Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci

Meunarodna organizacija rada (International labour organisation)

Seminarski rad iz Meunarodnog radnog i socijalnog prava

Augustin Serdar 011 505 4620

Sadraj
Uvod.........................................................................................................................................1
Porijeklo i povijest MOR-a........................................................................................................2
Ciljevi MOR-a..............................................................................................................3
Djelatnost MOR-a.....................................................................................................................5
Sastav MOR-a..............................................................................................................6
Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka..................................................................8
Izvori meunarodnog radnog i socijalnog prava.................................................................9
Suvremene tendencije i aktualnosti MOR-a........................................................................10
Zakljuak....................................................................................................................12
Literatura....................................................................................................................13

Uvod
Usporedno s nezaustavljivom globalizacijom, kako u gospodarskom, ekonomskom,
socijalnom ili kulturnom smislu, poput razvoja meunarodnog kaznenog prava,
meunarodnog prava, meunarodnog privatnog prava, pa i meunarodnog prava ljudskih
prava, meunarodno se radno i socijalno pravo mora razvijati te pratiti ostale grane prava
inae bi zaostalo i bilo nedostatno za sve turbulentniji i konfliktniji suvremeni ivot i njegove
tendencije. S obzirom da je rad temeljna ljudska djelatnost bez koje nije mogue zamisliti
bilo koje drutvo ili dravni oblik, potreba za meunarodnom zatitom radnika preko
jamstava najniih radnih standarada i meunarodno lojalno natjecanje, dakle, glavni su
imbenici nastanka i razvoja meunarodnog radnog prava.1 Najvaniji imbenici, kao i u
ostalim, netom spomenutim, meunarodnim pravama grana jesu meunarodne organizacije.
One, naime, stvaraju to pravo, imaju ulogu pravotvorca.2 Najvanija organizacija, odnosno
krovna institucija, mjerodavna za stvaranje, reguliranje i utvrivanje te provedbu radnih
normi, temeljnih naela i ostalih propisa jest upravo Meunarodna organizacija rada ili
International labour organisation.
U ovom e se radu razmatrati Meunarodna organizacija rada (dalje: MOR), njezina povijest,
razvoj, struktura, sastav, nain rada te suvremene teme i tendencije, kao i izvori, primjena i
nadzor nad primjenom prava MOR-a i vaniji meunarodni akti u nadlenosti MOR-a, u iji
se sadraj pritom ne e ulaziti i ne e se posebno razmatrati.

1 Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 571., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

1
2 ibid., str. 572.

Porijeklo i povijest MOR-a

Meunarodna je organizacija rada osnovana 1919., sainjavajui dio Versajskog
sporazuma (mira), kao izraz uvjerenja da univerzalni i trajni mir moe biti postignut samo
ako je utemeljen na socijalnoj pravdi.3 Osnovana je kao dio Drutva naroda, odnosno bio je u
njegovu sastavu. Koncipirana je kao tehnika organizacija i sredstvo Drutva naroda radi
ostvarenja sveopeg mira. Pri osnivanju MOR-a i donoenju njezinog Ustava, glavni su se
ciljevi ogledali u sigurnosti, humanitranim, politikim i ekonomskim ralozima. Zadaa je
MOR-a biti stalno meunarodno tijelo s ciljem promicanja i ureenja meunarodne zatite i
poloaja radnika.4
Ustavom MOR-a, iji je izvorni tekst utvren 1919., a esto je mijenjan, odreeno je da je
MOR stalna organizacija uspostavljena za unaprijeenje ciljeva postavljenih u Uvodu
(Preambuli) Ustava i Philadelphijskoj deklaraciji od 10. svibnja 1944., a iji je tekst dodatak
Ustavu (l. 1/1 Ustava).5
Iako je prije osnivanja MOR-a postojalo vie vrsti meunarodnih inicijativa za svojevrsno
reguliranje pravnog i socijalnog poloaja svih radnika, od kojih se mogu navesti: Nacrt
meunarodnog radnikog udruenja iz 1864. iji je tekst sastavio Karl Marx, Konferencija u
Berlinu o meunarodnom ugovoru o unaprijeenju radnih uvjeta od 8. veljae 1890.),
Bernska konferencija iz 1905., i Meunarodna udruga za zakonsku zatitu radnika u Baselu,
koja je 1901. imala konstituirajuu skupinu.6 No, iako su drave i radniki pokreti pokuavali
ukazati na lo poloaj radnika, ozbiljnije zatite radnika i njegova dostojanstva prije
osnivanja MOR-a, odnosno Filadelfijske deklaracije, naalost nije bilo.

