Atmosfersko pranjenje

1. Prenaponi
-nastaju posredno indukcijom ili neposredno udarom groma

RT, LT radni otpor I induktivitet glavnog transformatora preko kojeg se napaja

rudnik
R, L raspodijeljeni radni otpori I induktiviteti kabelske mree
...
C-raspodijeljeni
kapaciteti kabelske mree prema zemlji

O-odvodnik atmosferskog prenapona

Ro-otpor uzemljenja odvodnika prenapona
Upr-napon prenaponskog vala
Un-nazivni napon mree prema zemlji

Vanjsko elektrino postrojenje zatitit emo od prenapona postavljanjem odvodnika

Najei su katodni odvodnici koji se sastoje od niza u seriju

povezanih katodnih iskrita s otporom ovisnim o naponu, preko
kojih uzemljujemo prenapone ( 50% vee od nazivnog)

Pred ulazom u sva rasklopna postrojenja vani moraju biti katodni odvodnici prenapona.

2.Prijenos elektromagnetske energije kroz jamske saobraajnice

U rudnikim prostorijama koje su u kontaktu s povrinom usljed
pranjenja moe doi do uzbuivanja i uspostavljanja
elektromagnetskog vala u jamskim saobraajnicama koje tad
djeluju kao valovod

Rasprostiranje elektromagnetskih valova u valovodu nastaje

formiranjem elektrinog i magnetskog polja ako je irina pravokutnog
ili promjer okruglog valovoda vei od polovine valne duljine signala koji
u valovodu prenosimo.

v g g

v g vc 1
vc

vg 1
o

Za okrugli valovod i tip polja TE11 kritina valna duljina bila bi

o 3.42 r
r je polumjer valovoda!

Jamske saobraajnice kao valovod

Ako atmosfersko pranjenje poistovjetimo s lunim izbijanjem moemo spektar

njegove frekvencije priblino predoiti kao na slici:

Za tip polja TE11 moe se izraunati guenje koje saobraajnice u idealiziranim

prilikama mogu proizvesti za neke frekvencije.

Elektromagnetska energija koja je stigla do radilita mogla bi inducirati napon

i struje kroz strujni krug upaljaa!
Naime, ica koja povezuje upaljae u trenutku nailaenja elektromagnetskog vala
djeluje kao antena i u njoj se inducira visokofrekventna struja koja moe izazvati
paljenje upaljaa.

4.7. Elektrostatski naboji pri rudarskim podzemnim radovima

4.7.1. Nastanak elektrostatskih napona

Takvo nejednoliko rasporeivanje ili negativno ili pozitivno nabijenih

estica na povrini izolacijskog materijala nazivamo pojavom
elektrostatskih naboja.
Elektrostatski naboji mogu nastati direktnim razmjetajem estica,
trenjem ili odvajanjem, kao to je to kod elektrostatskih generatora,
ili indirektno, influencijom, ako je u blizini elektrostatski nabijeno
tijelo, koje stvara neravnoteu elektriki nabijenih estica.
Zakljuit emo da svako odvajanje dvaju izolacijskih tijela ili njihovo
meusobno povrinsko trenje izazivaju oduzimanje stanovitog broja
elektrona, negativnih estica, tako da to mjesto ostaje pozitivno
nabijeno.
Pa ako je oteano njihovo izjednaenje, moe doi do neeljenih i
nekontroliranih efekata pranjenja elektrostatskog naboja.

C - kapacitet kondenzatora koji nastaje zbog izolacijskog

materijala
Ri - specifini prolazni elektrini otpor izolacijskog materijala
Us- napon elektrostatskog naboja izmeu vodljivih dijelova ili
akumuliranog naboja

Izjednaavanje akumuliranih golemih koliina

elektrostatskih naboja u prirodi odraava se u obliku munje,
a uz to imamo jo mnogo primjera nastajanja
elektrostatskih naboja kretanjem tekuina, para i praina.
Posebna su opasnost oni naboji to nastaju spontano i
nekontrolirano, bez upozorenja, a za njih saznamo naalost,
tek nakon to su uzrokom neke nesree.
Posebno u rudnicima, gdje radimo s krutim eksplozivima i
elektrinim upaljaima u eventualnoj atmosferi eksplozivnih
plinskih smjesa, elektrostatski naboji su vrlo opasni jer
svojim izbojem u obliku iskre mogu izazvati:
a) nekontrolirano paljenje elektrinih upaljaa a time, i
eksploziva;
b) paljenje eksplozivne plinske smjese metana i zraka
c) paljenje zapaljivih tekuine

Posebnu ulogu u prijenosu elektrostatskih naboja u podzemnim

rudnicima moe imati ovijek, posebno zato to je on redovito
dobro izoliran od zemlje, ako nosi gumene izme.

4.7.3. Primjeri potencijalnih opasnosti od elektrostatskih

naboja u rudnikoj praksi

4.7.3.1. Ventilacijske cijevi

Upotreba plastinih materijala za plastine cijevi uzrokuje veliko

nagomilavanje elektrostatskih naboja, posebno na metalnim
dijelovima, kao to su prirubnice, kuke i slino.

4.7.3.2. Transportne trake - remenski prijenos

4.7.3.3. Zapunjavanje mina pijeskom pomou komprimiranog

zraka

Ispitivanjem je otkriveno da je postupak zapunjavanja pijeskom

zapravo jedan elektrostatski stroj, pri emu su i ovijek koji dri
zapunja i sam zapunja akumulatori energije.

4.7.3.4. Rukovanje upaljaima

Jedna od najveih potencijalnih opasnosti od elektrostatskih

naboja manifestira se u rukovanju upaljaima.
Do nekontroliranog paljenja upaljaa vrlo e lako doi ako ovijek
rukovalac, nabijen elektrostatskim nabojem, primi upalja u ruke,
ili dodirne kuite ili aktivni dio.

4.7.4. Zatita od elektrostatskih naboja

Osobito je vana za rudnike u kojim je vlanost zraka manja od

65% jer time mnoga mjesta postaju potencijalni nosioci opasnosti.
Zato, jedna od mjera obrane jest i odravanje stanovitog stupnja
vlanosti veega od 65%.

Tehnike mjere zatite:

1) Ekranizacija (oklapanja) potencijalnih izvora statikih naboja.

2) Ako
Zamjena
izolacijskih
materijalima.
3)
se kod
plastinihpoluprovodljivim
izolacijskih materijala
ne
moe postii
elektrostatska vodljivost onda je jedna od mjera,
podjela
4) Tzv. prizemljenje rukujueg osoblja jest postupak
veih povrina na manje omeene vodljivim stazama.
kojem se
reducira izolacija ovijeka
to rukuje upaljaima u suhim jamama u izoliranim
izmama.
5)Povezivanje nosilaca elektrostatskih naboja sa
zemljom jest mijera po kojoj se svi metalni dijelovi
meusobno poveu i uzemlje.