40 Tajni Za Porast Samouvjerenosti PDF

ANGELA KELES
40 TAJNI ZA PORAST
SAMOUVJERENOSTI
2014
Pregled sadraja
Uvod...............................................................................................5
Tajna #1: ODHIPNOTIZIRATI SEBE............................................11
Tajna #2: ROPSTVO ILI SLOBODA.............................................21
Tajna #3: UMJETNOST SAMOPRIHVAANJA...........................33
Tajna #4: PROBLEM SVIJESTI....................................................44
Tajna #5: JA NISAM KRIV, VI NISTE KRIVI.................................57
Tajna #6: POZITIVNA MO LJUBAVI..........................................67
Tajna #7: UM................................................................................74
Tajna #8: ZLATNI KLJU KREATIVNE MATE...........................83
Tajna #9: BIRANJE DESTINACIJE..............................................94
Tajna #10: DANAS STE ZASLUILI ODMOR............................111
Tajna #11: VRIJEME VAEG IVOTA........................................119
Tajna #12: SAVLADAVANJE STRAHA I BRIGE.........................127
Tajna # 13 NAPREDUJTE KROZ POZITIVNU KOMUNIKACIJU
....................................................................................................132
Tajna #14: POSTIZANJE POTPUNOG SAMOPOUZDANJA
KROZ POZITIVAN MENTALNI STAV.........................................149
Sav materijal u ovoj publikaciji je iskljuivo informativan i ne smije se

tumaiti kao medicinski savjet. itateljima se preporuuje da savjet o
vlastitom zdravlju i zdravstvenim potrebama potrae kod zdravstvenih
strunjaka. Prema podacima kojima raspolae autorica sve
informacije i miljenja predstavljena u ovoj publikaciji su tona.
Urednik i izdava nisu odgovorni za greke i propuste.
Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se

reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji nain
(elektronski, mehaniki, kopiranjem i sl.) bez dozvole autora i
izdavaa., osim kod koritenja kratkih citata u internetskim
recenzijama.
Iako su autor i izdava uinili svaki napor kako bi utvrdili potpunost i

tonost informacija prezentiranih u ovoj knjizi oni ne preuzimaju
odgovornost za greke, propuste, netonosti ili bilo kakve
nedosljednosti u knjizi.
Uvod
NESRETNA VEINA
Dok gledate ljude oko sebe teko ete ignorirati injenicu da je
vrlo malo njih sretno, ispunjeno i da vode smislene ivote. Veina
ih se ini u nemogunosti savladati probleme i okolnosti svojih
ivota. Veina se, zadovoljavajui se prosjekom, pomirila da su
stvari takve kakve jesu.
Predaja mediokritetu je postala nain ivota. Rezultat toga je
osjeaj neadekvatnosti zbog kojeg, sasvim ljudski, za svoje
neuspjehe i razoaranja krive drutvo, ljude, okolnosti i uvjete oko
sebe. Misao da drugi ljudi i dogaaji kontroliraju njihove ivote je
toliko ukorijenjena u njihov nain razmiljanja da oni uglavnom ne
mogu prihvatiti logine argumente koji pokazuju suprotno.
Cijenjeni filozof i psiholog William James jednom je rekao:
"najvee otkrie naeg doba jest da mi, mijenjajui unutarnje
aspekte naeg razmiljanja, moemo promijeniti vanjske aspekte
naih ivota." U ovoj maloj izjavi nalazi se dinamina istina da mi
nismo rtve, nego sukreatori u izgradnji naih ivota i svijeta oko
nas. Ili kako je to jedan drugi mudrac rekao: "Mi nismo to mislimo
da jesmo, nego ono to mislimo, to smo!"
40 tajni za porast samouvjerenosti
OVJE STANJE UMA

Lekcija koju smo nakon
previe vremena nauili jest
da suprotno od hrabrosti nije
kukaviluk
nego
konformizam. Moda ste
potroili
vrijedne
i
nezamjenjive
godine
pokuavajui se uklopiti,
samo kako biste prekasno
shvatili da nikad neete.
to nas nagoni da
pratimo jedan drugog poput
ovaca? To se dogaa zbog elje da se uklopimo s veinom.
Vrijeme je da se probijemo iz ovog ovjeg stanja uma i da se
prestanemo kanjavati samo zato to smo drukiji od naih obitelji,
prijatelja ili bilo koga drugog. Mnogo nae patnje moe se
eliminirati ako odbijemo da na ivot bude osujeen
konformizmom.
Mislei da na ivot na bilo koji nain kontroliraju pojedinci,
skupine ili drutvo stvaramo uvjete za mentalno ropstvo, a to nas
ini zatvorenicima po vlastitom izboru.
Nae misli, pozitivne ili negativne, postaju nacrt koji iz nae
podsvijesti privlai sve elemente koji se koriste za ispunjavanje
naih koncepata. Kakav nam je ivot u ovom trenutku je vanjski
prikaz onoga to se dogaa u naem umu. Doslovno smo prizvali
sve ono to je dolo u na ivotu, dobro ili loe, sretno ili tuno,
uspjeh ili neuspjeh. To ukljuuje sve aspekte naeg iskustva
ukljuujui posao, brak, zdravlje ili osobne veze.
Razmislite o tome! Vae okruenje, vaa okolina i va svijet
svi izvana prikazuju ono to mislite unutar sebe. Otkrivajui zato
ste takvi kakvi ste istovremeno pronalazite klju za biti ono to
elite.
MO ZA PROMJENU
Shakespeare ree: Mi znademo to smo, ali
ne znamo to moemo biti
Opisuje li vas taj citat? Koncentrirate li se na vaa
ogranienja, vae neuspjehe te va pogrean pristup stvarima,
rijetko zastajui da razmislite to biste mogli biti? Problem je u
tome to ste od djetinjstva uvjetovani lanim konceptima,
vrijednostima i miljenjima koja vas spreavaju u shvaanju koliko
ste uistinu sposobni i jedinstveni.
Zbog vae uloge kao sukreatora vaeg ivota vi imate mo
promijeniti bilo koji njegov vid. Svi veliki uitelji su doli do istog
zakljuka ne moete se pouzdati u nekog izvan sebe da rijei
vae probleme. Glavni Uitelj esto nas je podsjeao: "Kraljevstvo
nebesko je u nama." Nije u nekoj udaljenoj zemlji niti gore na
nebu. Buda je doao do istog zakljuka kada je rekao: "Budite
svjetlo sami sebi i ne traite ga izvan sebe." Moi samoizljeenja
su unutar nas. Kada slomite okove negativnog razmiljanja, onda
zdravlje, srea, obilje i duhovni mir postaju prirodna stanja bivanja.
Ukoliko ne spoznate vlastitu vrijednost sebe kao osobe, onda
se ne moete ni pribliiti postizanju potpunog samopouzdanja.
Samonametnutih ogranienja moi ete se osloboditi samo do
onog stupnja do kojeg moete sebi priznati svoju jedinstvenu
vanost.
Da, rekla sam samonametnutih! Nai roditelji, naa obitelj, na
ef ili drutvo nam nisu to uinili. Mi to inimo sami sebi
doputajui drugima da kontroliraju na ivot.
Dok se ne rijeite osjeaja krivnje i dok ne prestanete
omalovaavati samog sebe radi zamiljenih nedostataka bit ete
jedan od onih koji se uzalud bore da ostvare potpuno
samopouzdanje i osobnu slobodu. Kako biste zaista bili slobodni,
samilosni, topli i mili morate prvo poeti s razumijevanjem i
voljenjem samog sebe. Reeno vam je: "Voli svog susjeda kao
sebe", ali sve dok u potpunosti ne shvatite tko i to ste vi, vi samo
varate sebe i vaeg susjeda!
ISPUNJAVANJE VAIH POTREBA NA PRVOM

MJESTU
Jedan od glavnih zahtjeva za promjenu i samopouzdanu
osobnost jest zadovoljavanje vlastitih potreba prije svega drugog.
Ovo se naizgled ini sebino, ali podsjetimo se da emo najbolje
pomoi naim obiteljima, prijateljima, suradnicima, zajednici itd. tek
onda kada smo uinili sve da od sebe izvuemo ono najbolje.
Mnogi se ljudi vode filozofijom da prvo pomognu drugima kako
bi izbjegli preuzeti odgovornost da promijene vlastite ivote. Kau
da su njihov mu ili ena na prvom mjestu, njihov deko ili
djevojka, njihova crkva, obitelj ili svijet moraju biti na prvom mjestu.
Ovo nije nita drugo doli samoobmana. Primjer ovakvog
ponaanja je osoba koja se portvovno i revno bavi nekim
pohvalnim projektom, a zapravo se nije sposobna suoiti s
vlastitim problemima te ih eliminirati.
Ne moete promijeniti svijet, ali moete promijeniti sebe.
Jedini nain da se ljudska situacija pobolja jest da svaki pojedinac
preuzme kontrolu nad svojim ivotom. Vrijeme je da date potpuni
prioritet vaim potrebama, a prestanete sa svime drugim. Jedino
ete na ovaj nain biti slobodni. Tjelesno ropstvo je kanjiv zloin,
ali puno gore od njega je mentalno ropstvo ija je kazna, kako je to
dobro rekao Descartes, ivot tihog oaja.
UKRCAJ! POLIJEEMO!
Uskoro ete krenuti u pustolovinu koja e vas nagraivati do
kraja ivota. Nauit ete nove naine da slomite okove ogranienja
koji vas sputavaju.
Ako se nalazite u situaciji gdje se ini da ne idete nikamo, gdje
se osjeate nedostatno i nesposobno za suoiti se entuzijastino i
pouzdano sa ivotom, onda je ovo knjiga za vas. Ako vam se gadi
osrednjost, ako ste razoarani prolim rezultatima te ne elite
samo plutati kroz ivot, ove vam stranice nude alternativu. Ukoliko
budete otvoreni novim konceptima, vrijednostima i miljenjima
otkrit ete zato trebate i kako moete sistematski reorganizirati
svoje misaone procese i probuditi svoje NOVO JA.
Kada ovladate ovim naelima imat ete vie sree, vie

ljubavi, vie slobode, vie novca i vie samopouzdanja negoli ste
mislili da je mogue. Nita nije tako nagraujue kao oslobaanje
vaeg neizmjernog potencijala te voenje kreativnog i smislenog
ivota. Nije bitno tko ste, ime se bavite ili kakva je vaa ivotna
situacija, VI moete postii potpuno samopouzdanje. A put do
njega nije uope teak kao to mislite!
21 DAN MOE DONIJETI PROMJENU

Hajdemo malo iza kulisa i pogledajmo nakratko jednu
jednostavnu, ali vrlo uinkovitu tehniku uenja. Naziva se 21dnevna navika.
Utvreno je da je potreban otprilike 21 dan kako bi se slomila
stara, destruktivna navika ili formirala nova, pozitivna navika.
Trebat e vam barem toliko vremena da upijete sav materijal u
ovoj knjizi, bez zavaravanja. Razumjet ete ju odmah, ali
razumijevanje samo po sebi nije dovoljno da biste napravili
potrebne promjene. Pravi ushit e doi kada ju, konano, ZNATE.
Morate prijei od poetnog razumijevanja do znanja. Kako
biste neto znali ono mora postati dio vaeg razmiljanja,
osjeanja, djelovanja i reagiranja. A za to je potrebno vremena.
Stoga nemojte pogrijeiti tako to ete proitati knjigu jednom i
izjaviti: "Znam!" Neete "znati" sve dok ju vaa svijest ne upije i
dok ne postane novi uzorak vaih navika.
Ostavite druge stvari po strani zasada te se potpuno
koncentrirajte na to to itate. Sati koje provedete u promjeni
negativnih, samopobijajuih navika u konstruktivne navike bit e
malen ulog u usporedbi sa ivotom ispunjenim postignuima i
slobodom.
Ako ponekad zvuim silovito, to je stoga da probijem kroz
teke slojeve mentalnog otpora i dosegnem mjesto u vama gdje
ve "znate". Mjesto gdje se istina prepoznaje i uje. Kada se ovo
dogodi osjetit ete se izrazito ivo, a neto u vama e govoriti: "Da,
ja znam da je ovo istina."
Za najbolje rezultate proitajte ovu knjigu jednom te se

upoznajte s itavim opsegom materijala. Zatim se vratite
poglavljima koja su vam najznaajnija. Neka se naela usade
duboko u vau svijest te svakako DJELUJTE prema njima.
A sad, ako ste spremni, krenimo!
10
Tajna #1: ODHIPNOTIZIRATI

SEBE
Svaka je osoba donekle hipnotizirana ili idejama koje je
prihvatila od drugih, ili idejama za koje se uvjerila da su istinite. Te
ideje na njeno ponaanje imaju potpuno isti uinak kao i one koje
hipnotizer ubaci u um hipnotizirane osobe.
Kroz godine sam hipnotizirala stotine ljudi kako bih
demonstrirala snagu sugestije i mate. Kako bih ocrtala to elim
rei, dopustite da objasnim to se dogaa kad je osoba
hipnotizirana.
Normalnoj, zdravoj eni pod hipnozom kaem da ne moe
podii olovku koju sam stavila na stol. Iznenaujue ona zaista ne
moe uiniti taj jednostavan potez. Nije da niti ne pokuava podii
olovku. Ona se bori i napree, to publici izgleda zabavno, ali
jednostavno ne moe podii olovku. S jedne strane ona pokuava
izvriti radnju kroz dobrovoljan napor i koritenjem vlastitih miia.
Ali s druge strane, sugestija da ne moe podii olovku navodi njen
um na misao da je to nemogue. Ovdje vidimo kako mentalna sila
neutralizira fiziku. To je sluaj volje protiv mate. U takvom
sluaja mata uvijek pobjeuje!
Mnogi ljudi misle da mogu promijeniti svoje ivote kroz istu
snagu volje. To nije mogue. Negativne ideje u mati dovode do
toga da se takve osobe same sebe pobijede. Nema koristi bez
obzira koliko pokuavaju. Prihvatili su lano uvjerenje kao
injenicu. Sva njihova sposobnost, dobre namjere, trud i snaga
volje nisu od pomoi protiv monog lanog uvjerenja koje su
prihvatili kao istinu.
Na isti nain brzo dokazujem da nema granica to osoba
moe ili ne moe napraviti kada je hipnotizirana jer je mo mate
bezgranina. Promatraima se ini kao da imam arobnu mo
11
kojom ju inim sposobnom i voljnom da radi stvari koje ne bi mogla

ili inae ne bi htjela. Istina je, naravno, da je mo nerazdvojna od
osobe. Bez da je to shvatila ona se sama hipnotizirala te uvjerila
da ne moe ili ne eli napraviti te stvari. Nitko ne moe biti prisilno
hipnotiziran budui da svaka osoba sudjeluje u procesu
hipnotiziranja. Hipnotizer je samo vodi koji pomae ubrzati
pojavu.
Ovim jednostavnim primjerom hipnoze vam elim ocrtati
psiholoki princip koji vam moe biti od velike pomoi. Isti princip
postaje sve oigledniji i u modernom edukacijskom procesu gdje
uenik zapravo obrazuje sam sebe uz pomo kvalificiranog
uitelja. Ili jo oitije kod iscjeljivanja, gdje pacijent sam lijei svoje
tijelo pod strunim vodstvom kvalificiranog isjelitelja.
Jednom kada osoba vjeruje da je neto istina (bilo to zaista
istina ili ne), ona djeluje kao da je to stvarno. Instinktivno e
skupljati injenice koje podupiru njeno uvjerenje bez obzira to je
ono lano. Nitko tu osobu nee moi uvjeriti u suprotno sve dok,
kroz vlastito iskustvo ili prouavanje, ne bude spremna na
promjenu. Stoga je lako primijetiti da ukoliko prihvatimo neto
neistinito sve posljedine radnje e se temeljiti na lanom
uvjerenju.
Ovo nije nova ideja. Od poetka vremena i mukarci i ene se
nalaze u nekoj vrsti hipnotikog sna kojeg nisu svjesni, ali kojeg su
kroz stoljea uoili veliki uitelji i mislioci. Ovi su ljudi shvatili da se
ljudska vrsta ograniava kroz svoja "pogrena uvjerenja" te su
pokuavali probuditi na potencijal koji je vei no to moemo
zamisliti.
Stoga je vrlo vano da ne pretpostavljate da ste budni i svjesni
istine o sebi. Drugim rijeima, ne smijete misliti da je ono to u
ovom trenutku smatrate istinom zapravo Istina. Umjesto toga,
morate prigrliti misao da ste trenutno hipnotizirani lanim
uvjerenjima, konceptima i vrijednostima koje vas onemoguuju da
izrazite svoj stvarni potencijal.
Trenutno moemo mudro zakljuiti da ste vi i ja primarno
rezultat onoga to nam je reeno i to smo naueni odnosno onog
to nam je "prodano".
12
Prosjena osoba se nikad ne priblii ostvarivanju svog

neogranienog potencijala jer ivi pod lanom pretpostavkom da
ve zna istinu. Ona vjeruje onom to su joj roditelji rekli, to su ju
uitelji nauili, to je proitala i to joj je njena religija rekla BEZ DA
JE TO STVARNO PROVJERILA.
Milijuni ljudi slijepo prate retoriku takozvanih "znalaca" bez da
utvrde jesu li naela koja ovi "strunjaci" propagiraju istinita. Jo se
vie ograniavaju pristajui uz te koncepte, vrijednosti i uvjerenja
ak i nakon to su ih zapravo prerasli. Sreom netko ili neto je
potaklo vae zanimanje za promjenom trenutne razine svijesti, a to
ukljuuje i otkrie te razvijanje potpunog samopouzdanja.
Va je prvi zadatak probudit se iz hipnotikog stanja koje vas
trenutno spreava da budete osoba koja elite biti. Proitajte
sljedeu reenicu:
Stupanj vae budnosti je proporcionalan koliini Istine o sebi
koju moete prihvatiti.
Sad ju proitajte ponovno! Ovo je klju koji odreuje koliko
ete moi promijeniti svoj ivot. Isusovim rijeima: "Saznajte Istinu
i Istina e vas osloboditi."
Mnogi koncepti predstavljeni u ovoj knjizi e biti u potpunoj
suprotnosti s onim to sada smatrate Istinom. Neki se ak mogu
initi ludim ili neloginim te e staviti va vrijednosni sustav na
kunju. Imat ete priliku odluiti jesu li istiniti ili im se oduprijeti. Na
vama je izbor. Ovo nas vraa onome to smo rekli ranije: va e
ivot biti promijenjen ovisno o koliini istine o sebi koju moete
prihvatiti.
Ako ste iskreni u elji da promijenite svoj ivot i poveate
samopouzdanje, onda morate biti otvorena uma. Niti elim niti
oekujem od vas da prihvatite kao istinu sve to proitate u ovoj
knjizi samo zato jer ja kaem da je to istina. Time neete puno
nauiti. Morate iskuati ova naela za sebe. Unutarnje uvjerenje i
sigurnost, koje dobivate nakon to si dokaete da ono to je
predstavljeno kao Istina uistinu i jest Istina, su temelji na kojima se
moe graditi dinamina samouvjerena osobnost.
13
Kako biste sagradili novu "funkcionalnu" zgradu na mjestu

stare "nefunkcionalne" zgrade, prvo morate sruiti staru strukturu.
Ovo se ini razbijanjem onih "sigurnih uvjerenja" koja vas
sputavaju u izraavanju neogranienog, obilnog, cjelovitog ivota
kojeg elite. To je ime se ova knjiga primarno bavi.
KAKO VAS VAA UVJERENJA

UTAMNIUJU
to je uvjerenje? To je svjesna i nesvjesna informacija koju
smo prihvatili kao istinu. Naalost, naa nas uvjerenja esto
tamnie i liavaju nas pristupa onome to je stvarno. Filter
pogrenih shvaanja spreava prolaz Istine te mi vidimo ono to
elimo, a odbijamo sve drugo.
Istina se nikad ne moe otkriti tzv. "istinskom vjerniku". Znate
na koga mislim, on uvijek citira "injenice". Ne eli priznati nita
van svog uvjerenja te sve sa ime se ne slae vidi kao prijetnju.
Kroz ivot etiketira sve to je novo, drukije i prosvjetljujue kao
"zlo" ili u najmanju ruku kao neto "neprihvatljivo", dok je sve staro
i tradicionalno "dobro". On ne moe razumjeti da je Istina bez
obzira na bol po svojoj prirodi uvijek "dobra" te da je la bez
obzira koliko smo zaljubljeni u nju po svojoj prirodi uvijek "loa".
Kako bi zatitio svoja uvjerenja on gradi zid oko svog svijeta.
Neki "istinski vjernici" imaju veliki, a neki mali zid, no bez obzira na
njegovu veliinu on slui samo kako bi Istinu drao vani.
"Istinski vjernik" nema mogunost promijeniti svoj um. To ga
ini neukim. On moe spoznati samo ono to lei unutar zidina
koje je sagradio oko sebe, a koje ga sprijeavaju da istrai
neogranienu Istinu to lei s vanjske strane zida. Ne shvaa da je
Istina uvijek vea od bilo koje strukture sagraene te ne moe biti
sadrana niti u jednoj.
Uvjerenje i vjera nisu ista stvar i ne treba ih mijeati. Za razliku
od uvjerenja, vjera nije potpuno ograniavajua. Ona prepoznaje
da postoji jo za otkriti i saznati te da moramo uvijek pokuavati
14
otkriti sve vie i vie Istine. S vjerom su sve stvari mogue. "Istinski
vjernik" misli da uvijek zna odgovor. Osoba s vjerom, svjesna da
uvijek postoji neto novo za nauiti o sebi, konstantno trai
prosvijeenost.
OGRANIENI SMO NAIM

"POGRENIM UVJERENJIMA"
Ukoliko elimo uiniti temeljnu promjenu u naem ivotu prvo
moramo shvatiti uzrok naih problema. To su u pravilu naa
"pogrena uvjerenja".
Pogrena uvjerenja su ona za koja smo sigurni da su
ispravna, ali zapravo nisu. U pravilu se baziraju na pustim eljama,
a to onda iskrivljuje stvarnost i vodi u samoobmanu. Hoemo da
stvari budu onakve kakve ih elimo umjesto onakve kakve jesu.
Gledamo svijet kroz filter naih uvjerenja, a to nas zasljepljuje i ne
vidimo ono to je stvarno.
Svijet moemo promijeniti samo onoliko koliko moemo
promijeniti same sebe. A sebe moemo promijeniti samo onoliko
koliko smo svjesni vlastitih pogrenih uvjerenja. Veina naih
nevolja izvire iz oekivanja koja nisu postala stvarnost. Veina
naih razoaranja posljedica su naeg pogrenog ideala o tome
kakav bi svijet trebao biti te onoga to mislimo da bismo mi
"trebali" ili "morali" biti odnosno imati. To se naziva opiranje
stvarnosti.
Emerson je rekao: "Mi smo ono o emu razmiljamo itav
dan." Sve to se u ovom trenutku dogaa u vaem mentalnom,
tjelesnom, emocionalnom i duhovnom svijetu je posljedica onoga
to se dogaa u vaem umu. Tonije:
SVE to vi prihvaate, s im se povezujete ili odbacujete u
vaem mentalnom i tjelesnom okruenju temelji se na vaoj
TRENUTNOJ razini SVJESNOSTI.
15
Vaa trenutna razina svjesnosti odreena je vaim

obrazovanjem, okolinom, obiteljskim ivotom, djetinjstvom,
uspjesima, neuspjesima i vjerskim uvjerenjima.
Otkrit ete da mnoge stvari za koje mislite da su istinite u
stvarnosti nisu istinite. To e ukljuivati i uvjerenja koja sainjavaju
temelje vae stvarnosti. Dok napredujete kroz knjigu shvatit ete
da je sve ono to prihvaate, veete uz sebe ili odbacujete
utemeljeno na vaoj trenutnoj razini svjesnosti. Naalost vaa
trenutna razina svjesnosti moe biti pogrena ili iskrivljena.
NITKO NE VOLI MIJENJATI SVOJU

TRENUTNU RAZINU SVJESNOSTI
Teko nam je promijeniti trenutnu razinu svjesnosti
1. Jer je ono to zamiljamo u umu temeljeno na onom za to
mislimo da je Istina, bez obzira koliko ona bila pogrena ili
iskrivljena. Na um kontrolira nae radnje i reakcije.
2. Jer nam je lake pronalaziti "logine razloge" zato nije
potrebno ili je ak nemogue promijeniti se.
3. Jer traimo samo ona iskustva koja podupiru nae trenutne
vrijednosti, a izbjegavamo, odupiremo se te odbacujemo
sve ono to je proturjeno naim uvjerenjima.
4. Jer smo u nau podsvijest i centralni ivani sustav ugradili
krive odzive na ivotne situacije te zbog njih djelujemo
programirano. Drugim rijeima mi inimo onako kako smo
uvjetovani OSJEATI i DJELOVATI. Ovaj "sustav" je naa
vlastita kreacija i samo ga mi moemo promijeniti.
Moemo se sloiti da u naim ivotima postoje neke stvari
koje treba promijeniti, no uvijek mislimo da je naa situacija
potpuno drukija od tue. Zbog toga izbjegavamo, opiremo se i
odbijamo svaku ideju koja prijeti naim uvjerenjima. Pogledajte,
primjerice, alkoholiara. Iz njegovog gledita ini se potpuno
razumno nastaviti piti. Narkoman, kockar te kompulzivan jeda
misle jednako o svojim ovisnostima. Racionaliziraju svoje postupke
16
na temelju trenutne razine svjesnosti, makar ona bila neispravna.

