HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED

4. (10.) savjetovanje
Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014.

SO5 - 11

Dr. sc. Damir Jakus, dipl. ing. el.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split

Zvonko Kovai, dipl. ing. el.

HEP ODS d.o.o. Elektrodalmacija Split

damir.jakus@fesb.hr

zvonko.kovacic@hep.hr

Dragan Mui, dipl. ing. el.

HEP ODS d.o.o. Elektrodalmacija Split

Marin urkovi
HEP ODS d.o.o. Elektrodalmacija Split

dragan.mucic@hep.hr

marin.curkovic@hep.hr

TEHNIKI I KOMERCIJALNI GUBICI DISTRIBUCIJSKE MREE

SAETAK
U radu se analiziraju tehniki i komercijalni gubici elektrine energije u distributivnim mreama.
Tehniki i komercijalni gubici donose velike nancijske gubitke i utjeu na smanjenje poslovnih performansi
elektrodistribucijskih kompanija. Proraun tehnikih i komercijalnih gubitaka elektrine energije zasniva se
na dobro istraenim i nauno potvrenim metodologijama. Rad sadri analizu tehnikih i komercijalnih
gubitaka elektrine energije potroakog konzuma Pogona Omi (Elektrodalmacija Split). Komercijalni
gubici su rezultat kombinacije namjernog injenja kupca elektrine energije i nenamjernog neinjenja
isporuioca elektrine energije. Predloene su mjere za smanjenje tehnikih i komercijalnih gubitaka
elektrine energije.
Kljune rijei: gubici elektrine energije, tehniki, komercijalni

THE TECHNICAL AND COMMERCIAL LOSSES IN THE ELECTRICITY

DISTRIBUTION NETWORKS
SUMMARY
This paper analyzes the technical and commercial losses in the electricity distribution networks.
Technical and commercial losses produce major financial losses and have significant impact on business
performance of electricity distribution companies. Calculation of technical and commercial losses of
electricity is based on well-known and scientifically proven methodologies. Case study of technical and
commercial losses is performed for the distribution network area Omi (Elektrodalmacija Split).
Commercial losses are the result of a combination of deliberate illegal actions of electricity customer and
inadvertent omission of the supplier of electricity. Therefore it is essential for the DSO to be able to
identify the losses by type -- Technical or Commercial -- and where they occur, to try to reach the
optimum level of losses. Measures for the reduction of technical and commercial losses in distribution
network are also given.
Key words: electricity losses, technical losses, commercial losses

1.

UVOD

Problematika prorauna gubitaka snage i energije, te trokovi gubitaka snage i energije u

distributivnim mreama je veoma kompleksna, ali vana za rad distributivnog sustava. Struktura i veliine
gubitaka se veoma razlikuju po naponskim nivoima elektroenergetskih mrea. Distributivni konzumi su
problematini u kontekstu prorauna gubitaka zbog topologije i velikog broja kupaca, to predstavlja
problem u proraunu tehnikih gubitaka (Dulovi gubici, gubici uslijed magnetiziranja i gubici odvoda), a
pogotovo komercijalnih gubitaka (gubici zbog nenaplaene potroene elektrine energije).
U elektrodistributivnim kompanijama razvijene su razne metode i raunarski programi za proraun
tehnikih gubitaka elektrine energije. Potrebno je poznavati tehnike parametre svih vodova i
transformatora od visokog do niskog napona, vremensku i kvantitativnu raspodjelu optereenja u toku
promatranog perioda po svim elementima. Zbog uobiajene neraspoloivosti mnogih podataka, naroito
vremenskih dijagrama optereenja na srednjem i niskom naponu, neizbjean je pristup odreenim
aproksimacijama da bi se iz raspoloivog skupa podataka realizirao to bolji proraun. Ovdje predstavljena
metoda za procjenu komercijalnih i proraun tehnikih gubitaka na irem potroakom konzumu, polazi
od pretpostavke da se u svakoj distribucijskoj mrei raspolae sa odreenim minimalnim skupom podataka
o distributivnoj mrei i prometu elektrinom energijom.
Ukupni gubici su po pravilu vei od tehnikih gubitaka za iznos ''komercijalnih'' gubitaka.
Komercijalni gubici nastaju kao rezultat:
- nepreciznosti mjerenja, nepotpunog oitavanja mjernih mjesta, neistovremenosti oitavanja,
nepotpune kontrole mjernih mjesta,
- neredovnog badarenja brojila,
- nepravovremenog otkrivanje neovlatene potronje,
- nedovoljne tehnike opremljenost ekipa za rad na kontroli kupaca,
- nedovoljne obuenosti itaa i kontrolora mjernih mjesta,
- nedovoljna podrke i pomoi (sudstva i policije) nakon otkrivanja neovlatene potronje,
- neovlatenog koritenja elektrine energije po raznim osnovama neregistrirane potronje (krae
elektrine energije kod postojeih kupaca i divlja prikljuenja novih kupaca),
- pogreke u radu mjernih ureaja (zaostajanje u badarenju brojila kupaca, neispravnosti brojila i
mjernih transformatora), pogreka u oitavanju i obraunu elektrine energije.

