Nastanak uprave

Pojam uprave u funkcionalnom smislu

Pojam uprave u organizacijskom smislu
Pravni akti upravnog prava
Nastanak upravne djelatnosti
MO

Mogunost provedbe svoje volje unato otporu

drugih

VLAST

Institucionalizirana mo

Nastanak moderne uprave

Naturalna razmjena
Kontigentni sustav ratovanja

Plaenika vojska
14. 15. stoljee

Robno novana razmjena

POREZNA UPRAVA

14./15. st. obiljeava okolnost da veliki broj vladara ivi od seljaka (novana
renta, radna renta); svaki feudalac mogao je natjerati seljaka da ratuje za
njega (no to je bila loa vojska jer seljaci nisu bili obueni za ratovanje)
u 16. st. prijelazom iz naturalne na robno-novanu razmjenu nastaje
plaenika vojska i prva upravna organizacija
moderna uprava nastala je s pojavom kontingentnog sustava ratovanja
(vladar bi mobilizirao plemie, a oni sve vojno sposobne mladie na svom
teritoriju kako bi se formirala plaenika vojska, bio je potreban novac
robno novana razmjena & plaenika vojska)
moderna uprava je svoju ulogu pronala u tomee u trenutku kada je feudalac
morao prikupiti novac od seljaka pa ak i prisilno naplatiti
Cilj uprave: djelovati zakonito i postupati svrhovito (sve ciljeve mora postizati u
okviru pravnih propisa)
Organizacija (upravna organizacija)
Elementi organizacije:
1. zajedniki ciljevi
2. skupina ljudi
3. podjela poslova
4. hijerarhijsko povezivanje poslova
5. sredstva
6. skup normi
Struktura vlasti u RH

Zakonodavna
vlast

Hrvatski
sabor

Ustavni sud RH

Izvrna vlast

Sudbena vlast

Vrhovni sud RH

Vlada
RH

Predsjedni
k RH

Lokalna i podruna
samouprava

Dravna
uprava

1 (mogunost nadzora i ograniavanja)

2

Redoviti i
specijalizirani
sudovi

sabor donosi pravne norme koje utemeljuju i tite temeljne vrijednosti, a

vlada i dravna uprava ih provode
vlada ne normira, ve samo pokuava unificirati, standardizirati glavne
ciljeve; provodi odluke sabora, a ne utvruje temeljne vrijednosti
veza izmeu vlade i uprave : komuniciraju preko ministara (koji su lanovi
kolegijalnog tijela, oni su u tijelima koja su ustrojena od stranne vlade
vlada je slobodna u odabiru metoda pri provoenju zakona
provedba ciljeva pripada upravi preko naputaka od hijerarhijski vieg tijela
(preko ministara)
Nadzor u upravi
hijerarhijski strukturiran (zbog toga smo sigurni da se odluke i nai zahtjevi
provode)
dominira hijerarhijski ustroj i nadzor
ovlast : odgovornost - ovlast izdavanja naloga i dunost izvravanja tih
naloga (osigurava se djelotvornost)
Lokalna i podruna samouprava
ima i zakonodavne i izvrne prerogative)
zakonodavni: gradsko vijee, opinsko vijee, upanijska skuptina
( klasina zakonodavna tijela, ali ija se nadlenost prostire samo na
njihovo podruje; samo na ona pitanja koja su ustavom stavljena u njihovu
nadlenost)
izvrni: naelnik, upan, gradonaelnik: upanijski uredi, opinski uredi ...
Ustavni sud
meuvlast; nije niti zakonodavna, niti izvrna niti pravosudna vlast
njegova zadaa je da nadgleda te tri vlasti
Hrvatski sabor
-

predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH

jednodomno zakonodavno tijelo

100 160 zastupnika

Neposredni izbor
Ope i jednako pravo glasaTajno glasovanje
4 godine

Poslovi:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)

odluuje o donoenju i promjeni Ustava

donosi zakone
donosi dravni proraun
odluuje o ratu i miru
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i nadzor nad slubama
sigurnosti RH
h) odluuje o promjeni granica RH
i) raspisuje referendum
j) obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu sa Ustavom i zakonom
k) nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom
saboru
l) u skladu s Ustavom i zakonom daje amnestiju za KD
m) obavlja druge poslove propisane Ustavom
Pravosudni sustav
Vrhovni sud RH

Redoviti sudovi

Specijalizirani sudovi

upanijski
sudovi (15)

Viskoki
trgovaki
sud

Visoki
prekrajni
sud

Visoki
upravni
sud

Opinski
sudovi (67)

Trgovaki
sudovi (7)

Prekrajni
sudovi (61)

Upravni
sudovi (4)

Izvrna vlast

Vlada RH:
-

Predsjednik Vlade
Potpredsjednici (4)
lanovi Vlade (17)

Predsjednik RH

Poslovi:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakono

Izvrna i upravna vlast

I
z
v
r

n
a

Vlada RH:
-

Predsjednik Vlade
Potpredsjednici
lanovi

Predsjednik RH

v
l
a
s
t
D
r

a
v
n
a
u
p
r
a
v
a

Poslovi dravne uprave:

Ministarstva
(20)
Ministar

Dravni
uredi Vlade
RH (5)

a) Neposredna provedba
propisa
b) Donoenje provedbenih
propisa
c) Provedba upravnog
nadzora
d) Drugi upravni i struni
poslovi

Predstojnik

Dravne upravne
organizacije (8)

Ured dravne uprave (20)

Predstojnik ureda

Provedbeni propisi
standardizacija i olakavanje provedbe zakona (i njih provodi)

Materijalna pitanja
pitanja podjele prava
nikad u podzakonskim aktima
Kako ostvariti pravo ??? podzakonski propis
Koja prava treba ostvariti??? zakonski propis (sabor)
Organizacija dravne uprave:

1-

3
4

ministarstva (najvie hijerarhijeske strukture) (ministar je spona izmeu

vlade i graana)
svaka vlada ustrojava ministarstva sukladno svojim ciljevima
ministar ne mora biti struna osoba, on ima svojeg zamjenika koji je
struna osoba i koji ga savjetuje
odluuju u drrugom stupnju, ako im je izriito stavljena u nadlenost
dvostupanjsko upravno sudovanje pravo na albu
Dravni uredi Vlade RH (danas ih je 5)
na elu je predstojnik (ex dravni tajnik) on moe prisustvovati
sjednicama vlade i predlagati propise ali ne moe glasovati
nema ba neki utjecaj na funkcioniranje izvrne vlasti
Dravne upravne organizacije
na elu je ravnatelj (+ zamjenik)
3 su oblika: dravne uprave, zavodi i ravnateljstva
Uredi dravne uprave (najnia tijela)
na elu je predstojnik ureda (+ zamjenik)

Dravni uredi Vlade RH

Dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili
vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade.
-

predstojnik dravnog ureda

zamjenik predstojnika

a)
b)
c)
d)
e)

Dravni
Dravni
Dravni
Dravni
Dravni

ured
ured
ured
ured
ured

za
za
za
za
za

Hrvate izvan Republike Hrvatske

sredinju javnu nabavu
trgovinsku politiku
upravljanje dravnom imovinom
obnovu i stambeno

Dravni uredi obavljaju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a

osobito:
1. izrauju prijedloge stratekih dokumenata i struno obrauju pitanja od
osobitog znaaja za uinkovitiji rad Vlade,
6

2. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima,

3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise i o osiguravaju njihovu
provedbu,
4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
5. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni,
6. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
7. vode propisane oevidnike i evidencije,
8. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau
poduzimanje odgovarajuih mjera,
9. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau
nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih
ustanova,
10.ostvaruju suradnju s drugim tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama,
11.ostvaruju meunarodnu suradnju,
12.prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su
ustrojeni i obavljaju druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima
Dravne upravne organizacije
Dravne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne
uprave u jednom ili vie upravnih podruja.

a) dravne uprave
b) dravni zavodi
c) dravna ravnateljstva
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

ravnatelj
zamjenik ravnatelja
Dravna geodetska uprava,
Dravni hidrometeoroloki zavod
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
Dravni zavod za mjeriteljstvo
Dravni zavod za statistiku
Dravni inspektorat
Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost
Dravna uprava za zatitu i spaavanje

Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog

djelokruga, a osobito:
1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih
naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave,
2. vode propisane oevidnike,
3. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni,
4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa,
6. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima,
7. ostvaruju suradnju s tijelime dravne uprave, jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama,
8. ostvaruju meunarodnu suradnju,
7

9. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su

ustrojeni,
10.obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.
Uredi dravne uprave
Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju
jedinice podrune (regionalne) samouprave ustrojava se ured dravne uprave.
-

predstojnik ureda dravne uprave

zamjenik predstojnika dravne uprave

Ured dravne uprave djeluje u svakoj upaniji,npr.:

-

Ured
Ured
Ured
Ured

dravne
dravne
dravne
dravne

uprave
uprave
uprave
uprave

u
u
u
u

Primorsko-goranskoj upaniji,
Istarskoj upaniji,
Zadarskoj upaniji,
Liko-senjskoj upaniji

Ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave obavlja

upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja je ustrojen, a
osobito:
1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,
2. rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom
nije stavljeno u nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne
odnosno podrune (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave
predlae mjere za unapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.
Treba razlikovati: sredinja tijela (podruje njihove nadlenosti je cijelo
podruje RH) i urede sredinje vlasti
Lokalna samouprava
-

opine
gradovi i veliki gradovi

Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te
koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva.
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto
koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i drutvenu cjelinu.
Veliki grad je jedinica lokalne samouprave koja je ujedno gospodarsko,
financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno sredite razvitka ireg
okruenja i koja ima vie od 35.000 stanovnika.
8

Predstavniko tijelo
- opinsko vijee
- gradsko vijee
Izvrno tijelo
- opinski naelnik
- gradonaelnik
Poslovi gradova i opina:
a) ureenje naselja i stanovanja
b) prostorno i urbanistiko planiranje
c) komunalno gospodarstvo
d) briga o djeci
e) socijalna skrb
f) primarna zdravstvena zatita
g) odgoj i osnovno obrazovanje
h) kultura, tjelesna kultura i sport
i) zatita potroaa
j) zatita i unapreenje prirodnog okolia
k) protupoarna i civilna zatita
l) promet na svome podruju te ostali poslovi sukladno posebnim zakonom.
Dodatni poslovi velikih gradova:
a) odravanje javnih cesta
b) izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz
gradnju
c) te provedba dokumenata prostornog ureenja
Podruna (regionalna) samouprava
-

upanije (20)
Grad Zagreb

upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja

prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a
ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa.
Predstavniko tijelo:
- upanijska skuptina
- Gradska skuptina Grada Zagreba
Izvrno tijelo:
- upan
- Gradonaelnik Grada Zagreba
Poslovi upanija:
a) obrazovanje
b) zdravstvo
c) prostorno i urbanistiko planiranje
d) gospodarski razvoj
e) promet i prometna infrastruktura
f) odravanje javnih cesta
9

g) planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova
h) izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola,
i) drugih akata vezanih uz gradnju te
j) provedba dokumenata prostornog ureenja.
upanije mogu obavljati i druge poslove koji su im posebnim zakonima stavljeni u
djelokrug.
TIJELA JAVNE UPRAVE

1. DRAVNA UPRAVA I DRUGA DRAVNA TIJELA (ministarstva, dravne upravne

organizacije)
2. TIJELA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE (gradsko vijee, gradska
skuptina, gradonaelnik, opinska skuptina)
3. PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA (javne ovlasti tih pravnih osoba znae da
te pravne osobe mogu odluivati o naim pravima i obvezama u upravnom
postupku)
Pojam uprave
TO JE UPRAVA?
titi prava i interese zajednice
javlja se jo od prvih struktura ljudi u zajednici kao upravna djelatnost;
nastala je i prije rimskog prava
postoji radi kvalitetnijeg ivota titi politike ciljeve te prava i interese
zajednice
Tijekom razvoja, upravu obiljeavaju dvije stvari:
mo = sposobnost da se drugoga prisili da ini ono to sam ne bi izabrao
vlast = institucionalizirana mo
prvo nastaje upravna djelatnost, a zatim kao formalni pojam uprave upravna
aktivnost
upravna aktivnost pojava prvih struktura, prvih zajednica (odluivali su koje
e poslove koji lanovi obavljati)
potreban je onaj tko odluuje i onaj tko radi i izvrava, ali i jo jedna skupina
ljudi oni koji izvravalaki sloj prisiljavaju da postupaju po nalogu
Temeljna funkcija uprave:
da provede volju politikih struktura na nain da graani posluaju takve
odluke (osim klasinog aparata postoje i javne slube)
Pojam uprava

10

Organizacijsko ili formalno gledite

gledite

Funkcionalno ili materijalno

Upravna tijela (skup odreenih tijela)

Negativno stajalite
Pozitivno stajalite

Poslovi
Trodioba funkcija u dravi
Akti
**temeljni posao provedba zakona!!

Autoritativna uprava
uprava

Neautoritativna

Rjeenje o izvlatenju, porezno rjeenje...

kupoprodaji...
obveza ispunjenja odreene radnje;
vlasti
svaki put kada donosi odluku iz
odnos
nadlenosti koju joj daje zakon;
ovdje ima prerogative vlasti
prava i ulazi u GP

Neposredna uprava

- Ugovor o zakupu, o
- ovdje nema prerogative
- uobiajen graanskopr.
- vanost usuglaavanja volje
- izlazi iz domene upravnog

Posredna uprava

Ministarstvo unutarnjih poslova, Carinska uprava,

- Gradska
plinara Zagreb d.o.o.,
Ured dravne uprave u PG
Vodovod Zadar d.o.o.

11

Tijela dravne uprave

Javna uprava

Tijela lokalne samouprave

Javnopravna tijela

Pravne osobe s javnim ovlastima

Propisi upravnog prava

1. Ustrojstveni propisi
2. Postupovni propisi
3. Materijalni propisi
Propisi o ustroju javne uprave
Dravna uprava
-

Ustav RH
Zakon o sustavu dravne uprave
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave
uredbe: npr. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ministarstva financija

Lokalna i podruna (regionalna) samouprava

-

Ustav RH
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o gradu Zagrebu
statuti JLPS: npr. Statut Primorsko-goranske upanije
opi akti JLPS: npr. Odluka o komunalnom redu Grada Rijeke

Pruatelji javnih usluga

-

Zakon o ustanovama
Zakon o trgovakim drutvima
statuti PJU: npr. Statut Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci
opi akti PJU: npr. Odluka o obraunu elektrine energije malim
poduzetnicima

Postupovni propisi
Postupovni propisi
Upravni postupak
Opi postupak

Zakon o opem upravnom

postupku

Posebni postupci

Opi porezni zakon

12

Zakon o javnoj nabavi

Zakon o koncesijama
Pravilnik o porezu
na
dohodak
Upravni spor

Zakon o upravnim sporovima

Materijalni propisi
- Zakon o porezu na dohodak
- Zakon o azilu
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
- Zakon o zdravstvenoj zatiti
- Zakon o cestama
- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
- Zakon o vodama
- Zakon o lovstvu
- Zakon o prostornom ureenju i gradnji

uprava =/= administracija

- razlika izmeu upravljanja i vladanja
- upravna djelatnost je iri pojam od izvrne djelatnosti
- uprava ima na raspolaganju sredstva mora respektirati opi interes i svrhu radi
koje se odreeno sredstvo rabi

Javne slube
Ustanove
Upravnopravni odnos
Javne slube
obavljaju odreene aktivnosti koje su u nadlenosti dravne uprave
bolnice, kole...
opinski sud je nadlean za sporove iz aktivnosti javnih slubi
Nastanak javnih slubi

13

u prolosti su se obitelji na selu same brinule o svojim potrebama, brinuli su se

sami o starijim lanovima zajednice sve svoje ivotne potrebe podmirivali su
sami
1712. izum parnog stroja veliki obrat u nainu ivota koji je doveo do
osnivanja velikih tvornica u gradovima (zbog toga to je veliki broj radnika bio
u gradovima)
dolazi do migracija iz sela u gradove (veliki broj seoskih obitelji odlazi u
gradove)
radnici nisu imali neka bitna prava, nisu imali posebne uvjete ivota
industrijalci su morali izgraditi stambene objekte za te radnike
radili su za male prihode; dravu su doveli do rizika jer nisu vodili brigu o
resursima (niti su si smjeli dopustiti bolest) a veliki broj ljudi na malom
mjestu je izvor zaraze pa je dolo do potrebe interveniranja u gradove,
trebalo je izgraditi velike infrastrukture
vladaru je tada bilo potrebno da ima sposobne ljude tj. stanovnitvo
u takvim sredinama dolo je do potrebe da se organiziraju odreene slube
vladari su bili jedini sposobni za takvo organiziranje i to dovodi do pojave prvih
javnih slubi

1712. godina
izum parnog stroja

migracije selo - grad

-

opskrba pitkom vodom

odvodnja otpadnih voda
javna rasvjeta
prikupljanje i zbrinjavanje otpada
sustav zdravstvene zatite
sustav mirovinskog osiguranja

Javna sluba
Formalni pojam nositelj slube javnopravno tijelo
Materijalni pojam sadraj slube sluba od interesa za drutvenu zajednicu

Odreivanje javne slube

Pretpostavke:
1. djelatnost prijeko potrebna za zadovoljavanje opih potreba zajednice
(odgoj, obrazovanje, zdravstvena zatita, komunalne djelatnosti)
2. utvren status javne slube (utvrene kao takve pravnim aktom )
14

predstavniko tijelo

drava

zakon

zdravstvena djelatnost

upanija

odluka

ienje snijega

grad/opina

odluka

odravanje plaa

zajednica ju utvruje kao takvu kada su ispunjene sve pretpostavke

nisu sve slube jednako vane , ovivi o obiljejima zajednice
neki e imati zimsku slubu (vaniju za taj grad), a nekima nee biti toliko
vana.
zajednica odreuje prema svojima finitetima to i koja e sluba biti
aktivna
drava odreuje zakonom (zakonskim tekstovima) to i koja e se sluba
proglasiti javnom)
to radi predstavniko tijelo (upanijsko, opinsko vijee) jedino mogu to
raditi zbog ovlasti koje imaju ( npr. zdravstvena djelatnost, ienje
snijega)
javnim slubama smo preuzeli da e mo voditi brigu o osnivanju istih koje
e izvravati od opeg interesa bitne aktivnosti bez obzira na troak(???)
mora biti neophodna za opi interes
drava, upanija, grad i opina predstavniko tijelo
npr. povezanost teritorija zajednice zajednice s kopnom zato se trajekt
proglaava kao sluba od posebnog interesa
ako postoji alternativa, ne moemo govoriti o opem interesu (onda nije
neophodna)
njih mogu obalvljati jedinicde lokalne samouprave (vlastita reija lokalnih
jedinica)
osnivanje specifinih ustanova i trgovakih drutava (HEP. komunalno
drutvo, poduzea za plin) specifino pitanje tada se osnivaju trgovaka
drutva a glavni cilj tgovakog drutva je profit
veinsko vlasnitvo lokalnih jedinica kada se osniva takvo trgovako
drutvo!! (51% veinski udio u takvim drutvima)