Velik kamen spoticanja kod promjene nae svjesnosti jest
nae odbijanje da prepoznamo kako su nam naa "pogrena
uvjerenja" iskrivila percepciju. Upravo zato je vano, s vremena na
vrijeme, preispitati naa uvjerenja kako bismo uoili je li nae
gledite i dalje ispravno.
Uvjerenja osobe s normalnom i cjelovitom osobnou su
konstantno u procesu reorganizacije, dok se osoba s neurotinom
osobnou vrsto dri svojih uvjerenja, bez obzira na njihovu
tonost. Obino se neurotik promijeni samo kada ga neka velika
kriza prisili da promijeni svoje samoporaavajue navike.
Ako je va um programiran odnosno uvjetovan da prihvaa
neistinite i iskrivljene koncepte te vrijednosti, onda ete razviti
ivotni stil koji to opravdava. Pretpostavit ete da je neto istina
iako nije. Zatim ete, elei dokazati istinitost, skupljati injenice i
prilagoavati ih. Postat ete kao pas koji lovi vlastiti rep. Jedno
lano uvjerenje vodi do novog te na kraju ne moete funkcionirati
racionalno.
VA GLAVNI PRIORITET
Va glavni ivotni prioritet je proirenje vae svijesti.
Proirujui svoju svijest uklonit ete "pogrena uvjerenja" koja vas
sputavaju da postanete samopouzdana osoba kakva elite biti. To
ete postii tako da:
1. Prestanete automatski i proizvoljno braniti svoja gledita
"ispravnog" i "neispravnog". To vas dri u neznanju jer
blokirate prihvat novih ideja.
2. Preispitate svoje koncepte, vrijednosti, uvjerenja, ideale,
pretpostavke, obrane, agresije, ciljeve, nade i prinude.
3. Reorganizirate i shvatite svoje prave potrebe i motivacije.
4. Nauite vjerovati vlastitoj intuiciji.
17
5. Promatrate svoje pogreke i pokuate ih ispraviti. Budite

svjesni da je ovo jedna od najvanih lekcija koju ete ikad
nauiti.
6. Volite sebe i druge.
7. Nauite sluati bez donoenja suda unaprijed i
automatskog odluivanja to je "dobro", a to "loe".
Nauite se sluati TO je reeno bez potrebe da vjerujete
u to.
8. Budete svjesni onoga to branite veinu vremena.
9. Shvatite da e vas vaa nova svijest osposobiti i motivirati
za promjenu nabolje.
Ponite se zapitkivati: "Jesu li moja uvjerenja razumna? Je li
mogue da sam u krivu?" Da netko drugi ima ista uvjerenja kao i
vi, onda biste mogli biti vrlo objektivni. Sigurno biste, bez sumnje,
prezentirali vrlo uvjerljive argumente zato je ta osoba u krivu.
Nauite promatrati vlastita uvjerenja na ovaj nain. Sumnjajte u
SVE te donosite vlastite zakljuke tek onda kada ste ispitali sve
mogunosti.
"Pozitivan e odgovor doi tek onda kada je pojedinac voljan
ispuniti zahtjeve rigoroznog samopropitkivanja i samospoznaje.
Ako ustraje u svojoj namjeri otkrit e bitne istine o sebi, ali i stei
psiholoku prednost. Uinit e prvi korak prema temeljima svoje
svijesti." - Carl Jung
18
ZATO SE MOETE PROMIJENITI

Poetna toka sveukupne
promjene nastaje onda kada
promijenimo
naa
DOMINANTNA
UVJERENJA
koja ograniavaju nau svijest.
Ovo je mogue uiniti zato to
mi stvaramo vlastiti svijet.
Na promjenu djeluje naa
podsvijest i mata. Profesor James je istaknuo da promjena
poinje s mijenjanjem unutarnjih aspekata naeg razmiljanja.
Znamo iz iskustva da vanjska promjena dolazi kada se
promijenimo iznutra.
Promjenom DOMINANTNIH MISLI ILI UVJERENJA mijenjamo
nau unutarnju svijest, a time i nae vanjske okolnosti.
U poznatom djelu Alisa s one strane ogledala Alisa ima jedan
problem. Prije negoli je mogla razumjeti svoj novi svijet morala je
prihvatiti nove istine o svom starom svijetu. Morala se prilagoditi
svom novom svijetu. Ako se sjeate prie ona je upoznala neke
igrae karte. Opazila je da igrae karte posjeduju dvije strane.
Ukoliko je uistinu htjela poznavati itavu osobu, onda je morala
vidjeti obje strane karte. Ili drugim rijeima, ona je morala sagledati
CIJELU SLIKU. Tako mora biti i s naim ivotom.
Prije no to moemo promijeniti na ivot u pozitivnije iskustvo
moramo izazvati sve ono to ne funkcionira u naim ivotima. Tako
poinjemo graditi most izmeu mjesta gdje se nalazimo sada i
mjesta gdje bismo eljeli biti te od onoga to smo sada do onoga
to bismo eljeli postati.
Glavni razlog za ovjekovo unutarnje ropstvo je neznanje, i to
iznad svega neznanje samog sebe. Bez samospoznaje te bez
razumijevanja kako stroj funkcionira ovjek ne moe biti slobodan.
Ne moe vladati sobom i zauvijek e ostati rob odnosno igraka
sila koje djeluje oko i na njega. Upravo zato je u svim drevnim
19
nauavanjima prvi zahtjev na putu do osloboenja "Poznavati

samog sebe".
Dosad je va najvei problem bilo neznanje tko ste i tko
trebate biti. Kriva predodba samog sebe vas je onemoguila da
oslobodite svoj neogranieni potencijal. Vi ste kao ptica u kavezu
koja nema pojma koliko prostora postoji izvan njega. Vaa
"pogrena uvjerenja" su vas sprijeila da shvatite koliko ste uistinu
vrijedni, sposobni i jedinstveni.
20
Tajna #2: ROPSTVO ILI

SLOBODA
Samopouzdana osobnost nije mogua sve dok ne izgradimo
vrste temelje za vlastitu snagu na koju se onda moemo osloniti.
Mnogi ljudi misle da osoba koja se oslanja na vlastite snage
povuena, nezainteresirana ili neprijateljska prema drugima. Ovo
je potpuno pogrena misao. Budui da nije ovisna takva se osoba
moe povezati s drugima kroz suosjeanje i empatiju, dok
istovremeno zadrava samopouzdanje i postojanost. Poto je
sposobna brinuti se sama za sebe takva osoba nema potrebu
manipulirati drugima.
Glavno sredstvo za odvraanje od neovisnosti jest pogreno
uvjerenje da su drugi pametniji, mudriji ili inteligentniji od nas.
Stoga traimo sreu i blagostanje u drugima. Osoba koja je
zavisna u tom smislu mora uvijek traiti neto eksterno. Ona eli
da drugi ljudi, okolnosti, uvjeti ili Bog za nju naprave ono to bi
trebala sama. To ih dovodi u situaciju da zavise, manipuliraju,
konformiraju, usporeuju i konkuriraju.
U ovom emo poglavlju nauiti kako ove destruktivne navike
djeluju kao sredstvo koje nas odvraa od izgradnje samopouzdane
osobnosti. Ali prvo nekoliko rijei o oslanjanju na samog sebe.
21
NEOVISNOST
Oslanjanje na samog sebe nije samo uvjerenje da moete
sve, nego i vie od toga. Neovisnost znai imati hrabrosti posluati
svoja unutarnja navoenja o tome kakav uspjeh zaista
prieljkujete. To znai posluati znakove od sebe samog, a ne
sluati nekoga ili neto izvan sebe kako biste dobili ideju to biste
trebali biti, initi ili imati. Tek kada nauimo ispravno itati
"znakove" i pratiti vlastitu intuiciju moemo poeti vjerovati sami
sebi, umjesto pratiti tui ritam.
PREPOZNAVANJE I SLAMANJE
ZAVISNIKE NAVIKE
Zavisnost je ropstvo po uzajamnom dogovoru. Poniavajua
je i za osobu koja zavisi i za osobu od koje se zavisi.
Objema stranama jednako nedostaje neovisnosti budui da
takav odnos cvjeta na uzajamnoj eksploataciji.
Najnesretniji aspekt zavisnosti jest kada mislite da jeste samo
onda kada ste zavisno o nekom drugom! Zapostavljate razvijanje
vlastite neovisnosti za suoavanje i rjeavanje vlastitih problema.
Siguran znak zavisnosti jest kada druge uobiajeno gledate
kao superiorne sebi. Istog trenutka kada se ponete usporeivati s
bilo kim, vi ste sebe podvrgli psiholokom ropstvu.
Navika da zavise je kod nekih pojedinaca toliko ukorijenjena
da se oni odriu ukupnog osobnog autoriteta u korist druge osobe,
filozofije ili religije. Misle da e biti sigurni ako pronau osobu,
organizaciju ili religiju kojoj se mogu prikloniti sa slijepom
odanou. Doputaju da ta osoba, organizacija ili religija odluuje
o njihovoj srei. I naravno, time dobivaju luksuz da uvijek imaju
nekoga ili neto za okriviti kada doe do neuspjeha.
22
Zavisni pojedinac je na milosti onih oko njega. Budui da

vjeruje da su drugi pametniji od njega, kada iskrsne novi problem
on se uvijek okree drugima. Zbog svoje podinjenosti drugima,
njihov savjet zapravo postaje zapovijed za koju on osjea da ju
mora izvriti. esto ima vie "savjetnika", stoga je u stalnom stanju
iscpljenosti dok pokuava odluiti iji savjet posluati.
Savjeta ima svugdje. Veina ih je besplatna i bezvrijedna.
Obino postoji desetak ili vie "neplaenih savjetnika" koji e vam
rado rei svoje miljenje. No kako su drugi openito zadubljeni u
vlastite probleme te ne znaju zapravo to biste vi "trebali" ili
"morali", savjet koji dobijete je uvijek krivi savjet.
Doista, sluanje savjeta od nekoga tko nije kvalificiran da ga
dijeli je isto kao ii vodoinstalateru na popravak zuba. Veina ljudi
nije sposobna rijeiti vlastite probleme pa kako e onda savjetovati
vas da uinite ono to oni ne mogu za sebe?
Savladati zavisnost nije lako. Od djetinjstva smo uvjetovani da
kod drugih potraimo blagostanje, vodstvo i mudrost. I dok
zavisnost ima svoju ulogu u naem odgoju i edukaciji, nikad nije
bila namjera da se njome zatre osobni identitet. Svatko od nas je
roen s uroenom sposobnou da rijei sve potekoe s kojima
se suoi.
Proitajte i zapamtite ovo dobro. NITKO VAS NIKAD NE
MOE RAZOARATI AKO VI NE ZAVISITE OD NJIH. Nitko vam
ne moe povrijediti osjeaje, uiniti vas nesretnim, usamljenim,
ljutim ili razoaranim ako niste zavisni od njih za svoje blagostanje,
inspiraciju, ljubav ili motivaciju.
Osoba koja je neovisna ne treba gospodara o kojem e
zavisiti. Ona je sposobna suoiti se sa ivotnim izazovima sa
sigurnou i snagom, promatrajui svaku situaciju realno. Ona vidi
stvari onakvima kakve jesu, ne onakvima kakve bi htjela da budu
te odbija da se njenim ivotom dominira kroz opiranje stvarnosti.
Kada razvijete svoju neovisnost neete odugovlaiti niti bjeati
od onoga s ime se morate suoiti. Naprotiv, suoiti se sa svakom
ivotnom situacijom sa sigurnou i pouzdanjem. Bit ete slobodni
od brige jer ete znati da vi imate potpunu kontrolu. Neete biti
odvojeni od svog izvora Moi. Nee vam trebate konstantne doze
23
inspiracije i stimulacije od drugih kako biste uinili ono to trebate

uiniti. Umjesto toga kroit ete kroz ivot s razumijevanjem da je
Mo unutar vas vea od bilo kojeg problema pred vama.
SAVLADAVANJE POTREBE ZA
MANIPULIRANJEM
Dok ste bili dijete niste znali niti vas je bilo briga to se dogaa
u svijetu oko vas. Vaa jedina briga bila je vlastito blagostanje.
Bespomonost vas je uinila zavisnim o onome to drugi ine i
daju za vas. Vaa najvea srea bilo biti nahranjen, dran i maen.
Vaa najvea briga bila je dobiti to vie panje.
Brzo ste otkrili da va pla priziva odraslu osobu koja e se
pobrinuti za vae potrebe. ak i ako vam je samo bilo dosadno,
mogli plaem prizvati nekoga da vas utjei. Smijeak je takoer
djelovao vrlo dobro. Stoga ste ubrzo nauili se smijati kada vas
podignu, a plakati kada vas spuste.
Ova jednostavna vjeba u manipuliranju postavila je tempo za
ostatak vaeg ivota. Vae itavo djetinjstvo vi ste razvijali vjetine
za ostaviti dobar utisak na druge te kako utjecati na njih da obrate
pozornost na vas. Tako ste, ak u ranoj dobi, programirali sami
sebi da budete zavisni o odobravanju drugih ljudi te da se osjeate
odbaeno kada bi odobravanje izostalo. Dok ste bili dijete ovakvo
je ponaanje bilo oprostivo, no kod odrasle osobe ono je
samoporaavajue. Ne moete se smatrati emocionalno zrelima
ako i dalje pokuavate manipulirati drugima kako biste ih naveli da
ine stvari za vas koje ste potpuno sposobni initi sami.
Rastua navika u naoj kulturi jest initi sve vie i vie za
djecu, a oekivati sve manje i manje. Roditelji koji ovo ine
zapravo nenamjerno varaju svoj pomladak tako to im doputaju
da budu zavisni za one stvari koje mogu initi sami za sebe.
Budui da provedu 18 godina uei i zavisei o drugima, djecu se
stavlja u ulogu zatvorenika s privilegijama zbog dobrog ponaanja.
Zanimljivo je primijetiti da je ovo iskljuivo ljudski fenomen. Sve
druge vrste ivotinja svoje mlade kratko nakon roenja gurnu u
24
svijet gdje se oni naue neovisnosti.

Pomoi svom djetetu da bude sigurno u sebe i sposobno
osloniti se na samog sebe je najvei dar koji roditelj moe dati
djetetu. Djeci treba dati svu odgovornost koju mogu podnijeti,
ovisno o starosti. Jedino e kroz neovisnost spoznati radost,
privilegiju i ljudsko dostojanstvo to stoje na vlastitim nogama.
Osnovna je odgovornost roditelja pomoi djetetu u laganoj
tranziciji iz zavisnosti u samostalnost. Djeci treba dopustiti da rade
pogreke i ue iz njih. Ako to ne uinimo, zar je onda stvarno
udno kada kasnije u ivotu kau da neto ne mogu? Odbijaju i
samo pokuati ukoliko nisu sigurni u ishod, a to je posljedica
prezatitnikih roditelja koji su im uvijek sve olakavali.
Svaki put kada uinite neto za nekoga, a ta je osoba potpuno
sposobna to uiniti za sebe, vi doslovno kradete od te osobe. to
vie volite nekoga, to morate biti paljiviji da ih ne liite prilike da
misle i djeluju za sebe, bez obzira na mogue tjelesne ili
emocionalne posljedice. Ovo je istinito za odnose roditelja i djece,
ali i kod braka, obitelji i svih drugih interpersonalnih odnosa. Ne
moemo ivjeti ivote drugih ljudi niti nositi njihove teret bez obzira
na to koliko ih volimo.
Pupanu vrpcu treba prerezati kada djeca postanu tinejderi.
Mislim da od njih treba zahtijevati da pronau vlastiti dom
najkasnije u 18. godini ili kada maturiraju. Mnogi e se roditelji
pobuniti protiv ove ideje s njima loginim razlozima. Ali injenica je
da nita ne gradi samostalnost kod mladog ovjeka kao samostalni
ivot.
Zanimljivo je da su ljudi koji su ostvarili izvanredne uspjehe u
raznim poljima (ukljuujui poslovni svijet, vladu, drutvene
znanosti) bez iznimke bili svi odvojeni od svojih roditelja, bilo kroz
nedae ili kroz emancipaciju od njih tijekom svojih mlaih godina.
ujemo isprike poput: "elimo im pomoi tijekom kole.",
"Pomoi e im financijski ako ive kod kue.", "To je samo dok im
ne krene.", "Ne mogu si priutiti vlastiti stan i istovremeno pohaati
kolu." i sl. Naoko se ini da roditelj to radi za svoje dijete, no
obino im je motivacija zadovoljavanje svoje osobne potrebe.
25
Roditelji koji prihvaaju i njeguju ovakav stav zapravo

odgaaju i oteavaju dan konane odluke kada e se njihova djeca
sama morati suoiti sa svijetom odraslih. Kroz pogrenu uporabu
roditeljske ljubavi potakli su svoju djecu da nastave zavisiti i
oekivati pomo i potporu od drugih, kao da su jo uvijek mala
djeca.
Ne kaemo da ne trebate pomoi ili dati svom djetetu, svom
partneru ili obitelji. Ono to govorimo jest da im morate dati
individualnu slobodu da uine ono to misle da moraju uiniti kako
bi rasli i napredovali. Pomagati im moete i davanjem. Dajte im
ljubavi, potpore i priznanja za njihova postignua. To su vitalni
elementi rasta koje si oni sami ne mogu pribaviti. ak bi i o
financijskoj pomoi trebalo paljivo razmisliti. Sasvim je u redu
eljeti financijski pomoi svom djetetu, no takva se pomo treba
ponuditi s uvjetom kasnijeg vraanja posuenog.
Pojedinci koji jo nisu razvili svoju samostalnost nemaju
drugog izbora osim manipuliranja kako bi dobili ono to ele. Ako
niste samostalni onda ovisite o svojoj vjetini utjecanja na druge
ljude da vam pomognu ispuniti vae potrebe. Ako koristite druge
kao vozilo kojim putujete kroz ivot, onda nikada ne moete ii
bre ili dalje od onog to uspijete dobiti od njih. Ako ste roditelj
budite svjesni svake radnje i poteza zbog kojeg bi vae dijete
moglo ostati u ropstvu jer e on ili ona to kasnije u ivotu skupo
platiti.
FATALNA KONFORMISTIKA
ODLUKA
Veina nas odraste bez da ikad moramo donijeti neku veu
odluku. Odrasli su nas esto liavali te odgovornosti i odluivali za
nas. Ako smo i pokuali donijeti odluku ili izrei svoje miljenje,
ono nije imalo nikakvu vanost. Nai su roditelji bili ultimativni
autoritet. Ili smo se slagali s njihovim zahtjevima, ili smo
pokuavali pronai nain da ih izbjegnemo.
26
Kada smo uli u adolescenciju postalo je oito da emo

uskoro morati odluivati to je najbolje za nas. To moe biti
zastraujue iskustvo budui da prosjeni tinejder kree u svijet
odraslih s vrlo malo pripreme za ono to ga eka. Na kuni odgoj
i edukacijski sustav su uvelike ignorirali ovaj bitan i potreban
aspekt naeg rasta.
Ba u ovoj fazi naih ivota mi donosimo fatalnu odluku da se
konformiramo. Kao djeca smo naueni da sluamo ili trpimo
posljedice neposluha, stoga nije zauujue da dok ulazimo u
zrelo doba veina nas perpetuira konformistiki nain ivota kao
najlaki i najprikladniji. Ne elimo ljuljati brod zato to je naa
potreba za odobravanjem obino puno jaa od nae elje da
radimo ono to zaista elimo.
Konformizam je jedno od najveih psiholokih zala
ovjeanstva. Osoba zapletena u tom destruktivnom stanju rijetko
ostvari svoje ciljeve. Ona eli biti izvrsna, samostalna osoba te se
baviti vanim stvarima, ali ne moe. Njena primarna motivacija da
uvijek trai odobravanje ju spreava u tome.
Konformist je ispunjen potrebom za odobravanjem. Toga mu
nikad nije dosta. Ide od jedne osobe do druge traei komplimente
i potvrde za svoje ponaanje i svoja djela. Dok je bio dijete traio ih
je od roditelja, kad je poeo raditi traio ih je od svog efa, u braku
ih trai od svog partnera. Uvijek mu je potreban netko tko e ga
potapati po ramenu i rei mu da radi izvrsno. To podie njegovo
nisko samopotovanje. Ali stalno potraujui odobravanje on bjei
od odgovornosti za stvaranje vlastitog uspjeha i sree te postaje
potpuno ovisan o drugima kada je rije o njegovu blagostanju. On
je zaista njihov psiholoki rob, postaje osoba koja vie ne moe
zamisliti kakav bi ivot bio ako bi mu pristupio samostalno.
Sjeate li se to smo rekli ranije? Suprotno od hrabrosti nije
kukaviluk ve konformizam. Nikad ne bismo trebali drugom
ljudskom bii dati mo da sagradi ili uniti na ivot, ili da
zaposjedne nau inicijativu.
27
KAKO USPOREIVANJE RAA

STRAH
Usporeivanje je znak niskog samopotovanja. Osoba koja se
usporeuje s drugima ivi u stanju straha. Ona se boji onih za koje
zamilja da su iznad nje. Budui da vjeruje da su oni superiorni
ona smatra da nikad ne moe postii njihovu razinu strunosti.
Ona se boji onih za koje zamilja da su ispod nje zato jer se ini da
ju dostiu. Ako radi u velikoj tvrtci uvijek je na oprezu tko bi oko nje
mogao biti prijetnja. I to se vie uzdie, to ju je vie strah od pada.
Ona zakljuuje da je jedini nain u ivotu pobijediti druge u
njihovoj vlastitoj igri. No kako njen primarni fokus postaje biti za
koplje bolji od idue osobe na njegovoj zamiljenoj ljestvici, tako
ivot polako gubi svoju dra.
NADMETANJE UBOJICA
KREATIVNOSTI
Sve su vrste nadmetanja neprijateljske. Ono se moe na
povrini initi prijateljskim, no ipak je primarna motivacija biti ili
napraviti "bolje od" druge osobe. No vi ste postavljeni na ovaj svijet
kako biste stvarali, a ne se natjecali. Ako vam je nadmetanje
osnovna motivacija za bilo to, onda e se doslovno urotiti protiv
vas i pobijediti vas svaki put. elimo rei da je svrha ivota BITI, a
ne natjecati se. Jedan je uitelj rekao: "Ja sam za sebe, a nisam
protiv nikoga!"
Iako se ini da svijet vrlo kompetitivno mjesto, on je samo
kompetitivan onima koji osjeaju potrebu da se natjeu. Veina e
ljudi odbaciti ovu misao jer je tokom njihova djetinjstva
kompetitivnost jako promicana i podravana. Pitate li ih je li
kompetitivnost zdrava, oni e vam s velikim entuzijazmom
odgovoriti da ne samo da je zdrava, nego i potrebna! Po njima ona
ivotu daje znaenje, smisao i usmjerenje, a da osoba treba
28
nagradu za "dobar posao". Nikada im ne padne na pamet da je

nagrada u samom inu, a ne u konanom rezultatu.
Natjeemo se s drugima kada smo nesigurni u sebe i svoje
sposobnosti. Nadmetanje je samo imitacija. Potjee iz ranog
djetinjstva kada smo imali potrebu imitirati druge. Kompetitivna
osoba osjea da su drugi bolji od nje te se posveti dokazivanju
suprotnog. Mui se nadii one koje smatra boljima od sebe.
Zapravo se uvijek usporeuje s ljudima oko sebe. Kompetitivna
osoba uvijek treba nekoga tko e potvrditi koliko joj dobro ide.
Samostalni pojedinac, naprotiv, ne osjea potrebu za
nadmetanjem. Nema potrebu gledati to drugi radi ili kako biti
"bolji" od nekog drugog. Poznavajui vlastite sposobnosti on tei
izvrsnosti u svom ivotu. Jedino nadmetanje je ono protiv samog
sebe tj. postizanje veeg osobnog rasta i izvrsnosti u onome to
eli.
PRIZNANJE PROTIV HVALE

HVALA
O kako volimo divnu glazbu pohvale! Veina ljudi e uiniti
gotovo sve da ju uju. Odvojit e se od svog novca, raditi
prekovremeno te trpiti tjelesno ili mentalno zlostavljanje, samo radi
jedne rijei odobrenja. Ba kao ovisniku kojem treba "fiks", i oni e
ii do bilo kojeg ekstrema da ga dobiju. Dok idu od jednog dilera
hvale do drugog oni postaju zarobljeni u svojoj ovisnosti o
odobravanju. to su ovisniji, to se sve vie odriu svojih ivota, a u
zamjenu za usmjerenje od drugih.
Traenje hvale podrazumijeva da morate stalno dokazivati
svoju vrijednost. Svaki put kada napravite pogreku ili neto za to
osjeate da ne dosee tue kriterije, vi se osjeate "manjim" od
drugih. Zatim krivite samog sebe i osjeate krivnju jer niste
napravili ono to mislite da ste "trebali". Stalno se pitate: "Jesam li
napravio dovoljno dobro?" No osoba koja kroz ivot ide
pokuavajui uinit "dovoljno dobro" razvije kompulzivnu potrebu
29
da bude "bolja" ili uini "bolje" od ostalih. I tako se zlo gomila jedno
na drugom. Bez obzira koliko jako se trudili nadii nekoga u bilo
kojem podruju, i dalje ete se osjeati nedostatnim jer e uvijek
biti onih koji su vas, u vaim oima, nadili. Oni imaju vie novca,
vee kue, presti, bolji izgled itd. To je igra u kojoj ne moete
nikada pobijediti.
Zato se radi pohvala ponaamo kao ovce oko soli? To je
ponavljanje zavisnosti iz naeg djetinjstva kada smo ovisili o
roditeljskom odobravanju. Pohvala i prijekor su bili alati kontrole.
Nagraivani smo bili za poslunost i podlonost, a kanjavani za
otpor.
Sustav kazne i nagrade je tako duboko usaen u nau
podsvijest i na centralni ivani sustav da mi po automatizmu
odgovaramo na bilo koji oblik pohvale ili prijekora. Ba kao to
smo velik dio djetinjstva i adolescencije proveli pokuavajui
zadovoljiti nae roditelje, tako sada kao odrasli ljudi provodimo
ostatak vremena pokuavajui zadovoljiti druge.
Radi hvale se poinjete identificirati sa svojim djelima, i to je
njena najdestruktivnija mo. Hvala u biti kae da ste "dobri" zbog
svojih "dobrih" djela, a "loi" ako napravite pogreku ili se
ponaate "loe". Svaki put kada ne dosegnete standarde osobe
koja vas hvali vi vjerujete da ste ih razoarali i osjeate krivnju radi
toga. Rezultat toga je da su oni koji vas hvale u poziciji da
kontroliraju dijelove vaeg ivota. Dok god im sluite oni e
ispunjavati vae potrebe. No kada budu htjeli vie no to ste voljni
ili spremni uiniti, uskratit e vam hvalu koju prieljkujete i
motivirati vas kroz osjeaje krivnje. Svjesni su da ete uinit
gotovo sve za njihovo odobravanje ukoliko vam usade osjeaj
krivnje.
Kako biste bili potpuno slobodni i ispunjeni samopuzdanjem
morate se osloboditi iz te klopke o potraivanju hvale. Kako biste
slomili ovu destruktivnu naviku morate prestati stavljati druge iznad
sebe. Nemojte se ugledavati na nikoga ni iz kojeg razloga. Ako se
prestanete diviti drugima onda neete morati traiti njihovo
odobravanje niti ete vie biti zavedeni hvalom odnosno zastraeni
krivnjom.
30
PRIZNANJE
Ogromna je razlika izmeu hvale i priznanja. Priznanje je
injenina opservacija. To nije niti kompliment niti vrijednosni sud.
Upravo kako i sam naziv kae, to je priznanje da je osoba uinila
najbolje to je mogla na temelju svoje trenutne razine svijesti.
Bitna razlika izmeu hvale i priznanja jest to to je hvala
vrijednosni sud. Ako nekome kaete da je "divna osoba" jer je
neto uinio zapravo istovremeno govorite da on nije "tako divna
osoba" ukoliko ne ispuni vae zahtjeve. Primjerice ako vam dijete
donese cvijee ne biste trebali rei: "Ti si dobar deko jer si mi
donio cvijee." U tom sluaju mu neposredno govorite da je "lo
deko" ako ih ne donese. Umjesto toga recite mu: "Hvala na
cvijeu. Svia mi se." Tako ete djetetu dati priznanje za njegov in
bez da pridruite ikakav vrijednosni sud njega kao osobe.
Odrasli i mladi ljudi, pogotovo djeca bolje reagiraju na
priznanje nego na slatke pohvale. Potrebno im je znanje da
zauzimaju posebno mjesto u ivotu ljudi oko njih. ele da ih se
tretira kao osobe te prihvati kao ono to jesu, a ne ono to netko
misli da bi trebali biti. Ako im se da priznanje za ono to rade i to
na temelju njihovih sposobnosti, oni e osjeati da ih se priznaje
kao pojedinca, a ne da ih se ocjenjuje na temelju njihovih djela.
Osjeat e da su jedinstveni i vrijedni bez obzira zadovoljavaju li
standarde drugih ljudi.
Razlika izmeu hvale i priznanja je u nijansama, ali je uvelike
vana u razvoju potpunog samopouzdanja. Ako se ljudima ne da
priznanje koje im je potrebno da bi se osjeali prihvaenima
jedinstvenim pojedincima, onda e se okrenuti traenju hvale i
postati njeni zatvorenici.
31
OSLOBAANJE SEBE OD DRUGIH

Ve smo uoili visoku cijenu zavisnosti te kako na sav napor
mora biti usredotoen na otputanje i slamanje stiska kojim drimo
jedni druge. Nerado gubimo odobravanje obitelji, prijatelja,
suradnika i vrnjaka inei ono za to osjeamo i znamo da bismo
trebali. I tako proputamo priliku za prilikom, bojei se platiti cijenu
emancipacije. Ipak, sposobni smo osloboditi se u bilo kojem
trenutku. Stoga problem nije u drugima problem je u nama
samima.
Vaa osnovna odgovornost je vlastito tjelesno i emocionalno
blagostanje. Ako se ne osamostalite, vi pridonosite situaciji
uzajamne zavisnosti koja tamnii one o kojima zavisite jednako
kao i vas. injenica je da e na dui rok oni preboljeti bol ili
razoaranje te e vas, ukoliko osigurate vlastite potrebe, potovati.
Nita vas ne moe zaustaviti u ostvarivanju potpunog
samopouzdanja ako to stvarno elite. No sve dok se ne oslobodite
pogrenog uvjerenja da su zavisnost, manipulacija, konformizam,
usporeivanje i nadmetanje esencijalni vaem blagostanju vi
neete biti sposobni stvoriti ivot kakav prieljkujete. Tek kada
odluite uiniti sve u svojoj moi da se oslobodite na mentalnoj,
emocionalnoj, tjelesnoj i duhovnoj razini moi ete biti
samopouzdana osoba kakva elite biti. Ropstvo ili sloboda? Izbor
je va.
32
Tajna #3: UMJETNOST

SAMOPRIHVAANJA
Priznavanje
vlastite
vrijednosti je jo jedan bitan
faktor kod izgradnje potpunog
samopouzdanja.
Demonstrirana je ivotna
injenica
da
NIKAD
NE
MOETE BITI "BOLJI" OD
VLASTITOG
SAMOPOTOVANJA odnosno
od onoga kako se osjeate o
samom sebi naspram drugih, a na temelju vlastitog osjeaja
samoprihvaanja. Ti su osjeaji zapravo nesvjesni te su
programirani u nau podsvijest jo od ranog djetinjstva.
Pozitivno samopotovanje nije intelektualno priznanje naih
talenata ili postignua. To je osobno samoprihvaanje. Razvijanje
pozitivnog samopotovanja nije egoizam. Niste zaljubljeni u sebe u
egoistinom smislu. Jednostavno shvaate da ste uistinu
jedinstven i dostojan pojedinac koji nema potrebu impresionirati
druge svojim postignuima ili materijalnim vrijednostima. Zapravo
osoba koja se stalno hvalisa pokazuje jedan od klasinih simptoma
niskog samopotovanja.
Na povrini se ini da mnogi ljudi imaju pozitivno ili visoko
samopotovanje. No to nije uvijek tako. Jedna od velikih tragedija
naeg vremena tie se onih voa, uitelja, izumitelja, umjetnika i
ljudi koji su uvelike pridonijeli ovjeanstvu, a ipak su rtve svog
niskog samopotovanja. Neki od najcjenjenijih ljudi u povijesti su
postali ovisnici, alkoholiari te su ak poinili samoubojstva samo
kako bi pobjegli od samog sebe kojeg nisu mogli prihvatiti i kojeg
33
su mrzili.
Razvijanje pozitivnog samopotovanja nije samo stvar vae
sree nego je i temelj na kojem morate graditi va itav ivot. Ako
ikada elite biti slobodni stvoriti ivot po vaoj elji, onda je to
zadatak kojeg se morate ozbiljno prihvatiti. Inae moete oekivati
da e vae nisko samopotovanje pasti jo nie kako starite, sve
dok ne zavrite kao tragian broj ljudi koji su nesretni ili, jo gore,
dok ne postanete suicidalni.
Jedan od najboljih naina za izgradnju samopotovanja jest
znati kako se razvija nisko samopotovanje i kako se oituje kod
drugih. Tada ete uvidjeti to moete uiniti da podignete vlastito
samopotovanje na novu razinu.
NA POETKU
Tri su glavna razloga niskom samopotovanju. Prvi je niz
samopobijajuih koncepata, uvjerenja i vrijednosti koje ste prihvatili
od roditelja. Drugi je jedinstveni skup "sputanja" koja ste doivjeli
tokom kolovanja, od pogrenih i iskrivljenih koncepata uitelja te
stvari poput testova inteligencije i analiza o tome koje je radno
mjesto za vas.
Trei izvire iz negativnog religijskog uvjetovanja gdje se
naglaavaju osjeaji krivnje i nedostojnosti. Iako postoji jo mnogo
faktora koji pridonose niskom samopotovanju, ova su tri
najvanija. Ovo poglavlje se bavi prvim od njih.
Daleko najvaniji faktor koji pridonosi naem niskom
samopotovanju jest nisko samopotovanje naih roditelja. Ovo
vrijedi pogotovo za nae majke, osobu s kojom obino provodimo
nae najdojmljivije godine. Veina odraslih djeluje s pogrenim
konceptima, vrijednostima i uvjerenjima koje onda prenose kao
zaraznu bolest na djecu kroz svoje stavove, djela i reakcije. Kada
se roditelji osjeaju nedostatno i inferiorno njihova se djeca
osjeaju nedostojno te nee biti sposobna savladati niti
najjednostavnije probleme kod kue i u koli. U biti "pogrene"
pretpostavke naih roditelja postaju "injenice" naeg postojanja.
34
U nastavku emo objasniti zato se to dogaa.

Od dana kada ste roeni do otprilike pete godine va se
mozak razvijao rapidno. Ova period brzog rasta psiholozi nazivaju
"utisni period". Tokom tog vremena va je mozak primao vane i
stalne impresije koje su pomogle u formulaciji vaeg obrasca
ponaanja. Ako su jedan ili oba roditelja patila od niskog
samopotovanja, odmah moete uoiti kako je lako djetetov um to
mogao upiti u tom periodu.
Nisko samopotovanje je zapoelo kada ste nainili svoju prvu
pogreku te vam je bilo reene "zloesta cura" ili "zloesti deko".
Vi ste to pogreno interpretirali kao da ste vi osobno "loi", a
zapravo su vaa djela bila "loa". Istina je da ne postoji "loe
dijete". Jedina "loa" stvar kod djece je nedostatak svijesti o tome
to donosi pozitivne rezultate.
Naravno da postoje stvari koje dijete ne smije napraviti i za
koje je nuna razumna disciplinska mjera. Ali te stvari same po
sebi nikad ne ine dijete "loim". Kada vam kau da ste "lo
deko" ili "loa cura" vi se identificirate s vaim djelima umjesto da
prepoznate da su vaa djela samo sredstvo kojim ispunjavate
svoje dominantne potrebe. Ako se djetetu ovo ne objasni te ga se
u biti ostavi u uvjerenju da je ono loe, ono e razviti osjeaje
bezvrijednosti i inferiornosti koji e mu se usaditi u podsvijest. U
konanici e se ovi osjeaji manifestirati kao sram, samoosuda,
saaljenje i, najgore od svega, krivnja.
Nisko ili negativno samopotovanje jo se razvija kroz
uobiajenu naviku omalovaavanja usporedbom. Kod djece koju
roditelji usporeuju s bratom, sestrom ili posebno s nekim izvan
obitelji djetetov osjeaj inferiornosti se pojaava. Sebe i svoje
mane usporeuje s vrnjacima kojima se divi. Proima ga snaan
osjeaj inferiornosti jer vjeruje da su njegovi vrnjaci snaniji,
sposobniji, popularniji te imaju vie samopouzdanja od njega.
Ovakvo negativno programiranje bi se moglo izbjei kada bi
roditelji ublaili svoju kritiku s malo podrke, primjerice mogu mu
rei: "Ti si predobar deko (cura) da dopusti tako neto."
35
Nedostatak priznanja i razumijevanja djetetove jedinstvenosti

je jo jedna roditeljska mana. Veina roditelja pridaje malo panje
djetetovim osjeajima, eljama i miljenjima, smatrajui "da se
djecu treba vidjeti, a ne uti" te da "majka odnosno otac znaju
najbolje". Takvi roditelji esto neslaganje vide kao osobnu uvredu
ili oito nepotovanje. Vodei djeji psiholozi slau se da je ovakav
stav posljedica niskog samopotovanja roditelja koje se onda
manifestira kao potreba da uvijek budu u pravu.
Uznemirujua je injenica da mnogo roditelja ivi posredno
kroz svoju djecu. Kada odlue da njihovo dijete treba biti sve ono
to su oni potajno htjeli biti, a nisu, oni tjeraju dijete preko njegovih
mogunosti. ele svoje nerealizirane snove ostvariti kroz svoju
djecu. Naravno da je to onda na tetu djeteta. Takvi roditelji ne
shvaaju da dijete ne moe dosei njihove nerazumno visoke
standarde jednostavno zato to ono nije jo razvilo, a moda i
nee, emocionalni, mentalni ili tjelesni kapacitet za to.
Izgled je takoer veliki razlog niskog samopotovanja, i to
mnogo vie no to se misli. Mnogo djece pati od tjelesnih,
mentalnih i emocionalnih nedostataka zbog neobinog ili
abnormalnog tjelesnog izgleda. Ako im konstantno skreete
pozornost na to govorei im da su "predebeli", "previsoki",
"prespori" i sl., oni e razviti dubok osjeaj inferiornosti koji e biti
teko nadvladati.
Neki roditelji prilino cijene novac i materijalne vrijednosti.
Dijete se identificira s tim te biva zatoeno u materijalistikom
ivotnom stilu koji zahtijeva da se trudi i tei materijalnom uspjehu.
Kasnije u ivotu takvo se dijete esto uda zbog novca i onda plaa
visoku cijenu za to.
Ako se novac i materijalno visoko cijene, onda nije neobino
da dijete odraste troei novac kojeg nema i to na stvari koje mu
ne trebaju, a sve kako bi impresionirao ljude koje ne poznaje. Dok
materijalizam unitava djetetovu percepciju vlastite vrijednosti, ono
je predano jurnjavi za bogatstvom kao nadomjestkom za svoj
osjeaj inferiornosti.
36
U prolom smo poglavlju objasnili kako veina roditelja

potpuno promai u razvijanju samostalnosti kod svojih potomaka.
Prejaki, prepopustljivi ili preposesivni roditelji su oni koji obino
pretvore svoje dijete u emocionalnog bogalja. Lieno potrebne
motivacije da se suoi sa ivotnim izazovima sa samopouzdanjem
i postojanou dijete oklijeva i izabire put manjeg otpora.
Nedostatak samostalnosti gaji osjeaje nedostatnosti koji onda
formiraju temelje niskog samopotovanja.
Suprotno uobiajenom miljenju odgajanje djeteta u sustavu
temeljenom na nagradi i kazni e sigurno perpetuirati nisko
samopotovanje. Djetetu mora biti doputeno, bez straha od
kazne, da poini koliko god je pogreaka potrebno kako bi iz njih
uilo. Jednom kada naui lekcije vjerojatno nikada nee ponoviti
iste greke. Znat e da, bez obzira to radi, sam zasluuje svoje
nagrade ili trpi posljedice svojih greaka. to prije to shvati to
bolje!
Najtetniji aspekt niskog samopotovanja jest da ga
prenosimo s jedne generacije na drugu. Istraivanja su pokazala
da samoubojstva teku obiteljskim linijama. Nakon svega to ste
dosad proitali to vas ne bi trebalo iznenaditi. Lako je uoiti da
naslijeeno nisko samopotovanje moe, u nekim sluajevima,
uzrokovati ekstremne dogaaje.
Osim to zagaujemo svoju djecu naim niskim
samopotovanjem, mi zagaujemo i sve ostale s kojima stupimo u
kontakt. Ako smo u poziciji s koje moemo utjecati na druge, kao
primjerice uitelji ili sveenitvo, onda irimo zarazu na one koji od
nas oekuju vodstvo i inspiraciju. Oni intuitivno osjeaju na
nedostatak samovrijednosti i samopotovanja te neizbjeno
preuzimaju na sebe dijelove nae osobnosti. Savjetovala sam
stotine pojedinaca kojima je nedostajalo samopouzdanja za
uspjeno rjeavanje ivotnih situacija. Svaki od njih je bio produkt
niskog samopotovanja koje im je preneseno iz doma, kole i/ili
negativnog vjerskog uvjetovanja.
Nisko samopotovanje ima mnoge manifestacije ili ovisnosti.
One se mogu opisati kao sredstva i navike koje smo razvili kako
bismo pobjegli od zahtjeva svakodnevnog ivota. One su
37
jednostavno alibiji koji nam omoguavaju da se izbjegnemo suoiti

s osobnom stvarnou. Ozbiljnost ovisnosti koju izaberemo je
proporcionalna naem osjeaju nedostatnosti i straha to moramo
opravdati tko smo i to smo. Ovisna osoba koristi svoj alibi kako bi
sakrila svoje nisko samopotovanje od drugih.
VELIKE OVISNOSTI OSOBE S NISKIM

SAMOPOTOVANJEM
OKRIVLJAVANJE I ALJENJE:
Krivimo druge i alimo se njima i o njima jer odbijamo prihvatiti
injenicu da smo mi odgovorni za sve to nam se dogaa. Mnogo
je lake okriviti drugoga nego rei: "Ja sam taj koji ima problem" ili
"Ja sam taj koji se mora promijeniti". Osoba koja se uobiajeno ali
i krivi druge osjea se nedostatno te se pokuava podii sputajui
drugima.
TRAENJE MANA:
Drugima traimo mane jer ne prihvaaju na skup vrijednosti.
Kompenziramo za vlastiti osjeaj nedostatnosti tako to elimo biti
u pravu, a za druge rei da su u krivu. Primijetite da esto ne
volimo kada oni rade ba one stvari koje mrzimo kod sebe. Kada u
njihovim djelima pronaemo pogreku zapravo govorimo: "Ne
volim sebe kada radim to pa ne mogu ni tebi dopustiti da to radi."
Psiholoka je istina da kod drugih ljudi najvie mrzimo upravo one
greke ili slabosti koje mi sami posjedujemo.
POTREBA ZA PANJOM I ODOBRAVANJEM:

Mnogi ljudi imaju kompulzivnu potrebu za panjom i
odobravanjem. Nisu sposobni priznati i cijeniti sami sebe kao
vrijedne, dostatne i vane individualce. Imaju kompulzivnu potrebu
za stalnim potvrivanjem da su oni "OK" te da ih drugi prihvaaju i
odobravaju.
38
NEDOSTATAK BLISKIH PRIJATELJA:

Osobe s niskim samopotovanjem obino nemaju bliske
prijatelje. Budui da ne vole sebe, obino odabiru biti osamljenici
koji ive svoje ivote odvojeno od drugih. Ili manifestiraju suprotan
obrazac ponaanja te postanu agresivni, nadvladavajui, kritini i
zahtjevni. Nijedan takav tip osobnosti nije pogodan za prijateljstva.
AGRESIVNA POTREBA ZA POBJEDOM:

Ako opsesivno elimo pobijediti ili biti stalno u pravu, onda
patimo od oajne potrebe da se dokaemo onima oko nas. To
pokuavamo ostvariti kroz postignua. Naa je motivacija uvijek
prihvaanje i odobravanje. Sr ideje je na bilo koji nain "biti bolji"
od druge osobe.
PODAVANJE UICIMA:
Ljudi koji "ne mogu ivjeti sa sobom" jer ne vole kakvi su
obino pokuavaju zadovoljiti svoje potrebe kroz neku vrstu
supstitucije. Osjeaju se uskraeno i povrijeeno te trae mentalne
i tjelesne opijate da umrtve bol. Koriste hranu, drogu, alkohol ili
duhan za privremeno zadovoljenje. To im omoguuje da
privremeno prikriju svoju emocionalnu bol i nisko samopotovanje.
Predavanje uicima kompenzira za osjeaje samoodbijanja. Daje
im privremeni odmak od suoavanja sa stvarnou i rastue
potrebe da promijene svoje navike.
DEPRESIJA:
Osjeamo se depresivno kada mislimo da nas neto izvana
spreava u dobivanju onoga to elimo. Postanemo potpuno
obeshrabreni sobom jer se osjeamo van kontrole, nedostatno i
bezvrijedno. Frustracije i tjeskobu koje osjeamo pokuavajui
dosei vlastita i tua oekivanja uzrokuju nae nisko
samopotovanje.
39
POHLEPA I SEBINOST:
Osobe koje su pohlepne i sebine imaju ogroman osjeaj
nedostatnosti. Potpuno su zadubljeni u ispunjavanje svojih
potreba i elja pod svaku cijenu jer tako kompenziraju za
nedostatak samovrijednosti. Rijetko kada imaju vremena ili
interesa za druge, ak i one bliske njima.
NEODLUNOST I OKLIJEVANJE:
Nisko samopotovanje je esto praeno s abnormalnim
strahom od pogreaka. U strahu da ne moe napraviti to "treba"
ili to drugi oekuju od njega on ne ini nita ili u najmanju ruku
sve odgaa koliko god je mogue. Nerado donosi odluke jer misli
da nije sposoban donijeti "pravu". Stoga ako ne uini nita ne
moe ni pogrijeiti.
Jo jedan tip osobe koji upada u ovu kategoriju je
perfekcionist. Ima slinu osobnost, no on uvijek mora biti "u pravu".
U osnovi nesiguran, namjerio je biti iznad kritike. Na taj se nain
moe osjeati "bolje od" onih koji, prema njegovu kriteriju, nisu
savreni.
LANE FASADE:
Oni koji grade lane fasade osjeaju se "manji od" onih oko
njih. Kao nadomjestak esto spominju koga poznaju i to
posjeduju, hvalisaju se ili pokazuju nervozne manire kao to su
glasni glas ili usiljeni smijeh. Nee dopustiti nikome da otkrije kakvi
su doista te e, radi skrivanja svoje inferiornosti, graditi lane
fasade kako ih drugi, po njihovom miljenju, ne bi vidjeli onakve
kakvi zaista jesu.
SAMOSAALJENJE:
Samosaaljenje ili sindrom "jadan ja" je rezultat nae
nesposobnosti preuzmemo kontrolu nad ivotom. Dopustili smo si
da budemo na milost drugih ljudi, okolnosti i uvjeta te nas uvijek
guraju u jednom ili drugom smjeru. Doputamo drugima da nas
uznemiruju, povrijeuju, kritiziraju i ljute jer je naa osobnost
40
zavisna i potrebni su joj pozornost i suosjeanje. esto koristimo

bolest kao nain kontroliranja drugih jer smo nauili da imamo
poprilinu mo kada igramo na kartu slabosti. Kada smo bolesni
drugi e nas aliti i dati nam ono to prieljkujemo.
SAMOUBOJSTVO:
Ovo je najei oblik samokritike. Ljudi koji poine
samoubojstvo ne pokuavaju pobjei od svijeta nego od samih
sebe odnosno od sebe kojeg su odbili i nauili prezirati. Umjesto
da se suoe s uzrokom svog problema, oni se osjeaju
povrijeeno i kivno te trae nain da "sve zavre." Njihov je
problem, naravno, nisko samopotovanje.
NAJEE EMOCIONALNE,
TJELESNE I PSIHOLOKE
KARAKTERISTIKE NISKOG
SAMOPOTOVANJA
Emocionalne
Agresivan
Plah
Lani smijeh
Hvalisanje
Nestrpljiv
Pokuava biti "bolji" od drugih
Kompetitivan
Arogantan
Brine o tuim potrebama vie no o vlastitim
41
Poziva se na poznanstva
Kritian
Buntovnik
Perfekcionist
Nadvladavajui
Dominira
Razgovor
Oklijevalo
Ne moe priznati da je pogrijeio
Kompulzivan
Alkoholiar, pua
Voli priati, ima hobije
Tjelesne
Neuredan izgled
Mlako rukovanje
Oi bez sjaja
Izrazito debeo
Usta u obliku slova "u" okrenutog naopako
Napet i nervozan
Pognutog stava
Slab glas
Ne moe pogledati druge u oi
Psiholoke
Tjeskoban
42
Kolebljiv
Ne voli i mrzi samog sebe
Potreba da bude voljen i prihvaen od sviju
Nesiguran
Misli da je gubitnik
Ispunjen sa sramom, krivnjom i aljenjem
Potrebno mu je odobravanje
Uvijek mora biti u "pravu"
Zadubljen u probleme
Mora pobijediti
Kompulzivna potreba za novcem, prestiom i moi
ini to drugi ele
ivi posredno kroz svoju djecu, TV ili idole
Okrenimo sada svjetla reflektora na jedno drugo podruje

vae osobnosti te razmotrimo kvalitetu i strukture vae SVIJESTI.
43
Tajna #4: PROBLEM SVIJESTI

Budui da koristimo poznate rijei za opisivanje manje
poznatih ideja, hajdemo malo pojasniti stvari i to pogotovo gdje se
tehnike tiu vas osobno.
Ne zanima me to vi mislite da ste. Moete smatrati da ste
nadprosjeno inteligentni, preglupi, premravi ili predebeli. Moete
biti aktivist ili pacifist, radnik u uredu ili direktor, kuanica ili ena s
karijerom, otvorena osoba ili plaha biljka. Moete biti alkoholiar,
ovisnik, laljivac, osoba koja preuveliava stvari, varalica ili
neurotiar. Moete biti depresivni i stalno u strahu od svega i
svaega. Moete mrziti vrijeme, pse, make, vjebu, bumbare,
prometne epove ili pinat. Ali nijedna od tih stvari ne opisuje VAS.
One su samo opisi stvari koje vi RADITE ili POTEZA KOJE
INITE.
Ako se identificirate iskljuivo preko svojih djela onda
pogreno spoznajete istinu o sebi. Vi sami sebe sudite,
ograniavate i odbijate bez opravdanja.
Nisko samopouzdanje je problem Svijesti. Kada konano
postanete svjesni Istine o sebi bit ete sposobni razumjeti zato
ste takvi kakvi jeste te, najvanije od svega, nauit ete voljeti i
prihvatiti samog sebe.
Vaa Svijest moe se definirati kao jasnoa kojom svjesno i
nesvjesno opaate i shvaate sve to utjee na va ivot.
Ona je suma vaih ivotnih iskustava, ukljuujui uvjetovanje,
znanje, intelekt, intuiciju, instinkte i sve ostalo to opaate kroz
svojih pet osjetila. Vaa trenutna razina Svijesti pokazuje vaa
raspoloenja, stavove, emocionalne reakcije, predrasude, navike,
elje, strepnje, strahove, aspiracije i ciljeve. Najvanije, ona
opisuje va osjeaj vrijednosti sebe kao osobe odnosno kako se
osjeate o sebi.
44
Svijest takoer odreuje va koncept stvarnosti. Va um je

poput fotoaparata koji stalno slika dogaaje u vaem ivotu. Vi
odluujete to uslikati, a te stvari sainjavaju vau Svijest. Va
fotoaparat moe zabiljeiti negativne karakteristike drugih ljudi ili
vae vlastite nedostatnosti, beznae i oaj. Moda itate novine,
gledate TV ili se koncentrirate na druge izvore dramatizirane
tragedije, bolesti i neimatine i sve to upijate ili mentalno arhivirate.
I dok slikate i arhivirate vi polako prihvaate te stvari kao stvarnost
jer posjedujete slike kao dokaz.
Problematino ovdje jest da istina i stvarnost nisu nuno jedna
te ista stvar. Ako je va um prihvatio pogrene koncepte,
vrijednosti i uvjerenja, onda e vaa Svijest biti iskrivljena. Iako
ete djelovati s krivog stajalita, ono e vam se initi istinitim te
ete preuzeti osobnost i obrazac ponaanja kojim ga opravdavate.
Sve se ovo vraa na ono to smo rekli u prvom poglavlju.
Svaka odluka koju donesete i svaki potez koji uinite se
temelji na vaoj trenutnoj razini svijesti.
VI UVIJEK INITE NAJBOLJE TO