TEHNIKI GUBICI SREDNJENAPONSKE MREE

U ovom dijelu ukratko su prikazani preliminarni rezultati utvrivanja iznosa gubitaka (tehnikih)
snage i energije u srednjenaponskoj distributivnoj mrei, kao i njihove strukture odnosno postotnog udjela
po elementima mree. Prorauni su napravljeni na stvarnoj srednjenaponskoj distributivnoj mrei pogona
Omi - DP Elektrodalmacija, s tonim tehnikim parametrima svih elemenata i na osnovu stvarnih ulaznih
podataka vrnih optereenja i godinje potronje elektrine energije za 2012. godinu. Za modeliranje
mree i proraune koriten je programski paket PowerCAD 4.1 [1], koji se za razne analize
elektroenergetskih mrea upotrebljava ve dui niz godina.
Osnovni energetski pokazatelji za distribucijsku mreu pogona Omi u 2012. godini su:
-vrno optereenje na 35 kV: 26,88 MW
-ukupna preuzeta godinja energija: 106,4 GWh
-pretpostavljeni prosjeni faktor snage na 0.4 kV-tnim sabirnicama TS 10/0.4 kV: cos=0.96
Struktura promatrane mree, s osnovnim parametrima, prikazana je na slici 1.

TS 110/35/10 kV
Dugi rat

TS 110/35 kV Zakuac

TS 35/10 kV
Omi
Mrea 10 kV

TS 110/35 kV Kraljevac

TS 35/10 kV
Ravnice

...

...

Mrea 0,4 kV

Mrea 0,4 kV

TS 35/10 kV
Kraljevac

Mrea 10 kV

Mrea 10 kV

...
Mrea 0,4 kV

TS 110/35 kV Sinj

TS 35/10 kV
Pranevii

Mrea 10 kV

...

...

Mrea 0,4 kV

Mrea 0,4 kV

Slika 1. Srednjenaponska mrea Pogona Omi

Proraun gubitaka snage u promatranoj mrei pri vrnom optereenju napravljen je pomou
programskog paketa PowerCAD 4.1, koji omoguava automatsko formiranje bilance gubitaka snage po
naponskim nivoima i odabranim podrujima mree. Na osnovu rezultata gubitaka snage pri vrnom
optereenju izvren je i aproksimativni proraun gubitaka energije na godinjem nivou, uz slijedee
pretpostavke:
- za transformatore su posebno razdvojeni:
konstantni gubici praznog hoda koji na godinjem nivou generiraju gubitke energije u
iznosu gubitaka snage praznog hoda pomnoene s godinjim brojem sati;
promjenjivi gubici u bakru koji su ovisni o optereenju i koji su za proraun gubitaka energije
na godinjem nivou raunati aproksimativnom formulom kao i vodovi;
- godinji gubici energije u vodovima i gubici u bakru transformatora raunati su aproksimativnom
formulom:

Tu2
Wg a Tu (1 a) Pg max ,
T

Tu

W
Pmax

(1)

gdje su:
T (h) vremensko razdoblje za koje se raunaju gubici energije;
Wg (MWh) gubici energije u mrei za promatrano vremensko razdoblje T;
W (MWh) ukupna potronja energije u promatranom vremenskom razdoblju T;
Pmax (MW) vrna snaga u promatranom vremenskom razdoblju T ;
Pgmax (MW) gubici snage u mrei za vrijeme vrnog optereenja;
Tu (h) upotrebno vrijeme;
a konstanta koja se u distributivnim mreama, ovisno o obliku krivulje trajanja optereenja,
obino kree u granicama 0.15-0.20, a za koju je u ovom proraunu pretpostavljen iznos 0.17
Opisani nain obrauna godinjih gubitaka energije pokazuje se kao dovoljno pouzdan za ovakve
analize, to su pokazala prethodna istraivanja usporedbom s tonijom metodom koja podrazumijeva
poznavanje krivulje trajanja optereenja (lit. 2). To je vrlo esto i jedini mogui izbor, budui da je u praksi
vrlo teko doi do podataka na osnovu kojih bi se mogla formirati godinja krivulja trajanja optereenja. S
druge strane, dodatnu greku u proraunu ini i pretpostavka konstantnog faktora snage potroaa na 0.4
kV-tnim sabirnicama TS 10/0.4 kV, koji je za vrijeme manjih optereenja loiji, tako da je za pretpostaviti
neznatno vei iznos godinjih gubitaka od izraunatih. Meutim, prema izvrenim dodatnim simulacijama
za minimalno optereenje mree, pokazuje se da navedena aproksimacija ne unosi greku veu od 5% (lit.
3), tj. da se rezultati mogu smatrati realnim.
2.1

Rezultati prorauna struktura gubitaka snage i energije

Proraunom tokova snaga pri vrnom optereenju promatrane distributivne mree dobiveni su
gubici radne snage grupirani na slijedei nain:
a) gubici transformatora 110/35/10 kV

b) gubici 35 kV-tnih vodova

c) gubici transformatora 35/10 kV
d) gubici 10 kV-tnih vodova
e) gubici transformatora 10/0.4 kV
Ukupni gubici snage pri vrnom optereenju iznose 0,980 MW odnosno 3,64 % u odnosu
na ukupnu potronju. Rezultati po grupama, u apsolutnim
vrijednostima i postotnim udjelima
pojedine grupe, prikazani su u tablici 1.
Tablica 1: Struktura gubitaka snage pri vrnom optereenju srednjenaponske mree pogona Omi
Grupa
Gubici (kW)
Udio (%)

Transf.
110/x kV
32
3,2

Vodovi
35 kV
125
12,8

Transf.
35/10 kV
96
9,8

Vodovi
10 kV
335
34,2

Transf.
10/0,4 kV
392
40

Ukupno
980
100

Rezultati prorauna gubitaka energije na godinjem nivou, uz pretpostavke i nain prorauna

opisanim u prethodnom poglavlju, daju rezultate prikazane u tablici 2. Ukupni gubici od 3543 MWh iznose
3,3 % u odnosu na ukupnu godinju potronju elektrine energije.
Tablica 2: Struktura godinjih gubitaka energije srednjenaponske distributivne mree pogona Omi
Grupa
Gubici (MWh)
Udio (%)

Transf.
110/x kV
258
7,2

Vodovi
35 kV
312
8,8

Transf.
35/10 kV
529
15

Vodovi
10 kV
287
8

Transf.
10/0,4 kV
2157
61

Ukupno
3543
100

Lako se uoava da najvei udio gubitaka generiraju transformatori 10/0.4 kV, a pogotovo gubitaka
energije. To je direktna posljedica relativno velikog broja transformatora manje snage, a prosjeno slabo
optereenih koji imaju znaajan udio gubitaka praznog hoda. Godinji gubici energije praznog hoda
transformatora 10/0.4 kV vei su od gubitaka u bakru za 4.5 puta, dok su kod transformatora 35/10 kV
gubici praznog hoda za oko 40% vei od gubitaka u bakru. Vezano za efekt fiksnih gubitaka u
transformatorima, interesantan je i podatak da gubici snage u mrei pri minimalnom godinjem optereenju
(pretpostavljenom u iznosu od 27% vrnog optereenja) u postotnom iznosu prema konzumu iznose 5,1
%, tj. u postotnom iznosu znatno su vei od gubitaka pri vrnom optereenju! Inae, godinji gubici praznog
hoda svih transformatora u mrei iznose 2944 MWh odnosno 83% u odnosu na ukupne godinje gubitke
energije u promatranoj mrei.
Rekonfiguracijom promatrane mree uoeno je da se gubici snage i energije mogu smanjiti za
prosjeno 0,2 %, to rezultira utedom od 213 MWh.
Usporedni prikaz strukture gubitaka snage i energije za promatranu mreu dan je na slici 2.