Naela javnih slubi

1. naelo kontinuiteta - svaka takva aktivnost mora imati kontinuitet; mora biti
osigurano pruanje takve usluge u kontinuitetu (kad god se radi o javnoj slubi,
mora se osigurati kontinuitet)
2. naelo prilagodljivosti
3. naelo primata/prvenstva prednost pred privatnim slubama
4. naelo nemerkantilnosti mora se provoditi bez ekonomskih ciljeva; mora
poslovati ak i s gubitcima; ak i kad nema materijalne dobiti mora se dalje
15

izvravati; veina se financira iz prorauna lokalnih jedinica (zbog vanosti za

zajednicu se moraju izvravati ak i ako nemaju financija)
Ustanova
Pojam ustanove:
a) organizacijski
b) funkcionalni
Ustanova je pravna osoba osnovana za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i
obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike
kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i drugih
djelatnosti, ako se ove ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Bitni elementi ustanove:
1. pravna osoba nositelj prava i obveza (prema drugim osobama)
2. osniva se za trajno obavljanje djelatnosti
3. osniva se za obavljanje odreenih djelatnosti - koje su od opeg interesa u
drutvu
4. u pravilu se ne osniva s ciljem stjecanja dobiti
Trgovako drutvo vs. ustanova (kada koju osnovati)

trgovako drutvo za gospodarske djelatnosti

ustanovu za drutvene djelatnosti koje su od posebnog interesa (kazalita,
djeji vrtii, portske dvorane)

Tijela ustanove (organizacija)

a) upravno vijee upravlja ustanovom (kljuno tijelo)
b) ravnatelj rukovodi radom ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu
(struna funkcija; mandat odreenog razdoblja)
c) struno vijee odluuje o strunim pitanjima
Naela za obavljanje djelatnosti ustanove:
1. naelo samostalnosti vlastiti organi koji odluuju o glavnim pitanjima za svoj
rad i djelovanje ( ne mogu dobivati upute)
2. naelo zakonitosti sukladno zakonu, statutu
3. naelo kontinuiteta stalna opskrba
4. naelo dunosti pruanja usluga iz djelatnosti radi koje je osnovana ne moe
pruati drugu uslugu, samo onu za koju je osnovana

16

5. naelo jednakosti uivatelja slube bez diskriminacije

6. naelo javnosti javan i transparentan rad; mogunost uvida od strane
javnosti
7. naelo nemerkantilnosti
Javna ustanova

javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ustanova (dakle za

obavljanje djelatnosti odgoja, znanosti, kulture...) ili dijela tih djelatnosti
ako je zakonom odreeno da se ona obavlja kao javna sluba
uvijeka kad posebni zakon propisuje da se odreena djelatnost obavlja kao
javna sluba, za tu se djelatnost nuno osniva javna ustanova
meutim, javna ustanova moe biti osnovana i za obavljanje (dijela)
djelatnosti koja nije odreena kao javna sluba, ako se one obavljaju na
nain i pod uvjetima koji su propisani za javnu slubu

Javna ustanova

javna sluba

Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna

sluba i koju po struno-medicinskoj doktrini i uz upotrebu medicinske tehnologije
obavljaju zdravstveni djelatnici pri pruanju zdravstvene zatite pod uvjetima i na
nain propisan ovim Zakonom. (l. 24. Zakona o zdravstvenoj zatiti) .

Kliniki bolniki centar, Dom zdravlja

Fakulteti, umjetnike akademije i veleuiline kole u javnim sveuilitima i
javnim veleuilitima te javne visoke kole obavljaju javnu slubu u smislu ovog
Zakona. (l. 9. Zakona o visokim uilitima)

Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet u Rijeci

Osniva javnih ustanova:
1. osoba javnog prava (Republika Hrvatska, upanija, grad, opina)
2. fizika i pravna osoba, ako je to zakonom izriito doputeno (npr. visoka
kola s pravo javnosti)
Definiranje upravnopravnog odnosa

za nastanak drutvenog odnosa potrebna su 2 subjekta, oekivanje i odnos

meu njima
da bi prerastao u pravni odnos mora postojati pravna norma (pravni odnos
ne moe bez drutvenog odnosa)
da bi nastao upravni odnos, mora postojati odnos ureen upravnim
propisom

17

izmeu ovjeka i nekog objekta ne moe biti odnosa, nego ovjek u odnosu
na taj objekt moe biti u odnosu s nekim ili svima (vlasnitvo)

Upravnopravni odnos u uem smislu - odnos u koji stupaju tijela dravne

uprave.
Kritika u upravnopravni odnos stupaju i druga tijela
-

druga dravna tijela

tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
pravne osobe koje imaju javnu ovlast

Upravnopravni odnos u irem smislu odnos koji je reguliran normama

upravnog prava.
Kritika - jedna strana u odnosu uvijek je javnopravno tijelo.
Upravnopravni odnos je poseban oblik pravnog odnosa koji zasnivaju
javnopravna tijela kada temeljem javnih ovlasti obavljaju upravne poslove te
primjenjujui pravne norme upravnog prava odluuju o pravima, obvezama i
pravnim interesima pojedinaca.
Posebnosti upravnopravnog odnosa
Javnopravno tijelo

Ex lege

Upravni akt
-

Pojedinac (nositelj prava i obveza)

tijelo dravne uprave

osoba
drugo dravno tijelo
osobnosti
jedinica lokalne i regionalne samouprave
pravna osoba koja ima javnu ovlast
uprave

- pravna ili fizika

- osoba bez pravne
- skupina osoba
- tijelo dravne
- drugo dravno

tijelo
- tijelo jedinice
lok. i reg.smouprave
javnopravna osoba -pojedinac (nositelj prava i obveza)
uvijek su osobe precizno definirane
javnopravna osoba:
tijelo dravne uprave
drugo dravno tijelo (samo iznimno)
tijelo jedinica lokalne i regionalne smouprave
javna ustanova, javno trgovako drutvo
pravna osoba sui generis( agencije, regulatorne agencije)
S druge strane odnosa stoje:
18

 pravna ili fizika osoba mogu biti stranka, imaju pravnu osobnost ex lege,
ne moramo propitivati ima li pravnu sposonost
mora biti u mogunosti biti nositeljem prava i obveza
osoba bez pravne osobnosti
skupina osoba
tijelo dravne uprave
drugo dravno tijelo
tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave
(ministarstvo nije pravna osoba nastupa u ime RH!!)
Obiljeja prava i obveza:
a) u pravilu strogo osobna prava i obveze
b) ograniena mogunost raspolaganja pravima i obvezama
c) ograniena mogunost odricanja od prava i obveza

ako se radi o opim interesima, ne mogu se odrei tih prava ; u GP mogu

to je razlika
npr. fiktivni posao je prodaja amca i veza (to je samo koritenje)
npr. nemogue je svoju vozaku dozvolu pokloniti drugome
Pravna zatita
a) alba u upravnom postupku
b) upravni spor
- sudski nadzor glavna zadaa : da ispita je li tijelo
uprave postupalo zakonito i pravilno i je li zakonit upravni akt
Problem: velike promjene unutar zakona bez ikakvog savjetovanja
4 upravna suda (4 grada)
Visoki upravni sud
Upravnopravni odnos nastaje donoenje upravnog akta.
da bi nastao mora biti donesen upravni akt; prije njega nema upravnog
odnosa
npr. bez poreznog rjeenja, nema ni obveze plaanja
npr. tek nakon izdavanja graevninske dozvolr nastaje pravni odnos
meutim, moe nastati i primjenom norme (ex lege) nije esto, ali
dogaa se u praksi (npr. dravljanstvo je upravnopravni odnos ex lege)
uvjeti za nastanak upravnog odnosa:
1. 2 subjekta (jedna strana mora biti tijelo javnog prava
2. pravna norma upravnog prava
Razlika izmeu graanskopravnog i upravnopravnog odnosa
Subjekti

19

Nisu odreeni

Javnopravno tijelo

Poloaj subjekata

Koordinacija

Subordinacija

Nastanak

Suglasnost volja

Upravni akt/po sili

zakona

Prava i obveze

Prenosivi

Neprenosivi

Rjeavanje sporova

Redovni sud

Upravni

sud
20

Koncesije
Pojam koncesija u svojem pravnoteorijskom znaenju oznaava poseban
pravni institut
putem kojega javna vlast doputa odreenom subjektu, fizikom ili
pravnom, domaem
dravljaninu ili strancu da upotrebljava ili iskoritava odreena dobra,
izvodi odreene radove
ili obavlja kakvu djelatnost.
Koncesiju treba razlikovati od slinih pravnih instituta kao to su npr.
dozvola, ugovor
zakupu, ugovor o izvoenju radova i pruanju usluga, ugovor o
zajednikom pothvatu,
ugovor o podjeli proizvodnje i sl
Osnovu razlikovanja ovih instituta ine upravo obiljeja
koja su svojstvena koncesijama
U ova obiljeja
svakako spadaju upravnopravna priroda koncesijskog odnosa, subjekti
koncesijskog odnosa i
njihov specifian pravni poloaj, predmet koncesije, koncesijska naknada,
vremenska
uvjetovanost koncesije te njezina opozivost.
Koncesijski odnos uvijek je konkretan pravni odnos, tj. preciznije konkretan
upravnopravni odnos. Koncesija se uvijek zasniva izmeu dvije strane
koncedenta i
koncesionara, koje se nalaze u suprotstavljenom drutvenom, ali i pravnom
odnosu
Obiljeja koncesije
1. Ovaj odnos nuno se temelji na aktu o koncesiji ili pravnoj normi
sadranoj u zakonu te ugovoru sklopljenom na osnovi takvoga akta kojim stranke
detaljnije
ureuju meusobne odnose. Upravo na ovo obiljeje koncesija nadovezuje se niz
drugih
obiljeja ovoga pravnoga instituta, od subordiniranog poloaja jednog subjekta
tijekom
cjelokupnog trajanja koncesijskog odnosa, njegovih ovlasti, prava na jednostrani
raskid odnosa,
pa sve do javnopravnih nadzornih ovlasti.
21