MOETE
Iznenauje li vas ta izjava? Veina je okirana kada ju prvi put
uju. Godinama vam je govoreno da moete i trebate biti "bolji". To
je u osnovi dobar savjet, ali ako ga elite posluati mora se
sagledati u kontekstu onoga to sainjava vau trenutnu razinu
Svijesti.
injenica je da nikad ne moete biti bolji nego to ste u ovom
trenutku. U tome ste limitirani vaom trenutnom razinom svijesti.
ZNATI BOLJE NIJE DOVOLJNO ZA INITI BOLJE. Vi ete "initi
bolje" tek kada se vaa trenutna razina Svijesti promijeni.
45
PRIHVAANJE STVARNOSTI
Vrlo je vano je da vi shvatite da ete biti sretni i pomireni sa
sobom samo do onog stupnja do kojeg prihvaate da trenutno
inite najbolje to moete. Kada to prihvatite vie neete biti
podloni tetnim miljenjima drugih. S druge strano, ako vam se
ne svia to drugi ine jer je to, u vaim oima, "krivo" ili
"nepoteno", onda nemate nikakvo opravdanje za osuivati i
okrivljivati ih. injenica je da nitko niti vi, niti netko drugi ne
moe initi "bolje" od vaeg ili njihovog trenutnog "najboljeg".
Morate nauiti prihvatiti stvarnost trenutka i shvatiti da nita
drugo u tom trenutku nije mogue.
Stvarnost je ista za svakoga. Razlika izmeu vae i tue je u
percepciji stvarnosti. Nitko nema istu svijest. Nitko nema ista
iskustva pa e nain na koji se percipira ivot, vrijednosti, koncepti,
uvjerenja, pretpostavke i elje biti drukiji.
Osobna stvarnost svakog od nas sastoji se od mentalnih,
emocionalnih i tjelesnih karakteristika koje trenutno ne moemo
promijeniti. Vaa je osobna stvarnost suma vae trenutne razine
svijesti; vrijednosti, uvjerenja i koncepata ispravnih ili pogrenih
koje trenutno prihvaate. Na percepciju uvijek utjee svijest. Ako je
vaa svijest neispravna, onda je neispravna i vaa percepcija
ak i ako ste sigurni da ste u pravu.
Svaka odluka koju donesemo i svaki na potez se temelji na
trenutnoj razini svijesti.
Primijetite da su praktiki svi vai emocionalni i veina
tjelesnih problema posljedica opiranja vlastitoj ili tuoj stvarnosti, ili
stvarnosti koju oajno elite promijeniti, ali trenutno ne moete.
Vae odbijanje ili nemogunost da prihvatite stvari onakvima kakve
jesu su korijen problema. Ako ispitate svoja razoaranja i
frustracije uvidjet ete da se opirete neemu to se ne moe
trenutno promijeniti.
Opiremo se stvarnosti, "onome to jest", jer pogreno i
destruktivno smatramo da ju moemo promijeniti. No stvari su
trenutno takve kakve jesu, eljeli mi to prihvatiti ili ne. Na je otpor
46
savladan tek kada svjesno priznamo odreenu fazu stvarnosti za

ono to jest.
Klju promjene je prihvatiti ponaanje drugih ljudi bez osjeaja
da ih morate "ispraviti". Morate im dopustiti osobnu slobodu da
ive prema vlastitoj Svijesti, bez obzira koliko ona bila iskrivljena ili
neispravna. Da biste to uinili prvo morate nauiti voljeti i prihvatiti
sebe. Ako jo osuujete sebe, bit ete primorani osuivati i druge
te se tako opirati njihovoj stvarnosti i trenutnoj razini Svijesti.
Suosjeajni i puni razumijevanja za druge moete biti samo do
onog stupnja do kojeg ste suosjeajni i puni razumijevanja za
sebe.
Dok niste svjesni da se opirete stvarnosti ne moete slomiti tu
destruktivnu naviku. Uvijek ete osjeati potrebu da sudite o
stvarima kao "dobrim" ili "loim", "ispravnim" ili "neispravnim",
"potenim" ili "nepotenim". Vjerovat ete da su se ljudi i okolnosti
urotili protiv vas samo zato to se odbijate suoiti s onim TO
JEST. I tako ivite u svijetu pustih elja u kojem bi sve "trebalo biti"
na odreeni nain, ali nije.
Demonstrirana je ivotna injenica da ono to vam se dogodi
nije ni priblino bitno kao stupanj intenziteta kojim se vi opirete
stvarnosti neke situacije ili pojedinca. Drugim rijeima ne moete
promijeniti kako se osjeate o stvarima oko sebe, ali moete
promijeniti nain na koji razmiljate i reagirate na njih. Ne mora
vam se sviati stvarnost situacije, ali ju morate prihvatiti. inei to
vi ete kontrolirati svoje akcije i reakcije.
Ne morate biti genij kako biste uvidjeli da je otpor stvarnosti
najvei izvor tuge u srcu, glavobolje, ozlojeenosti, neprijateljstva i
obiteljskih problema. Bez opiranja stvarnosti nije mogue biti
emocionalno povrijeen, ljut, ozlojeen ili ogoren prema drugima,
niti se ikada moete osjeati "manje".
47
DESTRUKTIVNA MO OSUIVANJA
VRIJEDNOSTI
Osnovni uzrok veine neskladnih ljudskih odnosa je sklonost
da nameemo vlastite vrijednosti drugim ljudima. elimo da ive
"ispravno", "poteno", "dobro", itd. Ako se ne prilagode mi se
vrijeamo i ljutimo, a ne uviamo da se oni ne mogu sloiti zbog
njihove razine Svijesti.
Sigurno sada ve shvaate da ne moemo nita uiniti da
promijenimo vrijednosti, koncepte ili uvjerenja drugih ljudi ukoliko
njihova Svijest nije spremna na promjenu. Nitko nije obvezan
promijeniti se samo kako bi svijet bio bolje mjesto za vas. Ljudi vas
mogu smetati ili ljutiti, ali injenica da njihovo ponaanje ne smeta
svima ukazuje da je problem u vama, a ne njima. Opirete se
stvarnosti te elite vidjeti stvari kako vam odgovara, a ne kako jest.
U tom trenutku vi poinjete osuivati po vrijednostima.
Vaa motivacija da prestanete osuivati treba ukljuivati
spoznaju da su sva miljenja o tome to je "dobro i loe", "ispravno
i neispravno", "poteno i nepoteno" potpuno neutemeljena jer svi
mi neizbjeno moramo initi to nam trenutna razina Svijesti
doputa ni vie, ni manje.
Proitajte to opet! Neka postane dio vae Svijesti. Ako u
potpunosti razumijete to je reeno vie neete osjeati potrebu
prosuivati svoje i tue vrijednosti.
Nije dovoljno izbjegavati prosuivati druge samo zato jer vam
je reeno da to nije prikladno. Prvo morate prestati prosuivati
sebe, a zatim ete prestati prosuivati druge. Tada ete moi
poeti voljeti i sebe i druge. Kada nauite voljeti i cijeniti sebe
neete vie biti samozahtjevni i samokritini.
im ponete voljeti druge onakve kakvi jesu, drugi e poeti
voljeti vas kakvi jeste. Nee imati drugog izbora. Razmislite o
tome! Tko su ljudi koji vas najvie privlae? To su ljudi koje
smatrate bliskim prijateljima, ljudi koji vas, bez obzira to znaju o
vama, ne osuuju.
48
Tajna voljenja i biti voljenim je u prestanku osuivanja

zauvijek!
RAZUMIJEVANJE VLASTITE
MOTIVACIJE
Motivacija je moda i najee pogreno shvaena rije u
engleskom jeziku. Direktori me esto mole da posjetim njihove
tvrtke i "motiviram" zaposlenike. Iznenaeni su kada im odgovorim
da ne mogu. Sve to mogu je nadahnuti ih da promijene svoju
Svijest.
Vano je da vi razumijete to je motivacija. Motivacija opisuje
va stav kada biste vi u odreeno vrijeme radije uinili jednu stvar
umjesto druge.
SVI SU UVIJEK MOTIVIRANI. Bilo da aktivno pokuavate
uspjeti u nekom polju ili ste jednostavno lijeni i preferirate sjediti u
stolici vi ste motivirani. Da ne elite sjediti i ne raditi nita, vi biste
radili neto drugo i to bi postala vaa motivacija. injenica je da
nita ne moete zapoeti bez motivacije. No morate shvatiti da
postoji razlika izmeu pozitivne i negativne motivacije: motivacije
da uinite neto vrijedno truda i konstruktivno te motivacije da
uinite neto destruktivno za svoje blagostanje.
U biti nikoga se ne moe motivirati. Svi se motiviraju sami.
Imajte to na umu UVIJEK ETE RADIJE INITI ONO TO
ELITE, NEGO ONO TO NE ELITE. To generira vau
motivaciju.
Svaki va potez je odgovor na osobne potrebe ili elje koje su
posljedica vae trenutne razine Svijesti. Vaa je osnovna
motivacija "osjeati se dobro" mentalno, tjelesno, emocionalno i
duhovno. Ako su vae potrebe u bilo kojem od ovih polja
neispunjene, stvorit e osjeaj frustracije i tjeskobe te ete uiniti
sve to je potrebno kako biste se osjeali ugodno, ak i ako bi ta
radnja bila tetna za vas.
49
KAKO SE POZITIVNO MOTIVIRATI

Ako elite pozitivnije ivotno iskustvo onda morate biti uvjereni
da e svaka promjena donijeti zadovoljenje neke potrebe ili elje.
Pozitivna samomotivacija poinje mijenjanjem vlastite Svijesti.
Da biste napravili konstruktivnu promjenu u svom ivotu, vi morate
evaluirati potencijalnu koriste svake mogue radnje. Zatim se
morate uvjeriti da korist opravdava ili premauje cijenu koju morate
platiti.
Drugi vas mogu inspirirati ili ak zaprijetiti da napravite
promjenu, ali VI ste ti koji se morate motivirati i to koristei
usporedbu "dobiti i gubitka". U odreenoj mjeri ste to radili itavog
ivota, ali sada se morate osigurati da e proces raditi za vas, a ne
protiv vas.
Kriminalac, alkoholiar, prejeda ili ovisnik o drogi su svi proli
kroz isti proces te su, ovisno o razini svoje Svijesti, odluili da je
ovisnost vrijedne cijene koju za nju plaaju. Kada se njihova
Svijest promijeni obino kod traginih okolnosti oni shvate da je
cijena bijega od stvarnosti i samog sebe kojeg mrze prevelika za
ono to dobivaju zauzvrat. Tada ih njihova motivacija okrene u
pozitivnom smjeru.
Vidjet ete da je najkorisnije koristite dvije poznate, ali esto
zanemarivane rijei: "razuman" i "nerazuman". Sva vaa i djela
drugih trebaju se gledati kao razumna ili nerazumna. Nita ne
treba suditi kao "dobro" ili "loe", "poteno" ili "nepoteno",
"ispravno" ili "neispravno". To su samo moralni sudovi utemeljeni u
trenutnoj Svijesti vas ili drutva.
Termini "razuman" i "nerazuman" ne nameu vrijednosne
sudove. Oni vam doputaju da promatrate svoje ili tue radnje te
na temelju Svijesti odluite jesu li one "razumne" ili "nerazumne".
Osobu se u niti jednom trenutku ne sudi. Vano je shvatiti da vaa
djela mogu biti "loa", ali vi nikada ne moete biti "loi". To
shvaanje morate protegnuti i na druge.
50
Nadam se da ste dosad uvidjeli da je nemogue "motivirati"

ljude na promjenu govoreim to "moraju" ili "trebaju" uiniti. Mogu
se promijeniti samo uz vlastitu svjesnu odluku. Moete ih
inspirirati, plaiti ili prijetiti im, no tako generirana motivacija je
samo privremena i prvenstveno slui kako bi ispunili svoju
primarnu potrebu, a u tom trenutku to je kako se vas rijeiti. Nee
promijeniti svoje navike za stalno sve dok se ne uvjere da im je
promjena korisna u odnosu na cijenu koju plaaju za to. Jo
vanije, nee se promijeniti dok im se ne promijeni Svijest.
PREUZIMATI ODGOVORNOST
Vi imate pravo i mogunost izabrati to elite raditi bilo to.
Nitko drugi ne moe odabrati umjesto vas. Stvaratelj vam je dao
slobodnu volju da inite to elite u granicama svojih intelekutalnih
i tjelesnih sposobnosti.
To znai da smijete grijeiti, podbaciti, lagati, varati, plakati,
vikati, biti lijeni, ljuti, sebini, odani, agresivni, odbijeni, povrijeeni;
da se smijete odati hrani, piu, seksu; da se smijete drogirati,
promijeniti miljenje ili bilo to drugo. Boanski dar slobodne volje
je zauvijek va. Slobodna volja ne znai da uvijek morate
"ispravno" odabrati. Va izbor je "ispravan" ovisno o razini Svijesti.
Ipak imajte na umu da ste odgovorni za posljedice svojih odabira.
Nauili ste da su odluke koje donesete utemeljene na razini
Svijesti, koja je fiksirana u trenutku. Moete uiniti samo jednu
stvar temeljeno na vaoj trenutnoj Svijesti. Stoga ve inite ono
najbolje to moete u trenutnim okolnostima. Morate si dopustiti
pravo na pogreke jer se kroz pogreke iri vaa Svijest.
Neete nikad biti slobodni sve dok ne nauite biti iskreni
prema sebi te preuzmete potpunu odgovornost za svoj ivot i
ispunjavanje svojih potreba. inei to, takoer morate preuzeti
punu odgovornost za svaku misao, rije, djelo i odluku jer ete
neizbjeno morati platiti cijenu za njih. Stara izreka kae: "Ako
hoe plesati, mora platiti svirau." Budete uili i rasli sukladno
prirodi i posljedicama vaih djela.
51
Imajte na umu da nita to inite nije "ispravno" niti

"neispravno", "dobro" niti "loe". Ono je razumno ili nerazumno.
Nadajmo se da e, dok napredujete od "nerazumnih" prema
"razumnim" djelima, razlika u terminologiji postajati sve oitija.
U pogledu razumnih ili nerazumnih odluka, prije no to
poduzmete neto prvo se zapitajte sljedee:
Je li ovo razuman ili nerazuman in?
Hoe li pridonijeti mojim osnovnim potrebama?
Hoe li nauditi meni ili kome drugome?
Kolika je ukupna cijena koju moram platiti?
Je li u skladu sa zakonima svemira, onako kako ih ja

razumijem?
Jesam li voljan i sposoban platiti ovu cijenu i prihvatiti

posljedice?
Pitajui se ova pitanja postavit ete se u punu, svjesnu

kontrolu svog ivota. Ona e vam pomoi izgraditi novu Svijest
temeljenu na znanju da ste za svoja djela odgovorni samo SEBI.
To je i logino kada razmotrite da ste vi ti koji e eti nagradu ili
trpjeti posljedice.
52
UTJECAJ NAVIKE
Navike vas ine osobom kakva jeste. Nemogue je napraviti
veliki promjenu u ivotu bez da unitite kompulzivan stisak navike.
Sve dok niste sretni, zdravi, smireni, samostalni i uspjeni u
svakom podruju vaeg ivota promjena samopobijajuih navika
vam mora biti ivotni prioritet.
Veina nas uope ne pojmi u kojoj su mjeri nai ivoti
sagraeni na tzv. "loim navikama". Programirali smo krive odzive
u nau podsvijest i centralni ivani sustav. Stoga reagiramo
onako kako smo se uvjetovali, bez obzira koliko to neispravno,
iskrivljeno ili destruktivno bilo. Posljedino, mi moramo proi kroz
period oduavanja kako bismo promijenili vlastite negativne,
samopobijajue navike.
NE MOETE ODBACITI NITA TO

SMATRATE POELJNIM
Snaga volje je beskorisna ukoliko se mi zaista ne elimo
odrei starih navika. Uglavnom se elimo rijeiti njihovih bolnih
uinaka, ali nismo voljni odbaciti i same navike.
Razlog zato veina dijeta propada nakon samo kratko
vremena jest da se osoba pone osjeati lieno. Ona ima elju
izgubiti na teini, izgledati i osjeati se bolje, no nema elju
odbaciti prejedanje. Konani rezultat jest da je njen um ispunjen
mislima o hrani. A to vie razmilja o hrani, to je postaje svjesniji
sve dok njegova elja o jelu ne preraste snagu volje.
Ne trebamo se zavaravati da moemo promijeniti svoje ivote
iskljuivo kroz samodisciplinu, nadajui se da se moemo prisiliti
na promjenu. Ako netko eli izgubiti na teini, on zaista mora biti
spreman izbaciti naviku prejedanja. Ta mu je navika sluila kao
kompenzacija za napetosti i neispunjene potrebe. Rijetko e, ako
ikad, prestati samo zato to misli da treba. Takav bi sluaj samo
53
stvarao osjeaje krivnje, frustracije i tjeskobe, a svi oni uzrokuju

otpor promjeni.
Prije negoli moete promijeniti bilo koju naviku vi si morate
prvo priznati da ju imate. To to ne moete priznati da imate mane
je upravo razlog zato ih ne moete nadvladati. Verbalno
osuivanje loih navika i sebe samo ih uvruje u vama i tako
ponitava sav napor uloen u njihovo suzbijanje. Osjeaj krivnje
samo dodatno stee njihov stisak. Alfred Adler je rekao: "Ili
napravi pogrenu stvar ILI se osjeaj krivim, ali nemoj initi
OBOJE. To je previe posla." Ovo je izvrstan savjet!
Moramo stvoriti nove, pozitivne navike i eliminirati nae
negativne navike. To treba uiniti kroz zamjenu, pruanjem
vrijednih i pozitivnih misli i djela koja ih mogu zamijeniti. Kada su
vam roditelji kao djetetu neto oduzeli, vjerojatno su vam ponudili
neto drugo zauzvrat te zbog toga niste razmiljali o oduzetome.
Postoje stvari kojih emo se spremno odrei. To inimo jer im
pridajemo vanost te shvaamo da imaju destruktivan uinak na
nae ivote. to vam je neto vanije, to ste voljniji uiniti neto u
vezi toga.
PROGRAM UVJETOVANJA ZA
POZITIVNE NAVIKE
Koristite sljedei program kako biste uvjetovali sebe te
zamijenili negativne navike koje smatrate tetnima za vae
blagostanje.
PRVI KORAK
Zapiite:
A. Koju negativnu naviku elite zamijeniti?
B. Koju ete pozitivnu naviku ili stav razviti kako biste ju
zamijenili?
54
C. Koje ete radnje poduzeti kako biste zamijenili svoju

negativnu naviku?
D. Koji je najlaki i najloginiji nain za postizanje toga?
DRUGI KORAK
A. Zamislite da ste ve uspjeli u promijeni navike. Zamislite
sebe kako uivate u koristima nove pozitivne navike.
B. Koristite pozitivnu afirmaciju u korak s vizualizacijom. (vie
o afirmacijama kasnije)
TREI KORAK
Promatrajte svoje radnje i zabiljeite svaki puta kada ne
uspijete uiniti to ste obeali. Zapamtite, NEMOJTE SE osuivati
ili grditi. Zapaajte bez osuivanja te si dopustite napraviti
potrebne korekcije.
ETVRTI KORAK
Vodite zapisnik barem 21 dan.
Nakon to svjesno odaberete nove pozitivne navike, ova e
vam etiri koraka omoguiti da ih programirate u svoju podsvijest.
Tada e postati automatska reakcija.
Ako ste uspostavili negativne odzive na ivotne situacije, va
e vas automatski mehanizam primorati da reagirate na nain na
koji ste se uvjetovali OSJEATI i DJELOVATI.
Preporuljivo je nadzirati svoje reakcije
trostupanjsku formulu te ih evaluirati i ispraviti.
koristei
ovu
1. Iz svog ivota izbacite sve to ne radi za vae dobro.

2. Uoite to vam odgovara te nastavite upisivati to u svoju
podsvijest.
3. Dodajte nove poeljne stvari za koje mislite da e vam
odgovarati.
55
Koristite ovu formulu itavog ivota i vidjet ete da ete podii

svoje samopouzdanje, a ivot e vam biti ispunjen uspjenim
iskustvima.
Zapamtite ove vane injenice o promijeni svojih navika:
A. Prepoznajte i prihvatite da imate negativne navike, te se
nemojte osuivati zbog toga.
B. Prije negoli ponete mijenjati navike odvaite potencijalnu
korist od cijene koju ete morati platiti za promjenu.
C. Shvatite da volja sama po sebi nije dovoljna ukoliko zaista
ne elite odbaciti naviku.
D. Morate biti uvjereni da e promjena zadovoljiti odreenu
potrebu ili elju.
E. Najvanije, nemojte se osjeati krivima niti se osuivati radi
svog trenutnog stanja. Dosada ste inili samo ono to vam je
razina Svijesti dozvoljavala.
Kako nova navika jaa, to nas stara sve manje mami. Moramo
uvijek biti svjesni naih misli i djela te nae dominantne misli
usmjeriti na ono to elimo, a ne ono to ne elimo.
56
Tajna #5: JA NISAM KRIV, VI

NISTE KRIVI
Krivnja je jedan od
najeih oblika stresa u
naem drutvu. Svijet je
ispunjen ljudima koji osjeaju
krivnju. Osim ako niste jedan
od onih rijetkih pojedinaca koji
su nadili tu destruktivnu
emociju,
vjerojatno
s
ogromnom veinom dijelite
osjeaj nepotrebne krivnje.
Veina nas je uvjetovana da se osjeamo krivima. Obitelj,
prijatelji, drutvo, kola, nai voljeni i religija su nas svjesno ili
nesvjesno pretvorili u strojeve za krivnju. Od djetinjstva nas se
podsjea na tzv. "loe ponaanje" i tjera da se osjeamo krivima
za stvari koje jesmo ili nismo uinili odnosno rekli ili nismo rekli.
Veina nas je uvjetovana da traimo odobravanje od drugih te
stoga ne moemo podnijeti osjeaj krivnje nametnut iz vanjskog
izvora.
Krivnja je glavno oruje manipulatora. Sve to trebaju napraviti
jest nametnuti nam osjeaj krivnje, a mi se osjeamo prisiljeni
umiliti im se to je prije mogue. Veina ljudi uz dovoljan osjeaj
krivnje moe biti izmanipulirana da uini bilo to.
Zato to doputamo? Jednostavno zato jer se krivnja poela
asocirati s brigom pa ako vas nije briga onda ste "loa osoba".
Istina je da krivnja zapravo nema veze s brigom. Ona je
manifestacija neurotinog ponaanja koje veina ljudi, zaudo,
smatra "normalnim". Drugim rijeima da biste pokazali da vas je
zaista briga, morate se osjeati krivim. Ako se ne osjeate krivima,
57
onda vas nije briga. Ova izopaena logika kontrolira ivote

traginog broja ljudi.
Zanimljivo je kada na svojim predavanjima kaem da se nikad
ne treba osjeati krivima netko uvijek podigne ruku i pita: "elite li
rei da se nikad ne bih trebao osjeati krivim za bilo to?" Ono to
zapravo eli rei jest da je toliko uvjetovan da osjea krivnju te
sada osjea krivnju jer ne osjea krivnju!
POGLED NA MORALNOST
Puno radnji koje pojedinci, drutvo ili vjerske grupe etiketiraju
kao "dobre" ili "loe" nisu nita vie no moralne osude vrijednosti,
moda pogrene, utemeljene na njihovim trenutnim razinama
Svijesti. to je moralno i ispravno danas ne mora biti moralno i
ispravno sutra u drugo vrijeme ili na drugom mjestu. Moralnost
varira od mjesta do mjesta i od vremena do vremena.
Thomas Moore je dobro rekao:
Vidim lijenike i mudrace

Razne u svim klimama i dobima
Dva u pedeset se rijetko sloe
to je ista moralnost.
Zakoni koji se temelje na moralnosti nisu Univerzalni Zakoni,
jer su Univerzalni Zakoni nepromjenjivi. Njih je malo, jednostavni
su i primjenjivi su svuda, uvijek, automatski te bez mijeanja ili
moralne osude bilo koje grupe, religije ili pojedinca. Ne postoji
Univerzalni Zakon koji podupire krivnju. Zapamtite, KRIVNJA JE
NAUENI EMOCIONALNI ODGOVOR.
58
SEDAM GLAVNIH OBLIKA KRIVNJE

ODNOS RODITELJ - DIJETE
Kao dijete osjeaj krivnje su vam nametali odrasli, a pogotovo
obitelj. Na kraju krajeva, ako su oni osjeali krivnju i to je bilo
dovoljno dobro za njih, onda je dovoljno dobro i za vas! Ako im se
nije svidjelo to ste uinili ili rekli, reeno vam je da ste "loa cura"
ili "lo deko". Vrijednosno su osudili vas umjesto vaih djela. Za
vrijeme odrastanja, a pogotovo kroz prvih pet godina, uvjetovani
ste da odgovarate na "dobro" i "loe", "ispravno" i "neispravno".
Krivnja je primjenjivana kroz sustav nagrade i kazne. U to ste se
doba poeli identificirati sa svojim potezima.
Roditelji iz neznanja koriste krivnju kao sredstvo kontrole.
Kau djetetu da ih ini nesretnima ako ne uini neto. Njihova su
oruja fraze poput: "to e pomisliti susjedi?", "Osramotio si nas!",
"Razoarao si nas!", "Kakvo je to ponaanje?" Popis je podulji.
Kadgod niste zadovoljili roditelje bilo je vrijeme za igru krivnje. I
kao rezultat toga vi ste razvili obrazac ponaanja gdje
zadovoljavate druge kako biste izbjegli osjeaj krivnje. Govorite to
drugi ele da govorite, radite to ele da radite. Uvjetovani ste da
vjerujte kako ete konformiranjem zadovoljiti druge. I tako ste
razvili beskrajnu potrebu o stvaranju dobrog utiska.
ODNOS DIJETE - RODITELJ

U obratu odnosa roditelj-dijete i krivnje, djeca esto koriste
krivnju kao bi manipulirala roditeljima. Veina roditelja ele biti
"dobri" roditelji te se ne mogu nositi s osjeajem da ih njihovo
dijete ne voli. Za prinudu dijete koristi izjave poput: "Stvarno me ne
volite!" ili "Marka su roditelji pustili". Dijete ih takoer podsjea na
stvari koje jesu ili nisu uinili, a za koje dijete instinktivno zna da e
izazvati osjeaje krivnje.
Ovo je ponaanje naueno gledajui odrasle. Dijete ne
razumije tono kako to funkcionira, ono samo zna da je to
najefikasniji nain da dobije to eli. Budui da je manipulacija
glavna briga u djetinjstvu, djetetu nije potrebno puno vremena da
59
naui.
Ranije ste nauili da je krivnja nauena emocionalna reakcija.
To nije prirodno ponaanje kod djeteta. Ako vas vae dijete
pokuava izmanipulirati koristei krivnju moete biti sigurni da je
taktiku nauio od dobrog uitelja VAS!
KRIVNJA KROZ LJUBAV

"Ako si me volio..." je fraza koja se najee koristi za
izazivanje osjeaja krivnje kod partnera. Kada kaemo: "Ako si me
volio, napravio bi to i to" mi zapravo govorimo: "Osjeaj krivnju ako
to ne uini!" ili "Ako odbije, onda te nije briga za mene."
Budui da smo uvjetovani da moramo pokazati da nas je
briga, lako nas je izmanipulirati ovim frazama. A ako one ne upale,
uvijek se moemo okrenuti drugoj taktici, primjerice tretmanu
tiine, odbijanju seksa, povrijeenih osjeaja, ljutnje, plaa ili
nastupa bijesa.
Jo jedna taktika jest koristiti krivnju kako bismo kaznili
partnera za ponaanja koja nisu kompatibilna s naim
vrijednostima i uvjerenjima. Podsjeamo na prole prijestupe te
kako su bili u "krivu" i kako su nas razoarali. Dok god igramo ovu
igru krivnje moemo ih izmanipulirati da uine to elimo. Kada ne
dosegnu naa uvjerenja, oekivanja i vrijednosti mi iskoristimo
krivnju kako bismo ih "ispravili". Ovo je samo nekoliko naina
upotrebe krivnje u ljubavnom odnosu.
KRIVNJA INSPIRIRANA DRUTVOM

Ovo zapone u koli kada razoarate svog uitelja. Nametne
vam se osjeaj krivnje zbog vaeg ponaanja te vam se kae da
ste mogli i bolje ili da ste iznevjerili uitelja. Bez otkrivanja korijena
problema uenikove iskrivljene Svijesti krivnja smanjuje
uiteljev opseg posla te je efikasno sredstvo kontrole.
Na zatvorski sustav je izvrstan primjer teorije krivnje. Ukoliko
se ogrijeite o drutveni moralni kod, kazni vas se zatvorom.
Tijekom tog vremena vi biste se trebali osjeati krivima za ono to
ste uinili. to je tei zloin, due trebate osjeati krivnju. A tada
60
vas se otpusti bez da se pravi problem vae iskrivljena Svijest,

specifino vae nisko samopotovanje ispravi. Konani rezultat
jest da veina zatvorenika zavri ponovno u zatvoru.
Osjeaji krivnje oko drutvenog ponaanja uvjetuju vas da se
brinete to e drugi rei ili misliti o vaim odlukama. Zato se strogo
pridravamo pravila pristojnosti. Veini ljudi je pitanje ivota ili smrti
s koje strane tanjura postaviti vilicu!
Toliko smo postali zabrinuti o miljenju drugih ljudi ili politikoj
korektnosti da moramo paziti to govorimo kako ne bismo uvrijedili
nekoga.
SEKSUALNA KRIVNJA
Veina ljudi je iskusila seksualnu krivnju. Glavni je njen uzrok
religija. Religija je odluila koje su forme seksualnog izraavanja
"dobre" ili "loe", "prirodne" ili "grene". Ove moralne osude se
prenose s generacije na generaciju poput zarazne bolesti.
Ako je va vrijednosni sustav ukljuivao bilo kakav izraz
seksualnog izraavanja koji se smatrao "moralno neprihvatljiv",
natjerali su vas da osjeate krivnju i sram. Stvari poput
masturbacije, predbranog seksa, pornografije, homoseksualnosti,
pobaaja i sline su sve bile "loe" i "grene". Rezultat je mnogo
ljudi s raznim seksualnim inhibicijama i potisnutim osjeajima
krivnje.
Zbog uvjetovanja o zlima seksa za prosjenu je osobu
nemogue uivati u nekim oblicima seksualnog zadovoljstva bez
osjeaja krivnje. To se nee promijeniti dok ne nauimo ovu
vrijednu i osnovnu lekciju: Nema potrebe osjeati krivnju oko bilo
kojeg oblika seksualnog izraavanja koji se nalazi unutar naeg
sustava vrijednosti te ne kodi drugoj osobi. Jo vanije, bez
obzira to ljudi misle ili kau ono nije niti "ispravno" niti
"neispravno". Imajte na umu da krivnja nije nita drugi doli moralni
sud nametnut od vanjskog autoriteta.
61
RELIGIJSKA KRIVNJA
Religija je uinila mnogo za razvijanje i usaivanje dubokih
osjeaja krivnje. Moe preuzeti zasluge za istoni grijeh krivnje, jer
je krivnja sredstvo kojim religija kontrolira svoje sljedbenike.
Kroz pogrenu interpretaciju savrenstva mnoge denominacije
usauju osjeaj krivnje u one koji ne doseu njihove moralne
vrijednosti koje se temelje na njihovo interpretaciji svetih knjiga.
Zaponu premisom da je sav sud utemeljen na savrenstvu.
Savrenstvo, kau, je "dobro", nesavrenstvo je "loe". Ova
pogrena interpretacija savrenstva je ograniila razumijevanje
pravog znaenja rijei. Kada biste stavili deset tisua istih
predmeta pod mikroskop vidjeli biste da niti jedan nije identian.
Bioloka je, fizioloka, psiholoka i metafizika injenica da se
svako bie primjetno razlikuje. Svaki pojedinac je izraz Kreativne
Inteligencije. Savrenstvo, i sve ostalo, su relativni.
Wallace Stevens je to rekao ovako:

Dvadeset ljudi koji prelaze most
u selo,
je dvadeset ljudi koji prelaze dvadeset mostova
u dvadeset sela...
Neke religije su, oekujui da dvoje ljudi percipiraju Boga,
Istinu i svete tekstove na isti nain, osudile svoje sljedbenike na
neuspjeh.
Paradoksalno, da bi bili "savreni" morate imate neke mane.
Mane su sredstva preko kojih uite rasti i koja potiu ovjeanstvo
na stvaranje. Ne imati mana znai ne imati potrebu razvijati se
mentalno, emocionalno ili duhovno. To znai da si moramo
dopustiti slobodu za mentalni, emocionalni i duhovni rast neokaljan
krivnjom.
Onome tko je programiran da vjeruje kako je sav grijeh "lo"
teko je vidjeti vrijednost, i ak ljepotu u grijehu i pogreci. Religija
kae da je grijeh "lo", ali malo sveenika bi poreklo da uimo na
62
grekama. Razlika bi mogla biti uimo li ili ne neku posebnu lekciju

koju nas ele nauiti!
Neka od najveih svjetskih postignua ostvarili su pojedinci
koje su njihove mane potakle na kreativan napor. Ako proitate
biografiju bilo kojeg velikog mukarca ili ene koji su znatno
pridonijeli ovjeanstvu, bez iznimke ete vidjeti osobu s manama,
veinu kojih je drutvo oznailo kao "grenima". Svjesnost o
ovome bi vam trebala omoguit da postavite vlastitu krivnju u
kontekst. Krivnja je bespotrebna i destruktivna. Dovoljno je
posjedovati elju za nadii tzv. "nesavrenosti, grijehe i pogreke".
SAMONAMETNUTA KRIVNJA
Najdestruktivniji oblik krivnje je samonametnuti. To je krivnja
koju su sami nameemo kada mislimo da smo prekrili vlastiti
moralni kod ili moralni kod drutva. Zapoinje kada pogledamo
nae prethodno ponaanje i uvidimo da smo napravili nerazuman
izbor ili radnju. Pregledamo to smo uinili u svjetlu naeg
trenutnog vrijednosnog sistema, bilo to kritiziranje drugih, kraa,
varanje, laganje, pretjerivanje, krenje vjerskih pravila ili neki drugi
in za kojeg mislimo da je neispravan. Krivnja koju osjeamo je u
veini sluajeva pokuaj da pokaemo kako brinemo i kako nam je
ao zbog uinjenog. U biti se kanjavamo za uinjeno te
pokuavamo promijeniti povijest, a ne shvaamo da se povijest ne
moe promijeniti.
Velika je razlika izmeu osjeaja krivnje i uenja iz prolosti.
Samonametnuto kanjavanje krivnjom je neurotiki put s kojeg
morate sii ako elite razviti potpuno samopouzdanje. Osjeanje
krivnje ne razvija samopouzdanje. Ono e vas uiniti zatvorenikom
povijesti i uiniti nepokretnim u sadanjosti. Gajenjem krivnje
bjeite od odgovornosti ivljenja u sadanjosti i kretanja prema
budunosti.
63
KRIVNJA UVIJEK DONOSI KAZNU

Krivnja uvijek donosi kaznu. Kazna moe biti raznih oblika
ukljuujui depresiju, osjeaje nedostatnosti, nedostatak
samopouzdanja, nisko samopotovanje, asortiman tjelesnih
poremeaja i nesposobnost da volimo sebe i druge. Oni koji ne
mogu oprostiti drugima te su im srca puna gnjeva su oni ljudi koji
nikada nisu nauili oprostiti sami sebi. Oni su ispunjeni krivnjom.
Ignorirati svoje pogreke je jednako tetno kao i prihvaanje
krivnje koju su uzrokovale. Pogreke treba tretirati kao esticu
praine u oku. im identificirate problem nemojte se osuivati niti
osjeati krivo zato to ga imate. Samo ga se rijeite. im to prije
uinite, prije ete biti slobodni od boli koju vam nanosi. Samo onda
ete moi ivjeti kreativan ivot, graditi samopouzdanje i izraziti
svoj beskrajni potencijal.
UITI IZ PROLOSTI
Uiti iz prolog ponaanja je vano za razvijanje potpunog
samopouzdanja. Ali osjeati krivnju zbog onoga to ste uinili nije
jednako uenju iz prolosti. Uiti iz prolosti znai prepoznati svoje
greke te odluiti nikada ih ne ponoviti, koristei svu svoju
sposobnost i Svijest.
Mentalno se bievati zbog onoga to ste uinili ili troenje
vrijednog vremena i energije na krivnju, sram ili bezvrijednost nije
dio ove lekcije. Takve vas negativne emocije samo spreavaju od
promjene vaeg trenutnog ivotnog iskustva jer je vaa
dominantna pozornost fokusirana na prolost.
Nitko ne moe ivjeti u prolosti i kreativno funkcionirati u
sadanjosti. Va um ne moe se nositi s dvije stvarnosti u isto
vrijeme. Va ivot reflektira ono to vas zaokuplja. Ako svu ili
veinu svoje pozornosti pridajete onome to ste rekli ili trebali rei i
uinit vaa e sadanjost biti ispunjena frustracijama, tjeskobom, i
zbunjenou. To je previsoka cijena. Puno je bolje oprostiti si, i s
pozitivnim stavom nastaviti u budunost.
64
ZAPAMTITE VI UVIJEK DAJETE

SVE OD SEBE
Uvijek dajete sve od sebe. Zapamtite to dobro i nemojte
zaboraviti! Svaka vaa odluka i radnja je utemeljena na vaoj
razini Svijesti u tom trenutku. Ne moete nikada biti "bolji od"
trenutne razine Svijesti, jer je ona jasnoa kojom pojmite bilo koju
situaciju. Ako je vaa Svijest iskrivljena vi ete imati iskrivljeno
iskustvo, a tada ete moda kazati ili uiniti stvari koje ete kasnije
poaliti.
Budui da je vaa Svijest uvijek fiksirana na odreenoj razini,
togod vi napravili ili ne, togod rekli ili ne, to je ono najbolje od
vas, ak i ako je iskrivljeno ili nerazumno. Jednostavno ste imali
samo jedan izbor i on je vezan uz vau trenutnu Svijest.
VI NISTE VAE RADNJE

Vae radnje su samo sredstva koja koristite za ispunjavanje
dominantnih potreba. Mogu biti "razumne" ili "nerazumne", ali to
vas ne oznaava kao "dobrog" ili "loeg": Na samom izvoru vaeg
Bia vi ste duhovno savreni pojedinac koji u ovom trenutku
moda djeluje prema neispravnoj Svijesti.
Svete knjige jasno kau da ste stvoreni na "sliku i priliku
Boga". Ako je to istina onda ste ve savreni, ali vas vaa trenutna
Svijest spreava od te realizacije. Kako budete prihvaali tu istinu,
tako ete biti sposobniji izraziti to savrenstvo. Pomae se prisjetiti
da Bog ne odbacuje neispravne proizvode!
65
VODITE DNEVNIK KRIVNJE

Ovo je jedan osobni pokus koji vam moe biti zanimljiv i
koristan. Sljedeih 21 dan vodite dnevnik krivnje. Promatrajte sebe
kroz ova tri tjedna. Zabiljeite sve detalje:
1. Svaki put kada pokuate nekome nametnuti osjeaj krivnje.
2. Svaki put kada netko pokua vama nametnuti osjeaj
krivnje.
3. Svaki put kada si sami pokuate nametnuti osjeaj krivnje.
inei ovo postati ete svjesni koliko vremena troite na
igranje igre krivnje. Svaki put kada pokuate sebi ili nekome
nametnuti osjeaj krivnje zaustavite se odmah i napravite
korekciju. Ovo e promijeniti vae navike i uskoro ete prestati
igrati tu igru uope.
Svaki put kada osjetite da vam netko namee krivnju dajte im
do znanja da to vie nema uinka na vas. rtva mora
eksploatatoru dati do znanja da vie nije ranjiva. Nee vam
vjerovati od prve jer su vas dugo manipulirali krivnjom. Ali kada
jednom shvate da vama vie nije potrebno njihovo odobravanje te
da ne elite igrati tu igru s njima, prestati e koristiti krivnju kao
sredstvo kojim vas eksploatiraju.
66
Tajna #6: POZITIVNA MO

LJUBAVI
Ljubav je inspirirala knjige,
pjesme, umjetnika djela, velike
pothvate i ak utjecala na smjer
povijesti. To je veza koja spaja
ovjeanstvo.
Mnoge su definicije ljubavi,
ali svaka je neadekvatna.
Ljubav se u rjeniku moe nai
izmeu "dopadanja" i "poude".
I moda ba tu pripada!
Da bismo razumjeli to je ljubav prvo moramo razumjeti to
nije. Ljubav nije mrnja, nasilje, ambicija ili natjecanje. Nije
zaljubljenost. Zaljubljenost se usredotuuje samo na vanjske crte
te je samo oblik osvajanja, a to prilii osobnoj potrebi koja je
neizbjeno praena razoaranjem.
Primjerice ena se uda za mukarca jer je zgodan, a onda mu
kae da misli samo na svoj izgled. Uda se za njega jer je
inteligentan, a onda se osjea glupo i optuuje ga da zna sve. Uda
se za njega jer je odan i razuman, a onda ga smatra dosadnim i
suhoparnim. Uda se za njega zbog novca, a onda je nesretna jer
on samo misli o poslu. Uda se za njega jer je seksi, a onda
prigovara jer je seksualno privlaan drugim enama. I tako dalje, i
tako dalje! Ovi primjeri nisu ljubav, nego zaljubljenost. Isti se
primjeri mogu primijeniti i na mukarca.
Ljubav nije seks. Seksa moe biti i bez ljubavi, a ljubavi bez
seksa. Ali kada se ljubav i seks udrue rezultat je prekrasno,
duhovno iskustvo neusporedivo s bilo kojim drugim.
67
to je onda ljubav? Ljubav je privlana, sjedinjujua, skladna

Sila Svemira.
Ljubav je elja da se podupre osobu u njenim nastojanjima. To
je pomaganje drugoj osobi da raste emocionalno, mentalno i
duhovno. Vie od svega ljubav je doputanje drugoj osobi da bude
ona sama te prihvaanje te osobe takva kakva je, bez pokuaja
promjene.
Problem u mnogim vezama jest da je ljubav jednostrana. Kako
bi veza bila uravnoteena morate davati, ali isto tako oekivati i
zauzvrat. Vae se potrebe moraju zadovoljiti isto tako kao i one
vaeg partnera. Kompulzija da se nastavi davati bez oekivanja
iega zauzvrat, ili da se nastavi primati bez davanja ne podupire
ideju iskrene ljubavi.
Voljeti znai voljeti. Toka! Ne podrazumijeva uvjete poput:
"Voljet u te ako..", "Volim te dok god ti.." ili "Voljet u te kada.."
Ljubav koja podrazumijeva uvjete nije nita drugo doli emocionalna
ucjena.
Djetetova sposobnost da voli se obino razvije do druge
godine. Zato je u ovom periodu vano graditi djetetovo
samopotovanje. Dijete mora nauiti da je prihvaeno takvo kakvo
je i da davanje (ili ne) ljubavi ne ovisi o njegovim radnjama.
Mlade djevojke esto ne naue da mogu biti voljene radi onog
to jesu. Misle da trebaju mukarca kako bi se osjeale voljeno i
vrijedno. esto e se udati za prvog mukarca koji im kae ono to
ele uti da ih se voli. Osjeajui njenu inferiornost mukarac e
esto igrati na njen osjeaj nedostatnosti i pokuati dominirati
njom. Budui da ona zapravo ne voli samu sebe, opsesivno e
traiti odobravanje i ljubav koju nije dobila kao dijete. Dobri su
izgledi da e zavriti kod brakorazvodnog odvjetnika ili s muem
koji je alkoholiar, mentalno, tjelesno ili emocionalno nasilan, ili
moda neto jo gore. Ovo se moe izbjei izgradnjom
samopouzdanja, samo prihvaanja i prihvaanja drugih rano u
ivotu.
U vezi je vano sauvati ljubav. Kako biste to uinili, bitno je
shvatiti da niste par ili dvojac ili neto drugo. Bez obzira na
pjesnike slike doslovno je nemogue stopiti dva ljudska bia u
68
jedno. Vi ste jednostavno dva razliita pojedinca koji imaju puno

toga zajednikog. Na svijet ste doli sami, a tako ete i otii.
Prava je ludost obeati nekome da ete ga voljeti zauvijek.
Iako je to prekrasno za uti, to je samo prazno obeanje.
Razmislite o tome na trenutak. Ne moete raunati da e vas va
partner voljeti zauvijek, bez obzira to kae jer je ljubav iskustvo
koje se mjeri u trenucima. Jueranja ljubav je potroena,
sutranja jo nije tu, a dananju treba zavrijediti.
injenica je da e se ljubav nastaviti samo onoliko dugo dok
svaka osoba ispunjava potrebu i doprinosi vezi. A ljubav se mora
nastaviti kako bi veza opstala. Zakonski ugovor nije dovoljan!
Kako bi sauvali ljubav partneri ne smiju pokuavati mijenjati
jedan drugoga. To se dogaa preesto i uvelike doprinosi
razvodima.
Ljubav, romansa i uzbuenje su mogui kada partneru
dopustite da izrazi svoju individualnost. Veza e postati vra
kada se ne gui nerazumnim zahtjevima i oekivanjima. to se
samostalnije osjeate, vie ete cijeniti svog partnera. Iskrena
ljubav ovisi o iskrenoj slobodi. Samo oni koji su slobodni si mogu
priutiti da vole bez zadrke.
Vrijeme provedeno skupa treba biti posveeno ljubavi i
dijeljenju onoga u emu oboje uivate. To e eliminirati dosadu i
odrati vezu ivom. U ovom je pogledu vitalno razvijanje
romantine osobnosti. Bez romanse ivotu nedostaje magnetizma,
pa ju je bitno kultivirati. Romantina osobnost e poveati va
magnetizam i omoguiti vam da privlaite ljude, dogaaje i
okolnosti koje elite. Svi mi trebamo romansu u ivotu, i zahvalni
smo onima koju ju stimuliraju i potiu.
Svi ele biti voljeni. Svaki stranac kojeg susretnete iznutra
plae: "Molim te voli me." Ponekad je to teko opravdati u svjetlu
naih radnji, ponekad pojedinci sami ne prepoznaju ovo kao
unutarnju glad koju osjeaju.
Veina ljudi misli da ih se ne voli dovoljno, zato jer ne mogu
opet zadobiti onaj osjeaj ljubavi koji su imali kao djeca. I tako idu
kroz ivot pokuavajui ponovno stei tu jednu savrenu emociju
69
traei ju izvan sebe.

Pogledajte svoj ivot. Idete u trgovinu radi namirnica, na
predavanja radi edukacije, kod doktora radi zdravlja, kod
graevinara radi gradnje kue, kod frizera radi frizure, u duan radi
odjee. Tako je i s ljubavlju. Idete drugima radi ljubavi. Kao mrkva
ispred koja se njie ispred konja, ljubav je tamo, ali izvan dosega.
PRESTANITE TRAITI NEKOGA DA

VAS VOLI!
Ako traite nekoga da vas voli kroz ivot ete ii razoarani.
Ljubav poinje s voljenjem sebe. Dok prvo ne volite sebe neete
moi pronai ljubav u drugome. Ljubav ete nai tek kada budete
generirali ljubav te ju isijavali dok ne obavije sve i svakoga.
No zapamtite da ne moete dati ljubav drugoj osobi. Vi
moete samo voljeti. To znai nauiti voljeti svoj um, misli, tijelo,
ivot i boansku mo u vama. Nauite voljeti stvari poput stabala,
cvijea, ivotinja, zrake sunca i svega to vidite, dotaknete i
osjetite. Jeste li primijetili kako neki ljudi uvijek imaju problema s
automobilima? A opet neki ljudi "razgovaraju" sa svojim
automobilom te se on nikada ne kvari. ini se da i neive stvari
osjeaju ljubav. Apsurdno? Znanstveno je dokazano da atomi
metala reagiraju drukije na razliite osobnosti.
Voljeti je jedna od naih najjaih potreba. Bihevioralni su
znanstvenici otkrili negativne poremeaje osobnosti uzrokuje
nedostatak voljenja, a ne ljubavi. Jedan je ovjek to dokazao
vodei ustanovu za delinkvente. Svakom djetetu u domu je dana
ivotinja za koju se moralo brinuti i nauiti ju voljeti. Za mnoge od
njih to je bilo prvo bie koje su mogli voljeti. Uspjeh u rehabilitaciji
ove djece je bio golem i to jednostavno jer ih je nauio voljeti.
70
INITI DRUGIMA
Misao da ne moemo voljeti drugog dok prvo ne nauimo
voljeti sebe se na povrini ini vrlo sebina. Ali nije ako shvatimo
da smo povezani sa svakom osobom na planetu. Jednako kako su
nae glave spojene na naim ramenima, nae ake na rukama,
naa stopala na glenjevima, tako je i svaka osoba ekstenzija
svake druge. Infekcija u jednom dijelu ljudskog tijela utjee na itav
organizam. Ozlijediti drugu osobu mentalno, fiziki ili emocionalno
zapravo znai ozlijediti samoga sebe.
Iz tog razloga ne moemo rei: "Briga me za ostatak svijet,
samo sam ja vaan." Umjesto toga treba nam biti elja podii
svijest ovjeanstva, jer je ljudska vrsta, kao i lanac, jaka koliko i
najslabija karika.
NEKI VANI ASPEKTI LJUBAVI I

NJIHOV ODNOS S VAIM
INDIVIDUALNIM NAPRETKOM
Ostanite smireni i volite bez obzira na okolnosti. Ljubav nije
mirno stanje ve osvajaka sila. Ako vam netko uini neto
naizgled nepravedno ili nepoteno, nauite oprostiti toj osobi jer
oprost je dio ljubavi. Nainite mentalnu zabiljeku te situacije kao
lekcije. Nain na koji se suoite s tim iskustvom odreuje jeste li
shvatili znaenje ljubavi. Ako ga shvaate onda ete moi oprostiti,
znajui da e sve zavriti dobro. Poloiti "testove iz ljubavi" znai
dosei nove dimenzije uspjeha, napretka i ispunjenja.
Nauite voljeti sve to vam se dogodi jer vam ta iskustva daju
ansu da rastete u svijesti ljubavi. Kaite si nekoliko puta dnevno:
"Rastem u svijesti ljubavi." Obogatit e vae ivote na velianstven
nain.
Mnogo ljudi ide kroz ivot mrzei, kritizirajui i osuujui druge
zbog vlastitog nedostatka ljubavi. To su negativni ljudi. Njihov je
talent sputati drugima koristei sarkazam te ih nagnati da se
71
osjeaju nedostatno i beskorisno, a ovi se, posljedino, povuku ili

jednostavno predaju. Negativni ljudi ne izraavaju ljubav, priznanja
i komplimente jer uvijek moraju rei ono to misle, koliko god to
bilo destruktivno. Svoje verbalno neprijateljstvo opravdavaju kao
"konstruktivnu kritiku", "iskren odnos" ili ak "objektivnu procjenu":
Njihov je najvei talent pronalaenje i identificiranje slabosti, a ne
snaga u drugima.
Prije nekoliko godina odrala sam seminar za parove. Za
jedan su projekt trebali nabrojati deset stvari o svom partneru. A
tko prvi zavri dobio bi nagradu. Zanimljivo, ali ne i iznenaujue,
dok je prva osoba ve zavrila svoj popis neki jo nisu zapisali niti
jednu stvar. Ti su ljudi bili nevoljni ili nesposobni napisati jednu
pozitivnu osobinu o osobi s kojom dijele ivot.
Ope je znanje da biljke bujaju i rastu kada im se govori
pozitivno i hvali ih. No kada ih se osuuje i odbacuje one krljaju ili
ak venu. Ako imamo ovakav uinak na biljke, zamislite uinak koji
imamo na druga ljudska bia!
Pozitivna Mo Ljubavi odreuje koliko ete uspjeni biti u
ivotu. Kako biste bili uspjeni morate uspjeno rjeavati stvari. Tri
su naina da se ovo ostvari: obavite zadatak samostalno, udruite
se s nekim da vam pomogne ili okupite ekipu i meusobno si
pomaite.
Prva je metoda najea, ali i najograniavajua jer ste
limitirani na koliinu vremena i truda koji vi osobne moete uloiti.
Kada proitate biografije ljudi koji su puno postigli primijetit ete da
su obino postali uspjeni kada su svoj rast proirili kroz napore
drugih. Drugim rijeima obavljali su stvari uz pomo drugih, ili
pomaui drugima.
Pomagati je slabo poznata tajna uspjeha. Vi obavljate svoje
stvari pomaui drugima da obave svoje. Moete postati uspjeniji
nadzornik, menader ili ef pomaui onima ispod sebe. Kod
uitelja je uspjeh vezan uz pomaganje ueniku. Uspjeh dolazi kada
pokae ueniku kako mogu dobiti to oni ele, a ne on. Svaki
odnos moe rasti i napredovati jednom kada nauimo pomagati
drugima.
72
Ljubav je sredstvo kojim pomaemo drugima da budu

uspjeni. Ona se izraava u sposobnosti da se drugi osjeaju
vano, ivo i sposobno za osobni napredak. Ljude moemo
stimulirati da iskoriste svoj bezgranini potencijal priznanjima i
uvjerenjima te isticanjem pozitivnih osobina. Najvei dar koji
moemo pokloniti drugome jest otvoriti im oi po pitanju njihove
veliine, po pitanju potencijala za koji nisu bili svjesni da postoji. U
tome je bit "voljenja svog susjeda".
No pomagati drugima nije jednosmjerna ulica. Ohrabrujui
druge i istiui njihove vrline mi istovremeno pomaemo i sebi. Ne
samo da to zadovoljava nau vlastitu potrebu za voljenjem nego
svako pozitivno djelo stvara jo pozitivniji odgovor i poveava nae
potpuno samopouzdanje.
Emmet Fox je dobro rekao: "Dovoljno ostvarenje ljubavi e
savladati sve. Ne postoji tekoa koju ljubav ne moe pobijediti,
bolest koju ne moe zalijeiti, vrata koja ne moe otvoriti, krivnja
koju nee premostiti, zid kojeg nee sruiti, grijeh kojeg nee
iskupiti. Ljubav e vas uzdignuti do najvie dimenzije."
Ja volim sve to radim. Volim svoj posao. I volim pisati ovu
knjigu za vas!
73
Tajna #7: UM
Do
dananjeg
dana
relativno se malo zna o umu i
njegovu glavnom alatu, mozgu.
to vie mislimo da znamo, to
vie imamo za nauiti.
Um je kao i elektricitet
iskoristiva sila koja postoji i
nastavit e postojati vjeno.
Njegova
mo
zapanjuje
matu. I dok znanost svaki dan
saznaje sve vie i vie o njegovu ogromnom potencijalu, mi ne
trebamo ekati gotovi nacrt kako bismo potpuno iskoristili ono ime
smo prirodno obdareni.
to due ekate, to due prouavate i istraujete, to ete
dalje biti od onoga to zaista traite. Ne trebate gledati dalje od
onoga to je ve u vama kako biste pronali samopouzdanje i mo
za rjeavanje svih vaih problema te kako biste uinili ivot
onakvim kakvim ga elite.
Mo koja vas je stvorila nije to uinila kako biste vi morali
proitati knjigu, odsluati teaj ili ekati znanstveno dostignue da
iskusite ivot do njegova maksimuma. Odgovori su oduvijek bili u
vama. Oduvijek ste posjedovali mudrost, intuiciju i mentalne
resurse za izraziti svoj ivot potpuno i savreno.
Ljudi svugdje trae, mole, bore se i tee samopouzdanju,
duhovnom razvoju i materijalnim posjedima, nesvjesni da im nitko i
nita izvan njih ne moe pomoi. Ne mogu im pomoi njihove
obitelji, njihovi prijatelji, njihovi efovi, vlada pa ak ni religija.
Razlog tomu je toliko jednostavan da ga veina ne vidi. Glavni
Uitelj podsjetio je svoje sljedbenike: "Kraljevstvo nebesko je u
vama." Dvije tisue godina nakon toga veina ljudi jo nije
74
razumjela poruku da smo obdareni sposobnou da izaberemo te

potencijalnom moi da postignemo sve to elimo.
Edukacija, vlada i religija su zajedno stvorili atmosferu
zavisnosti koja pojedinca dri u mentalnom ropstvu. Radi toga
veina ljudi pomo trai izvan sebe. ele da svatko, a pogotovo
Bog, za njih uine ono to trebaju initi sami za sebe. Nesvjesni su
da se sva mudrost, intuicija, savrenstvo, ljubav i sposobnost koju
trebaju nalazi unutar njih te da te velike moi ekaju kada e ih
osloboditi.
INKORPORIRANI VI
Tri primarne faze Uma su Svijest, Podsvijest i Nadsvijest.
Tokom ovog objanjenja morate imati na umu da vi nemate tri
uma. Imate samo jedan Um s tri faze. To je isto kao i zrak. Ne
postoji moj zrak i va zrak. Postoji samo sveprisutan zrak i svi mi
koristimo samo dio njega. Tako je i s Umom. Va um je dio jednog
Univerzalnog Uma i sastoji se od tri faze. Granice meu njima se
ne mogu jasno odrediti pa su nazivi precizniji nego faze koje
predstavljaju.
Kako biste ivjeli kreativan ivot i ostvarili potpuno
samopouzdanje potrebno je da se upoznate s trima fazama svog
uma i razumijete njihove primarne funkcije. Ovaj pothvat gdje sve
faze radi zajedno nazivam INKORPORIRANI VI.
Sve to nam se dogaa emocionalno, mentalno, tjelesno i
duhovno je rezultat onoga to se dogaa u naem umu. To je
ogromna elektrina energija koja je sposobna tono reproducirati
sve osjeaje, misli, osjete, prizore, zvukove i stimulanse iz
vanjskog svijeta.
Razmislite o svojim oima i kako sjajno rade u tandemu s
vaim mozgom te vam omoguuju da vidite. Zapravo ne vidite s
oima. Vae oi alju poruku u va mozak, i mozak je taj koji vidi,
projektira i slika na temelju vibracija koje "vidite". Elektrine
pulsacije su oblici energije koji imaju mo u vanjskom svijetu
stvoriti sve to vi precizno zamislite u unutarnjem svijetu vaeg
75
uma. Kontrolirajui svoj um vi kontrolirate svoj ivot.

Kada su podijelili atom znanstvenici su otkrili da se ogromna
mo proizvodi kada iskoristimo nevidljive valne duine energije u
svemiru. Muhamed je govorio o toj moi kada je rekao: "Podijelite
atom i u njegovu ete srcu pronai sunce." Va je um zapravo
ogromni ciklotron za dijeljenje atoma. Sposoban je otpustiti struju
dinamine kreativne energije koja e oblikovati bilo koju sliku na
svojoj nevidljivoj grai te ju nainiti u vanjskoj stvarnosti. Misao
naeg uma ima sposobnost privui sebi sve potrebne elemente za
stvaranje svega onoga to elite.
Za vrijeme slanja raketa u beskonanu prazninu vremena i
prostora u svemiru su otkrivene velike elektromagnetske sile. Ove
sile djeluju po zakonima privlanosti i odbojnosti. To su isti zakoni
koji kontroliraju gravitaciju na zemlji, suncu i zvijezdama. Slina
elektromagnetska sila postoji u vaem umu gdje je vaa krv,
uglavnom slana otopina, najvei vodi elektriciteta. Razmislite
kakva je to Inteligencija koja je smislila zapanjujui sustav u kojem
se struja ivaca iz mozga trenutano prenosi u sve ostale dijelove
tijela. Ta Inteligencija djeluje kroz va um kako bi stvorila ono to
vidite i drite tamo.
Elektricitet je magnetian. Svijet je pun elektriciteta. Vae tijelo
isto tako. Morate graditi stalnu Svijest o toj injenici te nauiti
stvarati magnetizam kojim ete privlaiti, a ne odbijati stvari koje
elite u ivotu.
ZAKON MENTALNOG MAGNETIZMA

Zakon mentalnog magnetizma kae da ete sebi privui ono o
emu najupornije razmiljate. Ovdje se moramo prisjetiti neega
to smo rekli ranije: nitko nije to misli da je, nego to misli, to i
jest!
Zakon mentalnog magnetizma je slian prirodnom zakonu
magnetizma. Dat u vam primjer. Kada biste uzeli eljezni magnet
on bi privlaio sve eljezno. Ali bi privlaio samo eljezo, a odbijao
sve druge materijale. SLINO PRIVLAI SLINO. Zato je
76
magnet takav kakav je? Jednostavno jer su sve njegove molekule

usmjerene u istom smjeru. Njihova snaga privlaenja je spojena.
Obine molekule metala privlae i guraju jedna drugu. Implicitno u
ovom fenomenu jest vrijednost jedinstvene svrhe.
emu god pridate svoju dominantnu misao, bilo to bolest ili
zdravlje, uspjeh ili neuspjeh, obilje ili nedostatak, ljubav ili mrnja,
privlaiti ete objekt vae pozornosti. Vae modane stanice
emitiraju magnetske misaone valove koju mogu putovati u
beskonanost. Svaka stanica je stanica elje te se spaja s drugima
i one ine sumu vaih elja, bile one negativne ili pozitivne.
Vano je znati tono to elite, inae ete privui samo zbrku.
Moda mislite: "Ne elim bolest, a ipak sam bolestan." Ali o emu
najupornije razmiljate? emu pridajete svoju dominantnu
pozornost? Bolesti!
Ernest Holmes, uveni uitelj i metafiziar, je dobio upit od
teko oboljelog prijatelja. Zamolio je Holmesa da se pobrine za
njegovu bolest Ernest mu je odgovorio: "Tvoja bolest se, ini se,
zna brinuti za sebe. Hajdemo se pobrinuti za tvoje zdravlje!"
Zapamtite, SLINO PRIVLAI SLINO. Stvarate vie onoga na
to se fokusirate!
Ljudi koji nisu na isto s onim to ele konzistentno privlae
stvari koje se ine nekonzistentne s njihovim eljama. Svi na
povrini ele stvari poput uspjeha, prijateljstva, ljubavi, sree i
sigurnosti, ali zato to se fokusiraju na ono to ne ele oni ne
privlae one stvari koje ele. Ovaj princip razumije tek jedan ovjek
u deset tisua.
Ako upitate ljude da vam naprave popis svojih najvanijih elja
primijetit ete neto vrlo slino kod njihovih lista. Stvari na popisu
imaju neto zajedniko: sve su pozitivne. To je stoga to mi sebi i
drugima priznajemo samo one stvari pozitivne prirode. Nitko
nikada ne kae da eli biti bolestan, neuspjean, siromaan,
nesretan ili nesiguran. Svi ele suprotno. Ali evo zapanjujue
injenice: kao i kod magneta s njegovim suprotnim odbijajuim
polovima, tako i svaka naa POZITIVNA ELJA ima NEGATIVNU
ELJU koju ne elimo priznati, a esto nismo ni svjesni da postoji.
Zato je bitno da uvijek znamo tono to elimo jer emo zbog
77
zakona o mentalnom magnetizmu uvijek privlaiti nae iskrene

potrebe. On ne privlai eljice i hirove.
Veina ljudi kae da eli uspjeh, ali istina je da ga zapravo ne
ele. Ne ele napraviti stvari koje e im donijeti uspjeh. Ljudi nisu
uspjeni zato jer imaju novca. Oni imaju novca zato jer su
uspjeni. Veina nas eli rezultate uspjeha, ali ne i odgovornost
koja dolazi s njima.
Sa svim znanjem, edukacijom i obukom koja nam je dostupna
danas je tee ne uspjeti nego uspjeti. Ali uspjeh plai veinu ljudi
te oni podbacuju jer se podsvjesno boje uspjeha.
Postoje oni koji kau da ele prijateljstvo ili ljubav, ali
kriticizam, mrnja, ljubomora, zavist i osveta dominiraju njihovom
pozornou. Postoje oni koji kau da ele popularnost i priznanje,
ali istovremeno ele i privatnost. Postoje oni koji kau da ele
sreu, ali su depresivni, ljuti, odbijeni, ozlojeeni i puni
samosaaljenja. Popis se nastavlja unedogled. Jednostavno dajte
svoju dominantnu pozornost onome to zaista elite te e ono
emu dajete svoju pozornost biti vae radi zakona o mentalnom
magnetizmu.
Zakon o mentalnom magnetizmu se moe primijeniti i za
isijavanje vaih misli. Bacite kamen u vodu i vidjet ete krune
valove. Ti e valovi u konanici dosei obalu. Ako bacite dva
kamena razliite veliine njihovi bi se valovi susreli. U toj bi borbi
valovi veeg kamena bi pregazili manje valove. Isto je i s vaim
mislima. to je vea vaa misao, to je vee vae razmiljanje to
e lake savladati manje misli. Pozitivne misli stvaraju vee valove
koji su energiniji i jae vibriraju. Ove jae vibracije dosiu svoj cilj
jer, poput velikog kamena baenog u vodu, stvaraju vie i jae
valove.
Znanost sad moe izmjeriti misaone valove. U ispitivanjima su
subjekti razmiljali o odreenoj temi i projicirali misaoni val dok ga
nije pokupio i izmjerila fotografska sprava. Ako bi se subjekt
fokusirao na trokut, sprava bi producirala savrenu sliku trokuta.
Drugi uspjeni eksperimenti sastoje se od fotografiranje pitke
vode dok se nad njom moli i blagoslivlja. Preliminarne fotografije
vode su pokazale vrlo sitne vibracije, a kada je voda blagoslivljana
78
registrirano je znatno poveanje radijacije iz ega se zakljuuje da

se mo pozitivnog miljenja moe prenijeti na neivi predmet.
Svaki put kada poaljete negativnu misao vi automatski
sniavate magnetizam u vaem tijelu i umu. Misli o bolesti,
siromatvu, mrnji, ozlojaenosti, nedostacima i ogranienjima
iskljuuju vas od vae kreativne moi da magnetizirate i privlaite.
to se ovo ee dogaa to vi vie troite svoj izvor mentalne
moi, sve dok se, poput automobilskog akumulatora, ne isprazni.
Sreom moete napuniti bateriju i postati magnetizirani pojedinac
koristei svoje pozitivne misli i rijei. Zapamtite da pozitivna
energija stvara, a negativna energija unitava.
Vrijeme je da nauimo kako na um funkcionira i kako
koristei ispravne misaone procese moemo magnetizirati i privui
dobre stvari koje elimo u naem ivotnom iskustvu. U ovom emo
se poglavlju upoznati s prvom od tri faze umne moi:
NADSVIJEU.
NADSVJESNA FAZA UMNE MOI

Kreativni Um ili Inteligencija je dobivala razna imena od filozofa,
psihologa i mistika kroz vrijeme. Star i zanimljiv primjer tie se Mojsija
koji je uo glas iz gorueg grma te dobio upute da izvede izgubljena
plemena iz pustinje do slobode. Kada su ga upitali tko ga je uputio on im
je odgovorio: "JA SAM me poslao." Bez sumnje je mislio na Kreativnu
Inteligenciju koja se nalazi u svakom ljudskom biu.
Mojsijevo iskustvo demonstrira da se u svakom od nas nalazi centar
moi, podruje nepogreivih Apsolutnih Ideja, koji poznaje savreni put
za nas. Ovaj Izvor, kojem uvijek moemo pristupiti, nam daje informacije
koje trebamo kako bismo nali put iz neplodnih mjesta u produktivnija
polja. William James je to nazvao Transcendentalnom Moi Nadsvjesnog
Uma. Emerson je to zvao Univerzalnim Umom. Bez obzira na ime vjerujte
da postoji te da, budui da uvijek zna savreni put za vas, moete
pristupiti njegovu bezgraninom potencijalu za prihvat kreativnih ideja. Te
su vam ideje potrebne kako biste rijeili svoje probleme i stvorili ivot koji
prieljkujete.
79
VELIKI LJUDI SU KORISTILI OVU

MO
Moete
izgraditi
potpuno
samopouzdanje
koristei
svoj
bezgranini potencijal
kroz mo vaeg uma.
Ba kao to umjetnik
prvo sliku formira u
svom
umu,
zakon
magnetske privlanosti
vam moe donijeti ono
to detaljno zamislite.
Clara Barton je koristila
ovu mo. Zamislila je da pomae ljudima u nevolji i iz toga je
izrastao Crveni kri. Ivana Orleanska je ula glasove kojima ju je
Kreativni Um vodio do pobjede.
Biblija govori o ovoj unutarnjoj moi koja poznaje sve. Glavni
Uitelj ju je spomenuo kada je rekao: "Nisam ja taj, nego Otac
unutra koji ini sve." "Otac iznutra" je metafora za Univerzalni Um
ili Kreativnu Inteligenciju.
Veina ljudi vjeruje da postoji via sila koja kontrolira i ureuje
svemir. Koncept ove vie sile razlikuje se od pojedinca do
pojedinca i od grupe do grupe, ali veina e se njih sloiti da
postoji. Ako ste istog miljenja onda u konanici morate doi do
zakljuka da postoji neki nain na koji ta sila moe komunicirati s
nama i mi s njom, onako kako su veliki uitelji i mislioci to inili.
Kontaktiramo ju kroz Nadsvjesnu fazu naeg Uma.
To moemo ostvariti kada utiamo na svjesni um. Izrazito je
vano da uvijek imamo vremena biti mirni, utiamo na svjesni dio
uma i dopustimo Nadsvijesti da govori i navodi nas. Ne govori nam
na engleskom, francuskom, talijanskom ili bilo kojem drugom
80
jeziku. Govori nam kroz intuiciju, a ona se manifestira kao osjeaj

ili elja. Kada primimo intuitivne osjeaje od Nadsvijesti mi bivamo
navoeni k ljudima, mjestima ili okolnostima koje su nam potrebne
kako bismo ispunili nau kreativnu svrhu.
Lako moemo vidjeti kako se ova intuitivna mo izraava u
ivotinjskom kraljevstvu. Pogledajte kako ptica gradi gnijezdo.
Nitko ju nije nauio kako ga sagraditi. Oslanja se iskljuivo na
intuitivno vodstvo koje joj pokazuje kako da savreno sagradi
gnijezdo. U ivotinjskom svijetu to nazivamo instinktom, kod ljudi
intuicijom. Kada se otvorimo toj intuiciji koja navodi, ona nam
provedena kroz nae umove moe pokazati kako savreno
sagraditi nae ivote.
Zapamtite da je nadsvjesna faza uma domena apsolutnih
ideja. Ona poznaje savreni nain, stoga nikada ne moe biti u
krivu. Jednom kada joj nauimo vjerovati poet emo raditi manje
greaka jer e nas navoditi Beskonana Mudrost. Ovo je Izvor
mudrosti koji je vodio sve velike umove.
KREATIVNA MO KANALIZIRANA
KROZ ELJU
Kreativna Inteligencija kanalizira svoju Kreativnu Mo kroz
elju. Na je itavi svijet izgraen na magnetskim mislima onih koji
su imali elju za stvaranjem, za kretanjem unaprijed te za
voenjem ovjeanstva. elja je sjeme ispunjenja.
Kreativna Inteligencija vam govori kroz intuiciju. Ova intuicija
se manifestira kao elja za injenjem neeg kreativnog. elja svoju
magiju ostvaruje kroz mo simpatikog ivanog sustava. Kada
neto dovoljno jako elite, vaa elja biva utisnuta u vau
podsvijest. Emocija se zatim prenosi do ivaca i miia vaeg tijela
i vi ste nagnani ostvariti ju.
Najvanije za zapamtite kod elje jest da ukoliko imate elju
uiniti neto kreativno vi istovremeno posjedujete u sebi sredstva
ispunjenja. Kreativna vam Inteligencija ne bi dala tu elju da taj
81
potencijal nije mogu u vama. Drugim rijeima svaka elja koju

imate, bez obzira koliko nemogua ona izgledala, nosi u sebi
sposobnost i nain da ju uinite stvarnom. Svaka osoba koja je
napravila neto vrijedno zapoela je sa eljom. Veini tih ljudi
realizacija njihove elje se inila dalekom, no vjera u sebe i
Kreativnu Mo omoguila im je da razviju talente, vjetine i
sposobnosti da ju ostvare.
Ono to elimo rei jest da ono to vi elite upravo sada moe
postati stvarnost. Ako elite bogatstvo okolnosti e vas navesti na
put do njega. Ako elite prijatelje navest e vas do pravih ljudi. Ako
elite novi posao navest e vas do njega. Ali sve to se mora raditi
kroz vau Kreativnu Matu.
82
Tajna #8: ZLATNI KLJU

KREATIVNE MATE
Cijeli svijet je pozornica,
a svi su mukarci i ene puki glumci...
Shakespeare
U kazalitu se stvara "san" koji publika, ako se konformira
aristotelijanskom konceptu sna, prihvaa kao "stvarnost".
Ogranienja koji si postavimo su jednako nerealna kao i ono to se
odvija na pozornici jer smo mi odabrali prihvatiti ono to je fiktivno.
No dok moramo prihvatiti trenutnu stvarnost, mi nismo za nju
vezani zauvijek. Koristei nau matu moemo promijeniti
budunost.
Osobna ogranienja koja smo prihvatili mogu biti slomljena
bilo kada mi to poelimo. Moemo odbaciti stari scenarij i zapoeti
potpuno novu priu im uporno ponemo zamiljati to zaista
elimo. Drugim rijeima mi se sami moemo osloboditi ogranienja
koja nas sputavaju.
83
MATA UPRAVLJA SVIJETOM

Vanija od znanja je
mata. Ovo je izjavio jedan od
najveih svjetskih znanstvenika
i matematiki genij Albert
Einstein.
Mo mate je jedna od
najveih sila u svemiru. Ukupni
ljudski napredak je u direktnoj
vezi s kolektivnom matom.
Tokom svojih putovanja uvijek
sam zapanjena divovskom mreom zrakoplovnih kompanija.
Kakva je to velika mata bila potrebna da ih sve sastavi. Svaka
faza, od ovjekova prvog leta do multidimenzionalnog koncepta
masovnog zranog prijevoza je morala biti ideja u neijoj mati
prije negoli je mogla postati stvarnom. Kao i svi vizionari, ljudi koji
su se usudili zamisliti ideju multidimenzionalnog putovanja su prvo
morali nadvladati ogranieno razmiljanje onih koji su njihove ideje
proglasili nemoguima.
Leonardo da Vinci je zapisao ove proroke rijei na skici prvog
leteeg stroja: "ovjeku e izrasti krila." Njegov je stroj preletio
nekoliko metara, ali tadanje crkvene voe su etiketirale stroj kao
vraji instrument te su ga prisilili da ga uniti. Vrijeme je pokazalo
da je da Vinci bio u pravu. Sada mukarci i ene doista imaju krila!
Najdinaminiji aspekt mate je in formiranja mentalnih slika
onoga to jo ne postoji u fizikom svijetu. Jo jedna mo je
stvaranje novih ideja i idejnih kombinacija koje potie i koje se
temelje na prijanjem iskustvu. Kreativna mata nas vodi korak
dalje od pukog formiranja mentalnih slika. Ona ini da stvari
postanu stvarne. Kada kreativno zamiljamo neto i po prvi puta to
formiramo u naem umu, mi zapravo uzrokujemo da to postane
stvarno. Nae slike sadre kreativnu mo. One se mijenjaju kroz
mo Kreativne Inteligencije.
84
Stvarni nain na koji stvari postaju u vanjskom svijetu je

misterij. Ipak znamo da emo dobiti stabljiku kukuruza ako stavimo
zrno kukuruza u zemlju. Ne znamo tajnu prirode kojom materiju iz
tla koristi kako bi stvorila ovu novinu. Slika stabljike kukuruza je
zakljuana unutar zrna.
Ideja je sjeme koje posadite kada elite odreeni urod. Izrast
e to elite: kukuruz, penica, rajica, trave ili velebilje. Sve ovisi
o prirodi sjemena. Kakvu god ideju imate u svojoj mati, bila ona
negativna ili pozitivna, konstruktivna ili destruktivna, ona e privui
svoju vrstu. Slino privlai slino, ili ako citiramo filozofe: "Kako na
nebu, tako i na zemlji."
Kreativna mata je mona sila. Industrija itavih junih
Sjedinjenih Amerikih Drava bila je promijenjena kreativnom
matom jednog ovjeka. Jedne je veeri sjedio kod kue i
promatrao svoju maku kako pokuava izvui kanarinca iz kaveza.
Budui da su reetke titile kanarinca, maka je samo uspijevala
izvui hrpu perja. Taj je prizor pomogao ovjeku da vizualizira
eljeznu kandu koja izvlai pamuk is biljke. I tako je Eli Whitney
izumio divni stroj za pamuk.
Kreativna se mata moe iskoristiti za savladavanje problema
u svijetu. Ne smijemo nikada nijednu situaciju promatrati kao
beznadnu i nerjeivu. Uvjerenje da smo na putu samounitenja
nije istinito. Sumorni proroci smaka svijeta su tu od poetka
zapisane povijesti, ali su svaki put bili u krivu. Kada su stvari
izgledale najgore pojavili su se pojedinci s kreativnom matom koji
su nas poveli do jo veih postignua.
Svi su problemi zapravo preruene prilike. Kinezi su ovo
shvatili. Njihov je simbol za krizu nainjen od druga dva simbola:
jednog za problem i jednog za priliku. Imajui ovo na umu trebali
bismo pozorno ispitati svaku tzv. krizu u naim ivotima radi
skrivene prilike u njoj.
85
SVJESNA FAZA UMNE MOI

Svjesna faza umne moi je najograniavajua jer njene
informacije dolaze kroz pet osjetila: sluha, okusa, mirisa, opipa i
vida. Budui da nas naa osjetila mogu zavarati mi esto
prihvaamo pogrene koncepte, vrijednosti i uvjerenja koja su
prola kroz nau svjesnu fazu uma.
Svjesni um je objektivan. On promatra, racionalan je te se u
njemu nalazi naa volja. Svjesni se um moe usporediti sa
straarom na vratima koji uva prilaz podsvijesti. Svjesni um
pregledava sve nadolazee podatke i doputa u podsvijest samo
one koje pojmi kao "istini", iako to moda nije "istina", ve
pogrena uvjerenje.
Ono to vidimo kroz na svjesni um nas esto vara. Kada
pogledamo prema horizontu ini se kao da se nebo i zemlja
susreu, duga izgleda kao da nestaje u zemlji, a eljeznike
tranice kao da se spajaju u daljini. Ove iskrivljenosti su rezultat
lanih prikaza i poruka iz naeg svjesnog uma. Bolest, siromatvo,
briga, oaj i beznae su takoer pogreni prikazi koje smo
prihvatili od naeg svjesnog uma te ih odabrali programirati u na
podsvjesni um.
Da bismo se oslobodili ogranienja naeg svjesnog uma
moramo se okrenuti prema unutra i potraiti izvor Istine. Istina
moe doi samo iznutra. Nastaviti ju traiti izvana jest nastaviti s
iskustvom tih uvjeta koji nas sputavaju. Ba zato moramo posluati
intuiciju Nadsvjesnog Uma, proslijediti te informacije u na svjesni
um i namjerno programirati na podsvjesni um kako bismo stvorili
pozitivno iskustvo koje prieljkujemo. Kako bismo ovo uinili
moramo se okrenuti prema Dinu u nama.
BUENJE VAEG DINA

U prii o Aladinovoj lampi pria se o dinu koji je ispunio sve
Aladinove elje. Sve to je Aladin morao napraviti da ga prizove
jest protrljati lampu. Vi upravo sada unutar sebe imate puno
86
monijeg dina, spremnog da izvri svaku vau zapovijed. No ako

ovoga niste bili svjesni onda je mogue da je spavao godinama.
Vrijeme je da ga probudite!
Stoljeima su uspjeni ljudi intuitivno ili ne postajali svjesno da
i oni posjeduju mo koja e im sluiti ba kao din Aladinu. Zvali su
tu mo u pomo kada su stvarali velika umjetnika djela, skladali,
izumljivali, pisali, stvarali poslove itd. Biblijski pisci su znali o ovoj
moi kada su napisali: "to misli u srcu to si." Koristei "srce" kao
sinonim za podsvijest zapravo su govorili: "to misli u podsvijesti
to si."
Iako je sjajno talentirana i posjeduje neogranienu
sposobnost, vaa je podsvijest va sluga te joj se stoga mora
ZAPOVIJEDATI. Ne moe zapovijedati sama sebi. Ona je
automatizirani bezlian mehanizam koji e vjerno donijeti ono to
vi najupornije utisnete na njega. Ona je vrijedan, kompetentan i
pouzdan partner koji e vas opskrbiti s potrebnim informacijama
kako biste stvorili ivot koji prieljkujete.
Ranije smo rekli da naa podsvijest odgovora ovisno o
uvjerenjima i nazorima koja imamo u svjesnoj fazi uma. Va
svjesni um odabire to smatra istinitim, a va podsvjesni um
prihvaa sve to bez pogovora. Vano je napomenuti da e va
podsvjesni um prihvatiti neuspjeh jednako kao i uspjeh te e vam
pruiti sredstva za ostvarivanje bilo kojeg.
Ba u ovom trenutku vaa podsvijest radi ili za vas ili protiv
vas. Kroz va svjesni um ona osjea i biljei sva vaa tjelesna,
intelektualna, mentalna i emocionalna iskustva te sprema te
informacije za kasniju upotrebu. Suma ovih iskustava odreuje
vau trenutnu razinu Svijesti.
87
PROCES ISPRAVNOG
RAZMILJANJA
Na na svjesni um uvelike utjee naih pet osjetila stoga je
lako uoiti zato se zabunimo kada koristimo iskljuivo svjesni um
za pronalazak odgovora na nae probleme. Pet osjetila nam ne
prijavljuju istinu veinu vremena, pa prihvaamo, odbijamo i
povezujemo sve temeljeno na onome to moe biti pogreno
uvjerenje.
Gledati na situaciju i evaluirati informaciju na temelju samo
svjesnog uma jest gledati uinak umjesto uzroka. Radi toga
vrijednosno osuujemo sebe i druge. Radi toga evaluiramo sve to
vidimo, ujemo i osjeamo kao da je Istina. ivoti toliko mnogo
ljudi su ispunjeni problemima zato jer djeluju i donose odluke na
temelju onoga to percipiraju kroz svjesni um.
Mi se moramo nauiti gledati unutar sebe i traiti unutarnje
vodstvo od naeg Nadsvjesnog Uma. Dok se god oslanjamo samo
na svjesni um nastavit emo initi greke te emo postati
razoarani i frustrirani.
Ispravan misaoni proces bi bio ovakav:

1. Obratite se Nadsvjesnom Umu radi unutarnjeg vodstva.
Zapamtite da on ne moe biti "u krivu" jer dolazi od Vie
Inteligencije.
2. Koristite svjesni um kako biste programirali informacije u
podsvijest.
3. Zapovijedite podsvjesnom umu da djeluje na temelju tih
informacija.
88
INJENICE KOJE TREBATE ZNATI O

SVOM PODSVJESNOM UMU
1. Vaa podsvijest je stabilna i efektivna onoliko koliko je
kvalitetna i jasna informacija koju joj pruate.
2. Sve to ivo, repetitivno i emocionalno zamislite u
podsvjesnom umu e biti izneeno van i postati stvarnost
za vas.
3. Vaa e vam podsvijest privlaiti ono to shvaa da vi
prieljkujete.
4. Vaa podsvijest ne rezonira zato, ali biljei s visokom
vjernou sve to joj va svjesni um predstavi.
5. Vaa e vas podsvijest vui prema okolnostima, ljudima i
uvjetima koje prieljkujete.
6. Nee ispuniti vae ciljeve i elje automatski. Morate joj
tono rei to elite.
7. Kada joj kaete ona e upozoriti svjesni um da prepoznaje
prave prilike, ljude i okolnosti potrebne za ispunjenje vaih
elja.
KAKO PROGRAMIRATI SVOG DINA

Vaa podsvijest reagira na tri stvari:
1: VERBALIZIRANJE:
Velika je mo u rijeima. Rijei mogu izgraditi ili unititi va
ivot. One su vas uinile onim to sada jeste. Razgovor sa sobom
jest verbalizirano razmiljanje pa nain na koji razgovarate sa
sobom ima duboku posljedicu na vae osjeaje, radnje i
postignua. to si kaete zapravo odreuje sve to inite. Rijei
ak mogu promijeniti krvni tlak, kucanje srca i disanje.
89
Podsvijest bez pitanja prihvaa rijei kojima ju programirate,

bile one pozitivne ili negativne. Pozitivne izjave ili afirmacije
pomau graditi na ivot dok ga negativne izjave i afirmacije
unitavaju. Uzmite jedan trenutak sada i razmislite o ovome.
Koristite li neke od ovih negativnih afirmacija?
Ne volim svoj posao.
Puno se brinem.
Nikad neu imati novca.
Ne mogu prestati puiti.
Ne slaem se s tom osobom.
Nemam energije kao nekada.
Nemam dovoljno vremena za ono to elim.
Nemam strpljenja.
Takav sam.
Nemam talenata.
Potreban mi je odmor.
Nisam savren.
Ne mogu smraviti.
Imam previe za napraviti.
Teko upoznajem nove ljude.
Slabo pamtim.
Uvijek se prehladim.
Ne osjeam se ba dobro.
Ne mogu se sjetiti tuih imena.
Naravno popis moe ii unedogled, no dovoljno je dugaak da

vam pokaem kako sami sebe programiramo ponekad bez da to
shvaamo. Tada je podsvijest obvezana izvriti ove negativne
90
naredbe te mi iskusimo bolest, siromatvo, ogranienja i neuspjeh.