3 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/history/lang--en/index.htm
4 usp. Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 580., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.
5 ibid. str. 582.
6 usp. Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 576.-578., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Ciljevi MOR-a
Kad bi se htjelo saeti i najjezgrovitije izrei koje vrijednosti i ideje zastupa i uva
Meunarodna organizacija rada, trebalo bi pogledati l. 1. Anexa Ustava MOR-a koji sadri etiri
stavka:
1) Rad nije roba. (Labour is not a commodity)
2) Sloboda izraavanja i udruivanja jesu kljune za odrivi napredak. (Freedom of
expression and of association are essential to sustained progress)
3) Siromatvo bilo gdje ugroava prosperitet svugdje. (P overty anywhere constitutes a

danger to prosperity everywhere)

4) Borba protiv oskudice mora se nastaviti nepopustiljivom snagom unutar svake
drave, te kontinuiranim i koncentriranim meunarodnim naporom u kojima se predstavnici
radnika i poslodavaca, uivajui ravnopravan poloaj unutar te drave, ukljuuju u slobodno i
demokratsko odluivanje imajui u vidu promicanje ope dobrobiti. (The war against want
requires to be carried on with unrelenting vigour within each nation, and by continuous and
concerted international effort in which the representatives of workers and employers,
enjoying equal status with those of governments, join with them in free discussion and
democratic decision with a view to the promotion of the common welfare)7
Iz brojnih se ciljeva izdvajaju ovi opi i posebni ciljevi: uvrenje opeg i trajnog mira,
socijalna pravda i meunarodno natjecanje.8

7 International labour Office, Geneva, 2010.,

http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf
8 Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 583., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Sveprisutna podinjenost radnika, odnosno slabiji poloaj radnika ili neravnopravnost radnika
i njihovih predstavnika u odnosu na poslodavca predstavlja znaajnu prepreku socijalnoj
pravdi i zatiti radnika. Zbog toga se ne mogu oekivati neke znaajnije pogodnosti u korist
socijalnih klauzula. Odreena je blaga intervencija driave u korist radnika. Dotino je
izvjee (Izvjee Generalnog direktora MOR-a, podneseno na 81. zasjedanju Meunarodne
konferencije rada 1994., op. a.) naelno prihvatilo neoliberalistiki pristup socijalnim
pitanjima radnika.9
Meunarodna je organizacija rada posveena unaprijeenju socijalne pravde i
meunarodno priznatih ljudskih i radnikih prava, smatrajui da je radni, odnosno socijalni
mir bit svakog napretka i prosperiteta. Danas, MOR pomae pri stvaranju i omoguavanju
dostojanstvenog rada, kao i omoguavanju boljih ekonomskih i radnih uvjeta koji radnicima
i poduzetnicima daju trajni mir, razvoj i napredak.10
Meunarodna organizacija rada ima etiri cilja, koji nisu razliiti od prije navedenih u Anexu
Ustava MOR-a11, odnosno Meunarodna organizacija rada to naziva svojim stratekim
ciljevima (strategic objectives). To su redom:
1) Promicanje i realizacija standarada i temeljnih principa te prava na radnom mjestu
(Promote and realize standards and fundamental principles and rights at work)
2) Stvaranje boljih prilika za mukarce i ene radi boljeg zapoljavanja i bolje plae
(Create greater opportunities for women and men to decent employment and income)
3) Pojaanje obuhvatnosti i uinkovitosti socijalne pravde za sve (Enhance the
coverage and effectiveness of social protection for all)
4) Ojaavanje tripariteta i socijalnog dijaloga (Strengthen tripartism and social
dialogue)12
9 ibid. str. 584.-585.
10 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm
11 v. supra, str. 3., bilj. 7.
12 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm

Djelatnost MOR-a
Moe se podijeliti na normativnu, tehniki i znanstvenu. 13 Normativna aktivnost je
najvanija i najznaajnija aktivnost. Ona se bavi pitanjima osnovnih ljudskih prava u koje
spadaju sloboda udruivanja, zabrana prisilnog rada, iskljuenje diskriminacije, problemima
zapoljavanja, socijalne politike, uprave rada (n. pr. inspekcije rada, slube posredovanja rada
i statistike rada), pitanjima kolektivnih radnih odnosa (kolektivni ugovor, dobrovoljno
mirenje, arbitraa), radnih uvjeta, socijalne sigurnosti, i jo drugim pitanjima iz podruja
radnog prava.14
Budui da je meunarodno pravo izpolitizirano, odnosno politika je u veini sluajeva
monija od pravne norme i njezine namjere, MOR je uoio da treba povezati meunarodne
pravne standarde s tehnikom suradnjom kako bi se ti standardi u razliitim i odreenim
ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima mogli ostvarivati.15
Djelatnost MOR-a je najnezavidnija djelatnost; u svijetu slobodnog trita, odnosno
neoliberalnog kapitalizma, u kojemu zarada, odnosno ekstra profit imaju najvei znaaj, kako
je mogue, u toliko razliitih zemalja, meu koje spadaju europske zemlje s dugom
13 Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 585., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.
14 usp. ibid., str. 586.
15 loc. cit.

demokratskom tradicijom, ali i zemlje June Amerike, kao i drave Azije i Afrike, koje su
takoer lanice MOR-a, interese kapitala pomiriti s interesima kapitala, razliitih kultura,
narodnosti i zakonodavstava? Tehnika suradnja pomae pri pomirenju tih interesa; ona se
sastoji u pruanju materijalne pomoi MOR-a, zatim u suradnji dunosnika i strunjaka
MOR-a na projektima pojedinih drava te u donoenju i primjeni meunarodnih standarda i
nacionalnog zakonodavstva. Dolazi u obzir i razmjena informacija o stanju radnog
zakonodavstva, migraciji radnika, voenju statistike rada i dr.16

Sastav MOR-a
Jedna od najznaajnijih odlika ili karakteristika Meunarodne organizacije rada jest
upravo njegova strukturiranost odnosno sastav. Znaajka je MOR-a u cjelini i pojedinih
njegovih tijela posebno da su sastavljeni ne samo od vladinih predstavnika nego i od
predstavnika poslodavakih i radnikih organizacija.17 Radi se, dakle, o trojnom sastavu
predstavnika pojedinih drava, odnosno takva se karakteristika naziva triparitetnost ili
triparitetni sastav.
MOR sadri tri glavna dijela: Meunarodnu skuptinu rada, Upravno vijee i Meunarodni
ured rada, a odreeni broj odbora pomae pri obavljanju funkcija tih tijela.
Skuptina se sastoji od predstavnika svih drava lanica Organizacije. Svako
nacionalno predstavnitvo mora imati etiri predstavnika: dva predstavnika vlade i po jednog
predstavnika radnika i poslodavaca. Mora se odrati barem jednom godinje, a inae broj
odravanja Skuptine ovisi o okolnostima i prilikama. Upravno vijee utvruje dnevni red,

16 loc. cit.
17 Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 592., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

nakon razmatranja raznih i svekolikih prijedloga vlada drava lanica. Skuptina je vrhovno
i zakonodavno tijelo MOR-a.18
Upravno vijee je provedbeno tijelo Organizacije. Ono bi se moglo usporediti s institucijom
vlade u parlamentarnim sustavima, ili s institucijom predsjednika u predsjednikim i
polupredsjednikim dravnim ureenjima. Ono se bira na razdoblje od tri godine, a
predstavnici poslodavaca i radnika se biraju meusobno u Skuptini. Upravno vijee ima
kljuan utjecaj na oblikovanje socijalne politike MOR-a. Ono odluuje o aktivnostima koje se
trebaju poduzeti na osnovi usvojenih rezolucija na Skuptini.19
Posljednji glavni dio Meunarodne organizacije rada jest Meunarodni ured rada. To tijelo je
zapravo tajnitvo ili sekretarijat Organizacije. Imenuje ga upravno vijee i, na temelju uputa
tog vijea, odgovoran je za uinkovito voenje Meunarodnog ureda rada. 20 Sekretarijat
obavlja radnje skupljanja i podjele obavijesti o svim pitanjima koja se odnose na
meunarodno poboljanje uvjeta industrijskog ivota i rada, a posebno obuhvaaju ispitivanje
pitanja koja su predloena da se podnesu u Skuptini u svrhu donoenja konvencija. The
functions of the International Labour Office shall include the collection and distribution of
information on all subjects relating to the international adjustment of conditions of industrial
life and labour, and particularly the examination of subjects which it is proposed to bring
before the Conference with a view to the conclusion of international Conventions, and the
conduct of such special investigations as may be ordered by the Conference or by the
Governing Body.21
Meunarodna organizacija rada je jedina meunarodna organizacija s predstavnicima
vlade, radnika i poslodavaca. Na taj se nain potie dogovor, odnosno pregovaranje kao
najbolje sredstvo za ostvarenje odreenog cilja kao i za osiguranje socijalnog mira i
omoguavanje socijalnog dijaloga izmeu interesa kapitala i interesa radnika, pri emu se
18 ibid. str. 596.
19 ibid. str. 599.
20 ibid. str. 600.