TEHNIKI GUBICI NISKONAPONSKE MREE

Izvrena je analiza gubitaka radne snage i energije u karakteristinim konzumnim podrujima

pogona Omi. Za proraun gubitaka snage i energije na niskonaponskim mreama koriten je programski
paket WINdis
3.1

Metodologija prorauna

Niskonaponske mree modelirane su i proraunate u varijanti vrnog optereenja u programskom

paketu WINdis 1.2, ime su dobiveni gubici snage u mrei pri vrnom optereenju. Gubici energije u
promatranim niskonaponskim mreama raunati su na godinjem nivou, a na osnovu prethodno izraunatih
gubitaka snage. Koriteni su slijedei parametri:
Koeficijent optereenja m:

W
Pmax TN

(2)

Odnosno:

Tm
TN

(3)

Gdje su:
-

W (kWh) ukupno preuzeta energija tijekom nazivnog vremena;

Pmax (kW) vrno optereenje u promatranom nazivnom vremenu;
TN (h) nazivno vrijeme (u proraunu 8760h)
Tm (h) upotrebno vrijeme vrnog optereenja

Konstanta pri proraunu gubitaka a

a - konstanta pri proraunu gubitaka energije koja odgovara parametru f pri proraunu faktor
istovremenosti vrnog optereenja, a pretpostavljena je u iznosu 0,17 (to najbolje odgovara iskustvenim
spoznajama)
Koeficijent gubitaka
Koeficijent gubitaka je omjer gubitaka elektrine energije tijekom nazivnog vremena i gubitaka
elektrine energije uz stalno vrno optereenje. Za proraun je koritena iskustvena formula:

a m (1 a) m2 0.17 m 0.83 m2

(4)

Na osnovu prethodno opisanih parametara, gubici energije izraunati su pomou izraza:

Wg TN PgMAX

(5)

Gdje je:
-

Pg max (kW) gubici snage pri vrnom optereenju;

Odgovarajua ukupna isporuena energija dobiva se izrazom:

Wisp m TN Pmax

(6)

Tako dobivena energija moe se uporediti sa stvarno isporuenom energijom na konkretnom trafo
podruju odnosno niskonaponskoj mrei (ukoliko je poznata), te na taj nain dodatno kalibrirati ulazne
parametre, tj. faktor m ili upotrebno vrijeme.
Postotni iznos gubitaka elektrine energije dobije se:

Wg
Wisp

Pg max

m Pmax

(7)

Koeficijent m pretpostavljen je u rasponu m = 0,39 do m=0,49 (to odgovara upotrebnom vremenu

vrnog optereenja 3500 odnosno 4300 sati). Gornja granica odgovara poznatom upotrebnom vremenu u
srednjenaponskoj mrei, a donja je pretpostavka s obzirom da je za oekivati neto manje upotrebno
vrijeme u niskonaponskoj mrei.
Toan koeficijent m, odnosno upotrebno vrijeme vrnog optereenja kontrolirano je i usklaeno sa
stvarno izmjerenom energijom utroenom u niskonaponskoj mrei i stvarno izmjerenom vrnom snagom,
tako da je za niskonaponsku mreu pogona Omi m=0,453.
3.2

Rezultati prorauna

Na osnovu prethodno opisane metodologije, analizirani su gubici snage i energije na godinjem

nivou za 30% razliitih tipova niskonaponskih mrea Pogona Omi kao to su:
- seoske mree koje su u proteklom periodu temeljito rekonstruirane,
- seoske mree koje izuzev zahvata po redovitom odravanju i otklanjanju kvarova nisu pretrpile
znaajnije promjene u odnosu na prvu elektrifikaciju, te,
- gradske kabelske i kombinirane mree.
U tablicama 1 odnosno 2 dani su rezultati prorauna gubitaka snage i energije u promatranim
niskonaponskim mreama uz faktor m=0,453 za prosjene duine NN izvoda do 500 i preko 500 m.
Budui da su podaci o gubicima snage za 66 trafostanica slijedili lognormalnu distribuciju, za
procjenu prosjene vrijednosti i pripadnog intervala pouzdanosti koritena je Coxova metoda (Zhou i Gao
1997). Procijenjeni prosjeni gubitak snage bio je 3,34% uz 95%-tni interval pouzdanosti [2,90%, 3,86%].
Rezultati prorauna gubitaka snage i energije su oekivani i logini ovisno o vrsti obraene mree.
Pored presjeka i duine izvoda veliku ulogu ima raspored potroaa du izvoda, zbog ega ponekad dui
izvodi imaju manje gubitke od kraih.