2. Druga znaajka koncesija ogleda se u subjektima i strogo odreenom

pravnom poloaju
subjekata u koncesijskom odnosu. Koncesija se nuno zasniva izmeu dvije osobe
od kojih je
jedna uvijek pravna, dok druga moe biti fizika ili pravna. Posebnost subjekata
ovog odnosa,
unato tome to su oni i u ugovornom odnosu, jest njihova pravna nejednakost.
Poloaj stranaka
u koncesijskom odnosu nije koordiniran te one ne istupaju ravnopravno.
Ovlatenik koncesije,
tzv. koncesionar, nalazi se u subordiniranom, dakle podreenom poloaju u
odnosu na davatelja
koncesije, tzv. koncedenta
3. Tree obiljeje koncesija ini predmet koncesije. Podijeljena koncesija
sadrajno moe
znaiti ovlatenja razliite prirode. Predmetom koncesije moe biti obavljanje
javnih slubi,
gdje je naglasak stavljen na obavljanje upravnih funkcija koncesionara, uz
neposredno pruanje
usluga stanovnitvu. Predmet koncesije je i iskoritavanje prirodnih
bogatstava, gdje je interes koncedenta prije svega gospodarski, odnosno fiskalni.
Predmet
koncesije tako se odnosi na obavljanje poslova koji ulaze u nadlenost upravnih
tijela odnosno
na javne slube te se uvijek odnosi na funkcije svojstvene dravi i koje ona, zbog
odreenih
razloga ne moe ili ne eli sama obavljati, pa ih stoga uz naknadu prenosi na
privatne osobe.
Time se ostvaruju javni interesi, osigurava funkcioniranje javnih slubi i
gospodarski razvoj, kao
i ostvarivanje znaajnih sredstava za nacionalni dohodak.
4. Sljedee bitno obiljeje koncesija jest koncesijska naknada. Ova se
naknada naplauje na
osnovi prava na iskoritavanje te ovisi o kvantiteti pruenih usluga koncesionara.
Koncesionar
svoj rad i uslugu naplauje putem koncesijske naknade koju plaaju korisnici
njegove
usluge. Koncesijska naknada, koja nije unaprijed fiksno odreena, ve ovisi o
kvaliteti i
kvantiteti pruanja usluge koncesionara korisnicima, jedno je od temeljnih
obiljeja koncesija. Ubiranje od korisnika ovog vida naknade za obavljanje
koncesionirane djelatnosti ostvaruje se
na osnovi tzv. prava na iskoritavanje.
Dakle, samo ukoliko prihodi koncesionara ovise o kvantiteti pruene usluge, moe
se govoriti o
koncesijama. Ukoliko prihodi pruatelja usluge ne ovise u najveem dijelu o pravu
na
22

iskoritavanje, ve javnopravna osoba jami naknadu trokova vezanih uz

izgradnju objekta ili
uz izvoenje kakve uslune djelatnosti, radi se ili o ugovoru o izvoenju radova ili
o ugovoru o
pruanju usluga.
5. Znaajka koncesija je i njezina vremenska ogranienost. Koncesije se
uvijek podjeljuju
na odreeno vrijeme, i to redovito na dui niz godina. Prilikom odmjeravanja
trajanja koncesije uvijek treba uzeti u obzir najmanje etiri
faktora: visinu ulaganja, uvjete otplate zajmova, koncesijsku naknadu te
predvidivu dobit. Meutim, za neke je vrste javnih usluga zakonom strogo
odreeno trajanje koncesije. U
takvim je sluajevima koncedent vezan zakonskim rokom bez slobode odluivanja
u
unaprijed odreenim zakonskim okvirima.
6. Konano, veoma bitno obiljeje koncesije svakako je i njezina opozivost.
Mogunost
opoziva podijeljene koncesije od strane koncedenta bez skrivljenog postupanja
koncesionara,
jedna je od najirih ovlasti kojima raspolau tijela javne vlasti u koncesijskom
odnosu. Dakle,
bez obzira na zakonito i pravilno obavljanje koncesionirane djelatnosti,
koncesionar moe biti
lien koncesije iz razloga zatite javnog interesa. Pravo opoziva koncesije osnov
ima u
sljedee dvije postavke: neravnopravnom poloaju koncedenta i koncesionara u
koncesijskom
odnosu te zadai tijela javne vlasti da vodi rauna o opem drutvenom interesu.
Razlozi
opoziva koncesije u pravilu se propisuju zakonom, a treba li koncesiju opozvati,
koncedent
odluuje slobodnom ocjenom.16 Koncesija se opoziva donoenjem novog
upravnog akta
kojim se dotad vaei upravni akt ukida.17 Prilikom opoziva koncesije zbog
zatite javnog
interesa koncesionar u pravilu stjee pravo na naknadu, jer u tom sluaju
koncesionaru bez
njegove krivnje nije omogueno obavljanje koncesijske djelatnosti u ugovorenom
roku.
Kako koncesionar svojim postupanjem nije skrivio raskid koncesijskog odnosa,
smatra se da ima pravo na naknadu tete.
Koncesijski odnos uvijek se zasniva izmeu dvije strane koncedenta i
koncesionara. Davatelj koncesije, tj. koncedent najee je drava ili jedinica
lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave u ije ime i za iji raun
pravne radnje poduzimaju tijela ovih pravnih osoba. Koncedenti mogu biti samo
drave te jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, jer je u svim
23

pravnim sustavima upravo drava suvereni nositelj odreenih prava i obveza na

svom teritoriju. S druge strane, ovlatenik koncesije, tj. koncesionar u pravilu
moe biti svaka fizika i pravna osoba bez obzira na dravljanstvo. Koncesionari
mogu biti osobe privatnog prava, ali i osobe koje su u potpunosti ili dijelom u
reimu javnog prava, kao to su jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te mjeovita trgovaka drutva. Bitno je samo zamijetiti da ukoliko
se kao koncesionar javi jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave,
ona ovdje ne provodi svoje javne zadae, ve djeluje kao privatna osoba. tovie,
u svrhu obavljanja koncesionirane djelatnosti, ukoliko se to smatra svrsishodnim,
moe se osnovati i posebno koncesijsko poduzee.
Moe se zakljuiti kako se u idealnoj konstrukciji podjeljivanjem koncesije
ostvaruje kako javni interes, jer se obavlja odreena sluba od interesa za
drutvenu zajednicu, tako i interes koncesionara koji obavlja odreenu slubu i
naplauje svoje usluge od njihovih korisnika i, konano, interes graana i drugih
subjekata koji stjeu mogunost da se koriste odreenom uslugom.

Dijele se na:
a) politika b) gospodarska
Institut kojim javna vlast dozvoljava odreenom subjektu
a) upotrebu ili koritenje odreenog dobra crpljenje izvora vode crpljenje
izvora vode
b) izvedbu odreenih radova izgradnja autoceste izgradnja autoceste
c) obavljanje odreene djelatnosti telekomunikacijske usluge
telekomunokacijske usluge
Pravno normiranje koncesija
Zakon o koncesijama

opi postupovni zakon

(primjena zakona i izuzee od primjene, predmet koncesije, pripremne radnje

za davanje
koncesije, postupak davanja koncesije, odluka o odabiru najpovoljnijeg
ponuditelja i ugovor o
koncesiji, prestanak koncesije, pravna zatita, posebne odredbe za odreene
koncesije i sl.)

Zakon o opem upravnom postupku upravni postupak

(supsidijarna primjena)
Postupovne i materijalne
odredbe
24

Pomorski zakonik
Zakon o vodama
Zakon o poljoprivrednom zemljitu
Zakon o javnim cestama
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
Zakon o lovu

Postupak dodjele koncesije

Koncedent

Koncesionar

RH, upanija, grad, opina

Pravna ili fizika osoba,

dravljanin ili stranac

javno nadmetanje
zahtjev
Ugovor o koncesiji
(upravni ugovor)
Ponuda A

Ponuda B

Ponuda C

Ponuda D

Prigovor
Upravni spor

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

(upravni akt)

alba
Upravni

spor
25

Budueg kontrahenta, odnosno koncesionara, javna vlast izabire samostalno

jednostranim istupom. Odluku o najboljem koncesionaru javna vlast donosi na
osnovi postupka u kojem izabire koncesionara koji e na optimalan nain
zadovoljiti sve propisane uvjete za obavljanje odreene koncesionirane
djelatnosti. No, prije samoga pokretanja postupka potrebno je poduzeti niz
pripremnih radnji kojima je svrha utvrditi treba li uope odreenu djelatnost dati u
koncesiju te koje pretpostavke mora zadovoljavati budui koncesionar kako bi na
najbolji i najpovoljniji nain obavljao koncesioniranu djelatnost. Pripremnim
radnjama smatraju se sve aktivnosti koje se provode radi dodjele koncesije, a
prethode poetku postupka dodjele koncesije.
Pri izradi studije opravdanosti dodjele koncesije koncedent utvruje hoe li
koncesija ostvariti planirane ciljeve te kakav e biti njen uinak na zajednicu
openito. Na temelju podataka iz studije opravdanosti procjenjuje se i vrijednost
koncesije, a koja podrazumijeva ukupnu vrijednost predmeta koncesije,
ukljuujui i sve mogue naknadne izmjene do kojih moe doi.
Konano u pripremnoj fazi postupka izrauje se i dokumentacija za nadmetanje.
Ova dokumentacija treba sadravati sve potrebne podatke koji potencijalnim
ponuditeljima omoguuju izradu ponude. Dokumentacijom za nadmetanje u
pravilu se trai i jamstvo za ozbiljnost ponude, koju je ponudi obvezan priloiti
svaki ponuditelj.
Sam postupak dodjele koncesije pokree se ili na inicijativu koncedenta ili na
inicijativu koncesionara. Kada se postupak dodjele koncesije pokree na
inicijativu koncedenta, ovaj se postupak provodi prema pravilima javnoga
nadmetanja. Odluku o buduem koncesionaru koncedent najee temelji na
jednom od dva sljedea kriterija: gospodarski najpovoljnijoj ponudi ili najvioj
ponuenoj naknadi za koncesiju.

