SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI

GLASOVNE PROMJENE
Seminarski rad

Student: Marina Kolak

Profesor: dr. sc. Marko Toki, doc

Mostar, prosinac 2015.

Sadraj
1. Uvod................................................................................................................... 1
2. Glasovne promjene............................................................................................ 2
2.1. Palatalizacija................................................................................................ 2
2.2. Sibilarizacija................................................................................................. 3
2.3 Jotacija.......................................................................................................... 4
1.4. Nepostojano a.............................................................................................. 6
1.5. Nepostojano e.............................................................................................. 7
1.6. Jednaenje po zvunosti............................................................................... 7
1.7. Jednaenje po mjestu tvorbe........................................................................9
1.8. Gubljenje suglasnika.................................................................................. 10
1.9. Ispadanje suglasnika.................................................................................. 11
Ispadanje glasova odnosi se na glasove d, t i s.................................................11
1.10. Vokalizacija............................................................................................... 12
1.11. Alternacije ije/je/e/i................................................................................... 13
3.Literatura...............................................................................................................

1. Uvod
Glasovne promjene su dio gradiva koje se obrauje u
osnovnim i u srednjim kolama kao primarni i sekundarni
sadraji

pouavanja

postavljaju

temelji

i
koji

uenja.
se

kasnije,

osnovnim
u

se

kolama

srednjim

kolama,

nadopunjuju novim injenicama i primjerima.

2. Glasovne promjene

2.1. Palatalizacija

Obrada

palatalizacije

osnovnokolskim

udbenicima

gramatikama hrvatskog jezika.1

Palatalizacija se odreuje kao prelaenje nepalatalnog glasa u

palatalni (>>k<<, >>g<<, >>h<<, u >><<, >><<,
>><<).
Palatalizacija se provodi u sljedeim primjerima:
-u vokativu jednine imenica mukog roda
Seljak seljae, vrag vrae, orah orae, junak junae
-u prezentu nekih glagola
Teku teem, peku peem, strigu striem, mogu moe
-u aoristu
Rekoh ree, stigoh stie, digoh die, ispekoh ispee
-u tvorbi nekih glagola i imenica
1 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

Muka muiti, zrak zraiti, trag traiti

-ispred nepostojanog a te ispred nastavka an, -ji i nekoliko

drugih
Dah daak, Kartaga Kartaani, bog boji

U nekim se rijeima palataliziraju i glasovi ci z ispred

samoglasnika e i i:
Stric strie striev, lovac love lovev, zec zee zeev

2.2. Sibilarizacija

Obrada sibilarizacije u osnovnokolskim udbenicima i gramatikama

hrvatskoga jezika. 2

2 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

U Velikom rjeniku hrvatskoga jezika

sibilarizacija se navodi kao promjena velarnih
suglasnika (k, g, h) ispred samoglasnika u piskavce
(c, z, s)

Sibilarizacija se provodi u sljedeim primjerima:

-u dativu i lokativu jednine imenica enskog roda

Majka majci; jaruga jaruzi

-u nominativu i vokativu mnoine imenica mukog roda

Junak junaci, krag krazi

2.3 Jotacija

Obrada jotacije u osnovnokolskim udbenicima i gramatikama

hrvatskoga jezika.3

3 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

Veliki rjenik hrvatskog jezika Vladimira Ania nema definiciju

jotacije kao glasovne promjene, ali navodi to znai glagol
jotirati. On s lingvistikog gledita znai promijeniti (se) u
nepani naglasnik pod djelovanjem suglasnika j.
Jotacija je glasovna promjena spajanja nepalatalnog suglasnika
c, d, g, h, k, l, n, s, t i z s glasaom j, pri emu se u rijeima tvore
palatalni suglasnici , , , , lj, nj i .
Primjeri jotacije:
-c+j=
Klicati kliem
-d+j=
Mlad mlai
-g+j=
Blag blai
-h+j=
Suh sui
-k+j=
Jak jai
-l+j=lj
Dalek dalji
-n+j=nj

Tanak tanji
-s+j=
Pisati piem
-t+j=
Platiti plaen

1.4. Nepostojano a

Obrada nepostojanog a u osnovnokolskim udbenicima i gramatikama

hrvatskoga jezika.4

Nepostojano a je glasovna promjena gdje se samoglasnik a u

nekim rijeima i oblicima rijei gubi, a opet se u drugim
oblicima istih rijei pojavljuje.
Nepostojano a najee se javlja u ovim primjerima:
-nominativ mnoine nekih imenica mukog roda
-genitiv jednine nekih imenica mukog roda
-genitiv mnoine nekih imenica enskog roda
4 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

-nominativ

jednine

mukog

roda

pidjeva

zamjenica

neodreenom obliku
-nominativ mukog roda nekih zamjenica
-dativ i instrumental mnoine nekih imenica mukog roda
-instrumental nekih imenica mukog roda

1.5. Nepostojano e

Obrada nepostojanog e u osnovnokolskim udbenicima gramatikama

hrvatskoga jezika.5
Nepostojano e je glasovna promjena koja je karakteristina za
kajkavsko narjeje. Neka kajkavska imena i toponimi imaju
samoglasnik e koji se javlja u nekim oblicima rijei, a u nekim
ne.
Nepostojano e javlja se u sljedeim primjerima:
-u kosim padeima
-u kosim padeima imena
-pridjevi nastali od takvih osnova