Tablica 1. Pregled gubitaka snage i energije za promatrane niskonaponske mree s prosjenom

duinom izvoda do 500 metara
Trafo podruje
mrea 0,4 kV
Balia rat
Borak 1
Borak 2
ila 2
Duboka
Dubrava 2
Due 1
Due 2
Due 3
Due 4
Due 5
Furnaa
Gata 2
Gata 3
Krilo 1
Maruii 2
Medii
Mimice 1
Nemira 1
Omi 12
Omi 6 (Brzet)
Orij
Pisak 1
Pisak 2
Podapilje 1
Podgrae 1
Ribnjak 6
Ruskamen 1
Ruskamen 2
Ruskamen 4
Sitno donje 2
Suhi potok 1
Suhi potok 2
Sumpetar 1
eevica 4
Nemira 2
Ukupno:

P ang.
(kW)

P gub.
(kW)

gubici
%

prosjena
duina izvoda
(m)

Wisp.
(kWh)

Wgub.
(kWh)

Wgub. ( %)

81.3
81.3
156
57.2
106
67.8
428
138
172
264
382
64.9
78.3
95.5
217
161
162
195
434
272
126
172
277
269
48.9
51.1
298
99.5
118
109
61.5
141
239
218
44.7
204

0.53
1.07
2.49
1.59
3.72
1.53
9.47
4.21
4.46
6.15
12.3
0.72
1.5
1.35
5.79
3.88
2.49
6
9.71
5.28
5.32
7.18
10.1
19.7
0.79
0.56
3.11
3.72
1.75
1.39
1.47
4.27
6.87
3.07
0.76
3.01

0.7
1.3
1.6
2.8
3.5
2.3
2.2
3.1
2.6
2.3
3.2
1.1
1.9
1.4
2.7
2.4
1.5
3.1
2.2
1.9
4.2
4.2
3.6
7.3
1.6
1.1
1.0
3.7
1.5
1.3
2.4
3.0
2.9
1.4
1.7
1.5

170
402
412
376
418
430
290
267
278
337
172
219
455
497
268
303
365
375
283
243
247
432
427
458
472
292
125
367
220
335
492
433
417
269
252
256

322621
322621
619052
226986
420638
269049
1698424
547623
682544
1047626
1515883
257541
310716
378971
861117
638893
642861
773815
1722234
1079372
500003
682544
1099214
1067467
194049
202779
1182547
394844
468257
432543
244049
559527
948419
865085
177382
809529

894
1805
4201
2682
6276
2581
15976
7102
7524
10375
20750
1215
2531
2277
9768
6546
4201
10122
16381
8907
8975
12113
17039
33234
1333
945
5247
6276
2952
2345
2480
7203
11590
5179
1282
5078

0.3
0.6
0.7
1.2
1.5
1.0
0.9
1.3
1.1
1.0
1.4
0.5
0.8
0.6
1.1
1.0
0.7
1.3
1.0
0.8
1.8
1.8
1.6
3.1
0.7
0.5
0.4
1.6
0.6
0.5
1.0
1.3
1.2
0.6
0.7
0.6

6090

157.31

2.6

335

24166825

265382

1.1

Tablica 2 : Pregled gubitaka snage i energije za promatrane niskonaponske mree s prosjenom

duinom izvoda preko 500 metara
P ang.
(kW)

P gub.
(kW)

gubici
%

prosjena duina
izvoda (m)

Wisp.
(kWh)

Wgub.
(kWh)

Wg
(%)

Bajnice

194

12.9

6.6

578

769846

21762

2.8

Blato 1

86.6

6.71

7.7

1260

343653

11320

3.3

elina

186

15.7

8.4

1086

738100

26486

3.6

ila 3

62.6

1.16

1.9

576

248414

1957

0.8

Donji dolac 1

52.2

3.18

6.1

1700

207144

5365

2.6

Dubrava 1

55.7

2.19

3.9

707

221033

3695

1.7

Dugi rat 4

221

7.77

3.5

848

876990

13108

1.5

Gata 1

83.9

2.65

3.2

602

332939

4471

1.3

Gornja brela 1

64.7

2.28

3.5

817

256748

3846

1.5

Gornja brela 2

57.2

1.63

2.8

925

226986

2750

1.2

Ivanjak 2

99.7

4.89

4.9

648

395638

8249

2.1

Katuni 2

74.9

3.59

4.8

1147

297224

6056

2.0

Kostanje 1

90.4

3.72

4.1

830

358733

6276

1.7

Kuie 1

71.5

1.66

2.3

1290

283732

2800

1.0

Kuie 2

107

4.75

4.4

863

424606

8013

1.9

Kuie 3

62.3

3.46

5.6

940

247224

5837

2.4

Naklice

83.7

2.78

3.3

512

332145

4690

1.4

Ruskamen 3

217

7.95

3.7

646

861117

13412

1.6

estanovac 1

80.6

3.88

4.8

1315

319843

6546

2.0

Sitno donje 1

84.5

3.04

3.6

612

335320

5128

1.5

Slime 1

51.7

1.99

3.8

562

205160

3357

1.6

Srinjine 1

144

4.12

2.9

512

571432

6950

1.2

Svinie 1

85.4

4.74

5.6

852

338891

7996

2.4

Trnbusi 1

63.4

1.94

3.1

1070

251589

3273

1.3

Trnbusi 2

22.8

0.72

3.2

1170

90477

1215

1.3

Trnbusi 3

32.1

0.82

2.6

720

127382

1383

1.1

Tugare 1

96.3

2.05

2.1

876

382145

3458

0.9

Tugare 2

112

4.84

4.3

868

444447

8165

1.8

eevica 2

74.6

5.39

7.2

980

296034

9093

3.1

eevica 3

23.2

2.13

9.2

1270

92064

3593

3.9

Ukupno:

2741

124.63

4.5

893

10877055

210251

1.9

mrea 0,4 kV

Prosjeni gubici energije 66 obraenih niskonaponskih mrea raunajui s koeficijentom m=0,453

iznose 1,36 %.
Prosjek je raunat na osnovu ukupno izraunatih gubitaka u odnosu na preuzetu elektrinu
energiju. Gubici energije cjelokupne niskonaponske mree Pogona Omi (215 nn mrea) uzimajui u obzir
da je:
W = W uk W gub.SN = 102,8 GWh
Pmax = P Pgub.SN = 25,9 MW
Gdje je:
-

W - ukupno preuzeta energija niskonaponske mree

W uk - ukupno preuzeta energija srednjenaponske mree

- W gub.SN gubici energije u srednjenaponskoj mrei

- Pmax - maksimalna snaga u niskonaponskoj mrei
- P ukupna vrna snaga SN mree
- Pgub. SN gubici snage u srednjenaponskoj mrei
te koristei izraze 4,5,6,i 7 uz koeficijent m= 0,453, iznose 1,93 % .

POSTOTNI UDJELI GUBITAKA SNAGE PRI VRNOM OPTEREENJU I GODINJIH

GUBITAKA ENERGIJE U DISTRIBUCIJSKOJ MREI POGONA OMI

Imajui u vidu rezultate dobivene u analizi gubitaka elektrine energije u srednjenaponskoj mrei
pogona Omi, koji iznose 3,3 %, te gubitaka u niskonaponskoj mrei koji iznose 1,93 %, ukupni gubici
iznose 5,23 %. Realni gubici su neto vei emu pridonose nesimetrina optereenja i potronja mjernih
ureaja.
Usporedni prikaz strukture gubitaka snage i energije za promatranu mreu dan je na slici 2.

Slika 2. Postotni udjeli gubitaka snage pri vrnom optereenju i godinjih gubitaka energije u
distribucijskoj mrei Pogona Omi
Prema Godinjem izvjeu za 2012 godinu HEP Operatora distribucijskog sustava (lit 4) gubitci za
potroaki konzum DP Elektrodalmacija Split iznose 10,88 %, dok je na nivou cijele Hrvatske 8,68%. S
obzirom na izraunate tehnike gubitke od 5.23% moemo biti zadovoljni s postojeom distribucijskom
mreom Pogona Omi. Prema podacima Elektrodalmacija Split ukupni gubitci Pogona Omi iznosili su
9,9% za 2012 godinu. Razlika izmeu ukupnih tehnikih gubitaka od 9,9% prema izraunatih 5.23% smatra
se komercijalnim gubitcima. Veliki interes distribucije je da se komercijalni gubici smanje na minimalni iznos,
prihvatljiv sa gledita normalnih greaka u poslovanju koji iznosi oko 1% nabavljene elektrine energije.
Prema preporukama francuske Elektroprivrede EDF navodi da su prihvatljivi ukupni gubici
elektrine energije u distributivnoj mrei oko 5%, a maksimalno dozvoljeni 9%. Kada gubici prelaze
maksimalno dozvoljene vrijednosti, postoji izrazita opravdanost da se pokrene program za smanjenje
gubitaka, jer e investiranje u tom smjeru biti vrlo isplativo i imati vrlo kratko vrijeme vraanja uloenih
sredstava.

13,91
11,68
10,36

13,44

12,32

10,67 10,27 10,88 11,05

10,97
9,66
7,44

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012 Srednje

Slika 3. Postotni udjeli godinjih gubitaka energije u DP Elektrodalmacija Split

5
5.1.

MJERE ZA SMANJENJE TEHNIKIH I KOMERCIJALNIH GUBITAKA

Mjere za smanjenje tehnikih gubitaka

Smanjivanje tehnikih gubitaka je posebna disciplina u distributivnoj praksi, koja se sastoji iz

operativnih mjera (rekonfiguracija mree, regulacija napona, kompenzacija reaktivne energije) i
investicijskih mjera (rekonstrukcije i izgradnja mree, poveanje presjeka vodia, podizanje naponskog
nivoa i slino). Na smanjenje tehnikih gubitaka ne moe se bitno uticati u kratkom vremenskom periodu i
bez veih investicijskih ulaganja, tako da za razmatrani konzum i ostvarenu potronju elektrine energije
tehniki gubici su ''minimum'' gubitaka elektrine energije.
Mjere koje omoguuju smanjenje tehnikih gubitaka u distributivnim mreama mogu se podijeliti u
dvije grupe:

mjere koje zahtijevaju odreena nancijska ulaganja:

1. Koritenje direktne transformacije 110/x kV.
2. Izgradnja (interpolacija) novih transformatorskih stanica u mrei.
3. Poveanje broja izvoda iz transformatorskih stanica u cilju rastereenja preoptereenih
vodova.
4. Zamjena stare opreme (transformatora) novom, sa smanjenim gubicima u eksploataciji.
5. Kompenzacije reaktivne snage.
6. Poveanje presjeka vodia kod preoptereenih izvoda.
7. Koritenje trofaznih vodova.

mjere za koje nisu potrebna investicijska ulaganja:

8. Kontrola dijagrama optereenja radi ravnomjernijeg koritenja distributivnog sustava.
9. Poboljanje naponskih prilika.
10. Simetriranje optereenja i voenje rauna o rasporedu optereenja po fazama.
11. Voenje rauna o optimalnim snagama transformatora, kao i iznalaenje najboljih lokacija za
trafostanice.
12. Pratiti optereenja i to ravnomjernije optereivati vodove i trafostanice.
13. Voenje rauna o paralelnom radu transformatora i u periodu malih optereenja predvidjeti
iskljuenje jednog.
5.2.

Mjere za smanjenje komercijalnih (netehnikih) gubitaka

Komercijalni gubici su rezultat nepreciznosti mjerenja, nepotpunog oitavanja mjernih mjesta,

neistovremenosti oitavanja, nepotpune kontrole mjernih mjesta, neredovnog badarenja brojila,
neblagovremeno otkrivanje neovlatene potronje, nedovoljna tehnika opremljenost ekipa za rad na
kontroli kupaca, nedovoljna obuenost itaa i kontrolora mjernih mjesta, nedovoljna podrka i pomo
(sudstva i policije) nakon otkrivanja neovlatene potronje, neovlateno koritenje elektrine energije po
raznim osnovama neregistrirane potronje (krae elektrine energije kod postojeih kupaca i divlja
prikljuenja novih kupaca), greka u radu mjernih ureaja (zaostajanje u badarenju brojila kupaca,
neispravnosti brojila i mjernih transformatora), greka u oitavanju i obraunu elektrine energije.