Kada se postupak dodjele koncesije pokree na inicijativu potencijalnog

koncesionara, ova osoba postavlja zahtjev u kojem trai dodjelu konkretne
koncesije. Tada se u pravilu ne radi o izboru izmeu vie zainteresiranih
ponuditelja, ve javna vlast samo odluuje hoe li konkretnoj zainteresiranoj
osobi dodijeliti koncesiju za obavljanje konkretne koncesionirane djelatnosti. Ova
inicijativa obvezuje tijelo javne vlasti samo da se o njoj izjasni u propisanom roku,
ali ne i da pokrene postupak. Meutim, ovaj nain pokretanja postupka ima jedan
znaajan nedostatak. Zainteresirane osobe u sluaju potrebe raspravljanja svih
pitanja i rjeavanja sporova u vezi s donoenjem odluke o koncesiji ne mogu
pravovremeno ni na odgovarajui nain traiti pravnu zatitu, jer ne znaju da je
postupak dodjele koncesije u tijeku niti znaju da je koncesija dodijeljena. Stoga se
ovaj nain dodjele koncesije ipak iznimka te se koncesija tim putem moe
dodijeliti samo u zakonom propisanim sluajevima.

26

Pored ovih dviju osnovnih metoda pokretanja postupka za dodjelu koncesija,

budui se koncesionar moe odrediti i na osnovi kombinirane metode postupka
nadmetanja i izravnih pregovora. Ovdje se u prvoj fazi najprije pokree postupak
nadmetanja, na osnovi kojeg se izabire nekoliko najpovoljnijih kandidata s kojima
se zatim stupa u izravne pregovore. Ova se metoda uestalo koristi pri dodjeli
koncesija za izvoenje javnih radova i izgradnju velikih infrastrukturnih projekata.

Budui koncesionar te svi najbitniji elementi koncesije odreuju se odlukom o

koncesiji upravnim aktom koji na jednostran i autoritativan nain donosi
koncedent. Donosi se u primjerenom roku koji je najee propisan zakonom te
poinje tei od dana isteka roka za dostavu ponuda. Odluku uvijek donosi
zakonom ovlateno javnopravno tijelo u ime i za raun koncedenta. Donosi se u
pisanom obliku te je sadraj ove odluke redovito propisan zakonom. Upravo se
njome koncesionaru dodjeljuje novo pravo obavljanja konkretne koncesionirane
djelatnosti, koje on dotada nije imao. Meutim, ovom odlukom koncedent ipak ne
moe obvezati koncesionara na kontinuirano obavljanje djelatnosti, pa je stoga
potrebno ugovorno obvezivanje, koje tako postaje jamstvo izvrenja donesenog
upravnog akta. Stoga se, nakon donoenja odluke o koncesiji, pristupa sklapanju
ugovora izmeu koncedenta i koncesionara. Ugovorom o koncesiji koncesionar,
dakle, preuzima obvezu obavljanja koncesionirane djelatnosti. Ugovor o koncesiji
uvijek se sklapa u pisanoj formi te se u pravilu mora sklopiti u odreenom roku.
Sadraj ugovora o koncesiji moe biti vrlo razliit i ovisi o dugoronim ciljevima
koji se ele postii.
Ugovor o koncesiji sadrajno je usko povezan s odlukom o koncesiji, jer se upravo
odlukom odreuje s kojom e osobom nadleno tijelo koncedenta sklopiti ugovor
o koncesiji te pod kojim uvjetima. To znai da u hijerarhiji pravnih akata i njihove
pravne snage odluka o koncesiji, kao akt imperativne naravi, ima veu pravnu
snagu u odnosu na odredbe ugovora o koncesiji koje s njima moraju biti u skladu.

Prava i obveze stranaka koncesijskog odnosa proizlaze kako iz opih pravnih

akata koji se primjenjuju na cijelu skupinu nastalih pravnih odnosa, tako i iz
konkretnih pravnih akata donesenih tijekom svakog pojedinog postupka dodjele
koncesija, tj. iz odluke o koncesiji i ugovora o koncesiji.
Koncedent:
1. pravo i obveza nadzora nad koncesionarom tijekom obavljanja
koncesionirane djelatnosti
2. koncedent esto ima ovlast djelovati u pravcu usavravanja koncesionirane
javne slube, kako bi ona bila od to vee koristi za drutvo, te razliite
nadzorne ovlasti
3. odreivanje naknada koje e korisnici plaati koncesionaru za koritenje
usluge pruene pod reimom koncesionirane javne slube
4. koncedent ima pravo jednostrano izmijeniti odredbe ugovora o koncesiji

27

5. koncedent ima mogunost koncesiju i opozvati prije isteka vremena na

koje je dodijeljena, ukoliko su za to ispunjeni uvjeti
6. ponekad od koncesionara moe zahtijevati da trea osoba izvede odreeni
dio radova vezanih uz izgradnju infrastrukturnog objekta koji se gradi te e
se iskoritavati u reimu koncesije, kao podizvoa
7. treba potivati sve obveze propisane ugovorom o koncesiji odnosno drugim
aktima u svezi s ugovorom, a obveza koncedenta je i naknada tete koju je
korisnicima usluge te treim osobama poinio koncesionar ukoliko se oni
od koncesionara ne mogu naplatiti
Prava kojima koncesionar raspolae proizlaze iz dva pravna osnova. Treba
razlikovati prava koja proizlaze iz akata o koncesiji, koja su primarna, te prava
sadrana u opim i posebnim propisima kojima se reguliraju opa pitanja
koncesija i reim javnih slubi. Prava s kojima raspolae koncesionar u pravnoj
teoriji dijele se na dvije grupe. Tako se razlikuju prava koja koncesionaru
pripadaju iz obavljanja slube te tzv. novana, tj. financijska prava.
Najvanije pravo iz obavljanja slube koncesionara jest pravo iskoritavati dobro,
tj. prirodno bogatstvo, objekt ili ureaj te provoditi koncesioniranu
djelatnost.Bitno pravo koncesionara je i pravo iskoritavanja predmeta koncesije
sve do isteka ugovornog roka. Osnovno financijsko pravo koncesionara svakako je
pravo biti nagraen za obavljanje slube ili izvoenje odreenog pothvata.
Osnovni oblik ovih prihoda jesu naknade koje plaaju osobe koje koriste
koncesioniranu djelatnost kao uslugu. Bitno financijsko pravo koncesionara je i
pravo biti potpomognut od koncedenta ukoliko, bez odgovornosti koncesionara,
nastupe neki izvanredni dogaaji koji se nisu mogli predvidjeti, a koji su doveli do
financijskog poremeaja ugovora. Pored prava na stjecanje dobiti koncesionar
ujedno ima i pravo na prijenos dobiti iz drave koncedenta te druga prava, kao
npr. pravo na dravne subvencije za obavljanje koncesionirane djelatnosti, pravo
na stanovite porezne i carinske olakice i sl. Koncesionar u sluajevima
propisanim zakonom, odlukom ili ugovorom o koncesiji moe prenijeti koncesiju
na drugu osobu ukoliko u tu svrhu dobije suglasnost koncedenta. Najvanije
pravo obavljanje koncesionirane djelatnosti u skladu s pravnim pravilima
utvrenim od koncedenta ujedno je i najbitnija obveza koncesionara.
Koncesionar nadalje mora pribaviti potrebna sredstva te izgraditi infrastrukturni
objekt odnosno organizirati obavljanje koncesionirane slube
Kod koncesionirane javne slube pravila obavljanja slube svode se na tri
osnovna naela koja koncesionar treba potivati. To su kontinuitet u njezinom
djelovanju, podvrgavanje promjenama reima slube i njezino prilagoavanje
novim potrebama u svim sluajevima kada koncedent utvrdi nunost takvog
prilagoavanja te potivanje naela jednakosti korisnika slube pri pruanju
usluga.
Bitna je obveza koncesionara i samostalno, ali i osobno obavljanje koncesionirane
djelatnosti. Obavljanje koncesionirane djelatnosti nekad je podvrgnuto plaanju
naknade koju koncesionar plaa koncedentu za dobivenu koncesiju. Vana obveza
koncesionara svakako je obveza naknade tete treim osobama nastale
iskoritavanjem predmeta koncesije ili obavljanjem koncesionirane djelatnosti.
28

Koncesionirana javna sluba

-

javna sluba u materijalnom smislu koju vodi privatna osoba, fizika ili
pravna, na svoj troak i rizik, a prema posebnoj ovlasti koju joj podjeljuje
javna vlast upravnim aktom ili rjee, pravnom normom.

Koncesijsko odobrenje
-

akt na temelju kojeg se fizikoj ili pravnoj osobi daje na koritenje javno
dobro u opoj upotrebi za obavljanje djelatnosti koja ne iskljuuje niti
ograniava opu upotrebu javnog dobra.

Koncesijski sporovi mogu se rjeavati pred sudskim tijelima te pred arbitraom.

Sporovi iz koncesija uvijek se rjeavaju pred sudovima ukoliko se radi o domaim
koncesijama te ukoliko tako propisuju kogentne pravne norme drave u kojoj se
obavlja koncesionirana djelatnost.