5 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

1.6. Jednaenje po zvunosti

Obrada jednaenja suglasnika po zvunosti u osnovnokolskim

udbenicima i gramatikama hrvatskoga jezika. 6

Jednaenje po zvunosti je glasovna promjena u kojoj se

umnici koji se razlikuju po svojstvu zvunosti jednae se tako
da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvunosti
jednakom drugom suglasniku skupa.
U hrvatskom se jeziku suglasnici prema zvunosti dijele se na
zvune i bezvune. Zvuni su svi sonanti, ali oni ne sudjeluju u
ovoj glasovnoj promjeni.

6 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

1.7. Jednaenje po mjestu tvorbe

Obrada jednaenja suglasnika po mjestu tvorbe u osnovnokolskim

udbenicima i gramatikama hrvatskoga jezika.7

Jednaenje po mjestu tvorbe je glasovna promjena, kad se

zajedno nau dva glasa razliita po mjestu tvorbe, oni se
jednae tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po
tvorbi jednak drugome. Jednae se umnici s, z, h i zvonanik n.

7 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

1.8. Gubljenje suglasnika

Obrada gubljenja suglasnika u osnovnokolskim udbenicima i gramatikama

hrvatskoga jezika.8

Kada se dva jednaka suglasnika zbog glasovnih promjena ili

tvorbe rijei nau u rijei jedan pored drugoga, jedan se gubi.

Raz+etiti > raestiti>raestiti

Od+dijeliti> odijeliti

8 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

10

1.9. Ispadanje suglasnika

Obrada ispadanja suglasnika u

osnovnokolskim udbenicima i gramatikama hrvatskoga jezika.9

Ispadanje glasova odnosi se na glasove d, t i s.

Glasovi d i t ne piu se:
1. Ispred glasova c i : otac oca, oev, sudac suca, suev
2. Ispred sufiksa tina: gospodin gospotina, Buzet
buzetina
3. U skupovima st, t, zd, d, ako iza njih slijedi bilo koji
suglasnik osim r i v: nuda nuni, borilite borilini.
Glasovi d i ti piu se:
1. U stranim rijeima: protestni
2. U tvorenicama na ski: sportski
3. U tvorenicama na stvo: narodstvo
4. U skupu stk u imenica enskog roda izvedenih od imenica
mukog roda na ist

9 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

11

Glas s ne piu se u sufiksu ski iza glasova , , s, :

Ribiki, plemiki, bjeloruski, plemenitaki.

11

1.10. Vokalizacija

Obrada vokalizacije u osnovnokolskim udbenicima i gramatikama hrvatskoga

jezika.10
Vokalizacija ili promjena l u o je glasovna promjena koja se vri
na kraju sloga i na kraju rijei.
Vokalizacija se provodi u slijedeim primjerima:
-u glagolskom pridjevu radnom
itala ital itao
-u nominativu i akuzativu jednine imenica mukog i enskog
roda
Aneo anela, kotao kotla
-u pridjevu mukog roda
Mio mila, nagao nagla, topao topla
-u genitivu imenica koje zavravaju na lac
Mislilac mislioca, nosilac nosioca
-ispred sufiksa ba
10 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

12

Seliti selba seoba

12

1.11. Alternacije ije/je/e/i

Obrada alternacija ije/je/e/i u osnovnokolskim udbenicima i

gramatikama hrvatskoga jezika.11

Alternacije ije/je/e/i dogaaju se u rijeima u kojima je nekada

bio glas koji se naziva jatom. Da je u nekoj rijei bio jat, a ne
trofonemski slijed ije, vidimo usporedbom ekavskog, ikavskog i
ijekavskog izgovora:
Stena stina stijena
Mleko mliko mlijeko
Promjene mogu nastati u dva sluaja:
1. Ako se kratko je dulji
2. Ako se slog s dvoglasnikom krati.
3. ZAKLJUAK
Glasovne promjene su promjene glasova zbog tvorbe rijei ili
promjene oblika rijei uz meusoban utjecaj glasova slinih ili
razliitih zvunih i izgovornih svojstava. Glasovne se promjene
dogaaju na granici morfema i osnove, osnove i morfema te na
11 Bari, Eugenija i sur. 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjigaHam,

Sanda. 2002. kolska gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka
uilita. Zagreb: kolska knjiga
Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1996. Gramatika hrvatskog jezika. Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga

13

granici rijei i rijei. Glasovne promjene mogu se javljati samo u

izgovoru ili u pismu i izgovoru.

13

3.Literatura
Boban, Marcela, Bocan, Marijan,
ubri, Marina, Mesi, Ana, Paun, Milan, Teak, Stjepko. 2009. Hrvatski jezik 6: udbenik
za 6. Razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga

Boban, Marcela, Mesi, Ana, Paun, Milan, Teak, Stjepko. 2009. Hrvatski jezik 8: udbenik
za 8. razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga