema
iskustvu ozbiljno dovode u pitanje ostvarenje njene svrhe, npr.;
Nastavljanje rasprave pred novim predsjednikom vijea, bez njezina
zapoinjanja iznova i ponavljanja svih do tadaizvedenih dokaza je tzv.
apsolutno bitna povreda odredaba kp-a koja bezuvjetno dovodi do ukidanja
presude ako vii sud ustanovi njezino postojanje
itanje prije sastavljenog zapisnika o iskazu neke osobe izvan sluajeva u
kojima je zakon to dopustio je tzv. relativno bitna povreda odredaba (moe
dovesti do ukidanja presude)
IZNIMKE OD NAELA NEPOSREDNOSTI:
Sluajevi u kojima se sud moe posluiti ranijim zapisnicima o iskazima
okrivljenika, svjedoka i vjetaka, umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka
na raspravi ako optuenik na raspravi odstupni od svog prijanjeg iskaza
ili ne eli iskazivati, ili ako je iznimno doputeno da se rasprava odri bez
njegove nazonosti, odnosno da mu se sudi u odsutnosti, kod iskaza
svjedoka, suokrivljenika, osuenika ili vjetaka ako se odnose na injenice
koje stranka nije osporavala, ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele
ili se ne mogu pronai, ako bez zakonskih razloga odbijaju iskazivati, ako
stranke izjave suglasnost za itanjem ranijeg iskaza svjedoka ili vjetaka
koji nije nazoan, bez obzira na to je li bio pozvan ili ne
Sluajevi u kojima sud smije umjesto itanja izvornika neke isprave na
raspravi samo ukratko usmeno izloiti njezin sadraj (npr. zapisnik o
pretrazi stana)
Sluajevi u kojima sud smije prekidati raspravu u kraim vremenskim
razmacima i nakon tih razmaka nastaviti raspravu gdje je bila prekinuta
(prekid zbog omora, proteka uredovnog vremena, kraih priprema optube
19

ili obrane) prekid do 15 dana ako je dulje od 15 dana, ali do 3 mjeseca

to je odgoda rasprave, npr. zbog prikupljanja novih dokaza, zbgo raspravne
nesposobnosti optuenika
Sluajevi u kojima je dolo do izmjene u sastavu sudskog vijea, ali je
vijee ipak, nakon suglasnosti stranaka, odluilo da se svjedoci i vjetaci ne
ispituju ponovno, nego da se samo proitaju ranije sastavljeni zapisnici

5. NAELO SOBODNE OCJENE DOKAZA

Pravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kp-u da ocjenjuju postojanje ili
nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim
dokaznim pravilima
Sud temelji presudu samo na injenicama iznesenim na raspravi. Sud je
duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima
te na temelju takve ocjene dokaza izvesti zakljuak je li neka injenica
dokazana.
Ocjena dokaza preputena je unutarnjem sudakom uvjerenju, ali ta je
metoda nadopunjena sa zahtjevom da sudac pri ocjeni dokaza bude vezan
nekim drugim objektivnim pravilima koja racionaliziraju proces formiranja
njegovog miljenja o postojanju injenica. Ta pravila su zakon logike i opeg
ljudskog iskustva, a ije je pridravanje sudac duan iskazati u obrazloenju
presude, te na taj nain omoguiti strankama i viem sudu kontrolu tog
procesa.
PRAVILO IN DUBIO PRO REO Dvojbu o postojanju injenica koje tvore
obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud
rjeava presudom na nain koji je povoljniji za okrivljenika.
Nastalo je u 19.st., poslije francuske revolucije
Dvojba o postojanju svih injenica koje idu u korist okrivljenika (npr.
postupanje u nunoj obrani) rjeava se tako da se u presudi utvruje
njihovo postojanje, a ako je sud u dvojbi u pogledu okolnosti koje idu na
tetu okrivljenika, u presudi e utvrditi da takve okolnosti ne postoje
Pravilo in dubio pro reo se ne primjenjuje:
a) Pri rjeavanju pravnih pitanja (npr. je li bespomonost zbog
alkoholiziranosti potpada pod stanje bespomonosti koje pravno
zatiuje KZ)
b) U iznimnim sluajevima u kojima je teret dokaza na okrivljeniku
(kazneno djelo klevete)
PREJUDICIJELNA (PRETHODNA) PITANJA to su pravna pitanja koja sama
za sebe nisu predmet kaznenog postupka, ali bez njihovog rjeenja nije
mogue odluiti o glavnom pitanju kaznenog postupka, odnosno donijeti
osuujuu presudu (npr. je li netko prisvajanjem stvari poinio krau
potrebno je utvrditi da je stvar bila tua, je li poinitelj kd dravljanin RH)
Ta pitanja e sud rijeiti izvoenjem dokaza o pravno relevantnim
injenicama ije se postojanje tvrdi i primjene odgovarajue pravne norme
na utvrene injenice pritom je on slobodan:
a) Moe sam rijeiti to pitanje (to rjeenje djeluje samo u tom konkretnom
predmetu)
20

b) Moe zastati s postupkom i priekati da to pitanje rijei sud u drugom

postupku ili drugo dravno tijelo takva odluka ne vee sud u ocjeni je
li poinjeno odreeno kd
IZNIMKE OD NAELA SLOBODNE OCJENE DOKAZA:
Sluaj obnove kp-a koji je zavren pravomonom presudom utemeljenom
na lanoj ispravi, lanom iskazu svjedoka, odnosno na kd-u suca ili
dravnog odvjetnika da bi se ishodila obnova takvog postupka, mora se
pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaene
krivima za ta kd-a
Sluaj u kojem je netko za drugoga iznosio ili pronosio da je poinio kd za
koje se progoni po slubenoj dunosti da bi okrivljenik optuen za takav
oblik klevete bio osloboen, njegov prigovor istine se mora temeljiti na
pravomonoj presudi kojoj je ta osoba osuena za to kd
Sluaj u kojem se okrivljeniku utvruju okolnosti u kojima je ivio prije
poinjenja kd-a npr. je li okrivljenik prethodno kanjavan moe se utvrditi
samo na podlozi podataka iz kaznene evidencije

6. NAELO JAVNOSTI
Na sudskoj raspravi u postupku protiv punoljetnih poinitelja kd-a mogu biti
nazone unaprijed neodreene punoljetne osobe ovisno o prostornim
mogunostima sudnice
Ako su svjedoci djeca ili maloljetnici, nee biti ispitani na raspravi ako se
tijekom rasprave pojavi potreba za njihovim ispitivanjem, ono se provodi
primjenom odredbi o posebnom nainu ispitivanja tih svjedoka u prethodnom
postupku
Faktina ogranienja naela javnosti su prostorni kapacitet sudnice i
meprimjereno ponaanje publike i procesnih sudionika
Naelo javnosti nastalo je u 19.st., kao reakcija na inkvizitorni kp jer se njime
htjela suzbiti samovolja i arbitrarnost inkvizitornog kp-a apsolutne monarhije
danas je predvieno i u Ustavu RH, EKLJP i MPGPP
Osim prava na fiziku nazonost, graani imaju pravo i da sve to uju na
raspravi iznesu u sredstvima javnom priopavanja
Svrha: graani svojom nazonou na raspravi utjeu na sud da izvodi
dokaze u skladu s propisanim procesnim pravilima i da o predmetu kaznenog
postupka odluuje uz potivanje raspravnog naela i naela kontradiktornosti
te neposredne sudske ocjene dokaza / omoguuje graanima vidjeti kako se
napadnutim pravnim dobrima prua pravna zatita
Povreda ovog naela je apsolutno bitna uvijek povlai ukidanje presude
IZNIMKE, TJ. SLUAJEVI ISKLJUENJA JAVNOSTI S RASPRAVE:
1. Obligatorno iskljuenje javnosti predvieno u vie zakona:
ZKP (Vijee e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio radi zatite
djeteta ili maloljetnika te na zahtjev rtve kd protiv spolne slobode i
udorea, tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka)
ZUSKOK (kada se ispituje krunski svjedok protiv pripadnika zloinake
organizacije)
ZSM (izvidi kd i postupak prema maloljetniku su tajni)

21

2. Fakultativno iskljuenje javnosti sud moe od otvaranja

zasjedanja pa sve do zavretka rasprave iskljuiti javnost na vlastiti
poticaj ili na prijedlog stranaka ako je to potrebno radi:
Zatite sigurnosti i obrane RH
uvanja tajne koja bi tetila raspravi (slubene, vojne, dravne, poslovne,
osobne)
uvanja javnog reda i mira
Zatite osobnog ili obiteljskog ivota okrivljenika, oteenika i drugih
sudionika u postupku (npr. kd protiv braka, obitelji i mladei, bolovanje od
teih bolesti i sl.)
Iznimke od izuzetaka:
U pogledu osoba iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke u kp-u,
rtvu, oteenika te njihove zastupnike i opunomonike
U pogledu procesnih radnji iskljuenje javnosti nikad se ne odnosi na
objavu presude, dakle presuda se uvijek mora objaviti u javnom zasjedanju
(jedino se moe iskljuiti javnost pri objavi razloga presude
Odluku o iskljuenju javnosti donosi Vijee rjeenjem koje mora biti
obrazloeno i javno objavljeno. alba protiv rjeenje ne zadrava izvrenje.

GLAVNI SUBJEKTI KAZNENOG POSTUPKA

Glavne procesne funkcije su takve djelatnosti bez kojih kp ne bi mogao
postojati, a to su funkcija kaznenog progona (koju vri tuitelj), funkcija
obrane (okrivljenik) i funkcija suenja (sud).
Glavni subjekti kp-a su tuitelj, okrivljenik i sud
Sve druge osobe koje sudjeluju u kp-u su procesni sudionici. Oni imaju
odreena prava i dunosti, al nisu subjekti kaznenoprocesnog odnosa, stoga
nisu ni kaznenoprocesni subjekti
Oteenik, branitelj, zakonski zastupnik te opunomoenik su sporedni
procesni subjekti

Stranke procesni subjekti koji su nositelji suprotnih funkcija u kp-u i koje

raspolau priblino jednakim procesnim pravima
Stranke u kp-u su tuitelj i okrivljenik, koji svoj procesni poloaj naelno
izjednaenih nositelja suprotstavljenih funkcija optube i obrane stjeu na
temelju optunog akta, a gube okonanjem kp-a ili svojim prestankom

VRSTE SPOSOBNOSTI U KAZNENOM POSTUPKU

1. Stranaka sposobnost
2. Procesna sposobnost
3. Raspravna sposobnost
STRANAKA SPOSOBNOST
Stranaka sposobnost je sposobnost ili mogunost odreenog subjekta da
bude stranka u postupku, tj. da nastupa kao ovlateni tuitelj ili okrivljenik.
22

Ovlateni tuitelj moe biti:

a) Dravni odvjetnik za kaznena djela koja se progone po slubenoj
dunosti.
b) Privatni tuitelj osoba oteena kaznenim djelom za koje se progoni po
privatnoj tubi. Svojstvo privatnog tuitelja moe imati fizika osoba bez
obzira na spol, dob ... Kao privatni tuitelj moe istupati i pravna osoba.
c) Supsidijarni tuitelj osoba koja je zaista oteena kaznenim djelom
Okrivljenik ne moe biti :
a) dijete, tj. osoba koja u trenutku poinjenja protupravne radnje nije
navrila 14 godina
b) osobe u odnosu na koje hrvatski sudovi nemaju jurisdikciju
PROCESNA SPOSOBNOST
Procesna sposobnost je sposobnost nekog subjekta da vlastitim radnjama
poduzima procesne radnje temeljem ispunjavanja zakonskih uvjeta.
Stranaka sposobnost je pretpostavka za procesnu sposobnost, ali svaka
stranaki sposobna osoba ne mora nuno biti i procesno sposobna.
Djeca i maloljetnici do 16 godina imaju stranaku, ali nemaju procesnu
sposobnost, pa umjesto njih radnje u kaznenom postupku poduzimaju zakonski
zastupnici. Maloljetnik s navrenih 16 godina moe sam podnijeti optuni
prijedlog ili privatnu tubu.

RASPRAVNA SPOSOBNOST
Raspravna sposobnost je faktika sposobnost okrivljenika da sudjeluje u
kaznenom postupku i tu sposobnost ima samo okrivljenik kao fizika osoba.
Okrivljenik u kaznenom postupku UVIJEK IMA stranaku i procesnu
sposobnost. Raspravno je pak sposoban onaj okrivljenik koji je psihofiziki
sposoban shvatiti predmet optube, pratiti tijek rasprave i koristiti se svojim
procesnim pravima.
Raspravna sposobnost moe biti umanjena, ali i nestati zbog tjelesne i
duevne bolesti, ali i zbog ponaanja okrivljenika (pr. trajk glau,
alkoholiziranost...). Za okrivljenika postoji pretpostavka raspravne sposobnosti, no
sud po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka mora paziti na to da li se
uslijed stvarnih indikacija pojavila sumnja u raspravnu sposobnost i nakon toga
utvrditi raspravnu nesposobnost.

23

USTROJSTVO, SASTAV I NADLENOST

SUDOVA
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sud je tijelo dravne vlasti koje sudbenu vlast obavlja neovisno i
samostalno, u okviru djelokruga i nadlenosti odreene ustavom i
zakonom.

Supstancijalna neovisnost jami sudovima, kao nositeljima sudbene

vlasti, neovisnost u odnosu na druga dravna tijela. Sudac sudi prema
svojem pravnom zvanju i iskljuivo je vezan samo ustavnim, zakonskim i
drugim propisima.
Osobna neovisnost omoguava sucima sigurno i stalno obnaanje svoje
sudake dunosti, odnosno obavljanje svih poslova njihove slube. Sucima se
osigurava neuklonjivost i nepremjestivost te imunitet u obavljanju slube, a s
druge strane se jami procesnim subjektima da e sudac pri rjeavanju
konkretnog postupka biti nepristran.

Ustrojstvo sudova:

Opinski kao prvostupanjski sudovi ustanovljuju se za podruje jedne ili

vie opina, jednog ili vie gradova ili dijela gradskog podruja
upanijski ustanovljuju se za podruje vie opinskih sudova
VSRH ustanovljen za podruje RH sa sjeditem u Zagrebu

NADLENOST SUDOVA
STVARNA NADLENOST
To je pravo i dunost jednog suda da sudi za odreeno kd zbog njegove
teine te drugih osobina ili zbog osobina njegova poinitelja kao i da obavlja
druge poslove predviene zakonom.

STVARNA NADLENOST OPINSKIH SUDOVA

Stvarno su nadleni suditi u prvom stupnju za kd za koja je zaprijeena
novana kazna ili kazna zatvora do 12 godina

Stvarno su nadleni donositi odluke izvan rasprave , potom u kaznenim

postupcima za koje su nadleni odluivati o potvrivanju optunice te
obavljati druge poslove propisane zakonom (odluivati o albama protiv
rjeenja za koje je to propisano zakonom)
Sude u vijeima od jednog suca i dva suca porotnika, osim ako zakonom nije
drugaije propisano
Za kd za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili
kazna zatvora do 5 godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac

24

 Za kd za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina stranke se mogu do

poetka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac
pojedinac, osim za sljedea kd:
edomorstva, usmrenja na zahtjev, prouzroenja smrti iz nehaja,
sudjelovanja u samoubojstvu, spolnog odnoaja s nemonom osobom,
spolnog odnoaja zlouporabom poloaja, prisile na spolni odnoaj,
iskoritavanja djece i maloljetnika za pornografiju, tekog kd protiv zdravlja
ljudi i izazivanja prometne nesree
Usmrenja, tekih kd protiv zdravlja ljudi, protiv okolia, protiv ope
sigurnosti
Za kd za koja je sastav suda propisan posebnim zakonom
U predmetima iz nadlenosti vijea opinskog suda stranke se mogu do
poetka rasrpave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac
pojedinac, osim ako sastav vijea nije propisan posebnim zakonom sudac
pojedinac ima ovlasti vijea (stranke tu suglasnost ne mogu opozvati)
Opinski sudovi donose odluke izvan rasprave u vijeima sastavljenim od 3
suca

STVARNA NADLENOST UPANIJSKIH SUDOVA

Sude u prvom stupnju:

a) Za kd za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 12 godina ili

dugotrajni zatvor
b) Za kd za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog
suda
c) Za kd protiv RH, kd protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,
osim kd zlouporabe opojnih droga, ubojstvo na mah, otmica, silovanje,
spolni odnoaj s djetetom, prijevare na tetu Europskih zajednica,
razbojnitva, razbojnika kraa, pranje novca, zlouporaba poloaja i
ovlasti
d) Za genocid, zloin agresije,odgovornost zapovjednika, terorizam,
financiranje terorizma, javno poticanje na terorizam/novaenje/obuka,
teroristiko udruenje, usmrenje, silovanje, podvoenje djeteta,
zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, subvencijska
prijevara, otmica osobe pod meunarodnom zatitom/napad na
osobu/prijetnja toj osobi
U drugom stupnju odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova, ako
zakonom nije drugaije propisano
Poduzimaju pravne radnje u nadlenosti suca istrage, rjeavaju o albama
protiv rjeenja za koja je to propisano zakonom, provode prethodni kazneni
postupak kad je to propisano zakonom
U predmetma u kojima sude u prvom stupnju odluuju o potvrivanju
optunice
Odluuju u postupku izvrenja kazne prema posebnim propisima
Provode postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba
Obavljaju poslove meunarodne pravne pomoi, izruenja i kaznenopravne
suradnje
Obavljaju i druge poslove koji su propisani zakonom
25

 Sude u prvom stupnju u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca

porotnika, a u vijeima od dva suca i tri suca porotnika za kd za koja je
propisana kazna dugotrajnog zatvora, osim ako zakonom nije drugaije
propisano

U vijeu sastavljenim od 3 suca sude o albama protiv odluka upanijskih

sudova/ donose odluke izvan rasprave te odluuju o drugim pitanjima, osim
ako zakonom nije drugaije propisano
Radnje u prethodnom postupku obavlja sudac upanijskog suda kao sudac
istrage
Odluke u postupku izvrenja zatvorskih kazni donosi sudac pojedinac
upanijskog suda kao sudac izvrenja

STVARNA NADLENOST VISOKOG KAZNENOG SUDA

Nadlean je:
Odluivati u drugom stupnju o albama protiv presuda opinskih sudova i
upanijskih sudova
Obavljati druge poslove predviene zakonom
Sudi u vijeima sastavljenim od tri suca, a u vijeu od pet sudaca kad
odluuje o albama protiv presude za kd za koja je propisana kazna
dugotrajnog zatvora (kao sudac pojedinac kad je to propisano zakonom)
Poinje s radom 2015.god

STVARNA NADLENOST VRHOVNOG SUDA RH

Nadlean je:
Odluivati u drugom stupnju o albama protiv odluka upanijskih sudova,
osim ako nije drugaije propisano zakonom
Odluivati u treem stupnju o albama protiv odluka donesenih u drugom
stupnju, kad je to propisano zakonom
Odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim
zakonom
Obavljati druge poslove propisane zakonom
Sudi u vijeima sastavljenim od 3 suca, a u vijeima od pet sudaca kad
odluuje o albama protiv presuda za kd za koja je propisana kazna
dugotrajnog zatvora

MJESNA NADLENOST
Mjesna nadlenost znai pravo i dunost jednog stvarno nadlenog
suda da sudi za odreena kaznena djela zbog povezanosti koja postoji
izmeu tog kaznenog djela, njegova poinitelja i tog suda.

26

 KRITERIJI ZA ODREIVANJE MJESNE NADLENOSTI :

1) PRIMARNI KRITERIJ

Primarni kriterij odreivanja mjesne nadlenosti je mjesto poinjenja

kaznenog djela.
Mjesno je nadlean sud na ijem je podruju kazneno djelo poinjeno ili
pokuano (forum delicti commissi).
Dvije su iznimke od primarnog kriterija:
a) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljenik
ima prebivalite ili boravite.
b) Za postupak prema maloljetnicima mjesno je nadlean u pravilu onaj
sud na podruju kojeg maloljetnik ima prebivalite odnosno boravite.

Ako je kazneno djelo poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili
na granici tih podruja ili se ne zna na kojem je podruju poinjeno, nadlean
je onaj sud koji je prvi na zahtjev ovlatenog tuitelja zapoeo postupak, a
ako postupak jo nije zapoet nadlean je onaj sud kojem je prije podneen
zahtjev za pokretanje progona (forum praeventionis).

Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu u domaem

pristanitu, nadlean je sud u ijem se podruju nalazi to pristanite, a u
ostalim sluajevima nadlean je sud na ijem podruju se nalazi matina luka
broda ili zrakoplova, ili domae pristanite u kojem se brod odnosno
zrakoplov prvi puta zaustavi.

2) POMONI (SUPSIDIJARNI) KRITERIJ

Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan
teritorija RH, nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima
prebilvalite odnosno boravite (forum domicilii) ako je sud na ijem
podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak,
ostaje nadlean i ako se saznalo za mjesto poinjenja kd
Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ni prebilvalite
odnosno boravite, nadlean je sud na ijem se podruju okrivljenik uhiti
ili sam prijavi (forum depraechensionis).
Ako je neka osoba poinila kd u RH i u inozemstvu, nadlean je sud koji je
nadlean za kd poinjeno u RH.
Ako se ni na koji nain prema ZKP ne moe odrediti mjesna nadlenost
suda, VSRH odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e
se provesti postupak (forum ordinarium).

SPAJANJE POSTUPKA
1) NADLENOST SUDA KOD SUBJEKTIVNOG KONEKSITETA
Subjektivni koneksitet postoji u sluaju kada je ista osoba okrivljena za vie
kaznenih djela, pa je za neka kaznena djela nadlean vii a za neka nii
sud, u tom je sluaju nadlean vii sud.

27

Ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj sud koji je na zahtjev
ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak nije zapoet
nadlean je onaj sud pred kojim je prvi podnesen zahtjev za progon.
2) NADLENOST SUDA KOD OBJEKTIVNOG KONEKSITETA
Objektivni koneksitet postoji u sluaju kada je vie osoba okrivljeno za
jedno kazneno djelo. U tom je sluaju nadlean onaj sud koji je, kao
nadlean za jednog od njih, prvi zapoeo postupak.

3) NADLENOST SUDA KOD MJEOVITOG KONEKSITETA

Ako se radi o mjeovitom koneksitetu, sud moe odluiti da se provede
jedinstveni postupak i donese jedinstvena presuda, ali samo ako izmeu
poinitelja kaznenih djela postoje meusobna veza i isti dokazi.

Jedinstveni postupak po ZKP u pravilu e se provesti: (l.25.st.1.)

a) Ako je ista osoba okrivljena za vie kd
b) Ako je vie osoba okrivljeno za jedno kd
c) Protiv poinitelja, sudionika, prikrivatelja, osoba koje su pomogle
poinitelju nakon poinjenja kd, te osoba koje nisu prijavile
pripremanje kd, poinjenje kd ili poinitelja
d) Ako je oteenik istovremeno poinio kd prema okrivljeniku
Jedinstveni postupak moe se provesti i ako je vie osoba okrivljeno za
vie kd, ali samo ako izmeu poinjenih kd postoji meusobna veza i ako
postoje isti dokazi
Ako je za neka od navedenih djela nadlean nii, a za neka vii sud, za
provoenje jedinstvenog postupka nadlean je vii sud. Ako su nadleni
sudovi iste vrste, nadlean je onaj koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja
prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, nadlean je sud
kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka.
O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje
jedinstvenog postupka (protiv rjeenja kojem je odreeno spajanje
postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje postupka nije doputena
alba)
Do podizanja optunice o spajanju i razdvajanju postupka odluuje
dravno odvjetnitvo koje je nadleno za provoenje jedinstvenog
postupka
Nadleni sud moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti do zavretka
rasprave odluiti da se postupak za pojedina kd ili protiv pojedinih
okrivljenika razdvoji i posebo dovri ili preda drugom nadlenom sudu.
rjeenje donosi sud nakon sasluanja prisutnih DO i okrivljenika (protiv
rjeenja alba nije doputena).

28

DELEGACIJA NADLENOSTI
Delegacija nadlenosti je prenoenje mjesne nadlenosti od suda koji je
po opim propisima mjesno nadlean postupati na neki drugi stvarni sud
odlukom vieg suda iz razloga predvienih zakonom (forum delegatum).
Delegacija nadlenosti moe biti:
obvezna (nuna) - O obveznoj delegaciji je rije kada je mjesno nadlean
sud iz stvarnih (npr. dugotrajna bolest suca ili poplava) ili pravnih (npr.
izuzee suca) razloga sprijeen postupati.
Fakultativna (svrhovita) - O fakultativnoj delegaciji je rije kad je oito da
e se pred sudom istog ranga lake provesti postupak iako postoje drugi
vani razlozi.
Na prijedlog Glavnog DO, Vrhovni sud moe za postupanje u pojedinom
predmetu iz nadlenosti opinskog suda odrediti upanijski sud kao stvarno
nadlean prvostupanjski sud, kad za to postoje naroito vani razlozi

POSLJEDICE NENADLENOSTI
Propisima o stvarnoj nadlenosti osigurava se da za tea kaznena djela
sudi sud vieg ranga koji ima vee garancije za ispravnu odluku. im sud
primjeti da nije stvarno nadlean, proglasit e se nenadlenim i po
pravomonosti rjeenja ustupiti predmet nadlenom sudu. Ako tek u fazi
rasprave utvrdi stvarnu nenadlenost, tj. da je nadlean nii sud, nee
predmet dostaviti tom sudu , nego e sam provest postupak i donijeti
odluku
Pravila o stvarnoj nadlenosti, ako su povrijeena, predstavljaju apsolutno
bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud
pazi po slubenoj dunosti.
Sud je duan paziti na svoju mjesnu nadlenost, te im primijeti da nije
nadlean, mora se proglasiti nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja
dostaviti predmet nadlenom sudu. Ako sud nije pravovremeno zapazio
svoju mjesnu nenadlenost, tj. ako stranke nisu pravodobno istaknule
prigovor mjesne nenadlenosti (do pravomonosti optunice), sud e i
dalje suditi u konkretnom kaznenom predmetu.
SUKOB NADLENOSTI
Sukob nadlenosti moe biti pozitivan i negativan.
Pozitivni sukob nadlenosti postoji kad dva ili vie sudova smatraju da su
nadleni u konkretnom sluaju.
Negativni sukob nadlenosti postoji ako sudovi otklanjaju tu mogunost.
Sukob nadlenosti rjeava zajedno vii nadleni sud. Tako sluaj sukoba
nadlenosti dvaju opinskih sudova rjeava njihov upanijski sud, a sukob
nadlenosti izmeu opinskog i upanijskog suda rjeava VSRH. Prije nego
donese rjeenje u povodu sukoba nadlenosti, sudac e traiti miljenje
do koji je nadlean postupati pred tim sudom kad se postupak vodi na
njegov zahtjev protiv tog rjeenja alba nije doputena.