Arbitrano rjeavanje sporova vrlo je bitno za strane koncesionare. Ako doe do

koncesijskog spora koji se ne moe rijeiti u postupku mirenja, koncesionaru je
kao strancu u interesu da se za rjeavanje navedenog spora obrati nekoj stranoj
institucionalnoj ili ad hoc arbitrai. Pretpostavka je nadlenosti arbitrae valjano
sklopljen arbitrani sporazum ili arbitrana klauzula sadrana u ugovoru o
koncesiji, naravno ukoliko mogunost ugovaranja arbitrae doputa domai
pravni poredak. Meutim, arbitrarno se mogu rjeavati samo oni sporovi iji je
predmet ureen dispozitivnim normama, a ne oni iji je predmet ureen
imperativnim normama.

Kao vremenski ogranien pravni institut koncesija najee i redovito prestaje

upravo protekom roka na koji je dodijeljena. Meutim postoje i drugi naini
prestanka koncesijskog odnosa, koji su u pravilu prijevremeni, kao to su
prestanak koncesije zbog prestanka postojanja subjekta, prestanak koncesije
zbog prestanka postojanja objekta koncesije, prestanak koncesije odricanjem
koncesionara, opoziv koncesije, otkup koncesije, oduzimanje koncesije,
sporazumni raskid ugovora o koncesiji, prestanak koncesije na osnovi odluke
suda, nastup objektivne nemogunosti obavljanja koncesionirane djelatnosti i sl.
Prestankom koncesije, bez obzira na nain na koji je do toga dolo, za
koncesionara prestaju sva prava koja je stekao putem koncesije, kao i sve obveze
koje je imao u obavljanju koncesionirane djelatnosti. Objekti izgraeni u svrhu
pruanja koncesionirane usluge nakon prestanka koncesije istekom roka prelaze u
vlasnitvo koncedenta, dok u sluaju prestanka koncesije opozivom ili otkupom
29

koncesionar ima pravo na naknadu vrijednosti za one ureaje i graevine koje je

postavio ili izgradio te za trokove koje je imao radi organiziranja i zapoinjanja
iskoritavanja, umanjene za vrijednost njihove amortizacije.

Upravni ugovori
Javnopravno tijelo

Ugovor privatnog prava

Upravni ugovor

(neautoritativna djelatnost)
djelatnost)

(autoritativna

- predmet ugovora
- poloaj stranaka
- sklapanje ugovora
- izmjena ugovora
- raskid ugovora
- pravna zatita

Upravni ugovori su posebna vrsta ugovora koje sklapa drava, odnosno

drugo javnopravno tijelo s treim osobama radi ostvarenja odreenog cilja
ireg drutvenog interesa

Javnopravno tijelo kada stupa u pravne odnose s pojedincima, moe istupti

u klasinim graanskopravnim odnosima i upravnim odnosima. Bitan je
prabni propis koji nam tono govori kad se koji odnosi stvaraju. kada

30

sklapaju ugovore privatnog prava imaju puno vie odgovornosti nego u

ugovorima upravnog karaktera.

ugovor privatnog prava suglasnost volja ili neka druga injenica

nastaju krajem 19. st. u Francuskoj (francuski institut); daje mogunost da
uprava stupa u odnos s graanima; bili su specifini za koncesije i javne
nabave u francuskoj

upravni ugovori se vrlo kasno javljaju u RH jer ih socijalizam nije poznavao

(postojale su inicijative, a 2010. dolazi zakon)

ima ih malo u praksi

karakteristika: autoritativna djelatnost koja je njihov temelj, a
neautoritativna djelatnost je karakteristika privatnih ugovora

Predmet upravnog ugovora

a) ostvarenje cilja od ireg drutvenog znaaja
b) u pravnom reimu javnoga prava
upravna stvar
c) izvravanje prava i obveza utvrenih u rjeenju kojim je rijeena upravna
stvar
Temeljna svrha:

urediti izvrenje prava i obveza utvrenih u rjeenju kojim je rijeena

upravna stvar

detaljnije razrijeiti prava i dunosti koja proizlaze iz rjeenja

ona koja su utvrena u nekom rjeenju

Subjekti upravnog ugovora

1. javnopravno tijelo
2. privatna osoba (adresat upravnog akta) (on je uvijek unaprijed ponuen)
= nejednak odnos; generalna nejednakost stranaka iz upravnog akta (upravnog
ugovora)
Sklapanje upravnog ugovora
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

samo kad je to propisano zakonom

temeljem provedenog upravnog postupka
pisani oblik
ne smije biti sklopljen protivno izreci rjeenja
ne smije biti sklopljen protivno prinudnim propisima
ne smije biti sklopljen protivno javnom interesu
ne smije biti sklopljen na tetu treih osoba

Izmjena upravnog ugovora

31

Natjeajni postupak
ponuditelja

Odluka o odabiru najpovoljnijeg

Upravni ugovor

Medicinski ureaj = 3 400 000

Vrijeme monopolnog iskoritavanja 10 godina = 3 650 dana
Naknada po pruenoj usluzi 100 NJ
Procijenjeni dnevni broj pacijenata 20
Prihod po danu 2 000 NJ
Ukupni prihod 7 300 000
Nakon 3 godine od sklapanja ugovora pojavljuje medicinski ureaj s 4 x boljim
dijagnostikim svojstvima = 3 700 000. Mogu li i dalje koristiti stari?
1. dogovor s koncesionarom da nae i nabavi novi ureaj, a s druge strane je
produetak koncesije
2. mogu poveati naknadu
Svrha: dati lokalnoj vlasti da intervenira u korist graana (opeg interesa)

Stranka (javnopravno tijelo ili privatna osoba) moe zahtijevati izmjenu ugovora:
a) nepredvidive okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora i
b) bitno oteano ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu

sporazum
javnopravnog tijela

raskid ugovora od

naknada tete ugovornoj stranci

francusko pravo

32

Francusko pravo: 3 naela koa mogu intervenrati u svoj ugovor: ouvanje

financijske ravnotee ugovora, fait du prince, imrvision

ugovor moemo mijenjati samo ako su se ispunile gore navedene dvije

pretpostavke;

stranke mogu sklopiti sporazum, a ako se ne sporazume tada se taj ugovor

moe izmijeniti od strane javnopravnog tijela, zbog ega moe nastati
obveza naknade tete drugoj ugovornoj strani
Jednostrani raskid upravnog ugovora
Javnopravno tijelo moe raskinuti ugovor (ne mora se obratiti sudu):
a) kada stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora (nadzor)
b) kada je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i
zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne moe otkloniti drugim
sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava (naknada tete)
Upravni spor: rjeenje obrazloeni razlozi prekida
Rjeenje (obrazloeni razlozi raskida) (raskid mogu uz ovo rjeenje) na kraju
upravni spor

Pravna zatita
Neispunjavanje ugovornih obveza + naknada tete javnopravnog tijela

Prigovor

Tijelo koje obavlja nadzor

(npr.ministarstvo)
Rjeenje

Upravni spor

33

Naelo zakonitosti u radu uprave

Sluajevi nezakonitosti
Slobodna ocjena

Naelo zakonitosti obveza svih subjekata u drutvu da se pridravaju pozitivnih

pravnih pravila.

Francuska 1789. podruja djelovanja uprave

Austrija 19.stoljee - podruja zabrane djelovanja uprave
Ograniavanje materijalnim propisima

nadlenost

Ograniavanje postupovnim propisima

2/4

34

20.stoljea

Objekt naela nezakonitosti

Pravna djelatnost

Upravni akt

Lex artis
Materijalne
Podzakonski opi akt
ra
dnje

- nadlenost
- forma akta

- nadlenost

- postupak donoenja

- sadraj

- materijalnopravna pitanja
- svrha i cilj

Nezakonitost upravnog akta

Ustav Republike Hrvatske, lanak 19.:
(1) Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti
utemeljeni na zakonu.
(2) Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i
tijela koja imaju
javne ovlasti.

Sluajevi nezakonitosti :
a)
b)
c)
d)
e)

nenadlenost
greka u postupku i greka u obliku
greka u injeninom stanju
materijalna povreda zakona
greka u cilju i svrsi
35

Nenadlenost

Stvarna
a) grad Opatija
b) ured dravne uprave u upaniji
Mjesna
a) ured dravne uprave u Istarskoj upaniji
b) ured dravne uprave u PG
Vremenska:
a) 79 dana od zaprimanja urednog zahtjeva
b) 28 dana od zaprimanja urednog zahtjeva
Primjer: izdavanje graevinske dozvole za gradnju stambene graevine u gradu
Opatiji.