Mjere koje omoguuju smanjenje komercijalnih gubitaka u distributivnim mreama su:

1. Ureivanje baze podataka o kupcima
2. Kontrola mjernih mjesta
3. Zamjena postojee mjerne infrastrukture
4. Kontrola i opremanje mjernih mjesta
5. Zamjena mjerila kod kupaca
6. Izmjetanje mjesta mjerenja
7. Poboljanje oitavanja utroene elektrine energije
8. Ugradnja mjerila za vlastitu potronju
9. Provjera mjerenja za javnu rasvjetu
10. Suradnja sa dravnim organima
11. Medijska podrka na suzbijanju neovlatene potronje.

ZAKLJUAK

U ovom radu su prikazani preliminarni rezultati utvrivanja iznosa tehnikih gubitaka snage i
energije u distributivnoj mrei, kao i njihovi postotni udjeli po elementima mree. Prorauni su napravljeni
na realnoj distributivnoj mrei pogona Omi - DP Elektrodalmacija, s tehnikim parametrima svih elemenata
i na osnovu stvarnih ulaznih podataka vrnih optereenja i godinje potronje elektrine energije za 2012.
godinu. Za modeliranje mree i proraune koriteni su programski paketi PowerCAD i WINdis, koji se za
razne analize elektroenergetskih mrea ve dui niz godina upotrebljavaju.
Imajui u vidu rezultate dobivene u analizi gubitaka elektrine energije u srednjenaponskoj mrei,
koji iznose 3,3 %, te gubitaka u niskonaponskoj mrei koji iznose 1,93 %, ukupni gubici distribucijske mree
pogona Omi iznose 5,23 %. Realni gubici su ipak neto vei emu pridonose nesimetrina optereenja i
potronja mjernih ureaja koji nisu uzeti u obzir pri proraunima.
S obzirom na izraunate tehnike gubitke od 5.23% moemo biti zadovoljni s postojeom
distribucijskom mreom Pogona Omi. Prema podacima Elektrodalmacije Split ukupni gubici Pogona Omi
iznosili su 9,9% za 2012 godinu. Razliku izmeu ukupnih gubitaka od 9,9% prema izraunatih 5.23%
smatramo komercijalnim gubicima. Veliki interes distribucije je da se komercijalni gubici smanje na
minimalni iznos, prihvatljiv sa gledita normalnih greaka u poslovanju i koji iznosi oko 1% nabavljene
elektrine energije.
Prema preporukama francuske Elektroprivrede EDF navodi da su prihvatljivi ukupni gubici
elektrine energije u distributivnoj mrei oko 5%, a maksimalno dozvoljeni 9%. Kada gubici prelaze
maksimalno dozvoljene vrijednosti, postoji izrazita opravdanost da se pokrene program za smanjenje
gubitaka, jer e investiranje u tom smjeru biti vrlo isplativo i imati vrlo kratko vrijeme vraanja uloenih
sredstava. Posebna panja treba se posvetiti komercijalnim gubicima, gdje se bez ulaganja mogu postii
dobri rezultati.
U daljnjim radovima i aktivnostima planiramo jedno trafo podruje pokriti AMR brojilima. AMR
brojila su brojila s daljinskim oitanjima i memorijskim registrima za pohranjivanje dnevnih dijagrama. Na
taj nain bi izvrili detaljnija mjerenja, izradili vjerodostojniji model i proveli tonije proraune gubitaka u
mrei. To bi nam omoguilo analizu moguih pogreaka koje nastaju koritenjem aproksimativnih metoda
u distribucijskim mreama.

LITERATURA
[1]

Programski paket PowerCAD 4.1 upute za rad, Fractal d.o.o., oujak 2002.

[2]

R. Goi, E. Mudni, Z. Jadrijev: Primjena programskog paketa PowerCAD za analizu gubitaka

snage i energije u distributivnim mreama, V savjetovanje CIGRE, Cavtat 2001.

[3]

R. Krian, R. Goi, E. Mudni: Struktura gubitaka snage i energije u srednjenaponskoj distributivnoj

mrei pogona Livno, Elektroprivreda HZHB - asopis, br. 19, Mostar, sijeanj 2003

[4]

Godinje izvjee 2012. HEP ODS d.o.o.

10