29

IZUZEE SUCA
Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudake dunosti:
a) Ako je oteen kd-om
b) Ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, rtva, oteenik, njihov
zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani drug ili srodnik u ravnoj
lozi do bilo kojeg stupnja, u pobonoj lozi do 4.stupnja, a po tazbini do
2.stupnja
c) Ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem, rtvom ili
oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika,
hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili udomitelja
d) Ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku provodio
dokazno roite ili obavljao dokazne radnje ili je odluivao o prigovoru
za zatitu postupovnih prava obrane ili o albi protiv rjeenja o
provoenju istrage, ili je odluivao o potvrivanju optunice, ili je
sudjelovao u postupku kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik,
savjetnik rtve ili opunomoenik oteenika, odnosno tuitelja, ili je
ispitan ili trebao biti ispitan kao svjedok ili vjetak, a drugaije nije
propisano ZKP-om
e) Ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija
albom ili izvanrednim pravnim lijekom
Sudac ili sudac porotnik moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti
ako se izvan ovih sluajeva navedu i dokau okolnosti koje izazivaju
sumnju u njegovu nepristranost
im sudac sazna da postoji razlog za iskljuenje, duan je prekinuti svaki
rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji e mu
odrediti zamjenu ako je rije o iskljuenju predsjednika suda, on e sebi
odrediti zamjenika izmeu sudaca tog suda, a ako to nije mogue, zatrait
e od predsjednika neporedno vieg suda da odredi zamjenu
Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje
opravdavaju njegov otklon izvijestit e o tome predsjednika suda

Izuzee mogu traiti i stranke podnose zahtjev za izuzee odmah nakon

saznanja za razlog izuzea

Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u albu ili u
odgovoru na albu, ali najkasnije do poetka sjednice tog suda
Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca
porotnika koju u predmetu postupa, odnosno suca vieg suda duna je u
zahtjevu navesti i dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva
zakonska osnova za izuzee u zahtjevu se ne mogu navesti razlozi koji su
isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen (u suprotnom zahtjev
e se odbaciti u cjelosti, odnosno djelomino)
O zahtjevu za izuzee odluuje predsjednik suda ako se trai izuzee i
predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzee predsjednika vijea, suca ili

30

suca porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je

predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika izmeu sudaca tog suda
Ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik
neposredno vieg suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda,
odluku o izuzeu donosi vijee od pet sudaca tog suda protiv tih odluka
alba nije doputena
Kada sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo
izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je rije
o otklonu, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one
radnje za koje postoji opasnost od odgode
Odredbe o izuzeu suca i sudaca porotnika primjenjivat e se i na dravne
odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu
ovlatene zastupati DO u postupku, istraitelje, zapisniare, tumae i strune
osobe, a i na vjetake, ako za njih nije to drugo odreeno (o izuzeu DO
odluuje neposredno vii DO, a o izuzeu Glavnog DO odluuje kolegij svih
zamjenika Glavnoga DO)

TUITELJ
Sukladno akuzatornom naelu, funkcija suenja koju obavlja sud odvojena
je od funkcije progona koja je povjerena zasebnom procesnom subjektu
tuitelju.
Dvije su posljedice akuzatornog naela.
A) Prva je da se kazneni postupak moe zapoeti samo na zahtjev ovlatenog
tuitelja i ne moe se nastaviti ako ovlateni tuitelj odustane od tog
zahtjeva.
B) Druga posljedica akuzatornog naela je da se kazneni postupak moe
voditi samo i u odnosu na osobu na koju se zahtjev ovlatenog tuitelja
odnosi i samo za djelo opisano u tom zahtjevu.

TUITELJ
Tuitelj je procesni subjekt koji progoni poinitelja kaznenog djela. Ukoliko
smatra da postoje dokazi da je odreena osoba poinila kazneno djelo on trai od
31

suda da toj osobi, sukladno propisima materijalnog kaznenog prava, izrekne

kaznu odnosno neku drugu mjeru.

OSNOVNE ZNEAJKE TUITELJA SU:

1. Tuitelj je stranka u kaznenom postupku.
2. Ima stanovita procesna prava koja mu omoguavaju sa svoja stajalita
suprotstavlja stajalitima protustranke.
3. Obavlja funkciju kaznenog progona (daje inicijativu za pokretanje kaznenog
progona i dalje podrava progon tijekom postupka).
4. Na tuitelju lei teret dokaza u kaznenom postupku.
OVLATENI TUITELJ
Kao ovlateni tuitelj moe nastupiti :
a) Dravni odvjetnik, za kaznena djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti i za odreena kaznena djela za koja se progon vri na
zahtjev oteenika.
b) Privatni tuitelj, za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj
tubi. Ovdje se radi o manjem broju lakih kaznenih djela kod kojih o
volji oteenika ovisi hoe li doi do pokretanja postupka.
c) Supsidijarni tuitelj, a to je osoba oteena kaznenim djelom za koje
se progoni po slubenoj dunosti ili po prijedlogu koja je stupila na
mjesto dravnog odvjetnika i postala ovlateni tuitelj jer dravni
odvjetnik uope nee zapoeti kazneni progon ili je u tijeku postupka
odustao od kaznenog progona iako postoje uvjeti za progon.

DRAVNI ODVJETNIK
NASTANAK I POJAM
Institut dravnog odvjetnika nastao je u Francuskoj u vrijeme kad je na
snazi bio inkvizitorni kazneni postupak. esto su se izricale imovinske kazne, a
dio tih prihoda pripadao je kralju ili feudalcu. Njima je stoga bilo u interesu da se
vodi postupak, slali su svoje predstavnike da trae od suda da zapone takve
postupke. Nakon Francuske revolucije prihvaen je institut kraljevskog tuitelja, a
1808.g. pojavljuje se ustanova dravnog odvjetnika.
Dravni odvjetnik je samostalno i neovisno pravosudno dravno tijelo
ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela,
poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.
Dravni odvjetnik obavlja
meunarodnih ugovora.

svoju

djelatnost

na

osnovi

Ustava,

zakona

32

ODNOS PREMA SUDBENOJ I IZVRNOJ VLASTI

Kljuna funkcija dravnog odvjetnika je progon poinitelja kaznenih djela za
koje se progoni po slubenoj dunosti.
Dravni odvjetnik i sud su dva samostalna i neovisna tijela koja usuglaeno
obavljaju funkcije u kaznenom postupku, pri emu dravni odvjetnik obavlja
funkciju kaznenog progona dok sud obavlja funkciju suenja
to se tie odnosa dravnog odvjetnika i izvrne vlasti, ministar pravosua
ima odreeni utjecaj na dravno odvjetnitvo.
FUNKCIJE DO U KP-U PO ZKP-U
Kljuna funkcija je progon poinitelja kd za koja se progoni po slubenoj dunosti.
U predmetima kd za koja se progoni po slubenoj dunosti do ima pravo i
dunost:

Poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kd i pronalaenja poinitelja

Poduzimanja izvida kd, nalaganja i nadzor provoenja pojedinih izvida radi
prikupljanja podataka vezanih za pokretanje istrage
Odluivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustanku od
kaznenog progona
Pokretanja i voenja istrage
Provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji
Sporazumijevanje s okrivljenikom o priznanju krivnje i kazni i drugim
mjerama (uvjetna osuda, posebne obveze, zatitni nadzor)
Predlaganja i izvoenja dokaza na raspravi
Podizanja i zastupanja optunice, te predlaganja izdavanja kaznenog
naloga pred nadlenim sudom (izvodi dokaze)
Davanje izjava da nee poduzeti kazneni progon u sluaju svjedoka koji
najprije nije htio iskazivati kako sebe ne bi izloio kaznenom progonu,
znatnoj materijalnoj teti ili sramoti
Podnoenja albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih
pravnih lijekova protiv pravomonih sudskih odluka (u korist okrivljenika)
Poduzimanja potrebnih radnji, te nalaganja i nadzora izvida radi
utvrivanja i pronalaenja imovine steene kaznenim djelom, predlaganja
mjera osiguranja i predlaganja oduzimanja imovinske koristi
Sudjelovanje u postupku povodom zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke
ili radnje tijela uprave nadlenog za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja
slobode izreene pravomonom presudom u sudskom postupku
Poduzimanje drugih mjera predvienih zakonom (npr. pravo odrediti
istrani zatvor)
DO pokree posebne postupke i sudjeluje u njima kad je to predvieno
zakonom
Glavni DO odluuje o pokretanju postupka za davanje postupovnog imuniteta
pripadniku zloinake organizacije, odnosno zloinakog udruenja u skladu
sa zakonom

33

USTROJSTVO, STVARNA I MJESNA NADLENOST

U Republici Hrvatskoj se moe ustrojiti:
1. opinsko dravno odvjetnitvo:
Za podruje jednog ili vie opinskih sudova
2. upanijsko dravno odvjetnitvo
Za podruje upanijskog odnosno trgovakog suda
3. Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske
Za cijelo podruje Republike Hrvatske

Stvarna nadlenost DO u kaznenom postupku propisuje se posebnim

zakonom

Mjesna nadlenost DO odreuje se prema odredbama koje vae za

nadlenost suda podruja za koje je DO postavljen

INTERNA STRUKTURA I FUNKCIONALNI ODNOSI

Dravno odvjetnitvo karakteriziraju hijerarhijska struktura i monokratski
odnosi, koji su nuni radi ostvarivanja jedinstvene primjene zakona jer se odluke
dravnog odvjetnitva ne mogu regulirati pomou pravnih lijekova.

Hijerarhijski odnosi znae da postoje odnosi podreenosti niih dravnih

odvjetnitava viim dravnim odvjetnitvima.
Monokratsko ustrojstvo podrazumijeva da samo jedna osoba, tj. dravni
odvjetnik obavlja poslove iz nadlenosti dravnog odvjetnitva, zastupa
dravno odvjetnitvo, odgovoran je za rad dravnog odvjetnitva i upravlja
dravnim odvjetnitvom.
U dravno odvjetnitvo moe biti imenovan jedan ili vie zastupnika. Kad
zamjenjuje dravnog odvjetnika, zamjenik je ovlaten u postupku pred sudom ili
drugim dravnim tijelima obavljati sve radnje koje je po zakonu ovlaten dravni
odvjetnik.

Dravni odvjetnik ovlaten je zamjeniku istog dravnog odvjetnitva ili niem

dravnom odvjetniku dati obvezatan naputak za rad i postupanje kad je to
potrebno radi ostvarivanja jedinstvene primjene zakona kao i nalog za uputu
za rjeavanje pojedinih predmeta.
Pravo avokacije znai da je dravni odvjetnik ovlaten preuzeti obavljanje
svih i pojedinih poslova zamjenika dravnog odvjetnika istog dravnog
odvjetnitva ili od nieg dravnog odvjetnitva.
Pravo devolucije znai da dravni odvjetnik moe povjeriti postupanje u
pojedinanom predmetu drugom zamjeniku dravnog odvjetnika istog
dravnog odvjetnitva ili niem dravnom odvjetnitvu.

34

USKOK

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je posebno dravno

odvjetnitvo koje se ustanovljuje za podruje RH i ima sjedite u Zagrebu.
Poslove dravnog odvjetnitva u USKOK-u obavljaju ravnatelj i zamjenici
ravnatelja USKOK-a
Ravnatelja imenuje glavni dravni odvjetnik uz prethodno miljenje ministra
pravosua te kolegija dravnog odvjetnitva RH na vrijeme od 4 godine.
Za predmete kaznenih djela iz nadlenosti USKOK-a stvarno i mjesno su
nadleni upanijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Stvarna
nadlenost odnosi se na korupciju, organizirani kriminalitet i za kaznena djela
povezana uz korupciju i/ili organizirani kriminalitet.

IMENOVANJE I RAZRJEENJE DRAVNIH ODVJETNIKA I ZAMJENIKA

Glavnog dravnog odvjetnika imenuje Sabor na mandat od 4 godine, na

prijedlog Vlade uz prethodno miljenje Odbora za pravosue Hrvatskog
Sabora. upanijske i opinske dravne odvjetnike te ravnatelja USKOK-a
imenuje glavni dravni odvjetnik uz prethodno miljenje ministra pravosua.

Prije stupanja na dunost, upanijski i opinski dravni odvjetnici polau

prisegu pred glavnim dravnim odvjetnikom, a on polae prisegu pred
Pradsjednikom Sabora.

Dravnoodvjetniko vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i

razrjeuje zamjenike dravnog odvjetnika te odluuje o njihovoj stegovnoj
odgovornosti. Dravnoodvjetniko vijee se sastoji od 11 lanova, od toga 7
iz reda zamjenika dravnog odvjetnika, 2 lana iz redova sveuilinih
profesora pravnih znanosti te 2 lana iz reda saborskih zastupnika.

KAZNENI PROGON
Kazneni progon zapoinje upisnikom kaznene prijave u upisnik kaznenih
prijava ili svakom radnjom ili namjerom ogranienja osobnih prava i sloboda koje
poduzima nadleno dravno tijelo,a usmjereno je razrjeavanju sumnje da je
odreena osoba poinila kazneno djelo.

KAZNENI POSTUPAK
Kazneni postupak zapoinje:
a)
b)
c)
d)

Pravomonou rjeenja o provoenju istrage

Potvrivanjem optunice ako istraga nije provedena
Odreivanjem rasprave na temelju privatne tube
Donoenje presude o izdavanju kaznenog naloga
35

 Kad je propisano da pokretanje kaznenog postupka ima za posljedicu

ogranienje odreenih prava, te posljedice, ako zakonom nije drukije
odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice, a za kd za koja je propisana
kao glavna kazna novana kazna ili zatvor do 5 god, od dana kad je
donesena osuujua presuda.

OKRIVLJENIK

Okrivljenik je osoba protiv koje je podignuta optunica koja jo nije

potvrena, osoba protiv koje je podnesena privatna tuba, osoba protiv
koje je presudom izdan kazneni nalog.
No, ZKP za okrivljenika rabi i druge izraze, ovisno o stadiju ili obliku kp-u u
kojem se pojavljuje:
Osumnjienik osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava, ili se
provode izvidi, ili se vodi istraga, ili poduzimaju dokazne radnje prije
poetka kp-a
Optuenik osoba protiv koje je optunica potvrena ili je u povodu
privatne tube odreena rasprava
Osuenik osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva
za odreeno KD
->>>> svi ti nazivi u ZKP-u obuhvaeni su izrazom okrivljenik te se sve
odredbe ZKP-a o okrivljeniku primjenjuju i na druge
Okrivljenik u formalnom smislu osoba protiv koje se vodi postupak
(ovdje ulazi samo optuenik, ne i osuenik i osumnjienik)
Okrivljenik u materijalnom smislu osoba protiv koje kp jo nije
zapoeo, ali kojeg tijela kaznenog progona sumnjie za poinjenje
odreenog KD te prema njemu poduzimaju pojedine radnje i mjere koje
prethode kp-u, a u cilju razjanjenja te sumnje (ovdje ulaze i optuenik i
osuenik i osumnjienik) , to je osoba koja ima stranaku sposobnost u kpu i protiv koje postoje osnove sumnje materijalan pojam okrivljenika je
vaan da bi se osobama protiv koji kp jo nije formalno poeo zajamio isti
poloaj kao i okrivljenik nakon zapoinjanja kp

DVOJAK PROCESNI POLOAJ OKRIVLJENIKA

Procesni poloaj okrivljenika je dvojak

Okrivljenik je kao protustranka ovlatenog tuitelja procesni subjekt.Znai

da mu zakon osigurava odreena procesna prava kako bi mogao
ostvarivati funkciju odnosno osobni interes obrane u kaznenom postupku.

36

S druge strane okrivljenik je i objekt odreenih prisilnih mjera dravne

vlasti pa je procesni objekt. Poloaj okrivljenika kao procesnog objekta
proizlazi iz njegove dunosti:

a) da se podvrgne zapoinjanju i voenju kaznenog postupka. Tu dunost

zakon propisuje da bi se tijelima kaznenog postupka osigurala mogunost
koritenja okrivljenika kao dokaznog sredstva u postupku.
b) da kao pasivno dokazno sredstvo podvrgne dokazivanju injenica protivno
svojoj volji.
U svojstvu objekta on je:
a) izvor saznanja o injenicama (dokazno sredstvo)
b) objekt odreenih prisilnih mjera
-obveza pojavljivanja pred sudom
-obveza prisutnosti na raspravi
-mjere procesne prisile za osiguravanje njegove nazonosti
(dovoenje,zatvor)
-radnje i mjere procesne prisile radi pribavljanja dokaza (osobna
pretraga, pretraga stana, oduzimanje predmeta, tjelesni pregled,
prepoznavanje)
Poloaj okrivljenika kao procesnog subjekta proizlazi iz brojnih prirodnih prava
koja pravni poredak jami za uinkovito ostvarivanje funkcije obrane:
1. pravo nazonosti radnjama u kaznenom postupku i
sasluanju pri donoenju sudske odluke (lat. Audiatur et
alterapars.)
2. pravo predlaganja poduzimanja radnji u kaznenom
postupku radi pobijanja navoda optube i potkrepe
vlastitih navoda
3. minimalna prava obrane od kojih se ne smije odstupiti
4. pravo albe i pravo na podnoenje pravnih lijekova protiv
odluka tijela kaznenog postupka
5. pravo uskrate iskaza (npr. pravo na utnju)

U kaznenom postupku okrivljenik ima pravo: (procesna prava

okrivljenika)
1) u najkraem moguem roku, na njemu razumljiv nain, biti upoznat s
osnovama sumnje da je poinio kazneno djelo i razlozima optube,
2) sluiti se u postupku svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i
razumije ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih te ako ne razumije
hrvatski jezik na tumaa odnosno prevoditelja ili tumaa znakovnog jezika
ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom okrivljeniku,
3) braniti se sam, uz branitelja po vlastitom izboru ili uz branitelja po
slubenoj dunosti,
4) na branitelja na teret proraunskih sredstava ako prema svom imovinskom
stanju ne moe podmiriti trokove obrane,
37

5) slobodno i nesmetano komunicirati s braniteljem,

6) na vrijeme primjereno za pripremu obrane,
7) iznijeti odnosno ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno
pitanje ili braniti se utnjom,
8) na uvid u spis,
9) predlagati dokaze i sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim
radnjama, te na raspravi,
10) ispitati suokrivljenike, svjedoke i vjetake,
11) sporazumijevati se o kazni i drugim mjerama
12) podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva.

Zakonom se posebno propisuje:

1) nain ostvarenja navedenih prava,
2) kad se okrivljenik mora obavijestiti o navedenim pravima i posljedice u
sluaju proputanja obavijesti,
3) prava koja ima okrivljenik koji je lien slobode ili je prema njemu
primijenjena druga mjera lienja ili ogranienja prava.

Pouka o pravima
Svaka osoba protiv koje su poduzete mjere ogranienja osobne slobode ili druge
prisilne mjere ima pravo da u skladu sa Zakonom bude sasluana pred sudom ili
drugim dr. tijelom, obavijetena o razlozima poduzimanja mjere i na pouku o
pravima u postupku.
Okrivljenik se o svojim pravima u kaznenom postupku obavjetava dostavom
pisane pouke o pravima (od ZKP/08).
Sadraj pouka o pravima okrivljenika mora sadravati obavijesti o
tome:
1) zato se okrivljuje i okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja protiv njega,
ako prethodno nije primio rjeenje o provoenju istrage,
2) da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja,
3) da u ima pravo uvida u spis,
4) da ima pravo sluiti se svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i razumije
te pravo na tumaa
5) da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da e mu se kad to
predvia ovaj Zakon, postaviti branitelj po slubenoj dunosti ili na teret
proraunskih sredstava ako prema svom imovinskom stanju ne moe podmiriti
trokove obrane
Dostavljanje pouke o pravima:
ona se okrivljeniku dostavlja, odnosno uruuje (DO ili tijelo koje izvrava
radnju)
ona se mora dostaviti okrivljeniku uz:
a) nalog o pretrazi
b) poziv na prvo ispitivanje
c) rjeenje o provoenju istrage
38

d)
e)
f)
g)
h)

poziv za dokazno roite

obavijest o provoenju dokaznih radnji
rjeenje o istranom zatvoru
nalog o prepoznavanju
nalog o vjetaenju prema osobi okrivljenika

PRAVO NA OBRANU
MATERIJALNA OBRANA
Materijalna obrana je obrana kod koje se okrivljenik brani sam.
Ustav RH, l.29.t.3
Svatko tko je osumnjien ili optuen za kazneno djelo ima pravo da se brani
sam ili uz strunu pomo branitelja.
Ustav RH, l.29.t.2
u najkraem roku biti izvjeten o razlozima optube koje se die protiv njega
i dokazima koji ga terete.

FORMALNA OBRANA
Formalna obrana je obrana kod koje se okrivljenik brani uz pomo
branitelja.
Ustav RH, l.29.t.3.
pravo na branitelja i nesmetano openje s braniteljem, i s tim pravom mora
biti upoznat.

Branitelj je struni pomonik okrivljenika u kaznenom postupku, on mu

pomae svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom u obavljanu
funkcije obrane ( pronalaenje i utvrivanja injenica u njegovu korist,
primjeni propisa koji su za okrivljenika najpovoljniji, koritenje procesnog
prava).

Argumenti u prilog formalne obrane:

1)
Postoji razumljiv otpor dravnih tijela koja obavljaju progon da
istovremeno vode rauna i o interesima okrivljenikove obrane.
2)
Zbog psihikog stanja u kojem se okrivljenik nalazi, neznanja,
nesnalaenja ili je nesposoban da se sam brani.

39

 Branitelj moe biti odvjetnik ili odvjetniki vjebenik s poloenim

pravosudnim ispitom iskljuivo u postupku pred opinskim sudom za kd za

koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do 5 god., a pred
upanijskim sudom samo odvjetnik. Za kaznena djela za koja je propisana
kazna dugotrajnog zatvora branitelj po slubenoj dunosti ili na teret
proraunskih sredstava moe biti samo odvjetnik s 8 godina prakse (kao
odvjetnik ili kao dunosnik u pravosudnom tijelu).
to se ogranienja broja branjenika tie, vie okrivljenika mogu imati
zajednikog branitelja ako se protiv njih ne vodi postupak za isto kazneno
djelo i ako to nije u suprotnosti s probicima njihove obrane.
to se ogranienja broja branitelja tie, jedan okrivljenik moe imati
istodobno najvie tri branitelja, a smatra se da obrana osigurana u postupku
sudjeluje samo jedan.
Branitelja moe uzeti sam okrivljenik, a ako se on o tome ne protivi, izriito
mogu uzeti zakonski zastupnici, posvojitelji, blii srodnici.
Branitelj NE MOE BITI rtva kaznenog djela, oteenik, brani ili izvanbrani
drug oteenika, privatnog tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov
srodnik u ravnoj lozi do bilo kojeg stupnja, u pobonoj do etvrtog stupnja ili
po tazbini do drugog stupnja, ni osoba koja je pozvana kao svjedok (osim
ako je prema ZKP-u osloboenja dunosti svjedoenja i izjavila da nee
svjedoiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok, a sam okrivljenik to
zahtjeva)

VRSTE FORMALNE OBRANE

1.) FAKULTATIVNA FORMALNA OBRANA
To je obrana kod koje okrivljenik moe uzeti ili ne uzeti branitelja ovisno o
njegovoj volji. Odvjetnik se za branitelja uzima na temelju punomoi koja
se moe dati usmeno na zapisnik kod tijela pred kojim se vodi postupak,a
u pravilu se daje u pismenom obliku.
2.) OBVEZNA FORMALNA OBRANA
Obrana kod koje sud ukoliko okrivljenik nije sam uzeo branitelja
okrivljeniku postavlja branitelja po slubenoj dunosti.
Time se ne ograniava okrivljenikovo temeljno pravo na slobodan izbor branitelja
nego je ono predvieno iskljuivo kao posljedica okrivljenikova proputanja da
uzme branitelja u sluajevima u kojima zakon pretpostavlja da bi usred
injeninih ili pravnih razloga preopteretili okrivljenikovu sposobnost za uspjenu
materijalnu obranu.

(1) Okrivljenik mora imati branitelja:

1) ako je nijem, gluh, slijep, gluhoslijep ili nesposoban da se sam brani, od prvog
ispitivanja do pravomonog dovretka kaznenog postupka,

40

2) ako se postupak vodi zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora
tea od dvanaest godina, od prvog ispitivanja ili dostave rjeenja o provoenju
istrage do pravomonog dovretka kaznenog postupka, a za kaznena djela za
koja je izreena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po izvanrednim pravnim
lijekovima,
3) od donoenja odluke kojom je protiv njega odreen pritvor ili istrani zatvor,
4) za vrijeme trajanja postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokree po
slubenoj dunosti ako mu je oduzeta sloboda ili se nalazi na izdravanju kazne
zatvora u drugom predmetu,
5) u vrijeme dostave optunice zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna
zatvora od deset godina ili tea, do pravomonog okonanja postupka,
6) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti za vrijeme dok je odsutan,
7) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika
8) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na
radnju ili zastupanje,
9) od donoenja rjeenja o provoenju istrage u postupku prema okrivljeniku s
duevnim smetnjama,
10) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o kazni i
drugim mjerama i potpisivanja izjave za donoenje presude na temelju
sporazuma,
11) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon.
(2) Ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlai kazneni
postupak, postavit e se i branitelj po slubenoj dunosti za daljnji tijek postupka
do pravomonosti presude.
(3) Ako u sluaju obvezne obrane okrivljenik nije sam uzeo ili je ostao bez
branitelja u tijeku postupka, a sam ne uzme drugog branitelja, postavit e mu se
branitelj po slubenoj dunosti. Branitelja postavlja na prijedlog suda ili dravnog
odvjetnika predsjednik suda. Protiv rjeenja o postavljanju branitelja alba nije
doputena.
Branitelj je duan podnijeti punomo tijelu koje vodi postupak okrivljenik
moe branitelju dati i usmenu punomo na zapisnik kod tijela koje vodi
postupak
Prava i dunosti branitelja prestaju pravomonim dovretkom kaznenog
postupka, te kad okrivljenik opozove punomo ili kad branitelj otkae
zastupanje i o tome obavijsti sud, odnosno kad branitelj po slubenoj
dunosti bude razrjeen
Okrivljenik moe naknadnom izjavom opozvati izjavu ili radnju branitelja
opoziv je valjan samo ako je dan u roku za poduzimanje radnje
Okrivljenik se moe odrei ili odustati od pravnog lijeka samo nakon
prethodnog savjetovanja s braniteljem
3.)
BRANITELJ SIROMANOG OKRIVLJENIKA
Kada ne postoje uvjeti za obveznu obranu okrivljeniku se moe na njegov
zahtjev, nakon primitka rjeenja o provoenju istrage, odnosno o podizanju
optunice za kd za koja se istraga ne provodi ili kada istraga nije provodena, do
41

pravomonog dovretka kp-a imenovati

branitelj na teret proraunskih
sredstava, ako prema svom imovinskom stanju ne moe podmiriti trokove
obrane. Obrazloeni zahtjev za imenovanje branitelja na teret proraunskih
sredstava okrivljenik podnosi DO do podizanja optunice, a sudu nakon
podizanja optunice ( o osnovanosti odluuje obrazloenim rjeenjem DO,
odnosno predsjenik vijea ili sudac pojedinac o albi protiv rjeenja DO
odluuje sudac istrage, dok o albi protiv rjeenja predsjednika vijea ili suca
pojedinca odluuje vijee).
Branitelja imenuje rjeenjem predsjenik suda.
Postavljeni branitelj mora pruati pravnu pomo okrivljeniku jednako kao da ga
je sam okrivljenik angairao (moe samo iz opravdanih razloga traiti da bude
razrjeen).
Ako neuredno obavlja dunost predsjednik suda ga moe na zahtjev okrivljenika
razrijeiti i postaviti drugog branitelja.

42

NAELO PRAVINOG POSTUPKA U KAZNENIM STVARIMA

POJAM

PRAVO NA POTENO SUENJE

Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u slubi
podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom
ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita
njegov sluaj.

NAELO PRAVINOG POSTUPKA

Naelo pravinog postupka je takvo naelo kojim se osigurava
ravnopravnost i iste pravne mogunosti stranaka da svojim radnjama utjeu na
rezultat kaznenog postupka.
EKZLJP
" ... pravo svake osobe po kojem ... ustanovljeni i nepristrani sud ... mora
pravino, javno i u razumnom roku ... ispitati njezin sluaj..."
Ustav RH, l.29.st.1.
"Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni i nepristrani sud pravino i u
razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi
zbog kanjivog djela."

KADA KAEMO DA SE DRAVNI MONOPOL JAVNOG KANJAVANJA

PRIMJENJUJE PRAVINO PREMA SVIM GRAANIMA?

Svaki racionalni kazneni postupak mora se urediti tako da se udovolji

normativnim oekivanjima lanova drutvene zajednice o tome da se
monopol javnog kanjavanja primjenjuje pravino prema svima.
O tome pak moemo govoriti samo u postupku u kojem su prava i dunosti
procesnih protivnika raspodijeljeni na nain koji jami da e drava prema
svakom svom procesnom protivniku postupati na nain koji on od nje moe
legitmno zahtijevati, odnosno na nain koji je izraen u pravu kojeg je ona
donijela.
TO DRAVA MORA PODUZETI DA BI SE INTERAKCIJA IZMEU DRAVE I
GRAANA ODVIJALA U PRAVINOM POSTUPKU?

Da bi se interakcija izmeu drave i njezinih graana koji podlijeu javnom

kanjavanju odvijala u pravinom postupku, drava mora kroz
ZAKONODAVCA, prilikom donoenja propisa kaznenog procesnog prava, svoje
pravo javnog kanjavanja dovesti u ravnoteu s pravima i slobodama
graana protiv kojih se vodi kazneni postupak, kroz SUENJE postii tu
43

ravnoteu prilikom primjene i tumaenja propisa kaznenog procesnog prava

te mora POSTUPATI PREMA POJEDINCU u skladu s autoritativnim pravnim
standardima ispunjavajui pritom normativna oekivanja.

Da bi postupak sadravao pravian tretman i na taj nain bio pravian

postupak, trebaju se ispuniti tri uvjeta:
1) da se ustanove postupovne radnje koje jame tonu primjenu tih standarda
prikladnu za svaki pojedini sluaj.
2) da se ustanove i da postoje institucionalna tijela koja e te radnje poduzeti
i pravne standarde objektivno protumaiti i primjeniti.
3) da se procesne radnje pred institucionalnim tijelima organiziraju i provedu
na nain u kojem se napetost izmeu tenje za uinkovitou kaznenog
postupka i tenje za zatitom drugih standarda koji se odnose na prava i
slobode poinitelja kaznenih djela razrjeava u njihovom RAVNOVJESJU ,
tako da svaki kazneni postupak moe na jednak nain dovesti do osude
krivog ali i do osloboenja nedunog okrivljenika.
TO TO ZNAI NAELO PRAVINOG POSTUPKA U KAZNENIM STVARIMA?
Naelo pravinog postupka u kaznenim stvarima znai:
1) zabranu diskriminacije, tj. takovg razlikovanja izmeu subjekata u
kaznenom postupku koje bi umanjivalo ili ograniavalo njihova prava
bez opravdanja u razlikovanju izmeu njihova procesnog poloaja.
2) da se utvrivanje krivnje poinitelja kaznenog djela i eventualne kazne
mora provesti prema autoritativnim pravnim standardima.
3) da se kazneni postupak mora voditi pred tijelom samostalne i neovisne
dravne sudbene vlasti.
4) da se okrivljeniku mora omoguiti obrana otklanjanjem nejednakosti
izmeu njega i dravne represivne vlasti.
NAELO PRAVINOG POSTUPKA PREMA ZKP

ZKP utvruje pravila kojima se osigurava da nitko neduan ne bude osuen,

a da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete
predviene zakonom i na temelju zakonito provedenog postupka pred
nadlenim sudom.
U primjeni konvencijskog jamstva prava na pravian postupak, ESLJP slui se
dvojakim pristupom:
1) U prvom krugu ispitivanja ESLJP istrauje je li u nacionalnom
kaznenom postupku povrijeen koji od posebnih elemenata prava na
pravian postupak (pretpostavka okrivljenikove nedunosti i posebna
jamstva okrivljenikove obrane)
2) Ako to utvrdi, automatski izrie da nacionalni kazneni postupak nije
sukladan naelo pravinog postupka.
Ako to ne utvrdi, onda nastavlja njegovu provjeru pa e ocjena
sukladnosti s Konvencijom ispasti pozitivna za neki kazneni postupak
tek ako su u tom drugom krugu pozitivni aspekti prema opim
elementima pojma pravinog postupka utvreni za cjelinu kaznenog
44

postupka.

OPI ELEMENTI NAELA PRAVINOG POSTUPKA

1. NAELO KONTRADIKTORNOSTI

U kaznenom postupku svakoj stranci se mora pruiti mogunost izjanjavanja

o navodima i zahtjevima njezina protivnika.

Okrivljenik mora biti tono obavijeten o naravi kaznene optube i dokaza

protiv njega koje bi sud mogao uzeti u obzir pri izricanju presude kako bi ih
okrivljenik mogao osporiti.
Okrivljenik mora imati dostatnu mogunost za izjanjavanje o injeninim i
pravnim navodima protustranke, to znai da o njima mora biti uredno
izvijeten i mora imati mogunost valjane jezine komunikacije sa sudom.

2. NAELO JEDNAKOSTI ORUJA

Oznaava pravo stranke da u postupku poduzima sve radnje koje
moe poduzeti njezin protivnik.
Ono znai da se postupak ne smije urediti ni voditi na nain tako da
doe do neopravdane diskriminacije meu strankama.
Naelo jednakosti oruja razlikuje se od naela kontradiktornosti po
tome to jednakost oruja znai pravo stranke da pri bilo kojoj radnji u
postupku ili u nekom postupovnom stadiju iznese svoja stajalita i
dokaze koji je ne stavljaju u bitno nepovoljniji poloaj u odnosu na
protustranku, dok se naelo kontradiktornosti odnosi samo na
poduzimanje odreene radnje u postupku (npr. podnoenje optunice i
podnoenje odgovora na optunicu, izvoenje dokaza optube izvoenje dokaza obrane).

3. SUDSKE ODLUKE SE NE SMIJU TEMELJITI NA NEZAKONITIM DOKAZIMA

Dokazi pribavljeni teim povredama jamstava temeljnih prava i sloboda

graana protiv kojih se vodi kazneni postupak ne mogu se upotrijebiti
kod donoenja presude u kaznenom postupku.
Stranke ne mogu predlagati da se dokazi pribave i izvedu na nezakonit
nain, ali od te zabrane postoji jedna iznimka u korist okrivljenika:
ako se neki dokaz smatra nezakonitim zato to su
njegovim pribavljanjem ili izvoenjem prekrena
prava obrane, a u konkretnom sluaju bi se uz
njegovu pomo za okrivljenika mogla postii
najpovoljnija
odluka,
njegova
uporaba
pri
45

donoenju takve odluke mora biti doputena kako

se ne bi dogodilo da pravilo ustanovljeno u
okrivljenikovu korist proizvede tetne posljedice za
njega samog.

4. SUDSKE ODLUKE MORAJU BITI OBRAZLOENE

SudSke odluke moraju biti obrazloene, a to znai:
1) kakvou odluke
2) stvaranje informacijske osnovice za odluku
3) potvrda asti i dostojanstva subjekta o ijim pravima se
odluuje, to doprinosi pravinom postupku.
POSEBNI ELEMENTI POJMA PRAVINOG POSTUPKA

1, PRETPOSTAVKA OKRIVLJENIKOVE NEDUNOSTI

l.6.st.2 EKZLJP
Svatko optuen za kazneno djelo smatrat e se nedunim sve dok mu se ne
dokae krivnja u skladu sa zakonom.

Opa svrha pretpostavke okrivljenikove nedunosti je ograniiti dravno

postavljanje granica okrivljenikovoj obrani, tj. odrediti prihvatljive mjere
ogranienja njegovih prava koja moe odrediti drava u vezi s kaznenim
postupkom i u njemu donesenom presudom.

Dva pravila:
a) teret dokazivanja
Okrivljenik nije duan iznositi svoju obranu niti je dokazivati, tj. teret
dokaza u kaznenom postupku lei na tuitelju.
b) raspodjela rizika nedokazanosti injenica kaznenog djela i krivnje
Sud je duan donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad je potpuno
uvjeren u okrivljenikovu nedunost, nego i kad nije potpuno uvjeren u
njegovu krivnju, ali niti u njegovu nedunost.

2. POSEBNA JAMSTVA OKRIVLJENIKOVE OBRANE

Posebna jamstva okrivljenikove obrane nazivaju se i minimalnim jer

predstavljaju minimum jamstava zatite okrivljenika u sporu s dravom.
Taj prag drava ne smije sniziti, jer u suprotnom vie ne bi bilo ni
46

pribline ravnotee izmeu okrivljenika i dravnog represivnog aparata

u kaznenom postupku.
Posebna prava okrivljenikove obrane utvruju se u kaznenom postupku
kako bi se nadoknadio okrivljenikov slabiji poloaj u odnosu na dravnu
vlast koja raspolae aparatom za sustavno prikupljanje i obradu
informacija o kaznenom djelu te ovlastima na primjenu mjera prisile.

l.6.st.3. EKZLJP
Svatko optuen za kazneno djelo ima najmanje slijedea prava:
1) da u najkraem roku bude obavijeten, potanko i na jeziku koji razumije, o
prirodi i razlikama optube koja se podie protiv njega
2) da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu svoje obrane
Stvarnu mogunost za pripremu obrane okrivljenik ima samo ako
unutar doputenog vremena moe neposredno komunicirati sa svojim
braniteljem te razgledavati i prepisivati spis kaznenog predmeta.
3) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno
sredstava za platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to
nalau interesi pravde
Ta pomo uklanja poetno nejednakost izmeu drave i okrivljenika u
kaznenom postupku, a branitelj pomaui ostvarivanje funkcije obrane
oslobaa sud potrebe da brine o toj funkciji, pa tako doprinosi
nepristranosti suda
4) da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da se osigura prisutstvo i
ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoke optube
Ono je kljuan aspekt naela pravinog postupanja. Ustav RH propisuje
da okrivljenik ima pravo da ispituje svjedoke optube i da zahtijeva da
se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima
kao i svjedoka optube.
Svi dokazi na suenju se moraju izvesti u nazonosti okrivljenika na
javnoj
raspravi
radi
ostvarivanja
mogunosti
stranakog
suprotstavljanja.
5) besplatnu pravnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se
upotrebljava u sudu

OTEENIK

47

Oteenik je osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim

djelom povrijeeno ili ugroeno.
U kaznenom postupku za kaznena djela za koja se progon vri po
slubenoj dunosti oteenik se javlja uz dravnog odvjetnika s dvije
kategorije prava :
a) ima procesna prava ije ostvarivanje pridonosi tome da se
okrivljeniku izrekne osuujua presuda
b) ima pravo raspolaganja imovinskopravnim zahtjevima

OTEENIK KAO NUZGREDNI TUITELJ

Kad ne nastupa kao ovlateni tuitelj, oteenik ima stanovita procesna
prava koja mu omoguavaju da u kaznenom postupku u kojem kazneni progon
obavlja dravni odvjetnik bude aktivni sudionik kao nuzgredni tuitelj.

Oteenik ima pravo:

-

upozoravati na sve injenice i predlagati dokaze vane za

utvrivanje kaznenih djela, pronalaenje poinitelja te utvrivanje
njegovog imovinskopravnog zahtjeva.
ima pravo prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku
(postavljati pitanja optueniku, svjedocima i vjetacima, iznositi
primjedbe i objanjenja u povodu njihovih iskaza te davati druge
izjave i stavljati druge prijedloge), a na kraju rasprave dobiva rije
odmah poslije dravnog odvjetnika u kojoj moe obrazloiti svoj
imovinskopravni zahtjev i upozoriti na dokaze o krivnji optuenika.
u pravilu, oteenik nema pravo albe protiv presude, osim u
pogledu rjeenja o trokovima kaznenog postupka
to pravo mu pripada samo iznimno, ako je prije
nastupao kao supsidijarni tuitelj pa je dravni odvjetnik od
njega preuzeo kazneni progon.

PROCESNA PRAVA (l.47.)

1) sluiti se vlastitim jezikom ukljuujui i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomo
tumaa ako ne razumije ili se ne slui hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumaa
znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oteeniku,
2) podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera
osiguranja,
3) na opunomoenika,
4) upozoravati na injenice i predlagati dokaze,
5) prisustvovati dokaznom roitu,
6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku, te iznijeti zavrni govor,
7) izvriti uvid u spis predmeta

48

8) zatraiti obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove

prijave i podnijeti pritubu viem dravnom odvjetniku
9) podnijeti albu,
10) podnijeti prijedlog za progon i privatnu tubu sukladno odredbama Kaznenog zakona,
11) biti obavijeten o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju dravnog odvjetnika od
kaznenog progona,
12) preuzeti kazneni progon umjesto dravnog odvjetnika,
13) zatraiti povrat u prijanje stanje,
14) biti obavijeten o ishodu kaznenog postupka.

Dravno odvjetnitvo i sud duni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom

stadiju postupka ispitati postoji li mogunost da okrivljenik oteeniku popravi
tetu uzrokovanu kaznenim djelom
OTEENIK KAO NOSITELJ IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA

Oteenik ima pravo podnijeti prijedlog da se u kaznenom postupku

ostvari njegov imovinskopravni zahtjev koji proizlazi iz kaznenog djela.
O tome odluuje sud ukoliko se time ne bi odugovlaio postupak.
Postupak u kojem se odluuje o imovinskopravnom zahtjevu naziva se
adhezijski postupak. Takvo pridruivanje poiva na injenici da su
pravno relevantne injenice za utvrivanje kaznenog djela i krivnje
istodobno pravno relevantne i za graanskopravnu odgovornost za
naknadu tete. Stoga je u interesu procesne ekonomije da kazneni sud,
kad ve utvruje te injenice i odluuje o krivnji, odlui i o
graanskopravnom zahtjevu i teti koja potjee iz kaznenog djela.
Subjekti adhezijskog postupka su ovlatenik na podnoenje
imovinskopravnog zahtjeva i okrivljenik.
Ovlatenik na podnoenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog
zahtjeva u kaznenom postupku je osoba koja je ovlatena takav
prijedlog ostvarivati i u parnici. To je u prvom redu oteenik, ali i osobe
koje su, prema pravilima parninog procesnog prava, ovlatene na
podnoenje tube (npr. u sluaju smrti rtve kaznenog djela, njezina
djeca mogu traiti naknadu tete zbog gubitka uzdravanja).
Predmet imovinskopravnog zahtjeva moe biti bilo koji zahtjev koji
oteenik moe postaviti prema pravilima graanskog parninog
procesnog prava, ali u pravilu svaka vrsta pretrpljene tete (materijalne
i nematerijalne).
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva ovlatenik moe
podnijeti dravnom odvjetniku ili kaznenom sudu najkasnije do
zavretka dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom.
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva mora biti tono
odreen i sadravati odreene dokaze.

49

Glavna pretpostavka za voenje adhezijskog postupka je da se

odluivanjem o imovinskopravnom zahtjevu ne odugovlai kazneni
postupak. Glavna pretpostavka za donoenje odluke o utemeljenosti
imovinskopravnog zahtjeva je da je sud optuenika proglasio krivim.
Ako sud smatra da podaci u kaznenom postupku ne daju pouzdanu
osnovu ni za potpuno ni za djelomino presuenje, ovlatenika e
uputiti da imovinskopravni zahtjev ostvari u parnici.
Oteenik ima pravo podnijeti albu protiv odluke o imovinskopravnom
zahtjevu (ZKP '08.).

IZUZECI ZA PODNOENJE IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA

1) krunski svjedok (l.212.)
2) oportunitet kaznenog progona (l.521.)
3) uvjetni odustanak (l.522.)
4) procesni imunitet svjedoka

RTVA
rtva kaznenog djela je osoba koja zbog poinjenog kaznenog djela trpi
fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i
sloboda.
PROCESNA PRAVA RTVE
lanak 43.
(1) rtva kaznenog djela ima:
1) pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela,
organizacije ili ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa
zakonom,
2) pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik,
3) pravo na obavijest od DO o poduzetim radnjama povodom njezine
prijave i podnoenje
Pritube viem DO
4) druga prava propisana zakonom.
POSEBNE KATEGORIJE RTAVA
A) l. 43.st.2.
rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili vie
godina, ako trpi teka psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog
djela ima pravo na savjetnika na teret proraunskih sredstava prije
davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog
zahtjeva
B) l. 43.st.3.

50

rtva kaznenog djela poinjenog s namjerom ima pravo na novanu

naknadu iz sredstava dravnog prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je
rtva prethodno ostvarila svoj imovinskopravni zahtjev uzet e se u obzir njegova
visina pri odmjeravanju novane naknade, a tako postupiti i sud pri dosuivanju
imovinskopravnog zahtjeva ako je rtva prethodno ostvarila novanu naknadu iz
sredstava dravnog prorauna.
Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija duni su pri poduzimanju prve
radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti rtvu:
a) o njezinim pravima
b) o pravima koje ima kao oteenik
C) l.44.st.1.
Dijete kao rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz lanka 43. i drugih
odredaba ovog Zakona, pravo na:
1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava,
2) pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama
3) tajnost osobnih podataka,
4) iskljuenje javnosti.
Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu
ako postoji vjerojatnost da rtva nije navrila 18 god.
D) l.45.st.1.
rtva kaznenog djela protiv spolne slobode te kd trgovanja ljudima ima uz
prava iz lanka 43. i 44. ovog Zakona pravo:
1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret
proraunskih sredstava.
2) da ju u policiji i dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog
spola,
3) da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja
4) uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na
strogo osobni ivot rtve,
5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video ureaja prema
lanku 292. stavku 4. ovog Zakona,
6) na tajnost osobnih podataka,
7) zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.

SUPSIDIJARNI TUITELJ (OTEENIK KAO TUITELJ, L.55.)

Supsidijarni tuitelj je osoba koja je oteena kaznenim djelom za koje

se progon vri po slubenoj dunosti, a koja je stupila na mjesto
dravnog odvjetnika i obavlja progon poinitelja kaznenog djela jer
dravni odvjetnik uope nee zapoeti kazneni progon (nema osnove za
51

progon - odbacio je kaznenu prijavu) ili je tijekom postupka odustao od

progona iako postoje zakonski uvjeti da se poinitelj kaznenog djela
progoni. DO je duan o tome u roku od 8 dana obavijestiti oteeniak i
uputiti ga da moe sam poduzeti progon (isto e postupiti i sud ukoliko
je odnio rjeenje o obustavi postupka zbog odustajanja DO)
Pravo stupiti na mjesto dravnog odvjetnika i obavljati kazneni progon
ima oteenik, meutim ako supsidijarni tuitelj umre tijekom postupka,
tada njegov brani drug, djeca, roditelji, posvojenici, posvojitelji, braa i
sestre mogu u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti dati izjavu da
nastavljaju postupak.

OSTVARIVANJE PRAVA NA SUPSIDIJARNU TUBU

Oteenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon, u roku od

osam dana od primitka obavijesti da je dravni odvjetnik odbacio
kaznenu prijavu, odnosno da je sud obustavio postupak zbog odustanka
dravnog odvjetnika od progona.
Oteenik koji nije upoznat da dravni odvjetnik nije poduzeo progon ili
da je odustao od progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati
pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana kad je doneseno
rjeenje o obustavi postupka, odnosno est mjeseci od dana kad je
dravni odvjetnik odbacio prijavu.
Kad dravni odvjetnik odustane od optube na raspravi, oteenik je
duan odmah se oitovati hoe li nastaviti progon. Ako oteenik ne
doe na raspravu, a uredno je pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruiti
zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, smatrat e se
da je odustao od progona.
Predsjednik vijea ili sudac pojedinac dopustit e povrat u prijanje
stanje oteeniku koji nije uredno pozvan ili je uredno pozvan, a iz
opravdanih razloga nije mogao doi na raspravu na kojoj je donesena
presuda kojoj se optuba odbija zbog odustajanja DO od optunice,
ako oteenik u roku od 8 dana od primitka presude podnese molbu za
povrat u prijanje stanje i ako u toj molbi izjavi da nastavlja progon u
tom sluaju zakazat e se ponovno rasprava i presudom donesenom
na temelju nove rasprave ukinut e se prijanja presuda
SUDSKA KONTROLA PREUZIMANJA KAZNENOG PROGONA

Sudskom kontrolom preuzimanja kaznenog progona eli se sprijeiti

ikaniranje osobe u odnosu na koju ne postoje zakonski uvjeti za
progon.
Sud mora ispitati:

1. moe li se osoba koja preuzima kazneni progon uope smatrati

oteenikom
2. je li progon preuzela pravovremeno
3. postoje li zakonom predvieni uvjeti da se vodi kazneni postupak
52

Kazneni postupak prema maloljetnicima pokree se, ZA SVA KAZNENA

DJELA, SAMO NA ZAHTJEV DRAVNOG ODVJETNIKA, pa u tom postupku
oteenik ne moe stupiti na mjesto tuitelja.

PROCESNI POLOAJ SUPSIDIJARNOG TUITELJA

Supsidijarni tuitelj ima ista prava kao i dravni odvjetnik, osim onih
prava koja dravnom odvjetniku pripadaju kao dravnom tijelu (ne moe
zahtijevati potrebnu pomo od policije niti moe podnijeti albu u korist
okrivljenika).
U postupku koji se vodi na zahtjev oteenika koji je preuzeo progon,
DO ima pravo do zavretka rasprave sam preuzeti progon i zastupanje
optube.
Oteeniku kao tuitelju kad se postupak vodi na njegov zahtjev za
kazneno djelo za koje se prema zakonu moe izrei kazna zatvora vie
od pet godina, moe se, na njegovo traenje, postaviti opunomoenik
ako je to u interesu postupka i ako oteenik kao tuitelj, prema svom
imovnom stanju, ne moe podmiriti trokove zastupanja.

PRIVATNI TUITELJ

Privatni tuitelj je ovlateni tuitelj za kaznena djela za koja se progoni

po privatnoj tubi.
Ovdje ne vai naelo oficijelnosti, jer drava nema posebnog interesa
da se za to kazneno djelo progoni i kanjava poinitelj. Ako eli da doe
do kaznenog progona, oteenik mora preuzeti funkciju tuitelja te
zapoeti i dalje obavljati kazneni progon. Ako to ne uini, do kaznenog
progona nee ni doi.
Za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, tuba se mora
podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili
pravna osoba saznala za kazneno djelo i poinitelja. U sluaju smrti
privatnog tuitelja tijekom roka za poduzimanje progona ili tijekom
postupka, njegovi krivni srodnici mogu u roku od tri mjeseca izjaviti da
nastavljaju progon.
Za djecu i osobe koje su liene poslovne sposobnosti privatnu tubu
podnosi njegov zakonski zastupnik ili poseban skrbnik (ovlaten davati
sve izjave i poduzimati sve radnje na koje ovlaten oteenik) dijete
koje je navrilo 16 god moe samo podnijeti privatnu tubu

Ako privatni tuitelj ne doe na raspravu, iako je uredno pozvan ili mu

se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese
ili boravita, smatrat e se da je odustao od tube povrat u prijanje
53

stanje dopustit e se privatnom tuitelju koji iz opravdanog razloga nije

mogao doi na raspravu ili pravovremeno izvijestiti sud o promjeni
adrese ili boravita ako u roku od 8 dana nakon prestanka smetnje
podnese molbu za povrat u prijanje stanje (najkasnije do 3 mj. Od dana
proputanja)

PROCESNI POLOAJ PRIVATNOG TUITELJA

Privatni tuitelj ima ista prava koja ima dravni odvjetnik, osim prava
koja dravnom odvjetniku pripadaju kao dravnom tijelu.
Moe od privatne tube, svojom izjavom sudu, odustati od privatne
tube do zavretka rasprave.
Privatni tuitelj ima:
pravo upozoravati na sve injenice i predlagati dokaze
vane za utvrivanje kaznenog djela
pravo postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i
vjetacima
pravo razgledati spise i predmet
pravo na albu i zahtjev za obnovu kaznenog postupka

PRAVNA PRIRODA PRIVATNE TUBE

Radi se o pravno reguliranom osobnom pravu kanjavanja jer je

mogunost izricanja kazne poiniteljimu kaznenog djela apsolutno
odreena voljom privatnog tuitelja da protiv njega pokrene kazneni
postupak.

MJERE OSIGURANJA NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE

OPREZA
NAELO RAZMJERNOSTI
Ustav RH : Svako ogranienje sloboda ili prava mora biti razmjerno naravi
potrebe za ogranienjem u svakom pojedinanom sluaju.

Njime se eli osigurati da ogranienja pojedinanih temeljnih prava i

sloboda ne premae mjeru koja je nuno potrebna. Naelo razmjernosti
postavlja zakonodavcu tri kriterija koja mora ispuniti da bi se prisilna
54

mjera koju eli propisati mogla smatrati usklaenom s ostalim ustavom

zatienim dobrima i kao takva legitimnom granicom izmeu nekog
temeljnog prava i slobode graana te ovlasti dravnog tijela da ga
ogranii.
Ta tri kriterija su:
1. Prikladnost
Zakonodavac smije propisati samo onu mjeru procesne
prisile koja je prikladna za ostvarivanje legitimnog cilja.
2. Nunost
Znai da procesna prisila prikladna za postizanje
doputenog cilja ne smije biti otrija nego to je to nuno,
nego mora biti to je mogue nieg intenziteta
3. Uravnoteenost
Teina zahvata u temeljno pravo ili slobodu koji se
propisuje mora biti primjerena legitimnom cilju.

Naelo razmjernosti postavlja se i prema tijelima izvrne vlasti:

a) Od vie propisanih mjera kojima se zahvaa u temeljna prava i
slobode moraju odabrati onu mjeru koja osobi prema kojoj se
primjenjuje u najmanjoj mjeri ograniava njezino pravo i slobodu.
b) tetne posljedice koje proizlaze iz povrede ili ugroavanja temeljnih
prava ili sloboda moraju biti u ravnotei s rezultatom koji se radnjom
eli postii.
c) Primjena takve mjere mora biti odmah obustavljena kada se ostvari
njezin cilj ili kada se pokae da ona nije prikladna za dostizanje tog
cilja.

Naelo razmjernosti postavlja zahtjev da zlo koje se nanosi okrivljeniku

mora biti i po kvaliteti i po kvantiteti proporcionalno zlu koje je
okrivljenik nanio poinjenjem kaznenog djela.
Sukladno tome, sud i druga dravna tijela prilikom odluivanja o
mjerama osiguranja nazonosti okrivljenika u kaznenom postupku i
drugim mjerama opreza moraju paziti da se ne primjenjuje tea mjera
ako se ista svrha moe postii blaim sredstvom.

Sud i druga dravna tijela moraju po slubenoj dunosti ukinuti

spomenute mjere ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali
zakonski uvjeti za njihovu primjenu ili ako su nastupili uvjeti da se ista
svrha moe postii blaom mjerom.

MJERE OSIGURANJA PRISUTNOSTI I DRUGE MJERE OPREZA

55

Prema ZKP '13 mjere osiguranja nazonosti okrivljenika su:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

POZIV
DOVOENJE
MJERE OPREZA
JAMSTVO
UHIENJE
PRITVOR
ISTRANI ZATVOR U DOMU
ISTRANI ZATVOR

1. POZIV (L.96., 175. I 176.)

Unato tome to je poziv najblaa mjera, on je i prisilna mjera jer nuno

sadri upozorenje okrivljeniku da e u sluaju nedolaska biti prisilno
doveden.
Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje
dravni odvjetnik. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu,
DO e predloiti sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga.
Kad se okrivljenik prvi puta poziva dostavit e mu se, uz poziv, i pouka
o pravima.
Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea,
pripremno roite i raspravu, upuuje sud.
Ako se okrivljeniku ne moe dostaviti dopis, zato to nije prijavio
promjenu adrese ili je oito da na drugi nain izbjegava primitak, dopis
e biti istaknut na oglasnoj ploi i internetskoj stranici suda, pa e se
nakon proteka roka od 8 dana uzeti da je dostava uredna (tako e sud
postupiti i kad dostavlja optunicu).
Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu
je izreena kazna zatvora ili presudu kojom je izreen kazneni nalog, a
presuda se ne moe dostaviti na njegovu dosadanju adresu, sud e
okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e obavljati tu
dunost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika. Postavljenom
branitelju odredit e se potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne
moe biti krai od osam dana, a nakon toga e se presuda dostaviti
postavljenom branitelju i postupak nastaviti.
Ako je okrivljenik opunomoio branitelja za primitak dopisa, poziva,
optunih akata i odluka od ije dostave tee albeni rok, dostava se
smatra urednom danom predaje poiljke odvjetnikom uredu branitelja
ili danom slanja poiljke tom uredu putem telekomunikacijskog
sredstva. Presuda kojom je okrivljenik osuen na kaznu zatvora uvijek
se dostavlja i okrivljeniku.
Poziv za dokazno roite, roite pred optunim vijeem i raspravu
moe se i usmeno dati osobi koja se nalazi pred tijelom koje postupa.
Poziv predan na taj nain zabiljeit e se u zapisniku ili slubenoj
zabiljeci, koje e pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv
56

zabiljeen u zapisniku. Pozvana osoba bit e upozorena na posljedice

nedolaska.

Poziv za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, moe se

predati sudioniku u postupku koji pristane uruiti ga onomu komu je
upuen, ako tijelo postupka smatra da je na taj nain zajameno
njegovo dostavljanje.
O pozivu za raspravu ili drugom pozivu te o odluci o odgodi rasprave ili
drugih odreenih radnji mogu se osobe izvijestiti telekomunikacijskim
sredstvom, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da e
obavijest upuenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena.
O pozivu i predaji odluke ovog lanka sastavit e se slubena zabiljeka
u spisu.
Za osobu koja je bila obavijetena, odnosno kojoj je odluka upuena,
mogu nastupiti tetne posljedice propisane za proputanje samo ako se
utvrdi da je pravovremeno primila poziv i da je bila pouena o
posljedicama propusta.

2. DOVOENJE (L.97.)

Dovedbeni nalog izdaje sud:

1) ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru,

2) ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda,
3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito
proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv,
4) za roite za odluivanje o istranom zatvoru (l. 129.st.2., prisila radi
ostvarivanja prava)

O izdavanju dovedbenog naloga sud odluuje u roku od dvanaest sati

od primitka zahtjeva.

Dovedbeni nalog izvrava policija na nain da predaje nalog okrivljeniku

i pozove ga poe s njima, a ako on to odbije prisilnoe se dovesti.

Iznimno, dovedbeni nalog moe izdati i do ili policija - tijekom izvida

policija moe na temelju pisanog prijedloga DO, ako je to odbobrio
sudac istrage ili predsjeidnik vijea (u prisutnosti suca istrage ili
branitelja)prisilno dovesti osumnjienika koji se nije odazvao pozivu, ali
samo ako je u pozivu na to bio upozoren ili iz okolnosti proizlazi da
odbija primitak poziva.

policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije

dovesti okrivljenika kojem treba uruiti poziv, a ija je adresa nepoznata
i o tome e sastaviti slubenu zabiljeku.

57

3. MJERE OPREZA (L.98.)

U sluajevima u kojima je mogue odrediti istrani zatvor ili je on ve

odreen, sud i DO e, ako se ista svrha moe ostvariti mjerom opreza,
obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie takvih mjera.
Pritom e se okrivljenika upozoriti da e u sluaju nepridravanja
izreene mjere, ona biti zamijenjena istranim zatvorom.
Mjere opreza jesu:
1) zabrana naputanja boravita,
2) zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
3) obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu,
4) zabrana pribliavanja odreenoj osobi,
5) zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom,
6) zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti,
7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne

granice,
8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom,
9) zabrana uhoenja ili uznemiravanja rtve ili druge osobe
10) udaljenje iz doma

Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti

dom te pravo na nesmetane veze s ukuanima (osim ako se
postupak vodi zbog kd poinjenog na tetu neke od tih osoba).
Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na
nesmetano komuniciranje s braniteljem.

Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka.

Prije podizanja optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida
rjeenjem dravni odvjetnik. Nakon podizanja optunice pa do
pravomonosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida sud
pred kojim se vodi postupak. DO ili sudac istrage koji je mjeru
odredio nadlean je za njezino prouljenje ili ukidanje.

Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do

pravomonosti presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno
rokovima trajanja istranog zatvora. Svaka dva mjeseca dravni
odvjetnik prije podizanja optunice odnosno sud koji vodi postupak,
ispitat e po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom
opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Ako
je mjera opreza odreena kao uvjet jamstva, kontrola produljenja
mjere nee se provoditi.

O albi protiv rjeenja do podizanja optunice odluuje sudac istrage,

odnosno izvaraspravno vijee.

4. JAMSTVO (L.102.)

58

 Jamstvo je mjera koja, kao i mjere opreza, moe zamijeniti istrani

zatvor.
ZKP predvia da se istrani zatvor, odreen zbog opsanosti od bijega,
ponavljanja kaznenog djela, ometanja kaznenog postupka, MOE
UKINUTI ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo (realno
jamstvo), a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja
nee napustiti svoje boravite, da nee ometati kazneni postupak i da
nee poiniti novo kazneno djelo (verbalno jamstvo).
Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na:
a) teinu kaznenog djela
b) osobne i obiteljske prilike
c) imovno stanje
protiv odluke o visini jamstva stranke se imaju pravo aliti u roku od 3
dana.
Sud e rjeenjem odrediti visinu jamstva i oblik polaganja jamevine, a
koja se moe sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira,
dragocjenosti ili drugih pokretnina vee vrijednosti koje se lako mogu
unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na
nekretnine osobe koja daje jamstvo protiv odluke stranke imaju
pravo albe u roku od 3 dana.
Rjeenje o istranom zatvoru moe sadravati visinu jamstva i razloge
zbog kojih je zamjena jamstvom iskljuena.
Uz jamstvo, sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet
jamstva.

PROPAST JAMSTVA
Policija nadzire postupa li okrivljenik u skladu s uvjetima odreenim
rjeenjem o jamstvu o okolnostima koje upuuju na mogunost
orkivljenikovog krenja jamstva policija odmah obavijetava nadlenog
DO i sud)
Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o odreivanju
jamstva, rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u korist
prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor. Tako sud
moe odluiti, na prijedlog dravnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna
vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o
jamstvu.

UKIDANJE JAMSTVA
Jamstvo se ukida :
59

a) pravomoim okonanjem kaznenog postupka

b) ako se utvrda da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za
odmjeravanje jamstva
c) po stupanju osuenika na izdravanje kazne
Okrivljenik NEMA PRAVO PUTANJA NA SLOBODU UZ JAMSTVO. Ono nije
obvezno, ve je fakultativno, jer je ovisno o odluci suda koji pod
odreenim uvjetima moe prihvatiti prijedlog da se ne odredi ili ukine
istrani zatvor ako se da jamstvo, ali ne mora.

5. UHIENJE (L.106.)
* Uhienje je svaka mjera ili radnja koja ukljuuje prisilno zadravanje neke
osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo.
* Slino je pritvoru i istranom zatvoru, ali se od njih razlikuje po svojoj kratkoi i
injenici da ne predstavlja zatvaranje.
* Uhienje je trenutani in uz koji moe, ali ne mora, zajedno ii pritvor, odnosno
istrani zatvor.

Radnju uhienja moe poduzeti ISKLJUIVO POLICIJA.

Svatko smije sprijeiti bijeg osobe (to nije privatno uhienje jer sprijeavanje
bijega ne ukljuuje prisilno zadravanje) zateene u kaznenom djelu za koje se
progoni po slubenoj dunosti i to samo ako vidi kako ta osoba ini radnju
kaznenog djela i ako je osoba koja je neposredno po poinjenju kaznenog djela
zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je upravo ona poinila kazneno
djelo.

Graani nemaju pravo na privatno uhienje.

Policija je ovlatena uhititi:

1) osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog te rjeenje o pritvoru ili
istranom zatvoru,
2) osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje
se progoni po slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za
odreivanje istranog zatvora
3) osobu zateenu u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj
dunosti.
Uhienik mora biti odmah:
60

a) Na njemu razumljiv nain obavijeten o razlozima uhienja

b) Pouen da nije duan iskazivati
c) Pouen da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sam
izabrati
d) Pouen da e nadleno tijelo, na njegov zahtjev, o uhienju
izvijestiti njegovu obitelj ili drugu osobu koju on odredi
e) Pouen o drugim pravima predvien ZKP-om
Prilikom uhienja, uhieniku se mora odmah predati pisana pouka o
pravima. Ako se nije mogla predati, uhien mora odmah na njemu
razumljiv nain biti pouen o pravima, osim ako pouku nije sposoban
shvatiti ili postoji opasnost za ivot ili tijelo.
Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora
biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako
to s obzirom na okolnosti uhienja nikako nije mogue.
Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju
ovlauje posebni zakon.
O uhienju se odmah obavijestiti: DO, njezina obitelj ili osoba koju
odredi, nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere
za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji o kojima uhienik brine
te branitelja ako uhienik zahtjeva, skrbnika ako je uhien lien
poslovne sposobnosti.
Pouka o pravima uhienika sadri obavijest o:
1) razlozima uhienja,
2) pravu da nije duan iskazivati,
3) pravu na branitelja po vlastitom izboru ili na branitelja postavljenog
s liste deurnih odvjetnika,
4) pravu na tumaenje i prevoenje sukladno lanku 8. ovog Zakona,
5) pravu da se na njegov zahtjev o uhienju izvijesti obitelj ili druga
osoba koju on odredi,
6) pravu stranog dravljanina da e na njegov zahtjev o uhienju biti
obavijeteno nadleno konzularno tijelo ili veleposlanstvo te e mu se
s njima omoguiti kontakt (lanak 116. ovog Zakona),
7) pravu na uvid u spis predmeta sukladno odredbama ovog Zakona,
8) pravu na hitnu medicinsku pomo,
9) tome da lienje slobode od trenutka uhienja do dovoenja sucu
istrage moe trajati najdulje 48 sati, a za kaznena djela za koja je
propisana kazna zatvora do jedne godine najdulje 36 sati.
* Uhienik ima pravo zadrati pouku o pravima za vrijeme lienja
slobode.

Rok u kojem uhienik mora biti doveden u pritvorsku policijsku jedinicu

i predan pritvorskom nadzorniku ili puten na slobodu, tee od
trenutka uhienja, a iznosi 24 sata, a za kd za koja je propisana kazna
zatvora do jedne god 12 sati
61

 Obveze pritvorskog nadzornika:

sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke uhienika
podaci o uhieniku, trenutku i razlozima uhienja se unose u
evidenciju uhienih osoba u Informacijskom sustavu MUP-a, odmah
po dovoenju uhienika
obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu uhienika
sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhienika
ako se radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i
oduzete predmete predat e dravnom odvjetniku posebno pazei
da se predmeti ne unite ili ne ugrozi njihova uporaba u dokaznom
postupku
upozorava okrivljenika na njegova prava
nalae pretragu uhienika prilikom njegovog dovoenja u pritvorsku
jedinicu
provjerava je li uhienik primio i razumio pouku o pravima
ako je uhienik strani dravljanin priopit e mu da ima pravo na
komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje drave (ukoliko RH
s njegovom dravom ima meunarodni ugovor kjem je propisano
uzajamno obavjetavanje o uhienju, odmah e se obavijestiti
nadleno tijelo strane drave)
Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije 16 sati nakon
predaje pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kd za koja je propisana
kazna zatvora do jedne godine najkasnije 12 sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku.

Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na

slobodu:
1) ako to naloi dravni odvjetnik,

2) ako ga dravni odvjetnik nije ispitao u roku od 16 sati,

3) ako je pritvor ukinut
o putanju okrivljenika odmah e obavijestiti vieg DO.

6. PRITVOR (L.112.)
MATERIJALNOPRAVNE PRETPOSTAVKE
Postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se
kazneni postupak poduzima po slubenoj dunosti, a postoji neki od
razloga za istrani zatvor, a pritvor je potreban radi utvrivanja
istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.
Ako se za vrijeme uhienja ustanovi postojanje osnova sumnje da je
uhienik poinio drugo kd za koje se kazneni postupak pokree po

62

slubenoj dunosti, ne moe biti ponovno uhien ve DO moe protiv njega

odrediti pritvor.

PROCESNE PRETPOSTAVKE
Pritvor odreuje dravni odvjetnik, a moe trajati najdulje etrdeset i
osam sati od trenutka uhienja, a 36 sati za kd za koja je propisana
kazna zatvora do 1 god.
Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od est sati.
O albi odluuje sudac istrage, u roku od osam sati. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja.
Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe obrazloenim
rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih 36 sati ako je to neophodno radi
prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna
zatvora od 5 godina ili tea. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju
pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje
vijee u roku od dvanaest sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik.
Ako u roku od 48 sati od trenutka uhienja (36 sati za kd za koja je
propisana kazna zatvora do 1 god) protiv uhienika nije odreen
pritvor ili uhienik nije doveden sucu istrage radi ispitivanja, ima se
pustiti na slobodu.
Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovoarati
s braniteljem (osim u sluajevima kad bi moglo doi do prikrivanja kd
genocida, zloina protiv ovjenosti, terorizma.....)
Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s mp-om,
posjeivati svoje dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im
pomoi u uzimanju branitelja.
Po nalogu dravnog odvjetnika policija e pritvorenika kod kojeg
postoje razlozi za odreivanje istranog zatvora prije isteka roka za
pritvor, ili u roku, dovesti sucu istrage radi odravanja roita za
odreivanje istranog zatvora ili putanja na slobodu. Pritvorski
nadzornik prethodno dostavlja pritvorski zapisnik dravnom
odvjetniku, a na zahtjev suca istrage ili dravnog odvjetnika i
zapisnike, predmete i druge podatke o radnjama poduzetim prema
ZKP-u. Dravni odvjetnik mora biti prisutan na tom roitu
Na temelju naloga suca istrage pritvorenik e se zadrati u pritvoru do
odravanja roita za odluivanje o istranom zatvoru, a najdulje
dvanaest sati, od trenutka dovoenja sucu istrage.

ISTRANI ZATVOR U DOMU

sud moe odrediti istrani zatvor u domu protiv trudne ene, osobe s
tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju
63

kretanje, osobe koja je navrila 70 godina ivota te u onim sluajevima

kada to sud ocijeni iznimno opravdanim, ako je za ostvarenje svrhe
istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma.
Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od
okrivljenika pisanu suglasnost punoljetnih osoba koje borave u domu
okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora
Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri zabranu okrivljeniku da se
udaljuje iz doma. Tim rjeenjem sud moe odrediti primjenu tehnikih
sredstava nadzora kojim se osigurava provoenje istranog zatvora u
domu. Prema potrebi, sud moe naloiti mjeru opreza.
Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za
odreeno vrijeme udalji iz doma ako:
1) je to neophodno potrebno radi lijeenja osobe, ili
2) to nalau posebne okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti
teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu.
Ako se osoba u istranom zatvoru u domu udalji iz doma protivno
zabrani suda, ili na drugi nain ometa provoenje istranog zatvora u
domu, protiv te osobe odredit e se istrani zatvor. O tome e se
osoba upozoriti u rjeenju o odreivanju istranog zatvora u domu.
Ako drukije nije propisano zkp-om, na istrani zatvor u domu se
odgovarajue primjenjuju odredbe o istranom zatvoru.
Istrani zatvor u domu nadzire policija na ijem se podruju izvrava.
U prostoru istranog zatvora u domu policija ima ovlasti propisane zkpom i drugim propisima
Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji i
izvravanju istranog zatvora u domu.

ISTRANI ZATVOR (18.11.2010.)

EKZLJP:
Nitko se ne smije liiti slobode, osim u postupku propisanom zakonom:
ako je zakonito uhien ili pritvoren (zatvoren) radi dovoenja
nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je
poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nuno
radi sprijeavanja izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon
njegova poinjenja.

USTAV RH, l.24

64

Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren (zatvoren) bez pisanoga, sudbenog i
na zakonu utemeljenog naloga.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena (zatvorena) ima pravo aliti
sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.

USTAV RH, l.25.

Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem
roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku
osloboen ili osuen.

NAELO RAZMJERNOSTI KAO OPE NAELO PRIMJENE ISTRANOG

ZATVORA
Pri odluivanju o istranom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, vodit e
se posebno rauna o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne
koja se, prema podacima kojima raspolae sud, moe oekivati u postupku i
potrebe odreivanja i trajanja istranog zatvora.

NAELO RAZMJERNOSTI KOD ODABIRA MJERE ISTRANOG ZATVORA

Istrani zatvor, kao najtea mjera osiguranja nazonosti okrivljenika, moe
biti odreen samo ako se ista svrha ne moe ostvariti nekom drugom mjerom.

FUNKCIONALNA GRANICA TRAJANJA ISTRANOG ZATVORA

Funkcionalna granica trajanja istranog zatvora znai da, im prestanu
razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen, on se mora ukinuti i zatvorenika
pustiti na slobodu.

POJAM
Istrani zatvor je mjera kojom se po zakonu propisanim uvjetima oduzima
osobna sloboda nekoj osobi i koja se izvrava u zatvoru radi ostvarivanja
stanovite svrhe predviene kaznenim procesnim pravom.
U predmetu u kojem je odreen istrani zatvor postupa se osobito urno.

OSNOVE ZA ODREIVANJE ISTRANOG ZATVORA (L.123.)

65

Osnove za odreivanje istranog zatvora oznaavaju se kao posebni uvjeti za

odreivanje istranog zatvora. Na taj nain pravi se razlika izmeu tih posebnih
uvjeta i opeg uvjeta za odreivanje istranog zatvora.

OPI UVJET
Opi uvjet za odreivanje istranog zatvora je postojanje osnovane
sumnje1 da je odreena osoba poinila kazneno djelo mora biti
ispunjeno u svim sluajevima odreivanja istranog zatvora.
Za odreivanje istranog zatvora mora postojati opi uvjet i barem
jedan od posebnih uvjeta (pritvorske osnove).
POSEBNI UVJETI (PRITVORSKE OSNOVE)
1. TEINA KAZNENOG DJELA KAO OSNOVA ZA ODREIVANJE ISTRANOG
ZATVORA
Po ZKP postoje dva sluaja kad se istrani zatvor odreuje zbog
same teine kaznenog djela :
1. Obligatorni istrani zatvor
- istrani zatvor se MORA ODREDITI zbog teine
kaznenog djela
- pri izricanju presude uvijek e se odrediti ili
produljiti istrani zatvor protiv okrivljenika kojem je
izreena kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna
2. Fakultativni istrani zatvor
- istrani zatvor se MOE ODREDITI zbog teine
kaznenog djela
- ako je istrani zatvor nuan radi neometanog
odvajanja postupka zbog posebno tekih okolnosti
poinjenja kaznenog djela za koje je propisana
kazna dugotrajnog zatvora (ako je prvostupanjskom
presudom izreena kazna zatvora do 5 god, istrani
zatvor se nakon izricanja presude ne moe po toj
osnovi odrediti ili produljiti)
2. OSIGURANJE NAZONOSTI OKRIVLJENIKA U KAZNENOM POSTUPKU
ZKP poznaje dvije osnove za odreivanje istranog zatvora kojima je
svrha osigurati nazonost okrivljenika u kaznenom postupku.

Prva osnova postoji ako postoje:

a) okolnosti koje upuuju na opasnost da e okrivljenik

pobjei (krije se i ne moe se utvrditi njegova istovjetnost)

1 Osnovana sumnja je sumnja zasnovana na dokazima da je neka osoba poinila kazneno djelo, dok se osnove
sumnje zasnivaju na indicijima da je neka osoba poinila kazneno djelo.

66

b) okolnosti kad e sud odrediti sitrani zatvor zbog

opasnosti od bijega (u sluaju este promjene boravita
odnosno zaposlenja ili u sluaju da je okrivljenik u bijegu i za
njim je raspisana tjeralica)

Okolnosti o kojima je rije su pitanje svakog konkretnog

sluaja. Njihovo postojanje mora se argumentirati u rjeenju o
istranom zatvoru.

Druga osnova specifina je po tome to je za

odreivanje istranog zatvora dostatno samo to da
uredno pozvani okrivljenik izbjegava doi na raspravu.

3. KOLUZIJSKA OPASNOST
Koluzijska opasnost je naziv za osnovu za odreivanje istranog
zatvora koja se odreuje ako postoji osnovana sumnja da e
okrivljenik unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove
vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak
utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae.

Istrani zatvor se nee odrediti zbog koluzijske opasnosti ako je

okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju.
Istrani zatvor po ovoj osnovi moe trajati sve dok okrivljenik
okolnosno i detaljno nije priznao djelo i krivnju odnosno dok nisu
prikupljeni i izvedeni dokazi, a najkasnije do zavretka rasprave.
Terminom koluzijska opasnost oznaava se opasnost od negativnog
utjecaja okrivljenika na kvalitetu dokaznog postupka.

4. ITERACIJSKA OPASNOST
Iteracijska opasnost je naziv za osnovu za odreivanje istranog
zatvora koja se odreuje ako osobite okolnosti upuuju na opasnost
da e okrivljenik ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano
kazneno djelo ili da e poiniti kazneno djelo kojim prijeti, ali samo
ako postoji opasnost od poinjenja kaznenog djela za koje je mogue
izrei kaznu zatvora od 5 godina ili teu kaznu.

RJEENJE O ISTRANOM ZATVORU (L.124.)

Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem nadlenog suda.
Izreka rjeenja o istranom zatvoru nuno sadri:

67

1) ako se provodi istraga, naznaku naloga o provoenju istrage povodom

kojega je doneseno rjeenje o istranom zatvoru,
2) zakonsku osnovu za istrani zatvor,
3) rok na koji je odreen istrani zatvor,
4) odredbu o uraunavanju vremena za koje je osoba koja se zatvara bila
liena slobode prije donoenja rjeenja o istranom zatvoru s naznakom
trenutka uhienja,
5) visinu jamstva koje moe zamijeniti istrani zatvor.
U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se odreeno i potpuno izloiti
injenice i dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik
poinio kazneno djelo, potom obrazloiti razloge zbog kojih sud smatra da se
svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloge
visine jamstva.

NADLENA TIJELA (L.127. I 128.)

Istrani zatvor do podnoenja optunice odreuje sudac istrage na prijedlog
dravnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, dravnog odvjetnika ili
po slubenoj dunosti.

O prijedlogu dravnog odvjetnika da se odredi istrani zatvor, sudac istrage

odluuje odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnoenja prijedloga.
Kad se sudac istrage ne sloi s prijedlogom dravnog odvjetnika za odreivanje
istranog zatvora, donosi rjeenje kojim se prijedlog odbija te ako je okrivljenik u
pritvoru naloit e da se odmah pusti na slobodu.
Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri
sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati.

Nakon podnoenja optunice, istrani zatvor do potvrivanja optunice odreuje,

produljuje i ukida optuno vijee.
Nakon potvrivanja optunice, do pravomonosti presude, istrani zatvor
odreuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju.

Kad odluuje o albi protiv presude, istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida
vijee koje odluuje o albi, a u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima,
sudsko vijee koje odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima.

UKIDANJE I OPOZIV ISTRANOG ZATVORA (L.125.)

68

Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu:

1) im su prestali razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen ili produljen,
2) ako daljnji istrani zatvor ne bi bio u razmjeru s teinom poinjenog
kaznenog djela,
3) ako se ista svrha moe ostvariti drugom blaom mjerom,
4) kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik,
5) ako dravni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti viem dravnom
odvjetniku neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u
postupku,
6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se
optuba odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili
sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom
dotadanjem trajanju istranog zatvora.
7) Kada isteknu rokovi trajanja istranog zatvora
8) Kada je okrivljenik detaljno priznao djelo i krivnu ili im budu prikupljeni,
odnosno izvedeni dokazi zbog kojih je taj zatvor odreen, a najkasnije do
zavretka rasprave
Prije ukidanja istranog zatvora obavijestit e se rtva kd-a.
Sud koji je odredio ili produljio istrani zatvor rjeenjem e opozvati odluku o
istranom zatvoru, ako nakon njezinog donoenja, a prije zatvaranja okrivljenika,
utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je istrani zatvor bio odreen ili zakonski
uvjeti za njegovo odreivanje.

ROITE ZA ODLUIVANJE O ISTRANOM ZATVORU (L.129.)

1. O odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora odluuje sud na
nejavnom usmenom roitu.

2. Na roite se pozivaju dravni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Okrivljenik

e na roite biti doveden, osim ako je nedostupan ili je raspravno
nesposoban.
3. Obje stranke e na roitu izloiti svoja stajalita o istranom zatvoru, a
prema potrebi i o visini jamstva. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim
okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor.
4. Sud odreuje koji e se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na
prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti izvesti dokaze koje smatra
potrebnima za donoenje odluke o istranom zatvoru i jamstvu.
5. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na
provedene dokaze.
6. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti.
69

7. Odluku o istranom zatvoru sud usmeno objavljuje na zavretku roita.

TRAJANJE ISTRANOG ZATVORA
Istrani zatvor odreen rjeenjem suca istrage ili vijea moe trajati najdulje
mjesec dana od dana lienja slobode.
Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe
produljiti istrani zatvor i to prvi puta za jo najvie dva mjeseca, a zatim, za
kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda, ili kad je to propisano posebnim
zakonom, za jo najvie tri mjeseca.
Za kd zlouporabe u postupku steaja, primanja mita, protuzakonitog
posredovanja, zlouporabe poloaja i ovlasti, protupravnog oduzimanja slobode i
ostaloh kd iz l.21 ZUSKOK, ako je istraga produljena , sudac istrage moe
produljiti istrani zatvor za jo 3 mj i jo jednom za najvie 3 mj. Sveukupni rok
trajanja istranog zatvora do podizanja optunice moe iznositi 12 mj.

Nakon podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati do pravomonosti

presude, a nakon pravomonosti presude najdulje do pravomonosti rjeenja o
upuivanju na izdravanje kazne zatvora.
U rjeenju od istranom zatvoru nakon podnoenja optunice ne odreuje se rok
trajanja istranog zatvora, ali e sud svaka dva mjeseca, do izricanja
nepravomone presude ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu
istranog zatvora, te e rjeenjem produljiti ili ukinuti.
Ukupno trajanje istranog zatvora do podizanja optunice, raunajui i vrijeme
uhienja i pritvora, ne moe prijei 6 mj, osim ako zakonom nije propisano
drukije.

Do donoenja presude suda prvog stupnja istrani zatvor moe trajati

najdulje
Zaprijeena kazna zatvora

Istrani zatvor

Do 1 godine

2 mjeseca

Do 3 godine

3 mjeseca

Do 5 godina

6 mjeseci

Do 8 godina

12 mjeseci

Preko 8 godina

2 godine

Dugotrajni zatvor

3 godine

70

KONTROLA ISTRANOG ZATVORA

Postupanjem suda po slubenoj dunosti ostvaruje se na dva naina:
I. Permanentna interna kontrola suda koju zahtijeva odredba zakona da se
istrani zatvor mora ukinuti, a zatvorenik pustiti na slobodu im su prestali
razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen.
II. Formalna kontrola u dva sluaja:
a) ako se u vrijeme podnoenja optunice okrivljenik nalazi u
istranom zatvoru, vijee e odmah, a najkasnije u roku od 48 sati
odrati roite za odluivanje o istranom zatvoru te ga rjeenjem
ukinuti ili produljiti.
b) u rjeenju o istranom zatvoru nakon podnoenja optunice ne
odreuje se rok trajanja istranog zatvora, ali e sud svaka dva
mjeseca sve do izricanja nepravomone presude isiptivati postoje
li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora te ga
rjeenjem produljiti odnosno ukinuti.
albu protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor mogu
podnijeti orkivljenik, njegov branitelj i DO u roku od 3 dana.
Protiv rjeenja vijea drugostupanjskog suda kojim se doreuje, produljuje ili
ukida istrani zatvor alba nije doputena, osim kada vijee toga suda odluujui
o albi protiv presude odredi istrani zatvor okrivljeniku protiv kojega on nije bio
odreen. O albi odluuje Vrhovni sud u roku od 3 dana.

71

RADNJE U KAZNENOM POSTUPKU (PROCESNE RADNJE)

POJAM I PODJELA
Procesne radnje jesu ponaanja procesnih sudionika koja neposredno
proizvode uinke u kaznenom postupku, a ije su pretpostavke za poduzimanje
forma i uinak normirani kaznenim procesnim pravom.

S obzirom na subjekte koji ih obavljaju, procesne radnje dijele se na :

1) radnje suda,
dijele se na :
a) radnje voenja postupka
Pod pojmom radnji koje se odnose na voenje postupka
podrazumijevanju se radnje dokazivanja, radnje pribavljanja
predmeta i osiguranja nazonosti odreenih osoba te radnje
upravljanja postupkom.
b) radnje odluivanja
2) radnje stranaka,
procesne radnje stranaka mogu se podijeliti na:
a) radnje kojima je cilj utjecanje na volju tijela kaznenog
postupka (npr. prijedlog dravnog odvjetnika da se odredi istrani
zatvor okrivljeniku)
b) radnje kojima se ostvaruje odreeni cilj bez utjecaja na volju
tijela kaznenog postupka (npr. odustanak okrivljenika od ve
podnesene albe)
3) radnje ostalih sudionika koji se pojavljuju u kaznenom postupku

TO SE ELI POSTII NORMIRANJEM OBLIKA RADNJI U POSTUPKU?

Nain (forma, oblik) obavljanja radnji u kaznenom postupku normiran je
kaznenim procesnim pravom. Upravo iz tog razloga, normirajui formu radnji od
kojih se sastoji kazneni postupak, kazneno procesno pravo naziva se formalno
(oblikovno) pravo.

72

Normiranjem oblika radnji u kaznenom postupku postie se:

a) ostvarenje naela pravinog postupka (l. 1. st. 1. ZKP-a)
b) ravnotea izmeu tenje za uinkovitou postupka i tenje za zatitom
osobnih prava i prava obrane okrivljenika u kaznenom postupku
c) jami se procesnim sudionicima jednake mogunosti ishoda kaznenog
postupka
d) dobra kvaliteta procesnih radnji
e) sprjeavanje samovoljnog postupanja dravnih tijela i osigurava se
legimititet sudskim odlukama
POSLJEDICE POVREDE PROPISA O NAINU POSTUPANJA
O povredi propisa o nainu postupanja govorimo onda kada nije primijenjen
ili je pogreno primijenjen odreeni propis o nainu obavljanja procesnih radnji.
Povrede propisa o kojima je rije nisu od jednakog znaenja (npr. neke za
rezultat kaznenog postupka manje znaajne povrede ne izazivaju nikakve pravne
posljedice : proputanje dravnog odvjetnika da u instrukcijskom roku podnese
optunicu u roku 15 dana po zavrenoj istrazi)
Odreene povrede propisa o formi u postupku mogu se naknadno ispravit
(npr. ako optunica nije propisno sastavljena, sudac istrage vratit e ju tuitelju
da ispravi nedostatke konvalidacija- naknadno osnaenje)
Zbog odreenih povreda propisa o nainu postupanja predvieno je
nekoliko vrsta procesnih sankcija :
1) prekluzija
(lat. precludere)
prekluzija oznaava gubitak prava na poduzimanje neke procesne
radnje zbog proputanja roka ili roita (npr. nepravovremen
podnesen prigovor mjesne nenadlenosti)

2) neprihvaanje rezultata radnji dobivenih povredom propisa o

nainu postupanja
npr. zapisnik o pretrazi stana pri emu je pretraga poduzeta na
nezakonit nain

3) ukidanje prvostupanjske presude

Ukidanje prvostupanjske presude od strane drugostupanjskog suda
povodom albe zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i
vraanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje
73

ROK

Rok (dilatio,terminus) u procesnopravnom smislu je odreeno vremensko

razdoblje u kojem se neka procesna radnja mora poduzeti, odnosno prije ijeg
isteka se ne moe poduzeti.

Odreivanjem razmaka vremena za obavljanje procesnih radnji eli se

ubrzati postupak i pridonijeti postizanju prave sigurnosti. To su dvije osnovne
svrhe upotrebe rokova u kaznenom postupku.

VRSTE ROKOVA
a) zakonski rokovi
rokovi ije je trajanje odreeno zakonom i ti se rokovi, u pravilu, ne mogu
produljit (rok od 15 dana za podnoenje albe protiv nepravnomone
presude).
b) sudski rokovi
rokovi ije trajanje na temelju zakonskog ovlatenja odreuje sud u
konkrentnom sluaju i oni se mogu produljiti odlukom suda (npr. rok za
ispravak ili dopunu optunice).
c) prekluzivni rokovi
rokovi ije proputanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje procesne
radnje.
d) insturkcijski (monitorni) rokovi
Rokovi koji su predvieni samo radi interesa procesne discipline,
sprijeavanja otezanja postupka pa se procesna radnja moe obaviti i
nakon proteka tog roka.
Proputanje instrukcijskog roka ne stvara procesnu posljedicu, ali
moe biti osnova za odgovornost onoga koji ga se nije pridravao (npr.
dravni odvjetnik ima rok da u 6 mjeseci zavri istragu).
e) subjektivni rokovi
rokovi koji poinju tei od SAZNANJA ovlatene osobe za dogaaj od kojeg
se rok rauna (npr. rok od 3 mjeseca ima ovlatena fizika ili pravna
osoba da podnese privatnu tubu ili prijedlog za progon od dana kad je
saznala za kazneno djelo i poinitelja).
f) objektivni rokovi
74

rokovi koji se raunaju od NASTUPANJA odreenog odgaaja neovisno od

saznanja ovlatenih osoba za taj dogaaj.
g) dilatorni rokovi
rokovi kojima se odreuje vremensko razdoblje prije ijeg proteka se
procesna radnja ne moe poduzeti.

RAUNANJE ROKOVA
Rokovi se raunaju u satima, danima, mjesecima i godinama.

OSNOVNO PRAVILO jest da se izjava vezana uz rok smatra danom u roku

ako je, prije nego to taj rok protekne, predana onomu tko je ovlaten da je primi.
Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili drugi neradni dan, rok istjee
prvog sljedeeg radnog dana.

Osnovno pravilo ublaeno je sljedeim izuzecima:

a) kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, dan predaje poti
smatra se danom predaje onom kome je dostavljena .
b) okrivljenik koji se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru e izjavu koja je
vezana za rok predati upravi zatvora, a okrivljenik koji se nalazi na
izdravanju kazne zatvora predat e izjavu upravi ustanove u kojoj tu
kaznu izdrava.
c) ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oite pogreke
podnositelja predan ili dostavljen nenadlenom sudu, prije proteka roka pa
nadlenom sudu stigne nakon proteka roka uzet e se da je podnesen
pravovremeno

ROITE
Roite je odreeno vrijeme kad se pred sudom poduzimaju stanovite
procesne radnje uz sudjelovanje stranaka i drugih procesnih sudionika (npr.
roite za raspravu, roite za odreivanje istranog zatvora.

POVRAT U PRIJANJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM)

Proputanje odreene procesne radnje (roka ili roita) dovodi do gubitka prava
na naknadno poduzimanje te radnje. Strogost ovog pravila nastoji se ublaiti
ustanovom povrata u prijanje stanje u sluajevima kad je za to postojao
opravdani razlog.

75

Takvi sluajevi su:

I.
povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka za
podnoenje albe
okrivljeniku koji propusti rok za podnoenje albe protiv presude, sud e
dopustiti povrat u prijanje stanje ako se ispune kumulativno dva
uvjeta:
a) da je okrivljenik iz opravdanih razloga propustio rok za
podnoenje albe (sud je pogreno uputio okrivljenika na rok za
podnoenje albe)
b) da je molba za povrat u prijanje stanje podnesena u
zakonskom roku i da je s molbom istovremeno podnesena alba
postoje dva zakonska roka:
1. subjektivni
8 dana nakon prestanka uzroka zbog kojeg je i propute rok
2. objektivni
3 mjeseca od dana proputanja roka

II. povrat u prijanje stanje zbog nedolaska privatnog tuitelja ili

supsidijarnog tuitelja na raspravu
Privatnom ili supsidijarnom tuitelju koji nije doao na raspravu ili nije
pravovremeno izvijestio sud o promjeni adrese ili boravita, sud e
dopustiti povrat u prijanje stanje ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
a) da iz opravdanog razloga nije mogao doi na raspravu ili
pravovremeno izvijestiti sud o promjeni adrese ili boravita
b) da je molbu za povrat podnio u roku od 8 dana ili 3 mjeseca
III.povrat u prijanje stanje zbog nedolaska oteenika na raspravu
Oteeniku koji nije doao na raspravu na kojoj je donesena presuda
kojom se optuba odbija zbog odustanka dravnog odvjetnika od
optunice sud e dopustiti povrat u prijanje stanje:
a) ako oteenik nije uredno pozvan ili iz opravdanih razloga nije
mogao doi na raspravu
b) ako je molbu za povrat u prijanje stanje podnio u roku od 8
dana od primitka presude, a najkasnije u roku od 3 mjeseca od
proputanja roka kao i da je u molbi izjavio da je odustao od
progona

PODNESCI I ZAPISNIK
Dopis je pisani tekst koji alje slubeno jedna strana drugoj ili vie njih

76

Dopise dijelimo dijelimo u dvije skupine:

1. dopisi kojima se stranke i drugi procesni sudionici obraaju
slubenijm tijelima (podnesci)
2. dopisi koje sud upuuje strankama ili drugim sudionicima u postupku
PODNESAK
Podnesak je dopis koje stranke i drugi sudionici postupka podnose sudu ili
drugom tijelu kaznenog postupka (privatna tuba, optunica, prijedlog za progon,
pravni lijekovi).

ZAPISNIK
Zapisnik je javna isprava koju o poduzetoj procesnoj radnji sastavlja sud ili
drugo tijelo s javnom ovlasti.

Svrha je zapisnika da poslui kao izvor saznanja o obavljenoj procesnoj

radnji i o sadraju te radnje kao i da omogui viem sudu naknadno ispitivanje
ispravnosti poduzete procesne radnje

SUDSKE ODLUKE, FORMALNA I MATERIJALNA PRAVOMONOST

SUDSKE ODLUKE
POJAM I PODJELA SUDSKIH ODLUKA
Sudska odluka vrsta je procesne radnje kojom sud izraava svoju volju da
se primijeni pravo na odreeno injenino stanje i da se na taj nain proizvedu
odreeni pravni uinci.
Pri donoenju odluke sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju djela koje su
iznijele stranke, ali je vezan za injenini opis djela naveden u optunom aktu
(optunica i privatna tuba) sukladno akuzatornom naelu, injenicama i
dokazima koji su izneseni na raspravi sukladno naelu neposrednosti i zabranom
reformacije in peius .
Sudske se odluke dijele:
I. PREMA FUNKCIJI
1)
zakljune
zakljune su one kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju
(npr. rjeenje o obustavi istrage, prvostupanjska presuda nakon
77

zavrene rasprave),
pravomona).

ali

cjelini

(presuda

koja

je

postala

2)
interimne
interimne odluke jesu one kojima se odluuje o pitanjima prethodno
znaajnim za donoenje zakljune odluke (npr. nalog o provoenju
istrage, rjeenje kojim se odbija prijedlog za izvoenje dokaza na
raspravi)
II.

PREMA SADRAJU
1)
meritorne
Meritorne su one odluke kojima sud rjeava glavno, odnosno
sutinsko pitanje kaznenog postupka, a to je postoji li kazneno djelo i
krivnja optuenika te treba li mu izrei kaznu ili drugu mjeru
predvienu materijalnim kaznenim pravom.

meritorne odluke su:

a)
b)
c)
d)

presuda
presuda
presuda
presuda

kojom
kojom
kojom
kojom

se
se
se
se

optuenik proglaava krivim

optuenik oslobaa od optube
izdaje kazneni nalog
izrie sudska opomena

2) formalne
Formalne sudske odluke su proizvod primjene procesnih
propisa, tj. to su odluke procesne naravi.
Tim se odlukama postupak usmjerava prema zakljunim
odlukama ili se pojedini stadij postupka zavrava zbog nedostatka
procesnih pretpostavki (npr. rjeenje o obustavi istrage jer je
zastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno
amnestijom, odnosno pomilovanjem).
Formalne odluke, u pravilu, imaju oblik rjeenja, a iznimno
presude u sluaju kad se u stadiju rasprave pred sudom ustanovi da
ne postoje procesne pretpostavke za meritorno odluivanje (u tom
sluaju sud donosi presudu kojom se optuba odbija i to je jedina
presuda formalne naravi).

III.

PREMA OBLIKU (presude, rjeenja, nalozi)

1) PRESUDE
Presuda je vrsta zakljune odluke koju donosi sud
Moe se donijeti od trenutka otvaranja rasprave pa sve do
zavretka kaznenog postupka.
78

Od tog postoje dvije iznimke:

a)
presuda kojom se izdaje kazneni nalog i presuda
kojom se optuenik proglaava krivim, a koja je
donesena na temelju izjave stranaka (dravnog
odvjetnika i okrivljenika)
b)
presuda kojom su se sporazumjeli o uvjetima
priznanja krivnje i sankciji
Postoje tri osnovne presude:
a)
b)
c)

presuda kojom se optuba odbija,

presuda kojom se optuenik proglaava krivim
presuda kojom se optuenik oslobaa optube

Presuda se izrie javno i javno se objavljuje u ime RH.

Svaka pisana presuda mora sadravati tri osnovna sastojka: uvod,
dispozitiv (izreku) i obrazloenje.
Tri vrste presuda:
a)
deklaratorna - presuda kojom se utvruje stanje koje
ve postoji izvan postupka (to su sve formalne presude, a
meritorna je samo oslobaajua)
b)
konstitutivna presuda kojom se stvara novo pravno
stanje, a konstitutivan je onj dio osuujue presude u kojoj se
odreuju kazenopravne sankcije
c)
kondemnatorna presuda kojom se optuenik
proglaava krivim (u toj presudi sud ne mora izrei kaznu)
2) RJEENJA
Rjeenje je vrsta odluke kojom se odluuje o pojedinim pitanjima
poduzimanja procesnih radnji (npr. sudsko vijee donosi rjeenje o
iskljuenju javnosti s rasprave),ali rjeenje je i vrsta odluke kojom
se zakljuuje pojedini procesni stadij (npr. rjeenje o obustavi
istrage, rjeenje o odbacivanju optunice/privatne tube)
Za razliku od presude koju donosi sud, rjeenje donose druga
dravna tijela (dravno odvjetnitvo npr. rjeenje o odbacivanju
kaznene prijave)

3) NALOZI
Nalog je vrsta odluke kojom se odreuje primjena mjere procesne
prisile (npr. dovedbeni nalog, nalog o pretrazi) ili se odluuje o
nekim drugim pitanjima postupka (npr. nalogom se odreuje dan,
sat i mjesto odravanja rasprave)

79

Nalog kao i rjeenje, moe donijeti drugo tijelo kaznenog postupka

(npr. nalog o provoenju istrage od strane dravnog odvjetnika)

FORMALNA PRAVOMONOST
Formalna pravomonost svojstvo je sudske odluke da se ne moe pobijati
redovitim pravnim lijekom, tj. albom. Ona nastupa kad se sudska odluka vie ne
moe pobijati albom, odnosno kada alba vie nije doputena.

Sudska se odluka vie ne moe pobijati albom kad je prestalo pravo na albu
zbog:
a) proputanja zakonskog roka
b) odricanja od prava na albu ili odustajanjaod ve podnesene albe
c) izricanja odluke vieg suda koja se vie ne moe pobijati albom

Formalna pravomonost moe biti:

potpuna i djelomina,
Formalna pravomonost je potupna kad obuhvaa cijelu odluku, a
djelomina kad obuhvaa samo dio sudske odluke.

apsolutna i relativna
Formalna pravomonost je apsolutna kad se odnosi na sve osobe koje
su ovlatene pobijati odluku, a relativna kad se odnosi samo na neke
osobe, a ne na sve.

Strogost relativne pravomonosti ublaena je institutim beneficium

cohaesionis u sluaju kad je podnesena alba u korist samo jednog od vie
supoinitelja pri emu ostali nisu podnijeli albu, smatra se da su i oni podnijeli
albu.

Formalna pravomonost ima pozitivno i negativno djelovanje.

Formalna pravomonost djeluje negativno to znai da se sudska
odluka ne moe pobijati redovitim pravnim lijekom.

80

Formalna pravomonost djeluje pozitivno to znai da se sudska odluka

mora izvriti ako je uredno dostavljena i ako ne postoje zakonske
smetnje za njezino izvrenje.

MATERIJALNA PRAVOMONOST
Materijalna pravomonost je svojstvo formalno pravomone sudske odluke da
onemoguava ponovno suenje u istom predmetu u novom postupku (ne bis in
idem).

KOJA JE SVRHA USTANOVE PRAVOMONOSTI?

Postojanje pravomonosti
sigurnosti.

sudske

odluke

obrazlae

se

potrebom

pravne

Pravna sigurnost trai da sudska odluka donesena u kaznenom predmetu u

odreenom trenutku postane nesumnjiva i konana.
Pravomonost daje sudsko odluci izvjesnost i pravnu snagu.

POSTOJI LI MOGUNOST IZMJENE PRAVOMONE SUDSKE ODLUKE?

Izmjena pravomone sudske odluke mogua je putem izvanrednih pravnih
lijekova (obnova kaznenog postupka, zahtjev za izvanredno preispitivanje
pravomone presude i zahtjev za zatitu zakonitosti).

U svim tim sluajevima ne radi se o novom kaznenom postupku, nego o nastavku

postojeeg postupka nakon trenutka pravomonosti sudske odluke jer povodom
istog pravomono presuenog predmeta novi postupak nije doputen to znai
da nije doputen poremeaj materijalne pravomonosti.

81

TIJEK KAZNENOG POSTUPKA

Za mjeoviti model kaznenog postupka karakteristino je postupanje kroz

stadije (faze, etape). Pri tom, svaki stadij ima svoju zasebnu svrhu postignuem
koje on pridonosi ostvarivanju konanog cilja kaznenog postupka.

Dva su osnovna stadija mjeovitog kaznenog postupka:

prethodni postupak
Svrha prethodnog postupka je da se prikupljanjem,
izvoenjem dokaza sumnja u postojanje okrivljenikove krivnje u
toliko mjeri razjasni da
se moemo odluiti hoe li se
okrivljenik pred sudom optuiti ili e se postupak protiv njega
obustaviti.
kazneni postupak (rasprava i izricanje presude)
Svrha je rasprave da se uz provedbu naela javnosti,
usmenosti, kontradiktornosti te neposrednog izvoenja i ocjene
dokaza meritorno rijei pitanje okrivljenikove krivnje i primjene
kaznenopravnih sankcija.

Izmeu tih osnovnih stadija, nalazi se prijelazni stadij, tj. optuivanje.

PRETHODNI POSTUPAK
ZKP '08 normira prethodni postupak.
Rije je o radnjama i mjerama
poetka kaznenog postupka.

koje dravna tijela poduzimaju prije formalnog

No, te su radnje i mjere u neposrednoj vezi s kaznenim postupkom jer im je svrha

da se otkrije kazneno djelo, pronae poinitelj te prikupe obavijesti i dokazi
potrebni za pokretanje i daljnje voenje kaznenog postupka.

82

KAZNENI PROGON (izvidi, predistraga)

ZKP poblie ureuje kazneni progon na sljedei nain :
1) kaznena prijava
2) izvidi kaznenih djela
3) odbacivanje kaznene prijave i odustajanje od kaznenog progona
prema posebnom zakonu
4) dokazne radnje prije poetka postupka
1) KAZNENA PRIJAVA
Izvori:
ZKP;
ZPPO policija
ZODO postupanje dravnog odvjetnika
Kaznena prijava je pisana ili usmena obavijest dravnom odvjetniku da je
poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti .
Podaci u kaznenoj prijavi nisu dokaz u kaznenom progonu, ve su samo povod.
Jedina iznimka gdje e kaznena prijava biti relevantan dokaz je postupak za
izdavanje kaznenog naloga.

Zakon ne propisuje sadraj kaznene prijave jer je krug subjekata koji su po

zakonu duni prijaviti kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti
toliko irok da bi precizno normiranje sadraja kaznene prijave oteavalo i
sputavalo prijavljivanje kaznenih djela (izuzetak je kaznena prijava koju podnosi
policija koja mora imati odreeni sadraj).
Podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i
podaci na temelju kojih se moe zakljuiti o istovjetnosti te osobe su slubena
tajna.
Na taj nain ele se zatiti osobe protiv kojih je podnesena kaznena prijava jer
podnoenje kaznene prijave ne znai i pokretanje kaznenog postupka, a do
postupka moda nee ni doi.

Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku i to:

pismeno,
usmeno
Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelja e se
upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja, sastavit e
se zapisnik.

83

ili nekim drugim sredstvom.

Ako se prijava podnosi telefonom ili drugim ureajem,
zapis e se snimiti te e se o tome napravit slubena
zabiljeka.

Ako je prijava podnesena sudu bit e proslijeena nadlenom dravnom

odvjetniku.

SLUBENA KAZNENA PRIJAVA

Sva tijela dravne vlasti i sve pravne osobe dune su prijaviti kaznena djela
za koja se postupak pokree po slubenoj dunosti, a za koja su saznali u
obavljanju svoje slubene dunosti ili koja su im dojavljena. Tu se radi o slubenoj
kaznenoj prijavi.

Njeno je podnoenje uvijek obavezno te je uz to potrebno navesti dokaze

koji su poznati i ujedno poduzeti sve to je potrebno da bi se sauvali tragovi
kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je poinjeno kazneno djelo te
drugi dokazi.

PRIVATNA KAZNENA PRIJAVA

Graani su duni prijaviti kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti.
Tu se radi o privatnoj kaznenoj prijavi, ali ZKP ne propisuje sankciju za graanina
ako kaznenu prijavu ne podnese.

Kazneni zakon propisuje kazneno djelo:

neprijavljivanja pripremanja kaznenog djela
neprijavljivanja poinjenog kaznenog djela
lanog prijavljivanja kaznenog djela
Policija podnosi kaznenu prijavu postupajui po ZPPO (l. 63. ZPPO)
lanak 63.
(1) Ako se pri podnoenju kaznene prijave ili provoenjem izvida utvrdi da se radi
o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi ili se utvrdi da dogaaj nema
obiljeja kaznenog djela, policija je duna o tome izvijestiti podnositelja. Na
zahtjev osobe ovlatene na podnoenje privatne tube, policijski slubenik je
duan poduzeti radnje za utvrivanje vjerojatnog poinitelja koje ta osoba ne
moe sama poduzeti.

84

(2) Ako policijski slubenik zaprimi pisanu ili usmenu prijavu o kaznenom djelu za
koje se progoni na temelju privatne tube, a poinitelj je poznat, duan je o tome
obavijestiti osobu koja je ovlatena podii privatnu tubu, osim ako ta osoba nije
sama podnijela prijavu.
(3) Policijski slubenik nije duan poduzeti radnje iz stavka 1. ovog lanka, kad
postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo protiv asti i ugleda.
Policijski slubenik koji se zatekao na mjestu poinjenja kaznenog djela protiv
asti i ugleda, na zahtjev oteenika provjerit e identitet poinitelja i priopiti
osobne podatke oteeniku.

POSTUPANJE DRAVNOG ODVJETNIKA PO PRIMITKU PRIJAVE

1) ispitivanje prijave
2) provjera u informacijskom sustavu Dravnog odvjetnitva
3) poziv podnositelju i drugim osobama
Dravni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u Upisnik kaznenih
prijava im je podnesena, osim kad je prijava nepotpuna, pa
dravni odvjetnik moe u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti
pozvati podnositelja kaznene prijave i druge osobe za ije izjave
smatra da mogu pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u
kaznenoj prijavi.
4) poziv za ispravak nadopunu u roku od 15 dana
Ako kaznena prijava ne sadri podatke o kaznenom djelu,
odnosno ako dravni odvjetnik iz same prijave ne moe zakljuiti
za koje kazneno djelo se prijava podnosi, upisat e je u upisnik
raznih kaznenih predmeta te e pozvat podnositelj kaznene
prijave da u roku 15 dana ispravi i nadopuni prijavu.
Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak i dopunu,
dravni odvjetnik sastavlja o tome biljeku. O tome se u roku od
8 dana od isteka roka za ispravak ili dopunu kaznene prijave
obavjetava vii DO koji moe naloiti upisivanje kaznene prijave
u upisnik kaznenih prijava.
5) Ako je do DO samo dopro glas da je poinjeno kd ili je primio dojavu
rtve, DO e o tome sastaviti slubenu zabiljeku koja se upisuje u
upisnik raznih kaznenih predmeta i rjeenjem e odbaciti kaznenu
prijavu.

ODLUKE DRAVNOG ODVJETNIKA POVODOM KAZNENE PRIJAVE:

1) obrazloenim rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu
2) sam ili preko drugih tijela razliitih od policije prikupiti potrebne obavijesti
3) naloiti policiji prikupljanje potrebnih obavijesti i poduzimanje drugih mjera
radi otkrivanja kaznenog djela i poinitelja
4) naloiti provoenje istrage
85

5) podii optunicu ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i

poinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optunice (sluaj za
izdavanje kaznenog naloga)
RAZLOZI ODBAAJA (L. 206.):
1) ako iz same prijave proistjee da prijavljeno djelo nije kazneno djelo
za koje se progoni po slubenoj dunosti
2) ako je nastupila zastara ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem, ili je ve pravomono presueno ili postoje druge
okolnosti koje iskljuuju kazneni progon
3) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju
4) ako nema osnovane sumnje da je osumnjienik poinio prijavljeno
kazneno djelo
5) ako podaci u prijavi upuuju na zakljuak da prijava nije
vjerodostojna (anonimne, pseudoanonimne i obijesne prijave)
DO e o odbacivanju kaznene prijave te o razlozima za to izvijestiti oteenika u
roku od 8 dana. O odbacivanju prijave izvijestit e podnositelja te osobu protiv
koje je prijava podnesena, ako to ona zahtjeva.

rtva i oteenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnoenja kaznene

prijave ili dojave o poinjenom djelu zatraiti od DO obavijest o poduzetim
radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o poinjenom djelu, a DO ih je
duan obavijestiti u primjerenom roku, a najkasnije u roku od 30 dana od
zaprimljenog zahtjeva (osim ako time ne bi ugrozio uinkovitost postupka). Ako ih
ne obavijesti ili oni ne budu zadovoljni odgovorom, imaju pravo pritube viem
DO, koji provjerava navode pritube.

DO je duan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od 6 mjeseci od dana upisa

prijave u upisnik kaznenih prijava i o tome obavijestiti podnositelja prijave uz
navoenje kratkih razloga te odluke u suprotnom podnositelj prijave, oteenik i
rtva mogu podnijeti pritubi viem DO, koji onda trai, bez odgode, olitovanje o
navodima priube i ako utvrdi da je prituba osnovana odreuje primjereni rok u
kojem se mora donijeti odluka o prijavi.
Dravni odvjetnik moe, nakon prethodno pribavljene suglasnosti rtve
ili oteenika, rjeenjem uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog
progona, iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo
za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako osumnjienik
odnosno okrivljenik preuzme obvezu:
1) izvrenja kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene
kaznenim djelom,
2) uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne
svrhe,
3) isplate dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih obveza,
86

4) obavljanja rada za ope dobro na slobodi,

5) podvrgavanja lijeenju ili odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno
posebnim propisima,
6) podvrgavanja psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja bez
naputanja obiteljske zajednice ili uz pristanak osumnjienika na naputanje
obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije.
-> Dravni odvjetnik e u rjeenju odrediti rok u kojem osumnjienik odnosno
okrivljenik mora ispuniti preuzete obveze, koji ne smije prelaziti godinu dana.
-> Rjeenje e dravni odvjetnik dostaviti osumnjieniku odnosno okrivljeniku,
oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj
imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog
odvjetnika alba nije doputena.
-> Ako osumnjienik odnosno okrivljenik ispuni obvezu u roku, dravni odvjetnik
e rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od optube i o tome obavijestiti
sud.
-> Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako dravni
odvjetnik izjavi da uvjetno odustaje od optube.

2) IZVIDI
Postupanje tijekom izvida je tajno.
Izvidi kaznenih djela su radnje i mjere otkrivanja i prikupljanja podataka o
kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti, eventualno poinitelju
kaznenoga djela i drugim okolnostima vanim za uspjeno voenje kaznenog
postupka.
Izvidima moemo dati naziv pretprocesna djelatnost policije i dravnoga
odvjetnitva.

Policija poduzima izvide kaznenih djela po slubenoj dunosti ili po nalogu

dravnoga odvjetnika.
Policija poduzima izvide kaznenih djela po slubenoj dunosti ako postoje osnove
sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti a
zavrava sastavljanjem kaznene prijave i njezinim podnoenjem dravnom
odvjetniku.
Ako postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po
slubenoj dunosti. policija ima pravo i dunost:

87

a) poduzeti potrebne mjere da se pronae poinitelj kaznenog djela, da

se poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne
b) da se osiguraju i otkriju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu
posluiti pri utvrivanju injenica i
c) da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno
voenje kaznenog postupka
O tome policija obavjetava DO odmah, a nakasnije u roku od
24 sata nakon poduzimanja radnje.

Policijske ovlasti prema ZPPO:

a)
b)
c)
d)
e)
f)

prikupljanje i obrada podataka,

provjera identiteta osoba i predmeta,
prikupljanje obavijesti od graana,
osiguranje mjesta dogaaja,
poligrafsko ispitivanje,
snimanje na javnim mjestima

Dravni odvjetnik moe sam provoditi izvide ili njihovo poduzimanje naloiti
policiji. DO moe u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti, pozivati osobe (u
pozivu se mora naznaiti razog pozivanja).
Kad ih je naloio policiji, ima pravo vriti stalni nadzor nad provoenjem izvida a
policija je duna izvriti nalog i odgovara dravnom odvjetniku za svoj rad.

Uz prethodnu obavijest dravnom odvjetniku, policija moe pozivati graane te

opet uz prethodnu obavijest dravnom odvjetniku prisilno dovesti osumnjienika
koji se nije odazvao pozivu ako je u pozivu bio na to upozoren te iz okolnosti oito
proizlazi da izbjegava primiti poziv.
Policija NE MOE I NE SMIJE graane ispitivati u svojstvu okrivljenika,
svjedoka ili vjetaka, a to znai kad policija prikuplja obavijesti od osobe za koju
postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo, ona ne primjenjuje propise
ZKP-a o ispitivanju okrivljenika nego obavlja tzv. neformalne razgovore pa se ne
mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

Policija moe prikupljati obavijesti i od osobe koje se nalaze u pritvoru, ali po

odobrenju DO, a ako je pritvor produljen odobrenje daje sudac istrage.
Pri takvim obavijesnim razgovorima nuno mora biti nazoan branitelj osobe koja
se ispituje.

88

Na temelju provedenih izvida, policija sastavlja izvjee o provedenim izvidima u

kojima navodi dokaze koje je saznala te uz izvjee dostavlja predmete, skice,
slike i zapise o poduzetim radnjama

POLICIJSKE OVLASTI PREMA ZKP:

1. Policija ima pravo osobe zateene na mjestu poinjenja kaznenog
djela uputiti dravnom odvjetniku ili ih zadrati do dolaska dravnog
odvjetnik ako bi te osobe mogle dati vane podatke za kazneni
postupak i ako je vjerojatno da se njihovo ispitivanje kasnije ne bi
moglo obaviti ili bi se time odugovlaio postupak
To zadravanje moe trajati najdulje 6h
2. Policija moe uzeti otiske prstiju radi utvrivanja njegove
istovjetnosti te ga snimati povodom prijedloga dravnog odvjetnik
objaviti osumnjienikovu fotografiju te uzeti neintimne uzorke
radi ,molekularno-genetske analize
IZVIDI DRAVNOG ODVJETNIKA
Dravni odvjetnik e poduzeti izvide u sljedeim sluajevima:
a) ako iz same kaznene prijave ne moe ocijeniti jesu li vjerodostojni
navodi u prijavi ili
b) ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnova hoe li naloiti
provoenje istrage ili poduzeti dokazne radnje ili
c) ako je do dravnog odvjetnika dopro glas da je poinjeno kazneno
djelo,
Dravni odvjetnik e, ako to ne moe sam ili preko drugih tijela, naloiti policiji da
prikupi potrebne obavijesti.

Moe neformalno ispitati odreene osobe te prikupljati podatke od policije,

ministarstva financija, dravnog ureda za reviziju, i drugih dravnih tijela i
openito pravnih osoba. Te institucije mu moraju dostaviti te podatke, od njih
dravni odvjetnik moe zatraiti kontrolu poslovanja.

Hitne dokazne radnje

Policija moe, ako postoji opasnost od odgode, i prije zapoinjanja
kaznenog postupka za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do
pet godina obaviti pretragu (lanak 246.), privremeno oduzimanje

89

predmeta (lanak 261.), oevid (lanak 304.), uzimanje otisaka prstiju i

drugih dijelova tijela (lanak 211. i 307.).
Policija e prije provoenja dokazne radnje pretrage ili oevida za kaznena
djela za koja je propisana kazna zatvora tea od pet godina iz nadlenosti
opinskog suda obavijestiti dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik koji
stigne na mjesto oevida ili pretrage u tijeku njegova provoenja moe
preuzeti provoenje radnje, odnosno njezino provoenje prepustiti policiji.
Za provoenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta i
uzimanja otisaka prstiju i drugih dijelova tijela takva prethodna obavijest
nije potrebna.
Istraivanje
Kada postoji osnovana sumnja da je okrivljenik poinio kazneno djelo za
koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a ne
postoje zakonske smetnje za kazneni progon te osobe, dravni odvjetnik
moe provesti ili naloiti istraitelju provoenje dokaznih radnji koje su
svrhovite za odluivanje o podizanju optunice.
Dravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istraivanje kad su provedene
radnje propisane u ovom Zakonu, a stanje stvari je dovoljno razjanjeno da
se moe podignuti optunica ili odbaciti kaznena prijava. Zavretak
istraivanja upisuje se u upisnik kaznenih prijava te se o tome obavjetava
okrivljenik i oteenik.
Dokazne radnje kad je poinitelj nepoznat
Ako je poinitelj kaznenog djela nepoznat, dravni odvjetnik moe provesti
ili naloiti istraitelju provoenje dokaznih radnji ako je to svrhovito za
otkrivanje poinitelja ili ako postoji opasnost od odgode.
O svemu to je poduzeto istraitelj mora prije, a ako to nije mogue,
odmah nakon provoenja radnje, obavijestiti dravnog odvjetnika.

ISTRAGA
Istraga se provodi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea
od pet godina.
Istraga se mora provesti ako postoji osnovana sumnja da je okrivljenik
poinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora tea od petnaest
90

godina ili kazna dugotrajnog zatvora, te ako postoji osnovana sumnja da je

okrivljenik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti.
Svrha istrage
U istrazi e se prikupiti dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti
hoe li se podignuti optunica ili obustaviti postupak, te dokazi za koje
postoji opasnost da se nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo
izvoenje bilo oteano.
Rjeenje o provoenju istrage
Dravni odvjetnik donosi rjeenje o provoenju istrage protiv odreene
osobe kad postoji osnovana sumnja da je poinila kazneno djelo za koje se
provodi istraga, a ne postoje zakonske smetnje za kazneni progon te
osobe.
Rjeenje o provoenju istrage mora sadravati:
-opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela,
-zakonski naziv kaznenog djela
- ime i prezime te osobne podatke osobe okrvljenika ako su poznati,
- te kratko obrazloenje okolnosti iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je
okrivljenik poinio kazneno djelo.
Kada se rjeenje dostavlja okrivljeniku?
Rjeenje o provoenju istrage dostavlja se okrivljeniku najkasnije u roku od
osam dana od dana donoenja rjeenja, zajedno s poukom o pravima iz
lanka 239. stavka 1. ovog Zakona.
Protiv rjeenja o provoenju istrage okrivljenik ima pravo albe sucu
istrage u roku od osam dana od dana primitka rjeenja. alba se podnosi
dravnom odvjetniku koji ju je duan odmah, zajedno sa spisom predmeta,
dostaviti sucu istrage.
Sudac istrage moe rjeenjem:
1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili nedoputenu,
2) odbiti albu kao neosnovanu,
3) prihvatiti albu i ukinuti rjeenje o provoenju istrage u odnosu na sve
ili pojedine toke rjeenja ako utvrdi postojanje razloga iz lanka 224.
stavka 1. toke 1. do 3. ovog Zakona odnosno da nema osnovane sumnje
da je okrivljenik poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret,
4) naloiti dravnom odvjetniku da u odreenom roku provede dokazne
radnje potrebne za odluivanje o osnovanosti rjeenja o provoenju
istrage.
Sudac istrage duan je odluiti o albi okrivljenika u roku od osam dana od
dana primitka albe i spisa predmeta. Ako sudac istrage u tom roku ne
odlui o albi okrivljenika, dravni odvjetnik ovlaten je nastaviti s
provoenjem istrage.
Istraga se ne provodi samo protiv poznatog poinitelja, ve i protiv
nepoznatog.
91

Ako bi se dostavom rjeenja o provoenju istrage ugrozio ivot ili tijelo

osobe ili imovina velikih razmjera dravni odvjetnik moe odgoditi dostavu
tog rjeenja najvie za trideset dana ako se istraga provodi za sljedea
kaznena djela iz Kaznenog zakona: (protiv Republike Hrvatske i protiv
oruanih snaga Republike Hrvatske za koja je propisana kazna zatvora tea
od pet godina, terotizma, financiranja terorizma, obuke za terorizam,
zloinakog udruenja..)
Tko provodi istragu po ZKP-u '13?
Istragu provodi dravni odvjetnik.
Dravni odvjetnik moe nalogom povjeriti provoenje dokaznih radnji
istraitelju, ako drukije nije propisano ovim Zakonom. U nalogu dravni
odvjetnik odreuje istraitelja, s obzirom na predmet istraivanja i posebne
propise, radnje koje se imaju provesti, a moe dati i druge naloge kojih se
istraitelj mora drati. Istraitelj je duan postupati po nalogu dravnog
odvjetnika.
Za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda okrivljenika ispituje
dravni odvjetnik.
Na temelju odluke dravnog odvjetnika u sloenim istranim predmetima,
osim istraitelja sudjeluju dravnoodvjetniki savjetnici i struni suradnici.
Oni mogu pripremati provoenje pojedinih dokaznih radnji, primati izjave i
prijedloge, te samostalno poduzeti pojedinu dokaznu radnju koju im je
dravni odvjetnik povjerio. Zapisnik o takvoj radnji dravni odvjetnik
ovjerava najkasnije etrdeset i osam sati nakon njezina poduzimanja.
Prekid istrage
O prekidu istrage govorimo u onim sluajevima kada dolazi do zastoja u
postupanju zbog nastupanja odreenih smetnji koje sprijeavaju njezino
provoenje. Razlikujemo obvezatni i fakultativni prekid istrage.
Dravni odvjetnik prekida istragu rjeenjem ako je okrivljenik zbog
zdravstvenih smetnji raspravno nesposoban. Od donoenja rjeenja o
prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji, okrivljenik mora imati
branitelja.
Ako se okrivljenik sam stavio u stanje raspravne nesposobnosti, istraga se
nee prekinuti. Tijekom postojanja tih okolnosti okrivljenik mora imati
branitelja.
Istraga se moe prekinuti ako je okrivljenik u bijegu ili inae nije dostian
dravnim tijelima.
Obustava istrage
Do obustave istrage dolazi kada nastupe odreene smetnje trajnog
karaktera. Stoga je obustavom istrage postupak i konano zavren osim u
sluajevima u kojima se pravomono obustavljeni postupak moe obnoviti.
Dravni odvjetnik obustavlja rjeenjem istragu:
92


ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za
koje se progoni po slubenoj dunosti,

ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim ako je

poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti,

ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno

amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju
kazneni progon,

ako nema dokaza da je okrivljenik poinio kazneno djelo.

Dravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istragu kad su provedene
radnje propisane u Zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno
da se moe podignuti optunica ili obustaviti postupak.
Zavretak istrage upisuje se u upisnik kaznenih prijava te se o tome
obavjetava okrivljenik i oteenik.
Dravni odvjetnik duan je zavriti istragu u roku od est mjeseci. Ako se
istraga ne zavri u roku od est mjeseci, dravni odvjetnik je duan
izvijestiti vieg dravnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istraga nije
zavrena.
Vii dravni odvjetnik duan je poduzeti mjere da se istraga zavri. U
sloenim predmetima vii dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog
dravnog odvjetnika rok produljiti za najvie est mjeseci. U posebno
sloenim i tekim predmetima, Glavni dravni odvjetnik moe na
obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika rok zavretka istrage produljiti
za najvie dvanaest mjeseci.
Nakon zavrene istrage ili istraivanja dravni odvjetnik je duan u roku od
petnaest dana od dana upisa zavretka istrage ili istraivanja u upisnik
kaznenih prijava podignuti optunicu ili obustaviti istragu odnosno odbaciti
kaznenu prijavu. U sloenim predmetima taj rok iznosi trideset dana. Vii
dravni odvjetnik moe rok za podizanje optunice produljiti na prijedlog
dravnog odvjetnika za najvie petnaest dana, a u sloenim predmetima
za najvie trideset dana.
Iznimno, ako su postojali nepredvidivi ili neotklonjivi razlozi, vii dravni
odvjetnik moe na prijedlog dravnog odvjetnika produljiti rokove za
najvie petnaest dana.
Ako niti nakon produljenja istrage, dravni odvjetnik nije podignio
optunicu, smatrat e se da je odustao od progona.
Istraga je nejavna.
Okrivljenik mora biti ispitan prije okonanja istrage.
Okrivljenika ispituje dravni odvjetnik ili po njegovu nalogu istraitelj.
Ispitivanje okrivljenika se provodi u prostorijama dravnog odvjetnika ili
istraitelja.

93

Dokazno roite
Dokazno roite provodi sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika,
oteenika kao tuitelja ili okrivljenika.
Dokazno roite e se provesti ako:
1) je potrebno ispitati svjedoka koji je dijete, maloljetna osoba, rtva
kaznenog djela, kao i osobe koje zbog starosti i bolesti nee moi biti
prisutne na raspravi
2) je potrebno ispitati svjedoka
s kojom je okrivljenik u braku ili
izanbranoj zajednici, srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, roaci u pobonoj
lozi do 3. stupnja zakljuno, te srodnci po tazbini do 2. stupnja zakljuno,
posvojitelj i posvojenik , i ako postoji bojazan da na raspravi nee
iskazivati,
3) svjedok nee moi biti ispitan na raspravi,
4) je svjedok izloen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza,
5) se drugi dokaz nee moi kasnije izvesti.
Dokazno roite se nee provesti ako:
1) djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se
progoni po slubenoj dunosti,
2) postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim ako je poinio
protupravno djelo u stanju neubrojivosti,
3) je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno
amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju
kazneni progon.
Sudac istrage, ako prihvati prijedlog za odravanje dokaznog roita, u
roku od etrdeset i osam sati nalogom:

odreuje vrijeme i mjesto odravanja dokaznog roita;

poziva dravnog odvjetnika, okrivljenika i njegova branitelja, te

oteenika i druge osobe, osim ako drukije nije propisano u ovom Zakonu;

odreuje pribavljanje predmeta i osiguranje provoenja radnji.

Ako ne prihvati prijedlog o provoenju dokaznog roita, sudac istrage e u
roku od etrdeset i osam sati, rjeenjem odbiti prijedlog. Protiv tog rjeenja
predlagatelj ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi
odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati.

OPTUIVANJE
94

je podizanje I iznoenje optunice pred sud te njezino ispitivanje prije

rasprave. Optuivanje ine podizanje optunice I odgovor, te postupak
pred optunim vijeem. Svrha optuivanja je zatita okrivljenika od tereta
rasprave (psiholokog, financijskog, vremenskog).

Podizanje sadraj i predaja optunice

Optunicu podie dravni odvjetnik nakon to je zavrena istraga.
Dravni odvjetnik podie optunicu za kaznena djela za koja se ne provodi
istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i poinitelja
daju dovoljno osnova za podizanje optunice.
Dravni odvjetnik moe za odreena KD podignuti optunicu i bez
provoenja istrage ako rezultati provedenih radnji koji se odnose na
kazneno djelo i poinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optunice.
Prije podizanja optunice okrivljenik mora biti ispitan, osim ako je u
optunici predloeno suenje u odsutnosti.
Sadraj optunice:
1) ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima kao i podacima o tome
nalazi li se i otkad u istranom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije
podizanja optunice puten na slobodu, koliko je proveo u pritvoru i
istranom zatvoru,
2) opis djela iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, vrijeme i
mjesto poinjenja kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je
poinjeno kazneno djelo te ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo
to tonije odredi,
3) zakonski naziv kaznenog djela, s navoenjem odredaba Kaznenog
zakona koje se na prijedlog tuitelja imaju primijeniti,
4) dokaze na kojima se temelji optunica,
5) obrazloenje u kojem e se opisati stanje stvari.
Ako se okrivljenik nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se
odredi istrani zatvor, a ako se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru, moe
se predloiti da se pusti na slobodu.
Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kaznenih djela ili vie
okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 25. ovog Zakona moe
provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda.
Optunica se dostavlja optunom vijeu nadlenog suda u onoliko
primjeraka koliko ima okrivljenika i branitelja i jedan primjerak za sud.
Prethodno ispitivanje i odgovor na optunicu
Predsjednik optunog vijea ispitat e bez odgode, a ako je okrivljenik lien
slobode, u roku od etrdeset i osam sati je li:
1) optunicu podnio ovlateni tuitelj,
2) optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti
3) optunica propisno sastavljena (lanak 342.),
4) se u spisu predmeta nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog
Zakona imaju izdvojiti iz spisa,
95

5) optunica podignuta u roku i

6) postoje razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1. 3. ovog Zakona.
Predsjednik optunog vijea e rjeenjem obustaviti kazneni postupak ili
odbaciti optunicu koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta
iako nisu ispunjeni zakonski uvjeti ili nakon proteka roka ili ako su ispunjeni
drugi razlozi O albi protiv rjeenja predsjednika optunog vijea odluuje
vii sud.
Ako predsjednik optunog vijea ustanovi da optunica ima nedostatke u
odnosu na sastojke vratit e je tuitelju da u roku od tri dana ispravi
nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuitelja, predsjednik
optunog vijea moe produljiti taj rok za daljnja tri dana, osim ako je
okrivljenik lien slobode. Ako dravni odvjetnik propusti taj rok, predsjednik
optunog vijea e izvijestiti vieg dravnog odvjetnika.
Propisno sastavljenu optunicu predsjednik optunog vijea dostavlja
okrivljeniku koji je na slobodi bez odgode, a ako je lien slobode u roku od
dvadeset etiri sata od okonanja ispitivanja optunice. Uz optunicu
sudac istrage dostavlja okrivljeniku pouku o pravu na odgovor, te pouku o
pravu na branitelja Ako okrivljenik ima branitelja optunica se dostavlja i
branitelju.
Okrivljenik ima pravo podnijeti pisani odgovor na optunicu u roku od
osam dana od primitka optunice.
Odgovor na optunicu moe podnijeti i branitelj bez posebne okrivljenikove
ovlasti, ali ne i protiv njegove volje.
Okrivljenik se moe odrei prava na podnoenje odgovora na optunicu.
Prituba zbog nepostupanja suda u zakonskim rokovima u
prethodnom postupku
Tijekom prethodnog postupka stranke i oteenik mogu zbog nepostupanja
suda u rokovima propisanima zakonom podnijeti pritubu predsjedniku
suda, koji e odrediti novi rok za poduzimanje radnje koji ne moe biti dui
od zakonskog.
Stranke i oteenik mogu podnijeti pritubu predsjedniku suda i zbog
nepoduzimanja radnji suca istrage koje dovodi do odugovlaenja postupka.
Postupak pred optunim vijeem
Po isteku roka za odgovor na optunicu predsjednik optunog vijea
nalogom odreuje dan, sat i mjesto odravanja sjednice optunog vijea.
Sjednica se odrava u roku od petnaest dana ako je okrivljenik u istranom
zatvoru, a dva mjeseca dana ako je na slobodi. U posebno sloenim
predmetima sjednica optunog vijea se ima odrati u roku od mjesec
dana ako je okrivljenik lien slobode ili u roku od tri mjeseca ako je na
slobodi.
Na sjednicu se pozivaju dravni odvjetnik, oteenik, okrivljenik i branitelj
ako ga ima. Pozvane osobe e predsjednik vijea upozoriti da e se
sjednica odrati i u njihovoj odsutnosti.
96

Okrivljenik e se u pozivu pouiti da e se sjednica optunog vijea i u

sluaju obvezne obrane odrati iako se branitelj nije odazvao.
Ako se optunica odnosi na kaznena djela za koja je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina, optuno vijee ispituje optunicu u
sjednici vijea bez pozivanja stranaka, osim ako prije poetka sjednice
zaprimi izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka.
Prije poetka sjednice predsjednik optunog vijea provjerava jesu li svi
pozvani doli na sjednicu.
Ako na sjednicu ne doe dravni odvjetnik, okrivljenik ili njegov branitelj, a
dostava poziva nije uredno iskazana, sjednica e se odgoditi. Ako na
sjednicu ne doe oteenik kao tuitelj, iako je uredno pozvan, a ni njegov
opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti postupak.
Ako se okrivljeniku poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu
promjene adrese, sjednica e se odrati i u njegovoj odsutnosti.
Sjednici optunog vijea mogu prisustvovati samo pozvane osobe.
Svrha postupka pred optunim vijeem
Predsjednik vijea otvara sjednicu navoenjem optunice o kojoj se
raspravlja te provjerava osobne podatke okrivljenika osim podataka o
ranijoj osuivanosti, a posebno provjerava je li okrivljenik primio i razumio
pouku o pravima, a ako nije, naloit e dravnom odvjetniku da dostavi
okrivljeniku pouku o pravima.
Dravni odvjetnik, ako je prisutan, ukratko iznosi rezultate istrage odnosno
istraivanja i dokaze na kojima se zasniva optunica i koji opravdavaju
njezino podizanje. Oteenik ili njegov opunomoenik mogu obrazloiti
imovinskopravni zahtjev, upozoriti na dokaze o krivnji okrivljenika, te
predloiti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva (lanak
160.).
Okrivljenik i branitelj, ako su prisutni, mogu upozoriti na dokaze koji idu u
korist okrivljenika, na mogue propuste u istrazi i tijekom istraivanja i na
nezakonite dokaze. U odgovoru se okrivljenik i branitelj mogu oitovati o
tome koji dio optube osporavaju.
Okrivljenik moe dati izjavu da je kriv po svim ili nekim tokama optube.
Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj mogu na navode protivne stranke
uzvratiti samo jednom. Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj izlau i
obrazlau svoje zakljuke sluei se podacima koji su sadrani u spisu.
Ako vijee smatra da moe donijeti odluku, proglaava raspravljanje na
sjednici zakljuenim.
Ako vijee ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se imaju izdvojiti iz spisa,
donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa, osim u sluaju iz stavka 5.
ovog lanka.
Ako vijee posumnja u zakonitost pojedinog dokaza, a bez izvoenja
dodatnih dokaza o tome ne moe donijeti odluku, odgodit e roite i
odmah zakazati novo na kojem e izvesti dokaze vane za utvrivanje
97

injenica o zakonitosti dokaza (prethodno suenje o zakonitosti dokaza), te

najprije odluiti o zakonitosti dokaza, a zatim donijeti odluku o optunici.
Protiv rjeenja suda o zakonitosti dokaza doputena je posebna alba. O toj
albi odluuje vii sud.

Odluivanje o potvrivanju optunice

Ako vijee ustanovi da je optunica osnovana, donijet e rjeenje kojim
potvruje optunicu. Ako je dravni odvjetnik predloio suenje u
odsutnosti, optuno e vijee odluiti o osnovanosti optunice i o
prijedlogu za suenje u odsutnosti.
Rjeenje o potvrivanju optunice dostavlja se strankama, branitelju i
oteeniku, a optunica s tim rjeenjem i spisima sudskoj pisarnici.
Sud e o potvrivanju optunice, kada istraga nije provedena, obavijestiti
ministarstvo nadleno za pravosue koje o tome vodi evidenciju. Ako je
protiv optuenika potvrena druga optunica, ministarstvo e o tim
optunicama obavijestiti nadlene sudove.
Ministar nadlean za pravosue donosi propise o voenju evidencije.
Vijee e rjeenjem obustaviti kazneni postupak u odnosu na sve ili
pojedine toke optunice ako ustanovi da:
1) djelo koje je predmet optube nije kazneno djelo,
2) postoje okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju,
3) nema zahtjeva ovlatenog tuitelja ili prijedloga, odnosno odobrenja
ovlatene osobe, ako je to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje
iskljuuju kazneni progon,
4) nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje
je predmet optube, odnosno da je proturjeje izmeu prikupljenih dokaza
oito takvo da bi na raspravi izricanje osuujue presude bilo nemogue.
Ako nije voena istraga, vijee e rjeenjem odbaciti optunicu.
Ako vijee ustanovi da optunica nije propisno sastavljena (lanak 342.) ili
da u odnosu na cijelu optunicu postoje nedostaci u prethodnom postupku
ili da injenini opis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je
potrebno bolje razjanjenje stvari, rjeenjem vraa optunicu tuitelju s
obrazloenjem razloga zbog kojih nije potvrena te radnjama koje je
propustio poduzeti.
.
Ako vijee nije potvrdilo optunicu u cijelosti ili dijelu, dravni odvjetnik je
duan u roku od osam dana od dostave rjeenja donijeti rjeenje o dopuni
istrage ili poduzeti dokaznu radnju odnosno odustati od kaznenog progona.
Na zahtjev dravnog odvjetnika optuno vijee moe produljiti taj rok za
daljnjih osam dana, ako je okrivljenik u istranom zatvoru, a petnaest dana
ako je na slobodi.
98

Oitovanje okrivljenika o krivnji i sporazumijevanje o kazni i

drugim mjerama
Ako se okrivljenik pred vijeem izjasnio da je kriv (lanak 350. stavak 4.), a
nije postignut sporazum o kazni i drugim mjerama vijee e potvrditi
optunicu i odmah je sa spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja
rasprave, osim ako ne postoje drugi razlozi.
Stranke
mogu
pregovarati
o
uvjetima
priznavanja
krivnje
i
sporazumijevanja o kazni i drugim mjerama. Okrivljenik tijekom pregovora
mora imati branitelja.
Vijee moe odgoditi sjednicu za najvie petnaest dana kako bi stranke
okonale pregovore.
Izjava sadri:
1) opis kaznenog djela koje je predmet optube,
2) izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo,
3) sporazum o vrsti i mjeri kazne, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi,
djelominoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru,
oduzimanju predmeta te o trokovima postupka,
4) oitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu,
5) izjavu okrivljenika o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za
izricanje sigurnosne mjere i oduzimanje imovinske koristi ostvarene
kaznenim djelom,
6) potpis stranaka i branitelja.
Donoenje presude na temelju sporazuma stranaka
Nakon to primi pisanu izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka vijee e utvrditi da li su stranke suglasne u odnosu na sadraj
izjave i to unijeti u zapisnik, te potom odluiti o potvrivanju optunice .
Ako potvrdi optunicu, vijee e odluiti o prihvaanju izjave za donoenje
presude na temelju sporazuma stranaka, te e optueniku presudom izrei
kaznu ili drugu mjeru.
Vijee nee prihvatiti izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma
stranaka i ako s obzirom na okolnosti, njezino prihvaanje nije u skladu s
odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazum inae nije zakonit.
Vijee rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena, odbija izjavu za
donoenje presude na temelju sporazuma stranaka.
Presuda ne moe se pobijati albom zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja (lanak 470.), osim ako je optuenik za
dokaze o iskljuenju protupravnosti i krivnje saznao nakon donoenja
presude.
Povlaenje i izmjena optunice
Dravni odvjetnik moe povui optunicu prije nego to je potvrena.
99

Ako je dravni odvjetnik povukao optunicu, moe podii novu izmijenjenu

optunicu
Takva optunica mora biti podignuta najkasnije dvanaest
mjeseci od prvog povlaenja optunice ako je optunica podignuta za
kazneno djelo iz nadlenosti upanijskog suda, a est mjeseci ako je
optunica podignuta za kazneno djelo iz nadlenosti opinskog suda.
O razlozima povlaenja optunice dravni odvjetnik duan je izvijestiti
viega dravnog odvjetnika.
Rjeenje vijea o potvrivanju optunice se s optunicom i spisom
predmeta bez odgode dostavlja predsjedniku vijea radi odreivanja
rasprave.

RASPRAVA I PRESUDA
Predsjednik vijea, odmah nakon primitka optunice i spisa predmeta
zapoinje pripreme za raspravu.
Pripreme za raspravu obuhvaaju odravanje pripremnog roita za
raspravu, odreivanje rasprave i donoenje drugih odluka koje se odnose
na upravljanje postupkom.
Pripremno roite
Zadaa priprema za raspravu I pripremnog roita je poduzimanje radnji
koje imaju za zajedniki cilj omoguiti neometano provoenje rasprave.
Pripremno roite nije javno, mogu mu prisustvovati samo pozvane osobe.
Pripremno roite se provodi pred predsjednikom vijea. Predsjednik vijea
odreuje pripremno roite najkasnije u roku od mjesec dana ako je
optuenik u istranom zatvoru, a dva mjeseca ako nije odreen istrani
zatvor, raunajui od primitka potvrene optunice u sudsku pisarnicu.
Na pripremno roite pozvat e se optuenik, njegov branitelj, tuitelj i
oteenik odnosno njihovi zakonski zastupnici i opunomoenici, a po
potrebi i tuma.
U pozivu za pripremno roite stranke e biti upozorene da na pripremnom
roitu mogu predloiti nove dokaze koji mogu posluiti za utvrivanje
injenica.
Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na pripremno roite dole sve
pozvane osobe, provjerit e podatke o istovjetnosti optuenika u optunici,
osim podataka o prijanjoj osuivanosti.
Predsjednik vijea otvara pripremno roite.
Predsjednik vijea uvjerit e se da je optuenik razumio optunicu i pozvat
e ga da se oituje o optubi.
Predsjednik vijea pozvat e optuenika koji porie optubu da on ili njegov
branitelj, tono odrede koji dio optunice poriu i iz kojih razloga.
100

Predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne

prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi.
Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika.
Stranke odreuju redoslijed dokaza koje namjeravaju izvesti.
Mogua je i obustava kaznenog postupka.
Predsjednik vijea obustavit e rjeenjem kazneni postupak i dostaviti
rjeenje strankama i oteeniku:
1) ako je tuitelj odustao od optube,
2) ako je nesporno utvreno postojanje smetnji za nastavak postupka

ako je postupak voen bez zahtjeva ovlatenog tuitelja,

ako nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon

ili ako je ovlatena osoba, odnosno dravno tijelo odustalo od prijedloga,
odnosno odobrenja,

ako je optuenik za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen

optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravomono obustavljen,

ako je optuenik oprostom, odnosno pomilovanjem osloboen

kaznenog progona ili se kazneni progon ne moe poduzeti zbog zbog
zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon.
Predsjednik vijea prije zavretka pripremnog roita, nalogom odreuje
vrijeme i mjesto odravanja rasprave te koji e se svjedoci i vjetaci
pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza.
Ako pripremno roite nije odrano predsjednik vijea odredit e raspravu
najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrene optunice te
vrijeme i mjesto odravanja rasprave, koji e se svjedoci i vjetaci pozvati
na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza. Ako u tom roku ne odredi
raspravu, predsjednik vijea obavijestit e predsjednika suda o razlozima iz
kojih rasprava nije odreena.
Ako pripremno roite nije odrano, a optuenik se nalazi u istranom
zatvoru rasprava e se odrediti najkasnije u roku od mjesec dana, osim za
kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet
godina, za koja e se rasprava odrediti u roku od petnaest dana, raunajui
od dana zaprimanja potvrene optunice.
Ako se oekuje da e rasprava dulje trajati, na zahtjev predsjednika vijea,
predsjednik suda e odrediti jednog ili dva suca, odnosno suca porotnika
(dopunski sudac ili dopunski sudac porotnik) da budu na raspravi, kako bi
zamijenili lanove vijea u sluaju njihove sprijeenosti.

RASPRAVA
Rasprava je javna.
Raspravi mogu biti prisutne punoljetne osobe.
Osobe koje prisustvuju raspravi, osim pravosudnog policajca, ne smiju
nositi oruje ili opasno orue.
Vijee e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio:
101

1) radi zatite osobe mlae od osamnaest godina,

2) na zahtjev rtve tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka.
Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka rasprave vijee moe u svako
doba, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon
njihova ispitivanja, iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio ako je to
potrebno radi:
1) zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske,
2) zatite tajne, kojoj bi tetila javna rasprava,
3) zatite javnog reda i mira,
4) zatite osobnog ili obiteljskog ivota optuenika, rtve, oteenika ili
drugog sudionika u postupku.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, rtvu, oteenika, njihove
zastupnike i branitelja.
Odluku o iskljuenju javnosti donosi vijee rjeenjem, koje mora biti
obrazloeno i javno objavljeno.
Upravljanje raspravom
Prilikom ulaska sudaca u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi
prisutni, na poziv ovlatene osobe, ustaju.
Stranke i drugi sudionici postupka duni su ustati kad se obraaju sudu,
osim ako za to postoje opravdane prepreke. (ne odnosi se na dijete).
Dunost je predsjednika vijea da utvrdi je li vijee sastavljeno prema
zakonu i postoje li razlozi iz kojih se lanovi vijea i zapisniar moraju
izuzeti (lanak 32. stavak 1.).
Predsjednik vijea upravlja raspravom.
Ako optuenik, branitelj, oteenik, zakonski zastupnik, opunomoenik,
svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba ometa red ili se ne pokorava
nalozima predsjednika vijea za odravanje reda, predsjednik vijea e je
opomenuti ili novano kazniti do 50.000,00 kn. Ako ta osoba nastavi
ometati red i ne pokoravati se nalozima predsjednika vijea, predsjednik
vijea moe naloiti njezino udaljenje iz sudnice.
Pretpostavke za odravanje rasprave
Predsjednik vijea otvara zasjedanje, objavljuje sastav vijea i predmet
rasprave te utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu,
provjerava jesu li im pozivi dostavljeni i jesu li svoj izostanak opravdale.
Ako na raspravu, koja je odreena na temelju optunice dravnog
odvjetnika, ne doe dravni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje,
rasprava e se odgoditi. O razlozima odgode obavijestit e se vii dravni
odvjetnik.
Ako na raspravu ne doe oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj, iako su
uredno pozvani, a ni njihov opunomoenik, vijee e rjeenjem obustaviti
postupak.

102

Ako je optuenik uredno pozvan, a ne doe na raspravu niti svoj izostanak

opravda, predsjednik vijea e naloiti da se prisilno dovede. Ako se
dovoenje ne bi moglo odmah obaviti, predsjednik vijea e odluiti da se
rasprava odgodi i naloiti da se optuenik na iduu raspravu prisilno
dovede. Ako do privoenja optuenik opravda izostanak, predsjednik vijea
opozvat e nalog o prisilnom dovoenju. Vijee moe naloiti da optuenik
snosi trokove koji su nastali odgodom rasprave.
Kada zbog nedolaska optuenika ili njegovog branitelja ne postoje uvjeti za
odravanje rasprave, predsjednik vijea moe odrediti da se prisutni
svjedok ili vjetak ispita i bez voenja rasprave ako se tome optuba i
obrana ne protive.
Optueniku se moe suditi u odsutnosti samo ako postoje osobito vani
razlozi da mu se sudi:
- nije mogue suenje u stranoj dravi
- nije mogue izruenje ili je optuenik u bijegu
- nije dostian dravnim tijelima.
Rjeenje o suenju u odsutnosti donosi sud nakon pribavljenog miljenja
tuitelja. alba zadrava izvrenje rjeenja, ako je rjeenje doneseno
protivno miljenju tuitelja.
Ako na raspravu ne doe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud
o razlogu sprijeenosti, im je za taj razlog saznao, ili ako branitelj bez
odobrenja napusti raspravu, sud ga moe kazniti novanom kaznom do
50.000,00 kn i odrediti da trokovi odgode padaju na teret branitelja, te o
izricanju novane kazne obavijestiti Hrvatsku odvjetniku komoru.
Ako postoje uvjeti za odgodu rasprave zbog nedolaska optuenika ili zbog
njegove raspravne nesposobnosti, odnosno zbog odsutnosti branitelja, sud
pred kojim se ima odrati rasprava moe odluiti da se rasprava odri ako
bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima oito morala donijeti
presuda kojom se optuba odbija.
Ako se optuenik sam stavio u poloaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao
sudjelovati na raspravi, odrat e se rasprava u njegovoj odsutnosti.
Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora
do dvanaest godina, a optuenik koji je uredno pozvan nije pristupio, ili mu
se poziv ne moe uruiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio
sud ili oigledno izbjegava poziv, sud moe odluiti da se rasprava provede
u odsutnosti optuenika ako je optuenik bio prethodno upozoren da mu se
moe suditi u odsutnosti i ako se oitovao o optunici u prisutnosti
branitelja.
Ako svjedok ili vjetak, unato urednom pozivu neopravdano izostane s
rasprave, predsjednik vijea e naloiti da se na iduu raspravu prisilno
dovede i kazniti svjedoka novanom kaznom do 50.000,00 kuna. Vijee
moe u opravdanom sluaju opozvati odluku o kazni.

103

Rasprava moe poeti i bez prisutnosti pozvanog svjedoka ili vjetaka. U

tom e sluaju vijee tijekom rasprave odluiti treba li zbog odsutnosti
svjedoka ili vjetaka raspravu prekinuti ili odgoditi.
Odgoda i prekid rasprave
Odgoda i prekid rasprave razlikuju se po tome kako zakonodavac uzima da
su utjecali na kontinuitet rasprave.
Prekid je kratkotrajan zastoj u odvijanju rasprave (koja se nastavlja).
Rasprava e se odgoditi rjeenjem vijea ako se u tijeku rasprave utvrdi da
je optuenik raspravno nesposoban ili ako postoje druge smetnje da se
rasprava uspjeno provede.
U rjeenju kojim se odgaa rasprava odredit e se, kad je to mogue, dan i
sat kad e se rasprava nastaviti.
alba nije doputena.
Rasprava koja je odgoena mora iznova zapoeti ako se izmijenio sastav
vijea.
Ako se rasprava koja je bila odgoena dri pred istim vijeem, ona e se
nastaviti, a predsjednik vijea ukratko e iznijeti tijek prijanje rasprave, ali
u tom sluaju vijee moe odrediti da rasprava pone iznova.
Rasprava mora iznova poeti i svi se dokazi moraju ponovno izvesti ako se
rasprava dri pred drugim predsjednikom vijea. Isto vrijedi i u sluaju ako
je odgoda trajala dulje od tri mjeseca.
Predsjednik vijea moe prekinuti raspravu radi odmora, ili zbog proteka
radnog vremena, ili radi toga da se u kratkom vremenu osiguraju odreeni
dokazi, ili radi pripremanja optube ili obrane.
Prekinuta rasprava nastavlja se uvijek pred istim vijeem.
(3) Ako se rasprava ne moe nastaviti pred istim vijeem ili ako je prekid
rasprave trajao dulje od petnaest dana, rasprava mora iznova zapoeti i
svi se dokazi moraju ponovno izvesti.
Poetak rasprave i uvodni govori stranaka
Kad je predsjednik vijea utvrdio da su na raspravu dole sve pozvane
osobe, ili kad je vijee odluilo da se rasprava odri u odsutnosti neke od
pozvanih osoba, pozvat e predsjednik vijea optuenika i od njega uzeti
osobne podatke osim podataka o prijanjoj osuivanosti da bi se uvjerio u
njegovu istovjetnost.
Predsjednik vijea e utvrditi je li optuenik primio i razumio pisanu pouku
o pravima.Ako optuenik nije primio pouku o pravima, predsjednik vijea
e naloiti dravnom odvjetniku da dostavi okrivljeniku pisanu pouku o
pravima, a ako je pouku primio ali ju nije razumio, pouit e ga na
prikladan nain o njegovim pravima.
Nakon to se utvrdi optuenikova istovjetnost, predsjednik vijea uputit e
svjedoke i vjetake na mjesto koje je za njih odreeno, gdje e priekati
104

dok ne budu pozvani radi ispitivanja. U sluaju potrebe predsjednik vijea

moe nakon ispitivanja zadrati vjetake da prate tijek rasprave.
Rasprava zapoinje itanjem optunice. Ako je oteenik prisutan, a jo
nije stavio imovinskopravni zahtjev, upozorit e ga predsjednik vijea da
moe staviti prijedlog za ostvarivanje tog zahtjeva u kaznenom postupku i
pouiti ga o pravima. Ako oteenik nije prisutan, a postavio je
imovinskopravni zahtjev, predsjednik vijea proitat e taj zahtjev.
Nakon toga, predsjednik vijea upitat e optuenika je li razumio optubu.
Ako se predsjednik vijea uvjeri da optuenik nije razumio optubu,
ponovno e mu izloiti njezin sadraj na nain na koji je optuenik moe
najlake razumjeti.
Nakon toga predsjednik vijea objavit e kakvo je oitovanje o optubi i
imovinskopravnom zahtjevu optuenik ranije iznio.
Predsjednik vijea e pozvati optuenika da se oituje o pojedinoj toki
optube i imovinskopravnom zahtjevu. Ako se optuenik ne oituje o
optubi smatrat e se da porie optubu ili pojedinu toku optube.
Nakon oitovanja optuenika o optunici i imovinskopravnom zahtjevu
predsjednik vijea poziva stranke da odre uvodne govore. Prvo govori
tuitelj, a nakon njega branitelj, odnosno optuenik. Oteenik moe nakon
govora tuitelja iznijeti i obrazloiti imovinskopravni zahtjev. Branitelj moe
izjaviti da e svoj govor odrati nakon izvoenja dokaza koje je predloio
tuitelj.
U svojim govorima stranke mogu iznijeti koje odlune injenice
namjeravaju dokazivati, izloiti dokaze koje e izvesti, odrediti pravna
pitanja o kojima e raspravljati odnosno koje sporne injenice zahtijevaju
razjanjenje potrebno da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U
uvodnom govoru tuitelj ne smije iznositi injenice ranije osuivanosti
optuenika. Stranka se u uvodnom govoru ne moe izjanjavati o
navodima i ponuenim dokazima protivne stranke.
Optuenika koji se oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra
krivim, predsjednik vijea uputit e da moe odmah iskazivati o svim
okolnostima koje ga terete i iznijeti sve injenice koje mu idu u korist te se
prelazi na ispitivanje optuenika.
Optuenik e u slobodnom izlaganju iznijeti svoj iskaz, nakon ega mu se
mogu postavljati pitanja. Pitanja prvi postavlja branitelj, a zatim tuitelj.
Nakon njih predsjednik vijea i lanovi vijea mogu postavljati pitanja
optueniku radi otklanjanja praznina, proturjenosti i nejasnoa u iskazu.
Oteenik, njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, suoptuenici i
vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja optueniku uz odobrenje
predsjednika vijea.
Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno
pitanje ako je ono nedoputeno ili se ne odnosi na predmet. Ako
predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje
odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
105

Izjava optuenika ne oslobaa sud dunosti da izvodi i druge dokaze. Ako

je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim
dokazima, sud e u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se
odnose na odluku o kazni i drugim mjerama propisanim kaznenim
zakonom te trokovima kaznenog postupka.
Ako se optuenik oituje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube
ne smatra krivim, ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako
on drukije zahtijeva.
Ako se kazneni postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a optuenik se oitovao
krivim u odnosu na sve toke optube, na kraju svog iskaza oitovat e se
je li suglasan s predloenom vrstom i mjerom kazne, sudske opomene,
uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, posebnih obveza, zatitnog
nadzora, sigurnosne mjere te mjere oduzimanja predmeta, odnosno druge
mjere propisane kaznenim zakonom ije se izricanje trai. Do ovog
oitovanja optuenika, dravni odvjetnik moe izmijeniti vrstu i mjeru
kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom predloene u optunici.
Ako se optuenik suglasi i s vrstom i mjerom predloene kazne i druge
mjere propisane kaznenim zakonom, sud u presudi ne smije izrei drugu
vrstu kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom, niti veu mjeru
kazne od predloene. Navedeno ogranienje se ne odnosi na mjeru
oduzimanja imovinske koristi.
Dokazni postupak
Dokazivanje obuhvaa sve injenice za koje sud i stranke smatraju da su
vane za pravilno presuenje.
Suoptuenike koji su se oitovali da se u odnosu na sve toke optube
smatraju krivim, ispitat e se na poetku dokaznog postupka, oni koji
zahtijevaju da ih se ispita prije zavretka dokaznog postupka, ispitat e se
im to zahtijevaju, a oni koji su se oitovali na sve ili pojedine toke
optube da se ne smatraju krivim ispitat e se na zavretku dokaznog
postupka, osim ako drukije ne zahtijevaju.
Optuenik koji se prema odredbi lanka 417.a stavak 5. ovog Zakona treba
ispitati na kraju dokaznog postupka moe sudjelovati u izvoenju pojedinih
dokaza i prije njegova ispitivanja. U tom sluaju, sud e upozoriti
okrivljenika da e se sve to kae prilikom izvoenja dokaza smatrati
njegovom obranom. Dano upozorenje i odgovor okrivljenika unijet e se u
zapisnik.
Ako se oteenik koji je prisutan treba ispitati kao svjedok, njegovo e se
ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka.
Podaci iz kaznene evidencije kao i drugi podaci o osuivanosti za kanjive
radnje mogu se proitati kao zadnji dokazi prije ispitivanja optuenika na
zavretku dokaznog postupka, osim ako vijee odluuje o mjerama
osiguranja prisutnosti optuenika i drugim mjerama opreza.
Opepoznate injenice ne treba utvrivati. Ne moe se predlagati da se
utvruju injenice ije postojanje zakon pretpostavlja u korist optuenika,
ali se moe dokazivati njihovo nepostojanje.
106

Dokazi se na raspravi izvode sljedeim redom:

dokazi optube,

dokazi obrane,

dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane,

dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,

dokazi suda.

Tijekom iznoenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i miljenja vjetaka,

svjedoku ili vjetaku neposredno postavljaju pitanja stranke te predsjednik
i lanovi sudskog vijea. Ako se drukije ne dogovore, najprije postavlja
pitanje stranka koja je predloila izvoenje tog dokaza, a zatim
protustranka. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i lanovi sudskog
vijea. Ako je sud odredio izvoenje dokaza i bez prijedloga stranaka,
pitanja prvi postavlja predsjednik vijea, zatim lanovi vijea, te
naposlijetku tuitelj, okrivljenik i branitelj. Oteenik, zakonski zastupnik,
punomonik i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje
predsjednika vijea.
Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno
pitanje ako je ono nedoputeno ili se pitanje ne odnosi na predmet. Ako
predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje
odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee.
Vijee e odbiti izvoenje dokaza:
1) ako je nezakonit ili se odnosi na injenicu koja se po zakonu ne moe
dokazivati (nedoputeni prijedlog),
2) ako injenica koju bi izvoenjem dokaza trebalo utvrditi nije vana za
odluivanje, odnosno ako ne postoji povezanost izmeu injenice koju
stranka eli utvrditi i odlunih injenica ili se ta povezanost zbog pravnih
razloga ne moe ustanoviti (nevani prijedlog),
3) ako postoje razlozi za sumnju da se s dokazom neka vana injenica
uope ne bi mogla utvrditi ili bi se to moglo uiniti sa velikim
potekoama, (neprikladni prijedlog),
4) ako je predloeno izvoenje dokaza oigledno usmjereno na znatno
odugovlaenje postupka (prijedlog koji odugovlai postupak).
Nakon ispitivanja svakog svjedoka ili vjetaka i nakon itanja isprave ili
izvoenja drugog dokaza, upitat e predsjednik vijea stranke i oteenika
imaju li primjedbe na provedeni dokaz.
Prije ispitivanja optuenika koji se ispituje na kraju dokaznog postupka,
predsjednik vijea upitat e stranke i oteenika imaju li prijedloge za
dopunu dokaznog postupka.
Ako nitko nema prijedloga za dopunu postupka ili je prijedlog odbijen
(lanak 421.), pristupit e se ispitivanju optuenika.

107

Optuenika prvi ispituje branitelj, a zatim tuitelj te oteenik. Predsjednik

vijea moe u svakom trenutku radi razjanjenja nejasnoa postaviti
pitanje optueniku.
Kad optuenik pri ispitivanju odstupi od svojega prijanjeg iskaza danog
tijekom dokazne radnje ili ranije rasprave, predsjednik vijea upozorit e
ga na odstupanje i upitati ga zato sada iskazuje drukije, a po potrebi,
reproducirat e se snimka njegovog iskaza ili dijela tog iskaza odnosno taj
dio njegovog iskaza e se proitati.
Optuenik se moe u tijeku rasprave dogovarati sa svojim braniteljem, ali
o tome kako e odgovarati na postavljeno pitanje ne moe se savjetovati
ni sa svojim braniteljem ni s kim drugim.
Zavrni govori stranaka
Nakon zavrenoga dokaznog postupka predsjednik vijea daje rije
strankama. Prvo govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj, pa optuenik.
Predsjednik vijea moe, nakon njihova sasluanja, odrediti vrijeme
trajanja zavrnog govora.
Tuitelj e u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na
raspravi, nakon toga e izloiti svoje zakljuke o injenicama vanim za
odluku te staviti i obrazloiti svoj prijedlog o krivnji optuenika, o
odredbama kaznenog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i o olakotnim
i otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju
kazne. Tuitelj moe predloiti vrstu i mjeru kazne, sudsku opomenu,
uvjetnu osudu, djelominu uvjetnu osudu, zamjenu radom za ope dobro
na slobodi, posebne obveze, zatitni nadzor, sigurnosnu mjeru, oduzimanje
imovinske koristi te oduzimanje predmeta.
Oteenik ili njegov opunomoenik mogu u svojem govoru obrazloiti
imovinskopravni zahtjev i upozoriti na dokaze o krivnji optuenika.
Branitelj ili sam optuenik izloit e u svojem govoru obranu i mogu se
osvrnuti na navode tuitelja i oteenika.
Poslije branitelja optuenik ima pravo sam govoriti, oitovati se o tome
prihvaa li obranu branitelja i dopuniti je.
Tuitelj i oteenik imaju pravo odgovoriti na obranu, a branitelj, odnosno
optuenik osvrnuti se na te odgovore.
Posljednju rije ima optuenik.
Predsjednik vijea moe, nakon prethodnog upozorenja, prekinuti osobu
koja prekorai odobreno vrijeme govora ili u svojem govoru vrijea javni
red i moral ili vrijea drugoga ili se uputa u ponavljanja ili izlaganja koja
oito nemaju veze s predmetom.
Nakon zavrnih govora predsjednik vijea duan je upitati eli li jo tko to
izjaviti, te zakljuiti raspravu.

108

PRESUDA
Vrste presuda:

odbijajua

osuujua,

oslobaajua,

utvrujua
Presuda je vrsta zakljune odluke koju donosi sud I to u pravilu od
zapoinjanja rasprave do okonanja kaznenog postupka.
Ako sud nakon vijeanja i glasovanja utvrdi da postoje zakonski uvijeti,
izrie presudu.
Presuda se izrie i javno objavljuje u ime RH.
Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo
koje je predmet optube sadrane u podnesenoj, odnosno na raspravi
izmijenjnoj ili proirenoj optunici.
Sud temelji presudu samo na injenicama I dokazima koji su izneseni na
raspravi.
Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano I u svezi s ostalim
dokazima te na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica
dokazana.
Vrste presuda
Presudom se optuba odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se
proglaava krivim.
Ako optuba obuhvaa vie kaznenih djela, u presudi e se izrei za koje
djelo se optuba odbija ili se optuenik oslobaa optube ili se proglaava
krivim.
Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei ako:
1) za suenje nije stvarno nadlean,
2) je postupak voen bez zahtjeva ovlatenog tuitelja,
3) je tuitelj tijekom rasprave odustao od optube,
4) nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ili ako je
ovlatena osoba, odnosno dravno tijelo odustalo od prijedloga, odnosno
odobrenja,
5) je optuenik za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen optube ili
je postupak protiv njega rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o
rjeenju o obustavi postupka,
6) je optuenik oprostom, odnosno pomilovanjem osloboen kaznenog
progona ili se kazneni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako
postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon.
Presudu kojom se optuenik oslobaa optube sud e izrei ako:
1) djelo za koje se optuuje po zakonu nije kazneno djelo,
2) ima okolnosti koje iskljuuju krivnju,
3) nije dokazano da je optuenik poinio djelo za koje se optuuje.

109

Presudu kojom se optuenik proglaava krivim sud e izrei ako

nedvojbeno utvrdi da je optuenik poinio kazneno djelo za koje je
optuen.

U presudi u kojoj se optuenik proglaava krivim sud e izrei:

1) za koje se djelo proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje
ine obiljeja kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena odreene
odredbe kaznenog zakona,
2) zakonski opis i naziv kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona
primijenjene,
3) na kakvu se kaznu osuuje optuenik ili se prema odredbama kaznenog
zakona oslobaa kazne ili mu se kazna zamjenjuje radom za ope dobro na
slobodi,
4) odluku o uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni,
5) odluku o posebnim obvezama i zatitnom nadzoru,
6) odluku o sigurnosnim mjerama, oduzimanju imovinske koristi i o
oduzimanju predmeta,
7) odluku o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne,
8) odluku o trokovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu
te o tome da se pravomona presuda ima objaviti u sredstvima javnog
priopavanja.
Objava presude:
Nakon to je sud izrekao presudu, predsjednik vijea odmah e presudu
objaviti. Ako sud ne moe nakon rasprave istog dana izrei ili objaviti
presudu, odgodit e objavu presude najvie za tri radna dana i odrediti
vrijeme i mjesto objave presude.
Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku od mjesec dana
nakon objave. Taj se rok produljuje za 15 dana ako je rasprava trajala dulje
od 3 dana uzastopce, odnosno za jo 15 dana ako je rasprava trajala dulje
od 8 dana i nije morala iznova zapoeti.
Svaka presuda mora sadravati:

uvod

izreku

obrazloenje

uputu o pravnom lijeku

110

PRAVNI LIJEKOVI
Pravni lijekovi su procesne radnje ovlatene osobe kojima one pobijaju
odluke suda u kaznenom postupku (presude i rjeenja) te predlau da se te
odluke ukinu ili preinae drugom, za njih povoljnijom sudskom odlukom.
Pravna sredstva su sva procesnim pravom propisana sredstva kojima
procesni sudionici mogu postui izmjenu odreene, za njih nepovoljne
procesne situacije. Pravna sredstva su I pravni lijekovi ali I prigovori protiv
kaznenog naloga I molba za povrat u prijanje stanje.
U teoriji pravni lijekovi se dijele na:

Redoviti pravni lijekovi (remedium ordinarum)

- alba

Izvanredni (remedium extraordinarium)

- zahtjev za obnovu kaznenog postupka,
- zahtjeva za zatitu zakona,
- zahtjev za izvenredno preispitivanje pravomone presude.
ALBA
alba je temeljno ljudsko pravo.
Svojstva:
alba je redovan pravni lijek jer se poduzima protiv nepravomone sduske
odluke.
alba je potpun pravni lijek jer se moe izjaviti zbog svih osnova zbog kojih
se presuda moe pobijati albom.
Pravni lijek moe biti:
DEVOLUtIVAN pripada u one pravne lijekove o kojima odluuje vii sud.
DEMONSTRATIVNI oni o kojima odluuje isti sud koji je donio odluku koja
se pobija pravnim lijekom.
SUSPENZIVNI oni koji odgaaju izvrenje odluke protiv koje su izjavljeni.
NESUSPENZIVNI oni koji ne odgaaju izvrenje odluke protiv koje su
izjavljeni.
DVOSTRANI oni kod kojih sud prije donoenja svoje odluke mora pruiti
mogunost I protivnoj strani da se izjasni o navodima podnositelja pravnog
lijeka.
JEDNOSTRANI ako se ta mogunost ne mora pruiti.

alba protiv presude prvostupanjskog suda

a) pravo na podnoenje albe
Protiv prvostupanjske presude ovlatene osobe mogu podnijeti albu u
roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
111

U sloenim predmetima za kaznena djela za koja za koja je propisana

kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu
odmah nakon objave presude zatraiti produljenje roka za albu, o emu
e predsjednik vijea odluiti rjeenjem. Predsjednik vijea o zahtjevu
stranke odluluje odmah, a moe ovisno o sloenosti predmeta, produljiti
rok za albu najdulje za 15 dana. alba protiv rjeenja predsjednika vijea
nije doputena.

Ovlatenici na podnoenje albe:

1.tuitelj
2.optuenik
3.branitelj
4.oteenik
U korist optuenik albu mogu podnijeti njegov brani i zvanbrani drug,
srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat,
sestra I hranitelj.
Dravni odvjetnik moe podnijeti albu I na tetu I u korist optuenika.
Oteenik moe pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim trokovima
kaznenog postupka I odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je
dravni odvjetnik preuzeo progon od oteenika kao tuitelja, oteenik
moe podnijeti albu zbog svih osnova zbog kojih se presuda moe
pobijati.
albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta
imovinska korist pribavljena kaznenim djelom.
albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ne moe
podnijeti optuenik u odnosu na toku optube za koju se izjasnio da se
smatra krivim, osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju
protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili se radi o
injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene,
uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, zamjene radom za ope dobro
na slobodi, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere,
oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta te trokova kaznenog
postupka.
albu zbog nepotpuno utvrenog injeninog stanja u odnosu na odreenu
injenicu ne moe podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu injenicu.
Optuenik se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda
dostavljena. Optuenik se i prije toga moe odrei prava na albu ako su
se tuitelj i oteenik, kad imaju pravo podnijeti albu zbog svih osnova
odrekli prava na albu, osim ako bi optuenik po presudi imao izdravati
kaznu oduzimanja slobode. Do donoenja drugostupanjske odluke
optuenik moe odustati od ve podnesene albe. Optuenik moe
odustati i od albe koju su podnijeli njegov branitelj ili dr.osobe.

112

Tuitelj i oteenik mogu se odrei prava na albu od objave presude pa do

proteka roka za podnoenje albe, a mogu do donoenja odluke
drugostupanjskog suda odustati od ve podnesene albe.
Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.
Sadraj albe
alba treba sadravati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi,
2) osnove za pobijanje presude
3) obrazloenje albe,
4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino ukine ili
preinai,
5) potpis osobe koja podnosi albu.
Ako je albu podnio optuenik ili druga osoba , a optuenik nema
branitelja, ili ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili
privatni tuitelj koji nema opunomoenika, a alba nije sastavljena
sukladno odredbama, prvostupanjski sud pozvat e alitelja da u
odreenom roku dopuni albu pisanim podneskom ili na zapisnik kod toga
suda. Ako se alitelj tom pozivu ne odazove, sud e odbaciti albu ako ne
sadri potrebne podatke, a ako alba ne sadri podatake odbacit e se ako
se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je alba podnesena u
korist optuenika, sud e je dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moe
utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e
albu odbaciti.
Ako je albu podnio oteenik, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji
ima opunomoenika ili dravni odvjetnik, a alba ne sadri potrebne
podatke, a ne moe se utvrditi na koju se presudu odnosi, sud e albu
odbaciti. albu s tim nedostacima podnesenu u korist optuenika koji ima
branitelja sud e dostaviti drugostupanjskom sudu ako se moe utvrditi na
koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e albu odbaciti.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, osim ako je alitelj
za njih saznao nakon zakljuenja rasprave. Pozivajui se na nove injenice,
alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a
pozivajui se na nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima
eli dokazati.
ALBENE OSNOVE
Presuda se moe pobijati zbog:
1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka,
2) povrede kaznenog zakona,
3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4) odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj
osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama,
zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi,
oduzimanju predmeta, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnom
zahtjevu te javnom objavljivanju presude.
113

BITNA POVREDA ODREDABA KAZNENOG PSTUPKA

Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako:
1) je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao
sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na raspravi ili koji je
pravomonom odlukom izuzet od suenja,
2) je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti
3) je rasprava odrana bez osobe ija je prisutnost na raspravi po zakonu
obvezna ili ako je optueniku, branitelju, oteeniku kao tuitelju ili
privatnom tuitelju, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da se na
raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave
4) je protivno zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s rasprave,
5) je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optuba
ovlatenog tuitelja ili prijedlog oteenika, odnosno odobrenje nadlenog
tijela,
6) je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi
u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optubu zbog stvarne
nenadlenosti,
7) sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
8) je na raspravi optuenik koji se na ispitivanju o osnovanosti optube
oitovao da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra
krivim bez zahtjeva ispitan prije zavretka dokaznog postupka,
9) je optuba prekoraena
10) je presudom povrijeena odredba lanka 13. ovog Zakona,
11) se presuda ne moe ispitati jer je izreka presude nerazumljiva,
proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope
razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti
razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim
injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u
razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u
postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako se presuda temelji
na nezakonitom dokazu (lanak 10.), te ako je teko povrijeeno pravo na
pravino suenje zajameno Ustavom i Konvencijom za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda.
Bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji i ako sud pri
pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donoenju presude nije
primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona ili je na
raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na
presudu.

Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon povrije en u

pitanju:
1) je li djelo za koje se optuenik progoni kazneno djelo,
2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju,

114

3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a osobito je li nastupila

zastara kaznenog progona ili je progon iskljuen zbog amnestije ili
pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena,
4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optube primijenjen zakon
koji se ne moe primijeniti,
5) je li odlukom o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj
uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim
obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske
koristi ili oduzimanju predmeta prekoraena ovlast koju sud ima po
zakonu,
6) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i
izdrane kazne.
POGRENO ILI NEPOTPUNO UTVRENO INJENINO STANJE
Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu
injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o
izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju
pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako sud kakvu odlunu
injenicu nije utvrdio.
Presudu ne moe pobijati:

optuenik koji je priznao osnovanost optube, osim ako je kasnije

saznao za dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje,

nepotpuno- stranka nije osporavala injenicu

presuda na temelju sporazuma stranaka.

Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj
osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi,
posebnim obvezama ili zatitnom nadzoru kad tom odlukom nije
prekoraena zakonska ovlast ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom
na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i zbog toga to
je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o
osloboenju od kazne, o djelominoj uvjetnoj osudi, o uvjetnoj osudi ili
sudskoj opomeni, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim
obvezama ili zatitnom nadzoru, iako su za to postojali zakonski uvjeti.
Postupak o albi
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom
broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja
odgovora.
Nepravodobnu (i nedoputenu (lanak 464.) albu odbacit e rjeenjem
predsjednik vijea prvostupanjskog suda.
Primjerak albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja moe
podnijeti odgovor na albu u roku od 8 dana. albu e sa spisom
prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.
115

Kada drugostupanjski sud zaprimi spis povodom albe na presudu za

kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti,
prije dostave sucu izvjestitelju, spis e dostaviti dravnom odvjetniku.
Dravni odvjetnik vratit e spis u roku od osam dana. Predsjednik vijea ne
moe biti sudac izvjestitelj.
Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijea.
Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka
koja je prisutna sjednici izloit e u vremenu koje za to odredi predsjednik
vijea najvanije dijelove albe odnosno odgovora na albu. Vijee moe
od stranaka koje su prisutne na sjednici zatraiti potrebna objanjenja u
svezi sa albenim navodima, a stranke mogu predloiti da se radi dopune
izvjea proitaju pojedini spisi.
Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno
izvijetene, ako optuenik nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana,
moe se odrati sjednica vijea iako on o sjednici nije bio izvijeten.
Granice ispitivanja prvostupanjske presude
Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija
albom i iz osnova iz kojih se pobija (lanak 467.). Po slubenoj dunosti
drugostupanjski sud mora uvijek ispitati:

postoji li povreda odredaba kaznenog postupka i je li rasprava

protivno odredbama ovog Zakona odrana u odsutnosti optuenika i
njegova branitelja,

je li na tetu optuenika povrijeen kazneni zakon.

Oduke drugostupanjskog suda po albi
Drugostupanjski sud moe odbaciti albu kao nepravovremenu ili
nedoputenu, ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku
presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na
ponovno suenje i odluku, ili preinaiti prvostupanjsku presudu.
O svim albama protiv iste presude drugostupanjski sud odluuje jednom
odlukom.
alba se odbacuje rjeenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je
podnesena nakon roka za podnoenje albe.
alba se odbacuje rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu
podnijela osoba koja nije ovlatena na podnoenje albe ili osoba koja se
odrekla albe ili odustala od albe ili ako alba po zakonu nije doputena.
Drugostupanjski sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se
presuda pobija niti povrede zakona.
Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti,
rjeenjem
ukinuti
prvostupanjsku
presudu
i
uputiti
predmet
prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku ako utvrdi da postoji
bitna povreda odredaba kaznenog postupka, osim sluajeva iz lanka 486.
stavka 1. ovog Zakona, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu raspravu pred
prvostupanjskim sudom.
116

Drugostupanjski sud e po slubenoj dunosti ukinuti prvostupanjsku

presudu kojom se optuenik proglaava krivim
Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova rasprava pred
prvostupanjskim sudom odri pred potpuno izmijenjenim vijeem.
Drugostupanjski sud, kad za to postoje osobito vani razlozi, moe uputiti
predmet drugom stvarno nadlenom prvostupanjskom sudu iz svoje
nadlenosti.
Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku
presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za
pravilno suenje.
Ako drugostupanjski sud pri razmatranju albe ustanovi da je za suenje u
prvom stupnju stvarno nadlean, ukinut e prvostupanjsku presudu,
predmet uputiti nadlenom vijeu i o tome izvijestiti prvostupanjski sud.
Drugostupanjski sud e, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti,
presudom preinaiti prvostupanjsku presudu ako utvrdi da su odlune
injenice u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrene i da se s obzirom na
utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti
drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povreda.
2. alba protiv presuda drugostupanjskog suda
Protiv drugostupanjske presude doputena je alba treestupanjskom sudu
samo ako je:
1) drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio
prvostupanjsku presudu kojom je izreena takva kazna;
2) drugostupanjski sud preinaio prvostupanjsku presudu kojom je
optuenik osloboen optube i izrekao presudu kojom se optuenik
proglaava krivim.
O albi protiv drugostupanjske presude rjeava treestupanjski sud u
sjednici vijea prema odredbama koje su propisane za drugostupanjski
postupak.
3. alba protiv rjeenja
Protiv rjeenja dravnog odvjetnika, suca istrage i drugih rjeenja
prvostupanjskog suda, stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu
podnijeti albu uvijek kad u ovom Zakonu nije propisano da alba nije
doputena.
Protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije doputena.
alba se podnosi tijelu koje je donijelo rjeenje.
Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, alba protiv rjeenja podnosi se
u roku od tri dana od dana dostave rjeenja.
O albi protiv rjeenja odluuje sud u sjednici vijea.
O albi protiv rjeenja suca istrage, odluuje vijee istog suda, ako ovim
Zakonom nije drukije propisano.
117

Rjeavajui o albi, sud moe rjeenjem:

odbaciti albu kao nepravovremenu ili kao nedoputenu,

odbiti albu kao neosnovanu ili

prihvatiti albu ili povodom albe rjeenjem preinaiti ili ukinuti i

prema potrebi predmet uputiti na ponovno odluivanje.
Ispitujui albu, sud e po slubenoj dunosti paziti je li rjeenje donijelo
ovlateno tijelo, postoji li povreda odredaba kaznenog postupka te je li
povrijeen kazneni zakon na tetu okrivljenika.
IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

zahtjev za obnovu kaznenog postupka

zahtjev za zatitu zakonitosti

zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude

Izvanredni pravni lijekovi imaju karakter iznimnosti. To znai da ne postoji
pravo na podnoenje izvanrednih pravnih lijekova jer su oni iznimka koja je
rezervirana samo za izvanredne pogreke.
Izvanredni pravni lijekovi nemaju znaajke potpunog pravnog lijeka
(pobijanje presude mogue je samo iz strogo propisanih osnova.
Kod izvanrednih pravnih lijekova suen je krug ovlatenika (tako zahtjev za
obnovu postupka mogu podnijeti samo stranke i branitelj, zahtjev za
zatitu zakonitosti samo dravni odvjetnik, a zahtjev za izvanredno
preispitivanje presude samo osuenik i branitelj.
Kod izvanrednih pravnih lijekova vrijedi zabrana reformacije in peius.
ZAHTJEV ZA OBNOVU KAZNENOG POSTUPKA

je izvanredni, nedevolutivni, nepotpuni, nesuspenzivni i dvostrani

pravni lijek kojim ovlatenici zahtijevaju obnavljanje pravomono
zavrenog kaznenog postupka.

izvanredni podnosi se protiv pravomone sudske odluke

nedevolutivni njemu ne odluuje vii sud ve izvanraspravno vijee

suda koji je u prijanjem postupku sudio u prvom sstupnju

nepotpun ne moe se izjaviti zbog svih osnova za pobijanje sudske

odluke, u pravilu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja, odnosno zbog novih injenica ili dokaza koji se odnose na odluku o
krivnji

nesuspenzivan ne odlae izvrenje pobijane odluke

dvostran mora se dostaviti protivnoj stranci koja ima pravo

podnijeti odgovor na zahjev.
Kazneni postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom
presudom moe se na zahtjev ovlatene osobe obnoviti samo u
sluajevima i uz uvjete propisane u Zakonu.
Pravomona presuda moe se preinaiti glede odluke o kazni u korist
osuenika i u sluajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom.
118

Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti , a nastupila je

mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se i
izvan uvjeta predvienih Zakonom, ako osuenik ili njegov branitelj
podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada
je postao dostupan sudbenoj vlasti Republike Hrvatske.
U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka sud e odrediti da
se osueniku dostavi optunica ako mu prije nije dostavljena, a moe
odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga
ako je nije bilo.
Pravomona presuda moe se preinaiti i bez obnove kaznenog postupka
ako:
1) je u dvjema presudama ili u vie presuda protiv istog osuenika
izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju
jedinstvene kazne za djela u stjecaju,
2) je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta
kao utvrena i kazna koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj prema
odredbama o stjecaju u kakvoj prijanjoj presudi,
3) se pravomona presuda kojom je za vie kaznenih djela izreena
jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvriti zbog amnestije,
pomilovanja ili iz drugih razloga,
4) se nakon pravomonosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se
izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi oito
dovele do blae osude.
Ako je postupak pravomono obustavljen prije podnoenja optunice, na
zahtjev ovlatenog tuitelja moe se dopustiti obnova postupka ako se
podnesu novi dokazi na temelju kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli
uvjeti za ponovno pokretanje postupka.
ako je do proputanja roka dolo zbog vie sile ili drugih neskrivljenih
okolnosti, ovlateni tuitelj moe u roku od tri dana od prestanka tih
okolnosti podnijeti zahtjev za obnovu postupka. Nakon isteka mjesec dana
od dana proputanja zahtjev za obnovu postupka ne moe se podnijeti.
Ako je do proputanja roka dolo zbog stegovnog djela dravnog
odvjetnika koje je utvreno odlukom Dravnoodvjetnikog vijea ovlateni
tuitelj moe u roku od mjesec dana od dana donoenja odluke
Dravnoodvjetnikog vijea, a najkasnije u roku od est mjeseci od
proputanja roka podnijeti zahtjev za obnovu postupka.
Kazneni postupak pravomono obustavljen do poetka rasprave moe se
obnoviti kad je dravni odvjetnik odustao od progona, a oteenik progon
nije preuzeo, ako se dokae da je do odustanka dolo zbog kaznenog djela
zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog kaznenog djela
prisile prema pravosudnom dunosniku.
Ako je postupak obustavljen zbog toga to je oteenik kao tuitelj odustao
od progona ili to se po zakonu smatra da je odustao, oteenik kao tuitelj
ne moe traiti obnovu postupka.

119

Kazneni postupak zavren pravomonom presudom moe se

obnoviti u korist osuenika bez obzira je li prisutan, ako:
1) se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi, snimci ili lanom
iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
2) se dokae da je do presude dolo zbog kaznenog djela dravnog
odvjetnika, suca, suca porotnika, istraitelja ili druge osobe koja je
obavljala dokazne radnje,
3) se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe
ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osobe
koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem kaznenom zakonu,
4) je osoba za isto djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno
zbog istog djela koje je mogla poiniti samo jedna osoba ili neke od njih,
5) se u sluaju osude za produljeno kazneno djelo ili za drugo kazneno
djelo koje na temelju zakona obuhvaa vie istovrsnih radnji iznesu nove
injenice ili podnesu novi dokazi koji pokazuju da osuenik nije uinio
radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje tih injenica
moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne.
Kazneni postupak moe se iznimno obnoviti na tetu okrivljenika
ako je postupak dovren pravomonom presudom kojom se
optuba odbija ako:
1) je do presude kojom se optuba odbija dolo zbog stvarne nenadlenosti
suda, a ovlateni tuitelj pokrene postupak pred nadlenim sudom i
istodobno zatrai obnovu postupka,
2) je postupak voen bez ovlatenog tuitelja i zbog toga donesena
presuda kojom se optuba odbija, a ovlateni tuitelj zatrai obnovu
postupka,
3) je presuda donesena jer je tuitelj od poetka do zavretka rasprave
odustao od optube, a dokae da je do odustajanja dolo zbog kaznenog
djela zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbog kaznenog
djela prisile prema pravosudnom dunosniku,
4) nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za voenje postupka pa je
zbog toga dolo do presude kojom se optuba odbija, a prijedlog ili
odobrenje naknadno budu dani.
Zahtjev za obnovu postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a nakon
smrti osuenika, dravni odvjetnik i srodnik u ravnoj lozi, brani i
izvanbrani drug, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik... (osobe iz
lanka 464. st.2)., jer se nakon pravomonosti saznalo za nove injenice
dokaze i okolnosti koje bi bitno utjecale na donoenje drugaije sudske
odluke u pogledu krivnje ili kvalifikacije djela (no ne zbog blae ili stroe
kazne).
Zahtjev za obnovu moe se podnijeti i nakon to je osuenik izdrao kaznu
i bez obzira na zastaru, oprost ili pomilovanje.
O zahtjevu za obnovu odluuje vijee suda koji je u prijanjem postupku
sudio u 1 stupnju.
Zahtjev za obnovu kaznenog postupka je izvanredni pravni lijek, a ne
obnova kaznenog postupka.

120

U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka sud e odluiti da

se odmah odredi nova rasprava ili da se stvar vrati u postupak
optuivanja.

ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI

Protiv pravomonih sudskih odluka Glavni dravni odvjetnik moe
podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon.
Glavni dravni odvjetnik e podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti protiv
sudske odluke donesene u postupku na nain koji predstavlja krenje
temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim
pravom ili zakonom. ( ne i zbog injeninih pitanja!!!)
Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podignuti protiv odluke s kojom
je odlueno o zahtjevu za zatitu zakonitosti.
O zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud RH:
a) ako je neosnovan, VSRH e ga odbiti, ako utvrdi da ne postoji povreda
zakona koju istie Glavni dravni odvjetnik.
b) ako je osnovan ovisi o prirodi povrede, VSRH e preinaiti pravomonu
odluku ili e ju ukinuti u cijelosti ili djelomino te predmet vratiti na
ponovnu odluku ili suenje prvostupanjskom ili viem sudu.
c) ako VSRH ustanovi da je zahtjev podignut na tetu okrivljenika osnovan,
samo e presudom utvrditi da postoji povreda zakona, ne dirajui pritom u
pravomonu odluku (tzv.deklaratorna presuda).
ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOMONE PRESUDE
Podnose ga osuenik i njegov branitelj protv pravomone presude kojom je
osuenik osuen na kaznu zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora ili mu
je odreen prisilni smjetaj prema lanku 554. stavku 1. ovog Zakona,
moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude
zbog povrede zakona u sluajevima predvienim ovim Zakonom ili ako je
pravomono osuen u postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih
ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili
zakonom.
Osuenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne
moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude,
osim ako je drugostupanjskom presudom umjesto osloboenja od kazne,
rada za ope dobro na slobodi, uvjetne osude, sudske opomene ili novane
kazne izreena kazna zatvora ili djelomina uvjetna osuda, odnosno
umjesto odgojne mjere kazna maloljetnikog zatvora.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ne moe se
podnijeti protiv presude Vrhovnog suda.
O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomone presude odluuje
Vrhovni sud.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude moe se
podnijeti zbog:
121

1) povrede kaznenog zakona na tetu osuenika predviene u lanku 469.

toki 1. do 4. ovog Zakona ili zbog povrede iz toke 5. toga lanka ako se
prekoraenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, djelominoj uvjetnoj osudi,
posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju
imovinske koristi ili predmeta,
2) povrede odredaba kaznenog postupka predvienih u lanku 468. stavku
1. toki 1., 5., 9. i 10., odnosno u lanku 468. stavku 2. ovog Zakona, ili
zbog sudjelovanja u odluivanju u drugom, odnosno treem stupnju suca ili
suca porotnika koji se morao izuzeti (lanak 32. stavak 1.), ili zbog toga to
je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da na raspravi
upotrebljava svoj jezik (lanak 8.),
3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povrede
odredaba kaznenog postupka u albenom postupku, ako je ta povreda
mogla utjecati na presudu.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude mogu podnijeti
osuenik i branitelj u roku od mjesec dana od primitka pravomone
presude
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude podnosi se
prvostupanjskom sudu.
Zahtjev koji je podnesen nepravovremeno ili ga je podnijela neovlatena
osoba ili je podnesen u sluaju osude na kaznu ili mjeru zbog koje se
zahtjev ne moe podnijeti (lanak 515. stavak 1.) ili po zakonu nije
doputen (lanak 515. stavak 2. i 3.), odbacit e rjeenjem predsjednik
vijea prvostupanjskog suda ili Vrhovni sud.
POSEBNOSTI KAZNENOG POSTUPKA PO PRIVATNOJ TUBI
Privatna tuba podnosi se nadlenom sudu u dovoljnom broju primjeraka
za sud i okrivljenika.
Kad sudac pojedinac primi privatnu tubu, prethodno e ispitati:
1) da li je nadlean,
2) da li je podnesena od ovlatenog tuitelja,
3) da li je propisno sastavljena (lanak 524.),
4) postoje li razlozi iz lanka 355. stavka 1. toki 1. do 4. ZKP-a.
Ako sudac pojedinac ustanovi da privatna tuba nije propisno sastavljena
(lanak 524.), vratit e je privatnom tuitelju da u roku od osam dana
ispravi nedostatke. Pritom e se privatni tuitelj upozoriti. Ako privatni
tuitelj propusti odreeni rok, privatna tuba e se odbaciti. Protiv ovog
rjeenja doputena je alba. O albi odluuje vii sud.
U postupku po privatnoj tubi pripremno roite se ne provodi!!
Rasprava se moe odrati ako i ne dode privatni tuitelj koji ima
prebivalite izvan podruja suda kojem je podnesena privatna tuba ako je
sudu stavio prijedlog da se rasprava odri u njegovoj odsutnosti.
IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA
122

Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do

pet godina, a za koja nije nadleno vijee, te za koja je saznao na temelju
vjerodostojnog sadraja kaznene prijave, moe dravni odvjetnik u
optunici zatraiti da sud izda kazneni nalog u kojem e okrivljeniku izrei
odreenu kaznu ili mjeru bez provoenja rasprave.
Dravni odvjetnik moe zatraiti izricanje jedne ili vie od sljede ih kazni
ili mjera:
1) novanu kaznu u visini od deset do sto prosjenih dnevnih prihoda u
Republici Hrvatskoj odnosno trideset do sto dnevnih iznosa u Republici
Hrvatskoj,
2) uvjetne osude s izricanjem kazne zatvora do jedne godine ili novane
kazne, ili sudske opomene,
3) oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i
objavljivanja presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog
priopavanja,
4) zabrane upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno
oduzimanja predmeta.
Pravnoj osobi se mogu u kaznenom nalogu izrei sljedee kazne ili druge
mjere:
1) novana kazna do 2.000.000,00 kuna,
2) uvjetna osuda s novanom kaznom,
3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i
objavljivanje presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog
priopavanja.
Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev, dravni odvjetnik
predloit e da sud odlui o tom zahtjevu. Ako sud ne dosudi
imovinskopravni zahtjev, izrei e oduzimanje imovinske koristi pribavljene
kaznenim djelom.
Ako se sa zahtjevom sloi, sudac pojedinac e presudom izdati kazneni
nalog.
U presudi o kaznenom nalogu navest e se samo da se prihvaa zahtjev
dravnog odvjetnika te okrivljeniku, iji osobni podaci moraju biti jasno
odreeni, izrie kazna ili mjera iz zahtjeva. Izreka presude o kaznenom
nalogu obuhvaa podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog Zakona,
ukljuujui i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. U
obrazloenju e se samo navesti dokazi koji opravdavaju izdavanje
kaznenog naloga.
Ako je dravni odvjetnik predloio oduzimanje imovinske koristi pribavljene
kaznenim djelom, a oteenik je podnio imovinskopravni zahtjev, sud e
dosuditi imovinskopravni zahtjev. Ako ne dosudi imovinskopravni zahtjev,
oduzet e imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, a oteenika e
uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici.
Kazneni nalog sadrava pouku okrivljeniku, te da e po proteku roka za
prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati
pravomoan i da e se izreena kazna protiv okrivljenika izvriti.
Kazneni nalog dostavlja se okrivljeniku i njegovu branitelju ako ga ima, te
dravnom odvjetniku i oteeniku.
123

Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku

podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga u pisanom obliku. Prigovor ne
mora biti obrazloen, u njemu se mogu predloiti dokazi u korist obrane.
Okrivljenik se moe odrei prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora
nakon zapoinanja rasprave ne moe odustati. Plaanje novane kazne
prije isteka roka za prigovor ne smatra se odricanjem od prava na prigovor.
Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje
prigovora predsjednik vijea dopustit e povrat u prijanje stanje.
Ako sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen
od neovlatene osobe, dostavit e optunicu optunom vijeu radi
ispitivanja.
Sudac pojedinac odbacit e zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga ako:
1) postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 380. ovog Zakona,
2) se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti,
3) je dravni odvjetnik zatraio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije
doputeno.
IZRICANJE SUDSKE OPOMENE
Kad prema odredbama Kaznenog zakona dolazi u obzir izricanje sudske
opomene, sud e tu kaznenopravnu sankciju izrei presudom.
U izreci presude kojom se izrie sudska opomena uz osobne podatke o
optueniku navest e se da je optuenik kriv za djelo koje je predmet
optube i zakonski naziv kaznenog djela.
U obrazloenju presude sud e iznijeti kojim se razlozima vodio pri izricanju
sudske opomene.
Presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje se odmah nakon
zavretka rasprave s bitnim razlozima. Tom prilikom sud e upozoriti
optuenika da mu se za kazneno djelo koje je poinio ne izrie kazna, ali
da prema pravilima ponaanja u njegovoj drutvenoj sredini i naelima
udorea zasluuje opomenu, koja e ga upozoriti da vie ne ini kaznena
djela.
POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUEVNIM SMETNJAMA (od 2015.)
Primjenjuje se u postupku prema osobama koje su u vrijeme poinjenja
kaznenog djela bile neubrojive.. Pokree se i vodi samo na zahtjev
Dravnog odvjetnika.
Ako se tijekom istrage utvrdi da je okrivljenik u vrijeme poinjenja
protupravnog djela bio neubrojiv te da je raspravno nesposoban zbog
duevnih smetnji, istraga se nee prekinuti.
POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE
Kad je u uvjetnoj, odnosno djelominoj uvjetnoj osudi odreeno da e se
kazna izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili
ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio
tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne
osude, odnosno djelomine uvjetne na prijedlog ovlatenog tuitelja ili
oteenika.
124

Sudac koji za to bude odreen ispitat e osuenika, ako je dostupan, i

provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza
vanih za odluku.
Nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e
izvijestiti tuitelja, osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i
oteenika, ako su uredno obavijeteni, ne spreava odravanje sjednice
vijea.
Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena
presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu, odnosno
djelominu uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne kod uvjetne
osude, odnosno uvjetovanog dijela kazne kod djelomine uvjetne osude, ili
odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili
osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za
donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv
uvjetne odnosno djelomine uvjetne osude.
Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne, odnosno djelomine
uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak.
POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE
Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika ili svjedoka kad je to po
odredbama ovog Zakona potrebno, tijelo koje vodi postupak e zatraiti od
policije da okrivljenika ili svjedoka potrae i da to tijelo obavijeste o
njegovoj adresi.
Izdavanje tjeralice moe se naloiti kad se okrivljenik protiv kojega je
pokrenut postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj
dunosti, nalazi u bijegu a postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili
istranog zatvora.
Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak.
Izdavanje tjeralice naloit e se i u sluaju bijega okrivljenika iz ustanove u
kojoj izdrava kaznu bez obzira na visinu kazne, odnosno pritvora,
istranog zatvora ili bijega iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru.
Nalog tijela koje vodi postupak ili upravitelja ustanove dostavlja se policiji
radi izvrenja.
Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadlena prema mjestu onog dravnog
tijela pred kojim se vodi postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla
osoba na izdravanju kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili
zavodske mjere.
Policija moe raspisati i meunarodnu tjeralicu.

125