6
21 MOR, Ustav MOR-a, http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf

formulira, a gdje je mogue i implementira, odnosno ureuje nacionalni propis glede

socijalnih, ekonomskih i drugih tema.

Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka

Od svih grana prava, radno pravo je moda najneuinkovitije u praksi. Pravna norma
ureuje odreeno ponaanje ili ga zahtijeva, no s obzirom da je rad sveprisutan na svim
razinama drutva, instrumenti i sredstva za provedbu te pravne norme nikada nisu dostatni za
potpuno i najuinkovitije ispunjenje te norme. Problem radnog prava lei u tome to regulira
odnos poslodavca i radnika, odnosno jae i slabije strane. Poslodavcu je gotovo uvijek u
interesu zarada i, naalost, ponekad ne e prezati ni od tekih krenja radnikih prava kako bi
je stekao. No, ako je radno pravo na nacionalnoj razini tee primjenjivo, kako li je tek na
meunarodnoj razini?

Nadzor nad primjenom konvencija i preporuka obavlja se putem dvaju opih

postupaka od kojih je jedan vezan uz nacionalna izvjea, a drugi uz prigovore i albe. 22
Periodina izvjea drave lanice alju Generalnom direktoru (glavnom tajniku) koji saetak
alje Skuptini, a prije toga Odboru strunjaka i Skuptinskom odbodu. Odbor strunjaka je
glavno nadzorno tijelo koje s pravnog stajalita pretresa nacionalna izvjea od primjeni
dotinih preporuka ili konvencija.23 Skuptinski odbor bira iz tih izvjea najznaajnije
sluajeve te poziva vlade da daju objanjenja o moebitnim i eventualnim neusklaenostima s
tekstovima konvencije.
Prigovor se podnosi Meunarodnom uredu rada i on je pravno sredstvo kojim se pokree
postupak protiv drave lanice zbog neispunjavanja obveza preuzetih ratificiranom
konvencijom. Njega mogu podnostiti razne profesionalne, nacionalne ili meunarodne
organizacije bilo radnika bilo poslodavaca ako smatraju da drava nije izvrila obveze
preuzete konvencijom ili ih je na neadekvatan i nevaljao nain provela.24

Izvori meunarodnog radnog i socijalnog prava

Temeljni izvori meunarodnog radnog i socijalnog prava crpe svoje vaenje, odnosno
nalaze se u konvencijama i preporukama MOR-a. Budui da se temeljna naela koja
reguliraju i ureuju podruja iz radnog prava nalaze i isprepliu s naelima i odredbama
drugih meunarodnih konvencija, napose UN-ovih, ovdje e se razmotriti pojedini izvori
meunarodnog radnog prava koje je donijela iskljuivo Meunarodna organizacija rada.
Takoer se ne e razmatrati postupak usvajanja preporuka i konvencija kao ni odabir izmeu
22 Ravni, Anton, Osnove radnog prava, str. 646., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.
23 usp. ibid., str. 646.-647.
24 usp. ibid. str. 649.

to dvoje. Dovoljno je kazati da konvencije odreuju najnie radne standarde te je

implementacija tih normi obvezna za dravu lanicu koja je pristupila konvenciji, dok su
preporuke vie savjetodavne i upuujue naravi te nikoga ne obvezuju niti mogu obvezivati.
Prvo bi se mogla navesti najstarija konvencija, koja, mada je
donesena davne 1919. te se moda ne ini znaajnom za dananje doba,
ali je itekako znaajna, napose u siromanim zemljama Azije i Afrike. To je
Convention Limiting the Hours of Work in Industrial Undertakings to Eight
in the Day and Forty-eight in the Week.25 Kao to sam naslov govori, ova
konvencija odreuje maksimum od osam sati dnevno ili 48 sati pri
obavljanju rada u industriji. Ona se moe smatrati pionirskom konvencijom
u meunarodnom radnom pravu.