Greka u postupku i obliku akta

Greka u postupku:
1.
2.
3.
4.

pogreka u inicijativi za pokretanje postupka

u postupku nije sasluana stranka
u postupku nije provedena usmena rasprava
upravnu stvar je rijeio slubenik koji je morao biti izuzet

Greka u obliku akta:

1. rjeenje doneseno samo u usmenom obliku
2. rjeenje ne sadrava obrazloenje
3. rjeenje ne sadrava potpis slubene osobe
Greka u injeninom stanju
Materijalna povreda zakona

Greka u cilju i svrsi:

1. otvaranje novog radnog mjesta da bi se pojedincu omoguilo napredovanje
u slubi
2. provoenje izvlatenja zbog obogaenja korisnika izvlatenja
3. izricanje prekrajne sankcije umjesto mjere osiguranja
4. primjena roka otpusta iz oruanih snaga u svrhu utvrivanja PTSP-a
36

Modificiranje naela zakonitosti

Odstupanje od pravnih propisa koji se u pravilu primjenjuju izvanredna stanja
(posebni propisi)
Posljedice:
1. ograniavanja prava i sloboda (sloboda kretanja)
2. nametanje obveza osobne prirode (cijepljenje, karantena) i imovinske
prirode (davanje hrane, vozila)
3. priznavanje prava u korist pojedinih subjekata (legalizacija bespravne
gradnje)
Slobodna (diskrecijska) ocjena
Kogentna pravna norma u sluaju A treba uiniti B
Alternativna pravna norma u sluaju A treba uiniti B ili C ili D slobodna ocjena

Svrha
(odnos javnog i privatnog interesa)
-

ovlatenje i granice slobodne ocjene - E

Pravno vezani dijelovi akta:

-

nadlenost
postupak donoenja
utvrivanje injeninog stanja
forma i oblik akta

Ovlatenja:
a) da li priznati pravo / nametnuti obvezu
b) koje pravo priznati / obvezu nametnuti
c) da li priznati pravo i koje / da li nametnuti obvezu i koju
Kontrola:
a) zakonitost drugostupanjsko tijelo, upravni sudovi
b) svrsishodnost drugostupanjsko tijelo

Podzakonski opi akti

Zakonodavac ne moe sve drutvene odnose regulirati zakonom i zakonski tekst

mora biti jasan, precizan, nedvosmislen i pregledan
37

Podzakonski opi akt:

a) za izvrenje zakona
b) prema posebnom ovlatenju
c) spontani
Podzakonski opi akti za izvrenje zakona
1.
2.
3.
4.
5.

po rangu su nii od zakona

donose se kada to propisuje zakon
detaljno razrauju zakonske norme
sadrajno su usklaeni sa zakonom
dijele sudbinu zakona

Zakon o hrani ------------- Pravilnik prirodnim mineralima i prirodnim izvorskim

vodama
Zakon o azilu --------------- Poslovnik o radu Povjerenstva za azil
Zakon o osobnoj iskaznici
-

osoba starija od 16 godina duna je imati osobnu iskaznicu

osobnu iskaznicu izdaje policijska uprava/postaja Ministarstva unutarnjih
poslova prema prebivalitu podnositelja zahtjeva
zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se osobno na propisanom
obrascu

Pravilnik o obrascima i evidenciji osobnih iskaznica

-

obrazac osobne iskaznice je pravokutnog oblika veliine 54,0 mm 85,6

mm i izraen od polikarbonatnog materijala
obrazac osobne iskaznice sadri grb Republike Hrvatske, naziv Republika
Hrvatska, naziv osobna iskaznica, broj osobne iskaznice, prostor za upis
prezimena, imena, spola, dravljanstva, datuma roenja, roka vaenja
osobne iskaznice, prostor za sliku i potpis osobe

Podzakonski opi akti prema posebnom ovlatenju

Ustav, zakon
Ovlatenje

38

Posebna ovlast
Hrvatski sabor
Hrvatski
sabor

Vlada RH

Donoenje prorauna
Ureenje prava lova

Uredba

Ovlatenje moe biti:

a) generalno ili za pojedinane sluajeve
b) vremenski neuvjetovano ili uvjetovano
Ustav Republike Hrvatske, lanak 87.:
(1) Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu
Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga,
osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih
sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada
dravnih tijela i lokalne samouprave.
(2) Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
(3) Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka
od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.

Spontani podzakonski opi akti

Ustav, zakon

Predsjedni
k RH
39

Prijedlog

i supotpis
za 2. i 3.
Ovlatenje

Nije u zasjedanju
Uredba iz nude
(potvrda HS)

Hrvatski
sabor

Predsjedni
k Vlade
RH

1. ratno stanje
2. neposredna ugroenost neovisnosti, jedinstvenosti
i opstojnosti drave
3. tijela dravne vlasti su onemoguena redovito
obavljati ustavne dunosti
Spontani podzakonski opi akti: samostalni ili nesamostalni
Ustav Republike Hrvatske, lanak 100.:
(1) Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe
sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga
sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da
uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
(2) U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti
drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje
ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i
uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.
(3) Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu
Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.
(4) Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u
skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa
zakonskom snagom prestaje vaiti.
(5) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo
sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

Podzakonski opi akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon;

a) koji dopunjuju zakon podzakonski opi akti za izvrenje zakona
b) koji zamjenjuju zakon podzakonski opi akti prema posebnom ovlatenju i
spontani
40

Nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih opih akata

1. uskrata ratifikacije podzakonski opi akti prema posebnom ovlatenju i
spontani
2. objektivno stavljanje izvan snage podzakonski opi akti za izvrenje
zakona
3. eksepcija nezakonitosti podzakonski opi akti za izvrenje zakona

Objektivno stavljanje izvan snage podzakonskog opeg akta

-

ponitavanje (ex tunc)

ukidanje (ex nunc)

Ustavni sud moe staviti izvan snage propise dravnih tijela

Visoki upravni sud ope akte:
a) jedinice lokalne i podrune samouprave
b) pravne osobe koje imaju javnu ovlast
c) pravne osobe koje obavljaju javnu slubu
Vlada RH moe statut ili drugi opi akt ustanove.
Resorno ministarstvo propise:
a) dravna tijela
b) jedinice lokalne i podrune samouprave (prenesene ovlasti)
Ekscespcija nezakonitosti
Obustava od izvrenja
-

odluka o privremenom prestanku primjene odreenog podzakonskog opeg

akta, do odluke o zakonitosti toga akta
Vlada RH
Objektivno
stavljanje izvan
snage

Opi akt

Utvrivanje nezakonitosti

Obustava od izvrenja

41

Sumnja u zakonitost
Resorno
ministarstvo

Nadzor nad upravom

Odgovornost za tetu

dobra uprava
Pravni propisi

poduzimanje radnji i postupanje

loa uprava

Aktivni subjekti (subjekti ovlateni provoditi nadzor):

1.
2.
3.
4.
5.

(predstavniko tijelo)
uprava (tijela dravne uprave)
sudovi
dravna tijela (puki pravobranitelj,dravni odvjetnik)
drutveni nadzor

Pasivni subjekti (subjekti nad kojima se provodi nadzor)

1.
2.
3.
4.
5.

tijela dravne uprave

druga dravna tijela
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
pravne osobe koje imaju javnu ovlast
pruatelji javne usluge

Nadzor nad upravom

Predmet nadzora:
1. postupanje uprave
2. nain upotrebe ovlasti
3. akti i radnje
Nadzorne ovlasti:
1. konstatacija utvrivanje nezakonitosti/nepravilnosti
2. objektivno stavljanje izvan snage ponitavanje i ukidanje
3. meritorno rjeavanje odluivanje o upravnoj stvari
Vrste nadzora:
1. nadzor zakonitosti
2. nadzor svrhovitosti
Uinak nadzora:

42

1. preventivni uinak
2. represivni uinak
Nadzor nad upravom
Upravni nadzor:
a) alba
rjeavanje
b) prigovor
c) upravna inspekcija

Objektivno stavljanje izvan snage i meritorno

konstatacija

Sudski nadzor
a) upravni spor meritorno rjeavanje i objektivno stavljanje izvan snage
b) ocjena zakonitosti opih akata konstatacija
Dravni odvjetnik
a) pravo izjavljivanja albe drugostupanjskom tijelu
b) pravo podnoenja tube upravnom sudu

konstatacija

Puki pravobranitelj
a) pravo ukazivanja na nezakonitosti/nepravilnosti u radu uprave konstatacija
Odgovornost drave za tetu
Naelo neodgovornosti drave za tetu:
podvrgavanje drave pravu
stoljea

druga polovina 19.

pravna drava
Naelo odgovornosti drave za tetu:
a) neautoritativna uprava
b) autoritativna uprava
Oblici odgovornosti drave za tetu:
1. odgovornost drave za tetu uzrokovanu nezakonitim / nepravilnim radom
javnopravnog tijela
2. odgovornost drave za tetu uzrokovanu zakonitim i pravilnim radom
javnopravnog tijela
3. ostali sluajevi odgovornosti drave za tetu
Odgovornost drave za tetu s grekom
Zakon o sustavu dravne uprave, lanak 13.:

43

tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili
nepravilnim radom tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im
poslovima dravne uprave, naknauje Republika Hrvatska.

Subjekti:
a) aktivni:
- tijela dravne uprave
- jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (prenijeti poslovi
dravne uprave)
- pravne osobe
b) pasivni
- fizike i pravne osobe
- osobe bez pravne osobnosti

1. rad javnopravnog tijela s grekom

- nezakonit rad
- postupanje
- nepravilan rad
- proputanje
2. uzrono-posljedina veza
- objektivna odgovornost
- (subjektivna odgovornost)
3. nastala teta
- legitimna dobra:
a) materijalna teta (stvarna teta, izmakla dobit)
b) nematerijalna teta
Sustavi odgovornosti drave za tetu s grekom:
a) sustav primarne i neposredne odgovornosti drave
b) sustav primarne i neposredne odgovornosti slubene osobe
c) sustav solidarne odgovornosti drave i slubene osobe
Nadlenost:
a) sudovi ope nadlenosti opinski sud
b) specijalizirani sudovi upravni sud adhezijski postupak
Pravo regresa:
-

namjera ili krajnja nepanja slubene osobe

Odgovornost drave za tetu bez greke

1. zakonit i pravilan rad javnopravnog tijela
2. objektivna uzrono-posljedina veza
3. nastala teta
44

Sustavi odgovornosti drave za tetu bez greke

a) drava za sebe ili drugu osobu ostvaruje imovinsku korist (npr.izvlatenje)
b) drava za sebe ili drugu osobu ne ostvaruje imovinsku korist (npr.
unitavanje nasada ili usmrivanje stoke zbog zarazne bolesti)