Sljedea, takoer iznimno vana konvencija je C090 - Night Work of Young Persons
(Industry) Convention (Revised), 1948 (No. 90), odnosno Konvencija o nonom radu mladih
osoba. Njezin lanak 3. st. 1., koji je, sa sigurnou se moe utvrditi, unesen u gotovo sva
demokratska nacionalna zakonodavstva glasi: Mlade se osobe mlae od osamnaest godina ne
e zapoljavati ili ne e raditi tijekom noi u bilo kojem javnom ili privatnom poduhvatu ili
zanimanju osim u sluajevima koji slijede. (Young persons under eighteen years of age shall
not be employed or work during the night in any public or private industrial undertaking or
in any branch thereof except as hereinafter provided for.)26

Posljednja konvencija donesena u Skuptini MOR-a je Konvencija o dostojanstvenom radu

radnika zaposlenih u domainstvu (C189 - Domestic Workers Convention, 2011). Ona takoer
ukazuje na suvremene tendencije i razvoj meunarodnog radnog prava.

Suvremene tendencije i aktualnosti MOR-a

25 MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?
p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C001
26 MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?
p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C090 9

Budui da ekonomska kriza i dalje u tijeku, pogotovo za mediternaske zemlje poput

panjolske, Italije, Hrvatske i Grke, nije udno to je jedna o preokupacija MOR-a aktualno
stanje u Grkoj. Ekonomska kriza je usko vezana uz radna mjesta, a svima je u interesu da
zaposlenost bude to vea. Studija Greece: Productive Jobs for Greece se temelji na opsenoj
i temeljitoj analizi sadanje situacije u Grkoj, poglavito analizira visoku nezaposlenost
mladih te ustvruje kako su snano i dobro organizirano zapoljavanje, radne i socijalne
mjere zatite sredinji imbenici, uz odgovarajuu makroekonomsku politiku, za uspostavu
odrivog rasta s jaanjem stope zaposlenosti.27
Izmeu ostalog, Meunarodna organizacija rada, uz kontinuirani rad i trud za rjeavanje
kriznih problema, pokuava i predvidjeti stanje u budunosti istraujui i projicirajui
statistike podatke na temelju sadanjih. Stopa nezaposlenosti godinje je napravljena za
Hrvatsku od 2006. do 2016.godine.
2006
11.1%

2007
9.6%

2008
8.49%

2009
9.1%

2010
11.8%

2011
13.4%

2012
15.8%

2013
17.3%

2014
16.7%

2015
16.7%

Kao to se vidi iz tablice, za Hrvatsku se oekuje pad stope nezaposlenosti u 2016.

godini za 0.3%, to nije puno, ali je pomak.28
Osim statistikih podataka, Meunarodna se organizacija rada bavi i znanstvenim
istraivanjem. Posebno vaan znaaj ima napredak tehnologije jer u odreenim poslovima je
zajameno da e ovjeka kad tad zamijeniti stroj, a to predstavlja gubitak radnog mjesta, i to
ne privremen gubitak, ve stalan, a ljudi je u svijetu sve vie i vie. Guy Ryder, glavni tajnik
MOR-a, navodi na tu temu: Strepnja da e strojevi ubiti milijune radnih mjesta u naem
globaliziranom radnom mjestu je stvarna i dolazi u vrijeme kad se svjetska ekonomija ve
suoava s krizom zapoljavanja. (The anxiety that machines could kill millions of jobs in our
globalized workplaces is real and it comes at a time when the world economy is already

27 http://www.ilo.org/global/publications/ilo-bookstore/order-online/books/WCMS_319755/lang-en/index.htm
28file:///World%20Employment%20and%20Social%20Outlook%20%20Where%20will
%20unemployment%20 be%20the%20highest%20over%20the%20next%20five%20years.htm

10

2016
16.4%

facing a major employment crisis).29 injenica da se svjetska ekonomija i dalje oporavlja od

ekonomske krize, porast broja ljudi i nagla informatizacija jesu uvjeti za jo veu i dublju
krizu, a time su najugroenija radna mjesta.
Guy Ryder takoer govori o promjeni odnosa poslodavac-radnik: Promjene su inherentne
samoj naravi odnosa kojeg imamo s poslodavcem. Radnicima koji pristupaju tritu rada se
sve ee nude kratkotrajni ugovori ili ugovori na odreeno vrijeme te su esto prisiljeni
obavljati rad na crno ili emigrirati. Ovo pogorava trend nejednakih plaa. (Changes are
inherent in the very nature of the relationship we have with an employer. Workers entering
the job market are increasingly offered short-term or temporary contracts and are often
forced to take informal work or emigrate for a job. This is exacerbating trends towards
income inequalities).30
Pored ovih tema, MOR naroito razmatra ekonomsku i socijalnu politiku Europske Unije, ali
i budno prati stanje u siromanijim zemljama Azije, Afrike i June Amerike, a sredinje su
teme: zaposlenost, dostojanstven rad, zapoljavanje mladih, socijalna sigurnost, djeji rad i
trite rada.31

29 https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digital- age/?
utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer
30 https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digital-age/?
utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer
31 http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/lang--en/index.htm

11

Zakljuak
Vidi se kako je MOR svestran u djelovanju, kako teoretskom, tako i znanstvenom i
praktinom. Njegova vanost za meunarodno radno i socijalno pravo je neizmjerna te e
MOR vjerojatno biti jedino meunarodno tijelo koje e biti sposobno i kadro rjeiti
predstojee krize i predstojea teka i burna vremena vezana uz rad i globalni rad.
Mada je njegov razvojni put bio dugaak i teak, pokazalo se da se uloen trud
isplatio. To se pogotovo vidi ako se pogleda tekstove konvencija koje je Organizacija donijela
i usporedi s nacionalnim zakonodavstvom; sve su ratificirane i sve su prihvaene kao
integralni dio demokratskog i socijalnog poretka.
No, iako je veina zemalja prihvatila i integrirala tekst konvencija u svoja nacionalna
zakonodavstva, ta pravila se mora provoditi i tu je Organizacija najslabija. Dananji je svijet
globalno selo i kao takvo povezano vie no ikad financijski, gospodarski i ekonomski, a
poslodavac je taj koji dri kapital te putem njega titi svoje interese. Radnik je slabija strana,
no uvijek e biti slabija strana, koliko god drava pokuavala uravnoteiti taj odnos, stoga je
dunost MOR-a zatititi radnika postavljanjem veih standarada nego to su zakonodavni
kako bi se poveala efikasnost i zatita slabije strane.
Ovaj e seminar biti zakljuen navodom trenutanog Glavnog tajnika, jer njegove
rijei koncizno izraavaju smisao radnog i socijalnog prava, kako nacionalnog, tako i
meunarodnog: Sada i nadalje, ekonomija mora biti odriva i mora se graditi na
dostojanstvenom radu kojim e se ljudi ponositi. Rad je taj koji produktivan i priskrbljuje
potenu plau, sigurnost na radnom mjestu i socijalnu sigurnost za mukarce i ene i njihove
obitelji. (Now and going forward, the digital economy must be a sustainable one and it must
be built on decent work which gives humans dignity. It is work which is productive and
delivers a fair income, security in the workplace and social protection for men and women
and their families.)32

32 Guy Ryder, https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-the-digitalage/?

utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer

12

Literatura
1) Ravni, Anton, Osnove radnog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.
2) http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/history/lang--en/index.htm
3) International labour Office, Geneva, 2010.,
http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf
4) http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm
5) MOR, Ustav MOR-a,
http://www.ilo.org/public/english/bureau/leg/download/constitution.pdf
6) MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?
p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C001
7) MOR, http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?
p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C090
8) Guy Ryder, https://agenda.weforum.org/2015/01/how-can-we-create-decent-jobs-in-thedigital-age/?
utm_content=bufferc7e5e&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=
buffer

13