Sluajevi odgovornosti za tetu ureeni posebnim propisima

1. Dranje opasne stvari ili obavljanje opasne djelatnosti
Potencijalna opasnost
objektivna opasnost
npr. Zakon o odgovornosti za nuklearnu tetu
2. Izvanredni dogaaji
a) Prirodni dogaaji
potres, poplava i sl.
Pomo
b) Dogaaji uzrokovani ljudskim djelovanjem
demonstracije, teroristiki napadi
naknada tete
npr. Zakon o odgovornosti za tetu nastalu uslijed teroristikih akata i
javnih demonstracija
3. Ratna teta
Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za tetu uzrokovanu od
pripadnika Hrvatskih oruanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog
rata

Dravljanstvo
to je dravljanstvo???
Dravljanstvo je poseban pravni odnos, relativno trajan prema svom karakteru,
zasnovan izmeu fizike osobe i suverene drave, na osnovi kojega nastaju
odreena prava i obveze. Borkovi (2002)
Dravljanstvo je pravna veza izmeu osobe i drave, koja ne ukazuje na
nacionalno podrijetlo osobe. Europska konvencija o dravljanstvu (1997)
Dravljanstvo je pravna veza koja se zasniva na injenici pripadanja drutvu,
efektivnoj vezi postojanja, interesa i osjeanja, zajedno s postojanjem recipronih
prava i obveza. Meunarodni sud (1955)
Prava i obveze dravljana
Prava:
a)
b)
c)
d)
e)

pravo ulaska na teritorij drave

pravo prebivanja na teritoriju drave
aktivno i pasivno birako pravo
pravo diplomatske zatite
pravo zasnivanja radnog odnosa
45

f) socijalna prava
g) pravo peticije i predstavke
Obveze:
a)
b)
c)
d)

obvezno osnovnokolsko obrazovanje

obvezno srednjokolsko obrazovanje
obveza sluenja u oruanim snagama
(obveza plaanja poreza)

Stjecanje dravljanstva
Konvencija o nekim pitanjima sukoba zakona o dravljanstvu, l. 1. st. 1.:
Svaka drava moe prema vlastitom pravu odrediti tko su njezini dravljani.
Europska konvencija o dravljanstvu, l. 3. st. 1.:
Svaka e drava svojim pravnim propisima odrediti tko su njezini dravljani
Meunarodni sud, Spor o pitanju poljskog tumaenja Ugovora o zatiti manjina,
1919.:
openito uzevi, istina je da suverena drava ima pravo odrediti koje e se
osobe smatrati njezinim dravljanima.
Meunarodni sud, Spor Engleske i Francuske o uinku francuskih zakona o
dravljanstvu za Tunis i Maroko, 1923.:
Pitanja dravljanstva naelno, prema stavu ovoga Suda, ulaze u iskljuivu
nadlenost drave
Konvencija o nekim pitanjima sukoba zakona o dravljanstvu, l. 1. st. 2.:
Dodjeljivanje osobama dravljanstva odreene drave, druge su drave obvezne
priznati ukoliko je ono u skladu s meunarodnim konvencijama, meunarodnim
obiajnim pravom te opeprihvaenim naelima prava vezanim uz dravljanstvo.
Miljenje njemake Vlade, Kodifikacijska konferencija u Hagu 1930. godine:
ako drava dodjeljuje svoje dravljanstvo subjektima drugih drava bez
njihovoga zahtjeva, a osobe u pitanju nisu povezane s njom ikakvom osobitom
vezom, kao, npr., porijeklom, prebivalitem ili mjestom roenja, drave na koje se
ovo odnosi nisu dune priznati takvo primanje u dravljanstvo.
Europska konvencija o dravljanstvu, l. 3. st. 2.:
Ovo e pravo druge drave priznati ukoliko je ono u skladu s meunarodnim
konvencijama na snazi, meunarodnim obiajnim pravom te opeprihvaenim
naelima prava koji se odnose na dravljanstvo.
46

Efektivna veza
Meunarodni sud, Sluaj Liechtenstein v. Guatemala (Sluaj Nottebohm), 1955.
godine:
injenice jasno potvruju s jedne strane odsutnost bilo kakve veze izmeu
Nottebohma i Liechtensteina i, s druge strane, postojanje dugotrajne i tijesne
veze njega i Gvatemale, veze koju njegovo priroenje (u Liechtensteinu) nije niti
malo oslabilo Gvatemala nije u tim okolnostima pod nikakvom obvezom priznati
(to) dravljanstvo jer je ono oito bilo fiktivno i izvreno u namjeri da se izigraju
mjere drave u kojoj je stjecatelj bio stalno nastanjen i obavljao trgovaku
djelatnost, a kao neprijateljski dravljanin potpadao je pod te mjere

Efektivna veza
Europski sud, Sluaj Micheletti v. Delegacion del Goberno en Cantabria, 1992.:
Odreivanje uvjeta za stjecanje i gubitak dravljanstva je, u skladu s
meunarodnim pravom, u nadlenosti svake drave lanice, ija nadlenost mora
biti vrena u skladu s pravom Zajednice Nije doputeno da drava lanica
svojim zakonodavstvom ogranii uinak podjeljivanja dravljanstva druge drave
lanice propisujui dodatne uvjete.
Naela stjecanja dravljanstva
1. Ius sanguinis - osoba stjee dravljanstvo drave koje imaju njegovi
roditelji;
2.
3. Ius soli - osoba stjee dravljanstvo drave na ijem je teritoriju roeno;
4. Ius domicili - osoba stjee dravljanstvo drave na ijem teritoriju prebiva.
5.
Apatridi, bipatridi,polipatridi
Stjecanje hrvatskog dravljanstva
Naini stjecanja hrvatskog dravljanstva:
1. podrijetlom
2. roenjem na hrvatskom teritoriju
3. priroenjem
a) pod redovitim uvjetima
b) pod povoljnijim uvjetima
4. temeljem meunarodnog ugovora
Naini stjecanja dravljanstva
1. u trenutku roenja
a) podrijetlom
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 4. st. 1. t. 1.:
47

Podrijetlom stjee hrvatsko dravljanstvo dijete ija su oba roditelja u

trenutku njegova roenja hrvatski dravljani.
b) roenjem na teritoriju
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 7.:
Hrvatsko dravljanstvo stjee dijete koje je roeno ili naeno na
podruju Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su
nepoznatog dravljanstva ili su bez dravljanstva. Djetetu e prestati
hrvatsko dravljanstvo ako se do navrene 14. godine njegova ivota
utvrdi da su mu oba roditelja strani dravljani.
2. tijekom ivota
a) temeljem odluke tijela javne vlasti (priroenjem)
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 8. st. 1.:
Priroenjem moe stei hrvatsko dravljanstvo stranac koji je podnio
zahtjev za primanje u hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava ovim
pretpostavkama:
- da je navrio 18 godina ivota te da mu nije oduzeta poslovna
sposobnost;
- da ima otpust iz stranog dravljanstva ili da podnese dokaz da e
otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko dravljanstvo;
- da ivi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina
neprekidno do podnoenja zahtjeva i ima odobren status stranca na
stalnom boravku;
- da poznaje hrvatski jezik i latinino pismo, hrvatsku kulturu i drutveno
ureenje;
- da se iz njegova ponaanja moe zakljuiti da potuje pravni poredak i
obiaje u Republici Hrvatskoj.
b) priroenjem pod povoljnijim uvjetima
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 16.:
Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalite u Republici Hrvatskoj,
moe stei hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz
lanka 8. stavka 1. toke 5. ovoga zakona.
Pripadnost hrvatskom narodu utvruje se ranijim deklariranjem te
pripadnosti u pravnom prometu, navoenjem te pripadnosti u pojedinim
javnim ispravama, zatitom prava i promicanjem interesa hrvatskog
naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskom kulturnim, znanstvenim u
sportskim udrugama u inozemstvu.

Gubitak hrvatskog dravljanstva

a) otpust
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 18. st. 1.:
Otpust iz hrvatskog dravljanstva moe se dati osobi koja je podnijela zahtjev
za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:
1. da je navrila 18 godina ivota;
48

2. da nema smetnji glede vojne obveze;

3. da je podmirila dune poreze, takse i druge javne dadbine te obveze
prema pravnim i fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvrni
naslov;
4. da je pravno uredila imovinske obveze iz branog odnosa i odnosa roditelja
i djece prema hrvatskim dravljanima i prema osobama koje ostaju ivjeti u
Republici Hrvatskoj ;
5. da ima strano dravljanstvo ili da je dokazala da e biti primljena u strano
dravljanstvo
b) odricanje
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 21.:
Punoljetni hrvatski dravljanin koji ima prebivalite u inozemstvu, a ima i
strano dravljanstvo, moe se odrei hrvatskog dravljanstva.
c) temeljem meunarodnog ugovora

Reintegracija dravljanstva
Zakon o hrvatskom dravljanstvu, l. 23.:
Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko dravljanstvo prema lanku 20. ili
22. ovoga zakona stjee ponovno hrvatsko dravljanstvo ako najmanje jednu
godinu neprekidno boravi na teritoriju Republike Hrvatske i ako da pisanu izjavu
da se smatra hrvatskim dravljaninom.
Dravljanstvo udane ene
Sklapanje i raskid braka --------------------- dravljanstvo
Dravljanstvo supruga

Ravnopravni odnos dravljanstva branih drugova

Dravljanstvo supruge
Sustavi dravljanstva branog druga
1. sklapanje i raskid braka neposredno utjeu na dravljanstvo
branog druga
a) u svakom sluaju
b) samo ako brani drug po pravu drave ije dravljanstvo ima
sklapanjem / raskidom braka gubi / dobiva dotadanje
dravljanstvo
2.sklapanje i raskid braka neposredno ne utjeu na dravljanstvo branog
druga

49

a) branom drugu daje se pravo stei dravljanstvo drugog branog druga

pod povoljnijim uvjetima

50