Morate nadzirati svoje razgovore sa samim sobom te
preokrenuti defetistike izjave. To moete napraviti tako da
programirate svoj um pozitivnom afirmacijom. Ponavljajte ih
stotinama puta dok ih vaa podsvijest ne prihvati kao stvarnost.
Ako uporno ponavljate da ste bolesni, vaa je podsvijest
obvezana uiniti vas bolesnim. Ako afirmirate zdravlje ona je
obavezna uiniti vas zdravim. Nikad ne isprobavajte suprotnu
situaciju gdje si u jednom trenutku govorite da ste sjajno, a onda u
iduem na neiji upit odgovarate da se osjeate "strano" samo
kako biste pridobili njihovo suosjeanje. Stalne izmjene poput ove
samo zbunjuju podsvijest. Ukoliko to inite neete biti sposobni
napraviti pozitivne promjene koje prieljkujete.
2: EMOCIJA
Emocija je nositelj kreativnosti. Nijedan kreativni in se ne
izvrava bez nje. Podsvijest najvie reagira na emocije. Vano je
razumjeti da e negativne emocije poput straha, tjeskobe,
frustracije, ljubomore ili mrnje imati jednako snaan uinak kao i
pozitivne. Upravo zato su tako destruktivne.
Govorenje na glas ili sluanje glazbe dok koristite repeticiju za
utiskivanje ideje u vau podsvijest e pojaati intenzitet vibracija i
pomoi vam bre utisnuti informaciju. Psiholoke studije su
pokazale da utiskivanje u podsvijest moe biti napravljeno do 85
posto bre uz koritenje glazbe ili glasovnih snimki.
3: VIZUALIZACIJA
Mata ili vizualizacija je slikovna mo vaeg uma. Vaa
podsvijest reagira na slike i prikaze prikazane na vaem
mentalnom zaslonu. Moe se rei da je vaa podsvijest graevinar
koji e izgraditi va ivot. Vi ste arhitekt, a va mata je nacrt.
Vi stalno prikazujete mentalni film u kojem ste vi glavna
zvijezda. Te slike odreuju vae ponaanje i ivot kakav imate. Vi
imate mo mentalno stvoriti novi ivot za sebe. Sve to
vizualizirate moete i stvarno imati. Ako moete vizualizirati
91
ISPUNJENJE vaih elja ono e postati samoispunjavajue

proroanstvo. Ono o emu mislite i to zamiljate u svom umu
danas je jasna indikacija onoga to ete iskusiti u budunosti.
Budui da je ovo istina, vizualizirajte sebe kako imate, radite i
jeste ono to elite. Osjetite se kako uivate u tome. Uoite detalje
boje, mjesta i ljude to jasnije moete. Drite slike jasnima u
svom umu. Najvanije od svega, vi morate biti u slici.
Nabavite si album i nazovite ga "Nacrt moje sudbine." U njega
stavite slike onih stvari koje elite, mjesta koja elite posjetiti ili
stvari koje elite napraviti. Pregledavajte slike svaki dan i pustite
da vam se utisnu duboko u podsvijest. Uskoro ete biti majstor u
vizualizacijskoj tehnici te e u tom procesu i vae elje postati
stvarnost.
PODSVIJEST KREATIVAN
AUTOMATSKI MEHANIZAM
Moete istrenirati svoju podsvijest da izvri bilo koju radnju
koju vi svjesno izaberete. Kada pijanist svira s lakoom moete biti
sigurni da je proveo godine gradei savrene obrasce u svojoj
podsvijesti. Njegov podsvjesni um pohranjuje ta sjeanja i aktivira
ih automatski tako da ne mora razmiljati koju tipku da pritisne
kada eli odsvirati neku drugu notu.
Vaa je podsvijest automatski kreativan mehanizam koji moe
rijeiti vae probleme i promijeniti va ivot mnogo bre nego va
svjesni um. Nadalje nikad nije ograniena zato jer se moe trenirati
bezbroj puta. Dok god nastavite vizualizirati ono to elite, poput
torpeda koje trai svoj cilj, ona e zaboraviti pogreke, promijeniti
kurs, ispraviti se i dovesti vas tono do cilja, sve automatski!
92
VE TO IMATE
Klju za oslobaanje vae podsvjesne moi jest osjeati da
djeluje. Stoga morate zamisliti KRAJNI REZULTAT. Zamislite da
moete dobiti to elite. Zamislite da je VE VAE. Zamislite
SADA uitak i uzbuenje.
Dok vizualizirate to elite va limitirani svjesni um moe
pokuati raditi protiv vas koristei va intelekt. Moe vam rei da to
to prieljkujete ne moete dosei, da je to nemogue. Nemojte to
prihvatiti kao istinu. Zapamtite da su informacije vae svijesti
limitirane na pet osjetila. Stoga radije vjerujte unutarnjem sustavu
za navoenje vae podsvijesti.
Ako elite novi automobil otiite do salona i uzmite nekoliko
broura. esto gledajte slike. esto posjeujte salon i gledajte svoj
automobil. Vizualizirajte sebe kako ga vozite. Napravite pokusnu
vonju. PONITE SE PONAATI KAO DA GA VE
POSJEDUJETE. Ponaajte se kao da vam je reeno da je upravo
poslan iz tvornice i uskoro e biti isporuen. ak kupite neto to
ide uz njega!
Dajte hvalu unaprijed za sve to pokuavate stvoriti. Ovo se
moe initi udno ako ne razumijete logiku iza toga. No davanjem
hvale unaprijed vi potvrujete da je ono to elite na putu prema
vama. Jednom kada to prihvatite uvjeti e se zapoeti mijenjati jer
ete vi posezati za viom dimenzijom svijesti negoli je ona u kojoj
ste do tada djelovali. Bit ete u stanju magnetske privlanosti.
93
Tajna #9: BIRANJE

DESTINACIJE
Uspjean i sretan ivot
zahtijeva od nas potpuno
posveivanje
ispunjavanju
vrijednog ivotnog plana. Ako
svjesno ne damo naem
ivotu svrhu i smjer bit emo
poput broda bez kapetana koji
luta puinom. Takav je brod
predodreen nasukati se na
nekom pustom otoku ili, jo
gore, potonuti na dno mora.
Tokom ivota bespotrebno propustimo toliko mnogo prilika
zato to ne znamo kamo idemo. Ako pozorno pogledamo uoit
emo da postoji inteligentna Sila u svemira koja otkriva Glavni
Plan za stvaranje. Vi i ja smo dio tog plana. Pogledajte zvijezde,
ivotinjski svijet te more i lako ete vidjeti da su to sve komponente
vrlo ureenog svemira.
Sve ima svoje mjesto i svoj razlog postojanja. Projiciranjem
makrokozmosa na mikrokozmos postaje oito da postoji mjesto
gdje vi i samo vi spadate na ureen i poeljan nain.
Mogue je da vai problemi primarno postoje zato jer niste na
pravom mjestu. Postoje stvari koje trebate raditi, a vi ih
zapostavljate ili izbjegavate. Ne cijenite u potpunosti injenicu da
ste jedinstveni pojedinac s posebnim mjestom i svrhom. Va
doprinos ivotu moda se ne ini velikim, ali kao dio plana
Vrhovnog Arhitekta niste nita manje vani od najprestinije osobe
za koju znate.
94
Sve truda vrijedno to se zbilo kroz godine je dio Glavnog

Plana. Sva svjetska velika postignua u svim poljima su bila
mogua jer su pojedinci posluali svoje Unutarnje Navoenje koje
je manifestiralo snanu elju te ih inspiriralo da ju i ostvare.
Drugima su se te elje inile nemoguima. Ali oni koji stvaraju
imaju i svrhu i usmjerenje. Oni razumiju da nisu samo komadi
drveta koji besciljno plutaju oceanom, nego pojedinci u potpunoj
kontroli svoje sudbine.
Psiholoke studije za osobne uinke pokazale su da su
pojedinci s ivotnim planom i ciljevima sretniji i uspjeniji od onih
bez njih.
U ovoj fazi vaeg razvitka vano je da vi nainite ivotni plan
koji e iskoritavati sve vae talente i sposobnosti. Morate sada
uzeti vremena i razmisliti to elite raditi i koliko daleko elite ii.
Inae ete kao i brod bez kapetana zavriti nasukani.
Pogledajte svako podruje svog ivota i dizajnirajte plan kamo
elite ii, to elite raditi i najvanije kako elite BITI! Ako ovo
napravite znat ete napredujete li. Kako uope moete znati
uspijevate li ili napredujete li ako nemate cilj ili destinaciju? Kada
ponete s ovim otkriti ete zadovoljstvo, satisfakciju i vrijednost
izrade detaljnih planova za stvari koje elite postii.
Jedna od osnovnih tajni kod postizanja naih ciljeva jest da
razlomite velike ciljeve u vie manjih. Nita stvarno nije teko ako
je razlomljeno u dijelove. Kako svaki dio kratkoroni cilj postaje
realnost, satisfakcija koju dobivao iz njegova postignua pobuuje
nas do idueg cilja. Mnogi ne razumiju ovaj princip te se opiru
postavljanju velikih ciljeva jer smatraju da je potreban prevelik
ukupni trud.
Iz jedne ae vode moe se formirati gusta magla. Ako vodu
podijelite na 60 tisua milijuna kapi ona moe prekriti itavu
gradsku etvrt, a biti 30 metara visoka. Isto se moe primijenit na
vae napore. Ako se svaki dan vodite ovom logikom, na kraju ete
ostaviti jednako velik utisak.
U igri postavljanja ciljeva nije uvjet imati stopostotnu ratu
uspjeha. ak i ako ne ostvarite sve to ste zacrtali, ipak ete
odmai puno dalje nego da niste uinili nita, to je sluaj kod
95
mnogo ljudi. injenica je da ciljevi, realizirani ili ne, konstruktivno

mijenjaju ljudske ivote. Oni usmjeravaju nae mentalne energije u
pozitivne kanale. Sve to je potrebno jest znati to elite imati, to
elite postii i kakvi elite BITI.
TO ETE IMATI?
Moete imati bilo to u ivotu ukoliko ste potpuno sigurni to
elite. Uglavnom smo nejasni i ne preciziramo dovoljno to elimo.
Tako mnogi nai ciljevi umiru u domeni pustih elja. Ljudi mi esto
kau "da ne znaju to zapravo ele." To je samo isprika kako ne bi
zapoeli. Nikada ne donijeti odluku znai nikada ne napraviti
pogreku! Njihov strah od odbijanja ili neuspjeha skupa s njihovom
potrebom za odobravanjem ih ine zatvorenicima.
Ne odluiti ili odluiti, ali izbor je neizbjean. Ne odabrati
uspjeh je jednako odabiru neuspjeha. Problem neodlunosti jest
to uzrokuje frustraciju. Svjesni smo da trebamo initi neto
kreativno, ali se umjesto toga zadovoljavamo neodlunou i
osjeajima sumnje i nedostatnosti.
Osjetit ete ogroman nalet samopouzdanja i moi ako si
uzmete vremena za izabrati vrijedan cilj te napravite plan za svoj
ivot.
Evaluirajte svoj cilj nakon to ga odaberete tako da svoj plan
predstavite svojoj podsvijesti. Iskoristite dolje navedeni proces za
provjeru i upitajte se:
1. elim li ovo stvarno zbog sebe ili je to neto to mislim da
bih "trebao" uiniti?
2. Je li u skladu s mojim vrijednosnim sustavom?
3. Vjerujem li da je to mogue za mene?
4. Hou li biti bolja osoba kada to ostvarim?
5. Mogu li to u potpunosti vizualizirati?
6. Vjerujem li potpuno da e mi Kreativna Inteligencija pomoi
u ostvarivanju moje elje?
96
Ako je va odgovor na ova pitanja "da" onda je va idui korak

stvaranje planova. Za to morate:
1. Budite jasni o vaem cilju. Vaa podsvijest reagira kada ste
specifini o njemu.
2. Odredite toan datum poetka vaeg programa.
3. Odredite toan datum kada elite postii svoj cilj.
4. Napiite plan djelovanja.
5. Napravite raspored dana kada ete ponovno razmatrati
svoj plan za mogue promjene i nadogradnje.
6. Nosite sa sobom kratku izjavu o vaem cilju. itajte ju
esto svakoga dana te stavite na nju i sliku vaeg cilja.
7. Fokusirajte se na jednu specifinu elju ili izazov.
8. Pozitivno afirmirajte svoj cilj.
9. Prije spavanja uvijek zamiljajte svoj cilj.
NAVIKA PISANJA
Veina ljudi se ne trudi zapisati tono to ele. Jednom sam
tokom seminara podijelila radne listove kako bih ljudima pomogla
upravo oko toga meutim manje od 5% ljudi ih je uope iskoristilo.
Veina se sloila da je to dobra ideja, ali su smatrali da
zapisivanje detalja iziskuje prevelik trud. Rekli su da im to nije
potrebno jer se mogu prisjetiti to ele.
Takav je stav veliki razlog zato samo 5% ljudi itavog planeta
ostvari svoje ciljeve. Tih 5% su ljudi koju su voljni zapisati svoje
ciljeve kako bi mogli pratiti svoje rezultate.
Ljudi kau: "Ne moram to zapisivati, sjetit u se." Ali hoe li?
Moete li se vi sjetiti? Dat u vam primjer. Sjeate li se to ste
proitali na prve dvije stranice prethodnog poglavlja? Nemojte se
brinuti o tome! Uvijek moete opet pogledati jer je, na kraju
97
krajeva, ZAPISANO crno na bijelo.

No zato to initi? Psiholoki je ispravan princip da na vid
otpada oko 87% nae ukupne osjetilne percepcije. Nadalje,
kinetika energija od samog ina zapisivanja vaeg plana utiskuje
se u vau podsvijest dublje negoli da ste samo razmiljali o tome.
Sjetite se kada ste se nedolino ponaali u koli te vas je
uitelj tjerao da neto zapiete sto puta? On je znao da ete
vjerojatno zapamtiti ono to piete. Podsvjesni um hvata zapisane
instrukcije te utjelovljuje te informacije u automatsku strukturu
mozga i sredinjeg ivanog sustava i time ih ve ini stvarnima.
Sljedei radni list e vam biti koristan u mapiranju vaeg
KREATIVNOG PLANA AKCIJE.
RADNI LIST ZA DIREKTNU AKCIJU

(1) Ovo je moj Cilj Napiite kratki opis. Dodajte skicu ili sliku
ako je mogue.
_______________________
_______________________
(2) Zato elim ovo? Kako e mi koristiti?
_______________________
_______________________
(3) to moram uiniti kako bih ostvario svoj cilj?
_______________________
_______________________
(4) Gdje mogu dobiti strunu pomo i savjet?
_______________________
_______________________
(5) Datum poetka mog plana.
98
_______________________
_______________________
(6) Datum namjeravanog zavretka mog plana.
_______________________
_______________________
(7) Datumi ponovnog revidiranja plana.
_______________________
_______________________
(8) to trebam uiniti prvo?
_______________________
_______________________
(9) Oznaite kada je zapoeto ili zavreno:
Poetak_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Zavretak_ _ _ _ _ _
Poetak_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Zavretak_ _ _ _ _ _
Poetak_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Zavretak_ _ _ _ _ _
(10) Moram imati pozitivan mentalni stav. Napiite pozitivnu
izjavu o tome kako mislite da se trebate ponaati dok radite na
ostvarenju cilja.
_______________________
_______________________
99
POSTAVITE CILJEVE U EST

GLAVNIH PODRUJA VAEG IVOTA
Morate napravite planove za svaki od vaih est glavnih
ivotnih interesa. Ponite koristei sljedee:
KARIJERA:
to elim postii u poslu?
FINANCIJE:
Realno,
koliko
novca
konzistentno zaraivati?
elim
TIJELO:
Kakav
koristiti?
elim
UM:
U kojim podrujima svog ivota

elim uiti i zadobiti vie znanja?
OBITELJ:
Kakve odnose elim

svojom obitelji i partnerom?
DUHOVNOST:
program
zdravlja
imati
sa
to duhovno elim?
Ovi se ciljevi mogu podijeliti na dugorone i kratkorone.

Napravite popis svojih dugoronih i kratkoronih ciljeva te odmah
ponite djelovati.
100
NAPRAVITE PETOGODINJI PLAN

RASTA
Nakon to ispunite radni list za direktnu akciju uzmite prazan
list papira i zapiite svoj petogodinji plan rasta. Ja ga nazivam
Mojim Nacrtom za Sudbinu.
Na vaem Nacrtu zapiite plan koji e ukljuivati nova
mentalna i duhovna gledita, novu okolinu, novi posao, nove
prijatelje, vii dohodak i bolji ivotni standard. Neka to bude nacrt
najboljeg ivota koji moete zamisliti za sebe.
Ponite traiti prilike koje e vam pomoi dosei ciljeve te
esto provjeravate svoj plan kako biste vidjeli jesti li jo uvijek na
pravom putu.
Revidirajte svoj Nacrt do kraja ivota. Mislite o njemu kao o
nedovrenoj simfoniji na kojoj konstantno radite te ste odluni ju
zavriti. Bit ete bogato nagraeni.
PONITE GDJE JESTE

Jedno od najveih vaih otkria bit e nauiti ivjeti sa samim
sobom u sadanjosti. SADA je jedino vrijeme koje postoji, no mi ga
uporno troimo ivei u prolosti koju ne moemo promijeniti ili u
budunosti koju prieljkujemo ili od nje strepimo. Morate biti
oprezni da ne upadnete u ovu zamku kada utvrujete svoje ciljeve.
Sva razmatranja jueranjice morate izbaciti iz svog uma. A
budunost, koja jo nije stvarnost, ne smije biti ucijenjena. Mora
biti slobodna za koritenje kada postane sadanjost.
Mnogi ljudi ive u budunosti i zanemaruju ono to bi trebali
raditi danas. Iako je planiranje budunosti vitalno, ivjeti u njoj
samo stvara frustracije, tjeskobu i neuspjeh jer inei to samo
bjeimo od sadanje stvarnosti.
101
Kako biste ivjeli uravnoteen i kreativan ivot morate razviti

naviku injenja stvari koje su pred vama danas. Teite izvrsnosti.
Ako svoj trenutni zadatak, bio on neugodan ili ne, nauite dobro
izvravati nauit ete sebe vrijednu lekciju u osobnom rastu. Iako
se ljudi esto obmanjuju da mogu biti bolji u neem drugom,
postoji univerzalni princip koji kae da vam nee biti ponuene
bolje prilike u ivotu sve dok ne dokaete da ste sposobni
savladati vau trenutnu ivotnu situaciju.
Neuspjeh u efikasnom izvravanju vaih trenutnih djela e
vam oteati uspjeh te vas moda dovesti u situaciju da se kreete
unatrag. Nemojte pokuavati bjeati od sadanjosti u budunost
koja ne postoji. Ono to morate raditi upravo sada je najvanija
stvar koju morate napraviti.
NE KOLIKO, NEGO KOLIKO DOBRO

Postoji kreativan proces gdje se svemir razvija kroz nas, a to
uvelike nadmauje nau sposobnost razumijevanja. No
prihvaajui prilike pred nama svakog dana te djelujui to bolje
moemo mi pridonosimo i suraujemo s kreativnim procesom. Sve
to je potrebno jest da svaki dan dajemo sve od sebe. Nije bitno
koliko napravimo, nego koliko dobro neto napravimo. Drugim
rijeima kvaliteta naih djela je ono to je uistinu bitno.
VAA PERSPEKTIVA
Postignue ciljeva, bez obzira na njihovu vanost, ne smije
zasjeniti niti zamagliti na pravi cilj: dati naim ivotima svrhu i
usmjerenje. Zato moramo biti oprezni da nas ne zatvore u
budunost te sprijee od ivljenja u sadanjosti.
Nakon to ste odabrali svoje ciljeve i napravili program
djelovanja vi se morate nauiti opustiti i dopustiti vaoj novoj
Svijesti da vas nosi dalje naprijed, Strpljivo radite to je potrebno,
bez straha ili brige o budunosti. Oni duhovno orijentirani bi rekli
"ne brinite i pustite Bogu." Radei tako vi ete se uskladiti sa
102
stvarnou i otvoriti se Unutarnjem Navoenju iznutra koje e vam

pokazati svaki korak na vaem putu.
Unutarnje Navoenje je uvijek dostupno. Potraite ga i
iskoristite ga. Ako to ne uinite vaa Svijest moda nee jo
posjedovati mudrost zacrtati va put u istoj ravnini s Kreativnim
Planom za va ivot te ete vi ostati razoarani kada stvari ne
budu kakve trebaju biti.
Nakon to nainite planove i postavite ciljeve zamolite za
mudrost kako biste to ostvarili. Predstavite ideje koje ste svjesno
zamislili te pitajte svoju Nadsvijest da vas vodi u izboru ispravne
ideje. Ubrzo nakon toga ete osjeati to trebate uiniti. Vjerujte
svojoj intuiciji. Zapamtite intuicija ne moe biti u krivu jer dolazi
od Vie Inteligencije. Jednom kada dobijete intuiciju djelujte
odmah. Takoer se ostavite otvorenima za promjene i nove
instrukcije tijekom puta. No prvi potez mora biti va. Nee vas se
navoditi ukoliko ne pokaete da to elite.
Kada potraujete unutarnje vodstvo za stvaranje onog to
elite, bolje je ne traiti za specifinu stvar koju prieljkujete.
Umjesto da traite novi auto, novac ili kuu traite mudrost koja
vam je potrebna kako biste sami ostvarili te stvari u svom ivotu.
Ako je vaa ambicija biti umjetnik, glumac, direktor ili neto drugo,
onda traite mudrost koja e vam pomoi u ostvarivanju toga.
Mudrost e vam omoguiti da stvorite sve to poelite.
Moete se moliti do besvijesti, no ak ni Kreativna Inteligencija
ne moe prekriti vlastiti zakon stvaranja. Stekavi mudrost,
hoete li znati kako suraivati sa zakonom kako biste ostvarili
svoje elje?
Idite naprijed korak po korak i ostanite fleksibilni za promjenu.
Moda neete dosei svoj originalni cilj, nego ete umjesto toga
biti navedeni na neto bolje. U svakom sluaju, iskusit ete osjeaj
uzbuenja i osobnog ispunjenja. Umjesto da se tjerate u situaciju
koja e vam samo donijeti jad i frustracije, vaa e vas intuicija
navesti do vae prave osobe, mjesta ili okolnosti gdje moete biti
najsretniji.
103
ivot se moe usporediti s vonjom vlakom. Ako negdje

elimo otii samo moramo uskoiti na vlak i priekati dok ne doe
do destinacije. Vlak moe stati ili promijeniti kolosijeke, ali mi
emo, ukoliko ostanemo u njemu, u konanici dosei nau
destinaciju. No ako stalno silazimo i vraamo se, u njega moda
nikada ne stignemo.
Za stizanje do vae destinacije potrebno je uiniti samo etiri
stvari:
1. Odluite se popeti na vlak. ODABERITE SVOJ CILJ.
2. Odaberite najbolju moguu rutu za va put. PRAVI PLAN.
3. Platite vau kartu. BUDITE SPREMNI PLATITI CIJENU ZA
ONO TO ELITE.
4. Popnite se na vlak. KRENITE U AKCIJU.
Va vlak eka upravo sada. Vrijeme je da krenete!
VI STE GDJE ELITE BITI

Svialo vam se to ili ne, ali u ovom trenutku vi ste ba tamo
gdje elite biti. Moda ste nesretni. Moda radite posao koji mrzite,
imate brak koji se raspada, ljubavnu vezu koja propada ili obiteljski
odnos koji je nezadovoljavajui. Vaa vam budunost moda
izgleda neizvjesno, a vi i samo vi ste odabrali, svjesno ili
nesvjesno, da budete tu gdje jeste. Dokazi sugeriraju DA BISTE VI
RADIJE BILI U VAOJ TRENUTNOJ SITUACIJI NEGOLI PLATILI
CIJENU PROMJENE.
Vae spontano odbijanje moda ukljuuje isprike poput: "Vi ne
razumijete", "Moja je situacija drukija", "Ja sam zarobljen tu gdje
jesam", "elim promijeniti svoj ivot, ali ne mogu radi..." Moda ste
iskreni u ovim tvrdnjama, no injenica jest da ste dopustili vaem
trenutnom okruenju da vam ogranii vae razmiljanje. Zato jer
ste dopustili osobi, okolnosti ili uvjetu da vam diktiraju sreu, vi ste
nekome ili neemu izvan sebe predali mo da vam kontrolira ivot.
Ukratko vi ste izjavili da ste preslabi za promijeniti situaciju. Vaa
podsvijest koristi negativnu afirmaciju koju ste razvili, i kao rezultat
104
toga posluno isporuuje ono to ste naruili.
IVOTU ODGOVORITE DJELOM

Ono to nam dri pozornost odreuje i djelo"
-William James
Slab, plah i neodluan pristup ivotu stvara inerciju, neuspjeh i
razoaranje. Mnogi ljudi ne djeluju zato jer se boje napraviti
pogreku ili misle da ono to zamisle nikada ne moe postati
stvarno.
Veliki izumi i otkria ostaju nepoznati kada se oni koji stoje iza
njih predaju u oaju izjavljujui: "Moja ideja nema anse!" Takav je
stav tragian jer svijet treba sve to svatko od nas moe ponuditi.
U 1880. zaposlenik amerikog patentnog ureda je predao
pismo ostavke. "Sve to je ovjeku mogue zamisliti je ve
izumljeno i ja ne vidim budunost u ovom poslu", napisao je.
Nemojte biti poput ovog ovjeka! Budunost je puna neogranienih
prilika za one koji djeluju i pretvore svoje misli u stvarnost.
SREA PRATI HRABRE

Sjetite se stare psiholoke istine: SREA PRATI HRABRE. U
svom umu morate zamisliti svijet u kojem elite ivjeti, situacije
kojima elite ovladati i veliinu koju elite postii.
Ideje i koncepti oslobaanja vaeg neogranienog potencijala
mogu postati stvarnost tek ako krenete s hrabrim potezima upravo
sada. Puste elje vam nee ostvariti snove. Nauite ovu lekciju iz
povijesti: "Onaj koji oklijeva je izgubio." Bez sumnje se moete
prisjetiti desetak dogaaja iz vaeg ivota kada ste oklijevali i
izgubili. No ako sada hrabro krenete neete nikada vie morati
gubiti.
105
Ako elite biti slobodni i izgraditi potpuno samopouzdanje vi

morate kontrolirati vaa ogranienja, a ne vaa ogranienja vas.
Pogledajte svoj ivot na trenutak! to vidite? Vidite li priliku, ljubav,
sreu i ispunjenje? Ili ste postavili mentalna ogranienja? Ako se
proglasite zatvorenikom onda i postajete zatvorenikom. Jednom
kada odluite biti slobodni i izjavite da vam je dosta, bit ete
motivirani da napravite potrebne korake prema vaem
osloboenju. Istina je da ete ostati gdje jeste sve dok se smatrate
zatvorenikom.
Zanimljivo kod ovoga jest da mi ne moramo biti supermeni ili
izvanredni ljudi kako bismo se oslobodili naih ogranienja.
Zapravo ne postoji "velika" osoba. Postoje samo "obini" ljudi koji
su odluili initi "velike" stvari. To su ljudi koje motivira gorua elja
da budu slobodni i da izraavaju svoj neogranieni potencijal.
Svakog dana se suoavaju sa svojim problemima, savladavaju ih
jednog po jednog dok ne postignu svoje najvee elje. Umjesto
okrivljavanja drugih za njihovo stanje, oni poduzimaju korake kako
bi promijenili situaciju.
Primijeniti to na sebe. Vaa osobna sloboda i najunutarnjije
elje ekaju na vas, ali vi prvo morate OZNAITI TO ELITE!
BITI PRIJATELJ S NEUSPJEHOM

Neuspjeh je vaan dio rasta pa ipak kod ljudi stvara najjae
strahove. Dok ste bili dijete nije vas brinulo ukoliko ste pali kad ste
se rolali. Vi ste se ustali i nastavili rolati. Jeste li se smatrali
neuspjehom svaki puta kada ste pali? Naravno da ne!
Sve to ste nauili kao dijete naueno je kroz pokuaj i
pogreku. Nekad ste bili uspjeni, a nekad niste. A ako niste
jednostavno ste pokuali ponovno dok niste uspjeli. Niste se
osuivali niti povlaili i odluivali da nikad vie neete pokuati.
Neuspjeh ste prihvaali kao dio procesa rasta.
Naalost negdje tokom svog razvitka vi ste pokupili ideju da
neto nije u redu s neuspjehom. Poeli ste se brinuti o tome to
drugi misle o vama. ak i kada niste riskirali u ivotu morali ste
106
uvijek izgledati dobro u oima svoje obitelji, prijatelja i drutva.

Moda ste odluili da se neuspjeh najbolje moe izbjei tako
da se prihvaate samo onih stvari za koje ste unaprijed uvjereni da
ete uspjeno privesti kraju. Budui da je u ivotu jako malo stvari
za koje moemo biti 100% sigurni vae su aktivnosti nesumnjivo
bile ograniene. Taj stav svoju genezu vjerojatni ima u vaim
tinejderskim godinama kada ste se trsili biti prihvaeni od vaih
vrnjaka. Veina tinejdera bi radije umrla nego ispala glupa,
smijena ili napravila neto krivo ispred vrnjaka.
Tijekom naih tinejderskih godina proveli smo puno vremena
usporeujui se s drugima. Uvijek nam se inilo da nai vrnjaci
imaju neto to mi nemamo. Stoga smo se poeli povlaiti, samo
da se ne izloimo izazovu i mogunosti neuspjeha. Neuspjeh smo
izbjegavali pod svaku cijenu, a odobravanje je postala naa
najjaa motivacija.
Kako su se ove navike utiskivale u nau podsvijest, tako smo
postajali zatvorenici naeg ogranienog razmiljanja. Da bismo
funkcionirali stvorili smo zonu udobnosti u kojoj smo izbjegavali
neugodne situacije, a istovremeno smo uspostavili rutinu u kojoj
smo se osjeali ugodno. Naalost naa zona ugode nas je odvojila
od svih neogranienih mogunosti koje postoje van nje.
Da bismo izali iz nae zone ugode, mi se moramo sprijateljiti
s neuspjehom. Kada se konano odluimo odrei nae potrebe za
odobravanjem vie nee biti bitno koliko greaka uinimo da
postignemo na cilj. Thomas Edison je napravio 10,000 pokusa
prije negoli je napokon izumio arulju. Nije se dao smesti te nije niti
jedan od tih pokusa oznaio kao neuspjeh. Naprotiv, rekao je da je
uspjeno identificirao 9,999 naina na koji njegov izum nee
funkcionirati.
Ovdje zapravo govorimo o ustrajnosti. To je dinamina
kvaliteta koja dijeli one koji postiu od onih koji ne postiu te esto
i iznenaujue zauzima mjesto inteligencije, znanja, edukacije i
ak iskustva. Oni koji su uporni odbijaju dopustiti bilo kojoj osobi,
okolnosti ili uvjetu da im preprijei put. Nepoznati pisac je to rekao
ovako Nita u svijetu ne moe zamijeniti upornost.
107
Talent ju nee zamijeniti. Nita nije ee nego neuspjeni, a

talentirani ljudi. Genijalnost ju nee zamijeniti. Nenagraena
genijalnost je poslovina. Edukacija ju nee zamijeniti. Svijet je
pun educiranih ruevina. Upornost i odlunost su najvaniji.
ZAKON OEKIVANJA
Psiholoke studije pokazuju da je osnovni razlog neijeg
uspjeha upravo njihovo oekivanje da e uspjeti. Sportai koji
postiu uspjeh oekuju pobijediti. Muhamed Ali je najvei boksa
svih vremena. U svom osebujnom stilu afirmirao je svoju pobjedu
govorei: "Kada pobijedim u ovoj borbi...", a ne "Ako pobijedim u
ovoj borbi." E pa to je potpuno samopouzdanje!
Aristotel je rekao: "Ono to oekujete, to ete

pronai."
Oekivanja kontroliraju va
ivot, stoga je izrazito bitno da vi
kontrolirate svoja oekivanja.
Ako oekujete najbolje, onda
ete i privlaiti najbolje. No ako
oekujete da se dogodi najgore,
budite uvjereni da e se ba to i
dogoditi. Ako dopustite da vam
ivotom dominiraju negativne
misli, onda ete dobiti naviku
oekivanja negativnih rezultata. Studije su pokazale da preko 90%
populacije ima negativna oekivanja.
Moda vam je ovo teko prihvatiti, no razlog vaeg starenja
jest vae oekivanje da starite. Vi ste bili programirani da ponete
stariti kada dosegnete odreenu dob. U toj toci vi podsvjesno
preuzmete osobnost, stil odijevanja i simptome starosti. Slonovi
posjeduju instinkt koji im omoguuje predvianje smrti. Kada
osjete da je dolo njihovo vrijeme oni krenu na put prema
slonovskom groblju. Veina ljudi koje poznajem ini slinu stvar!
108
Potpuno samopouzdanje se gradi na pozitivnim oekivanjima.

Pozitivna oekivanja moete izgraditi sa znanjem da u sebi imate
mo za nadvladati bilo koju prepreku ispred vas. Toliko mnogo ljudi
magnetski privlai prolost. Skupljaju uspomene, isjeke, stara
pisma i trivijalnosti. U osnovi s tim je sve "u redu", no ako elite
uspjeti va se um mora fokusirati na mjesto kamo idete, a ne gdje
ste bili. Umjesto skupljanja uspomena, isjeaka, pisama i
trivijalnosti iz prolosti bilo bi produktivnije da napravite album sa
slikama koje pokazuju gdje elite ii i to elite biti u budunosti.
Gledajte unaprijed u budunost s oekivanjem i djelujte
entuzijastino. Entuzijazam je mona motivirajua sila i jedna od
velikih tajni uspjeha. Potie od dviju grkih rijei, "en" to znai "u"
te "theos" to znai "bog". Dakle entuzijazam znai Bog i Vi. I ba
e vam ta Boja Mo u vama omoguiti da postignete sve to
poelite ukoliko ju oslobodite kroz dinamino razmiljanje.
Razlika u vjetini, sposobnosti i inteligenciji izmeu onih koji
uspiju i onih koji ne uspiju je zapravo vrlo mala. Od dvoje
podjednakih ljudi, onaj koji ima vie entuzijazma e proi bolje.
ak e i osoba slabijih sposobnosti, ali entuzijastina, ee
uspjeti tamo gdje nee sposobnija osoba bez entuzijazma.
Kad je Mark Twain upitan za tajnu svog uspjeha on je
odgovorio: "Roen sam uzbuen." Thomas Edison je rekao: "Ako
ovjek nakon smrti moe prenijeti svoj entuzijazam na svoju djecu,
onda im je ostavio posjed nemjerljive vrijednosti." A Emerson je u
svojim esejima primijetio: "Svaki veliki i dominantni trenutak u
analima svijeta je trijumf neijeg entuzijazma." ivoti ovih ljudi
pokazuju nam njihovu filozofiju koju su dijelili.
Kada oekujete neto pozitivno, po zakonu privlanosti ete,
ba kao i magnet, privui ono to oekujete. Znajte da e dananja
oekivanja postati va sutranji ivot.
109
PRINCIP TAJNOSTI
Niti minutu vaeg vremena ne biste trebali provoditi govorei
drugima to ete postii. To bi bila samo jo jedna vrsta potrage za
odobravanjem. Otkrivanjem svoji ciljeva vi ete potroiti vrijednu
energiju koja vam je potrebna za njihove ostvarenje, a usput si
stvoriti opoziciju u onima koji vas ele kontrolirati.
Veina e vas ljudi pokuati odgovoriti od vaih ciljeva. Ne
svia im se vidjeti nekoga da ima vie od njih ili da postaje bolji od
njih te e posegnuti za gotovo bilo kojim ekstremom da slome
nekoga tko pokuava pobjei iz mediokriteta. Ne dajte im priliku!
Mnogi su propali i prije negoli su poeli zato to su dopustili
drugima, a pogotovo lanovima obitelji, da ih odgovore od onoga
to zaista ele. Va cilj je najbolje zadrati za sebe, osim ako netko
drugi ne dijeli taj isti cilj.
110
Tajna #10: DANAS STE

ZASLUILI ODMOR
Najbolji odmor koji si moete priutiti jest onaj posveen
meditaciji s njenom jedinstvenom kombinacijom mira i moi.
Osobe zabrinute za poboljanje ovjeanstva su u razliita
vremena i na razliitim mjestima dole do zakljuka da nam je
izrazito potreban sustav potpunog odmora, relaksacije i unutarnje
komunikacije kako bismo ostvarili na mentalni, tjelesni i duhovni
potencijal. Bez toga mi moemo funkcionirati samo s djeliem
naih mogunosti.
Razvijene su razliite tehnike koje nam pomau ostvariti na
potencijal. Najea od njih je meditacija. Meditacija nije izum
samo jedne grupe ili pojedinca. Nije nuno povezana s bilo kojom
religijskom grupacijom. Za meditaciju nije potrebna nikakva
inicijacija niti ceremonija te vas, suprotno opem miljenju, nitko ne
treba nauiti kako meditirati. Usmjeravanje moe pomoi, no ono
nije kljuno.
Sav misterij koji okruuje meditaciju je odvratio mnoge ljude
od mogueg integriranja meditacije u svoje ivote. Jednostavna je
injenica da umjetnost meditacije moe nauiti svatko bez neke
posebne muke. Sposobnost meditiranja je inherentna svakome od
nas. im razumijemo njene osnovne principe moemo samostalno
meditirati.
111
KOJA JE SVRHA MEDITACIJE?

Meditacijom
ponovno
uspostavljamo
kontakt
s
Izvorom Moi unutar nas. Ona
proiava um i otvara nas
kreativnim idejama, intuiciji i
inspiraciji. Otkriva nam gdje
smo pogrijeili i kako se vratiti
na pravi put. Postajemo jedno
sa svime i svima jer se dok
meditiramo
ukljuujemo
u
Jedan Um svemira. Pomae
nam
ostvariti
na
puni
potencijal kroz duboki odmor
naeg ivanog sustava. Taj je odmor dublji od obinog sna, ali
smo itavo vrijeme budni. Tokom meditacije otputa se stres i mi
postajemo potpuno oputeni i mirni. Isto kao to sporta tri kako
bi istrenirao svoje tijelo, tako i mi u meditaciji namjetamo i
treniramo na um kako bi funkcionirao do svog maksimalnog
potencijala. To je jedan od osnovnih razloga zato meditacija
poveava nau djelotvornost u svakodnevnom ivotu.
KADA MEDITIRATI
Svaki si dan odredite vrijeme za meditaciju i to na poetku
dana, prije doruka ako je mogue. To e vas usuglasiti sa
ivotnom Silom i programirati vas za dan. Zatim odredite slian
period i za veer. Preporua se da to bude barem etiri sata prije
negoli odete spavati jer ete automatski biti pomlaeni. Vaa
veernja meditacija pomoi e vam da se rijeite negativnih
osjeaja koje ste prikupili tijekom dana.
Ovakav ili slian raspored trebate vjerno pratiti za najbolje
rezultate. Meditirati jednom dnevno je bolje nego meditirati dvaput
svaka dva ili tri dana. Vama treba kumulativni uinak.
Konzistentnost je vaan faktor za postizanje najboljih rezultata.
112
Osoba zapravo nikada ne prestaje meditirati. To je proces bez

zavretka. Kada jednom ponete ispravno meditirati vie nikada
neete biti ista osoba. Cijela je ideja meditaciju uiniti trajnim
dijelom vaeg ivota.
GDJE MEDITIRATI?
Pretpostavljam da ete uglavnom meditirati kod kue.
Pronaite mjesto gdje moete biti sami, po mogunosti tamnu
sobu. Tiho mjesto bez ikakve vanjske buke je kljuno. Buka
iscrpljuje vae pamenje i ubija vau priliku da se koncentrirate i
komunicirate s vaim viim umom.
Dobra je ideja svaki dan meditirati na istom mjestu. Nakon
nekog vremena tu e se izgraditi neka vrsta pozitivnih vibracija
koje e potpomagati vau relaksaciju. Automatski ete asocirati to
mjesto s tiinom i mirom.
Kraljenica vam treba biti ravna kako bi ivani sustav mogao
funkcionirati maksimalno. Za tu svrhu je dovoljna udobna stolica s
ravnim naslonom. Sprijeit e vas od povijanja i pomoi vam
jednako rasporediti tjelesnu teinu. Iskuajte nekoliko stolica dok
ne pronaete jednu u kojoj vam je udobno te niste svjesni svoga
tijela.
Nemojte leati. Time ete samo poeti asocirati meditaciju sa
snom te ete na kraju zadrijemati i propustiti sve koristi koje
meditacija prua.
PRIJE POETKA
Najvanije je da prije poetka zapamtite: NEMOJTE SE
BORITI PROTIV SVOJIH MISLI. Mnogi ljudi kau "da imaju
problema s meditacijom jer ne mogu prestati razmiljati." Njihov je
problem otpor. to se vie opirete svojim mislima, to vam vie
smetaju. No kada se prestanete opirati i pustite ih da prolaze kroz
vas bez da im posvetite svoju DOMINANTNU POZORNOST one
113
e vas prestati smetati.

Prvo to trebate uiniti jest usporite svoj um, tijelo i osjetila.
Pokuavate stvoriti neku vrstu vakuuma koji e biti ispunjen
kreativnim mislima i vibracijama. Nemojte razmiljati da trebate
oistiti kuu ili obaviti kupovinu, ako vam se to dogodi prestanite o
tome razmiljati odmah te disciplinirajte svoj um da se vrati
meditiranju.
Meditacija je poput mijenjanja smjera vrtnje kotaa. Prvo
moramo usporiti kota. Nakon toga ga zaustavimo i ponemo ga
vrtjeti u drugom smjeru.
Va e vam podsvjesni um pomou u ovom procesu. Jednom
kada zna to pokuavate postii on e stvoriti obrazac navika koji
e vam omoguiti da dosegnete ovo stanje svijesti. Samo
nastavite programirati novu naviku u vau podsvijest i ona e
kasnije automatski preuzeti zadatak na sebe bez da vas ometa.
Ovo je iskustvo kao paljenje motornog amca. Ako ste to
ikada radili znate da motor ne pali prvi put kada povuete sajlu.
Zatim pokuate ponovno i odjednom se upali i kreete. Isto je i s
meditacijom. Nakon to iskusite ovaj osjeaj nekoliko puta, dosei
ga postaje sve lake i lake.
1. Opustite se i pustite.
2. Posegnite i posluajte.
3. Vizualizirajte i afirmirajte.
Sljedea metoda konsolidira u najjednostavnijem obliku sva
najnovija saznanja i tehnike ukorijenjene u psihologiji, religiji,
istonjakoj filozofiji i medicini.
114
PRVI KORAK OPUSTITE SE I PUSTITE

Dok su god vai miii napeti oni upijaju i tjelesni i mentalnu
energiju. Rastegnite itavo tijelo i opustite sve miie kako biste se
rijeili ove ometajue negativne elektrine energije. Zatim sjednite
uspravno na vau stolicu i zatvorite oi.
Duboko udahnite i izdahnite, polako i udobno. Osjetite kako se
oputate. Normalno je opustiti se dok izdiete. Sada steite i
otputajte miie. Ponite sa svojim rukama i ramenima. Zatim
prijeite na lene i abdominalne miie. Konano opustite miie u
bedrima, listovima i stopalima. Udahnite duboko i opustite se.
U ovom trenutku neke organizacije svojim uenicima daju
"mantru". To je beznaajna fraza ija je svrha sprijeiti um od
lutanja. Vama ne treba mantra. Jedini razlog zato mantra
funkcionira jest zato to vi vjerujete da hoe.
Najbolja fraza koju sam ja pronala jest "PUSTI". Samo si
recite "PUSTI". Udahnite opet i ponavljajte tu rije dok ne osjetite
da putate sve svoje brige, tjeskobe i negativne misli. Nastavite
ponavljati tu rije dok ne postanete smireni, a va se um ne
isprazni svog svjesnog razmiljanja. U tom ete trenutku biti
otvoreni i receptivni.
DRUGI KORAK POSEGNITE I POSLUAJTE

Ovo je funkcija za irenje uma. Svaki se veliki mislilac, filozof,
teolog, mistik ili znanstvenik razilazio sa svojim kolegama u vie
stvari, no jedna stvar oko koje su se svi slagali jest da u svemiru
postoji samo jedna Kreativna Inteligencija. Ova Inteligencija ili Um
je izvor svih misli.
Vae direktno navoenje i intuicija dolaze od Nadsvijesti kroz
podsvijest. Zapamtite da je podsvijest otvorena na oba kraja. Na
jednom kraju ulaze kreativne ideje iz Nadsvijesti. Na drugom kraju
prima upute od vae svjesne faze uma. Nauili ste da vas va
svjesni um vara iskrivljujui vau percepciju stvarnosti i posljedino
vaa djela. Kako biste se povezali s Kreativno Inteligencijom koja
se izraava kroz vas vi morate utiati va svjesni um. To je slino
115
kao da ste vlasnik i upravitelj velike elektrane i kojoj je ogroman

elektrini dinamo slui vama. Jednom kada dopustite ovoj Moi da
ue u vau svijest va e ivot postati mono iskustvo!
Nije potrebno pokuavati razumjeti kako to funkcionira. Sve
to trebate znati da to postoji i da e vas navoditi kroz ivotne
probleme i prepreke. Meditirajte nekoliko minuta o tome da ista sila
koja odrava sunce, oblake, planete i more obitava u vama. Znajte
da ste vi izraz te Moi. Znajte da je savrena. Neka va um plovi u
njoj. Dajte joj priliku da ue i osvijetli vau svijest. Znajte da ste vi
JEDNO s tom savrenom, neogranienom moi.
Ako u ivotu imate potrebu ili problem za koji traite rijeenje,
kratko ga predstavite. Primijetite da sam rekla kratko. Imate posla
sa Sveznajuom Inteligencijom pa joj zapravo ne morate rei nita.
"Kazivanje" je za vau dobrobit. Nakon to to uiniti OTPUSTITE
tu misao. Neka va um djeluje poput radara i osjeti njen
usmjeravajui utjecaj. Budite otvoreni i receptivni intuiciji ili
navoenju koje primite.
Nauite se sluajuem stavu, kao da oekujete da ete svaki
as neto uti. Ranije smo rekli da je ponekad teko meditirati
kada razmiljate o potrebi ili problemu. Ali u ovoj trokoranoj
meditaciji vi ostavljate detalje sa strane dok se ne pripremite, a
onda ih putate u sebi i oslukujete. Meditacija je vrijeme u kojem
utiavate sve distrakcije i oslukujete ono iznutra umjesto da
oslukujete va svjesni um.
S vjebom ete odjednom postati svjesni da sluate.
Navoenje e vam stii kroz intuiciju. Kada dobijete hitnu potrebu
osjetit ete iznenadan impuls da djelujete: da uinite neto, da
kontaktirate nekoga ili da idete negdje. To je va znak. To je va
smjer. VJERUJTE TOME. DJELUJTE PREMA NJEGOVU
NAVOENJU. Ne moe nikada biti u krivu jer je vaa podsvijest
povezana s Izvorom Sveznajue Inteligencije kroz vau
Nadsvijest.
Ne odbacujte ideje ili impulse samo zato to vam se ne
sviaju ili im ne vjerujete, samo zato to nisu ono to vi mislite da
bi trebali biti. Pazite da va svjesni um ne radi protiv vas. Izvrite
svoje navoenje. Kada dobijete prijedloge otii negdje ili uinit
116
neto, onda idite gdje vam je reeno i uinite trebate. Neka vaa
podsvijest preuzme punu kontrolu. Tada ete sresti ljude ili
okolnosti koje vam mogu pomoi. Ja sam to iskusila stotinama
puta.
Samo sluajte, prihvatite i uinite ba to to vam vaa intuicija
govori. Ako vam se kae da neto ostavite na miru, onda to
ostavite na miru. Ako vam se kae da neto promijenite, onda to
odmah promijenite. Ne moete promijeniti svoj ivot ako ne uinite
neto drukije. Ako nastavite raditi ono to radite nastavit ete
dobivati ono to dobivate. Jesu li to dobre vijesti? Ako nisu, onda
posluajte svoje unutarnje navode i uinite neto drukije!
TREI
KORAK
AFIRMIRAJTE
VIZUALIZIRAJTE
Uzmite par trenutaka i vizualizirajte i afirmirajte to elite biti,

initi ili imati u svom ivotnom iskustvu. Sve rijei koje ponavljate
sa arom u ovom stanju svijesti, pogotovo ako su povezane s
vizualizacijom, bit e iskuane.
Zamislite mentalni ekran ispred vas. Moete promijeniti svoj
ivot zamiljajui sebe kako inite one stvari koje elite i to
mijenjajui slike koje postoje u vaem umu. Tajna je u tome da
vizualizirate sebe kako ve imate te stvari. Ako elite zdravlje,
zamislite se potpuno zdravim. Ako elite novac, zamislite se s
puno novca te kako ga troite i uivate. Zamislite svoj bankovni
raun s puno brojeva. Ako elite proiriti posao, zamislite
poveanje muterija ili klijenata. U svakoj situaciji zamislite sebe
sretne i s osmjehom.
Vizualizirajte svoje elje to jasnije. Nemojte ih samo vidjeti,
osjetite ih. One su ve stvarnost kada ih vizualizirate u
netjelesnom. Sjeate li se rijei profesora Jamesa? "Najvee
otkrie naega doba jest da ovjek, mijenjajui unutarnje aspekte
svog razmiljanja, moe promijeniti vanjske aspekte svog ivota."
Pojaavajte slike s pozitivnim afirmacijama ili izjavama koje su
povezane s onim to elite postii. Moete ih odabrati iz popisa u
prethodnom poglavlju ove knjige ili sastavite vlastite. Nastavite ih
tiho ponavljati dok vizualizirate. Uvijek zapamtite da rijei imaju
117
kreativnu mo.
Konano se mentalno zahvalite da je to tako. To e vas
svjesno osvijestiti da su vae elje na putu i stvorit e kod vas
osjeaj iekivanja. Ovo je apsolutno potrebno za njihovu
realizaciju. Otvorite oi i rastegnite se te uivajte u osjeaju da e
vaa elja zasigurno biti ostvarena.
to vie meditirate to e vam se vie sviati. to manje
meditirate to vam meditacija vie postaje tlaka. to vie meditirate
vae e nagrade biti vee.
118
Tajna #11: VRIJEME VAEG

IVOTA
U ivotima zaposlenih
ljudi najee pitanje jest
kamo je otilo vrijeme?
Vrijeme naravno nije nigdje
otilo, nego ide svojim
normalnim tijekom, a mi smo
ti koji bolno primjeujemo da
postiemo manje nego to
bismo htjeli.
Za razliku od mjeritelja
vremena
na
sportskim
dogaanjima, u igri ivota mi ne moemo zaustaviti sat radi
ponovljene snimke. A kada protestiramo da "nemamo vremena"
esto ono to trenutno radimo nije uope vrijedno vremena koje
mu dajemo.
Priznajmo, nitko nema vie vremena od nekog drugog. Imamo
istu koliinu vremena svakog dana kao i svatko drugi. Imamo isti
broj minuta u naim satima i isti broj sati u naem danu. A opet
ponavljamo iste istroene fraze.
U tenji za ispunjenijim i zadovoljnijim ivotom ujemo mnogo
o upravljanju bogatstvom i posjedima. Manje se govori o
upravljanju talentom. A jo manje o upravljanju vremenom.
Neupitno je da vrijeme prolazi brzo. Svaki trenutak koji proe
je vrijeme u naim ivotima. Budui da se nae itavo postojanje
sastoji od vremena od najvee je vanosti da razmotrimo
emocionalnu vanost u tome kako ga koristimo. "Strano sam
zauzet", "U urbi sam" i "Jednostavno nemam vremena" su tri
velika avla u lijesu sree. Stalno uriti kroz ivot spreava razvoj
119
snane i lijepe osobnosti te oduzima ivotu dra i miris.

Svakog jutra iza prozora nae spavae sobe su svjei zrak,
stabla, planine, polja ili parkovi. Ali rijetko kad ih vidimo. Samo se
okrenemo i nastavimo spavati ili skoimo iz kreveta i pourimo na
posao. A kad nas pitaju zato sve radimo ovim brzim tempom mi
inzistiramo da nemamo dovoljno vremena initi one stvari koje
elimo.
Vrijeme postaje na gospodar. A mi moramo nauiti
gospodariti vremenom umjesto da ono vlada nama. Moramo
prestati biti njegova luda. Niti ga rasipati, ali niti se zaplesti u
sindrom "nemam vremena". Umjesto toga moramo ga nauiti
kontrolirati te napraviti vremena za vane stvari u ivotu. Kada iz
ruke vremena otmemo bi uurbanosti ponovno emo zadobiti
nau samostalnost.
JE LI PROBLEM VRIJEME... ILI STE

TO VI?
Nemilosrdni otkucaji sata nam daju dojam da nema dovoljno
vremena za sve ono to elimo uiniti. Primjerice postoje stvari
koje ve godinama namjeravate napraviti: nauiti jezik, posjetiti
neko mjesto, napisati pismo, upisati teaj, zavriti knjigu. Kad
bismo samo imali vie vremena! Tako ste zauzeti. No jeste li
stvarno?
Ljudi upisuju teajeve u upravljanju vremenom i opet nemaju
vremena za napraviti stvari koje su potrebne za uspjeh. Istina je da
kada stvarno elimo neto napraviti mi naemo vremena za to.
Nije nam potreban nekakav strunjak da nam kae kako upravljati
vremenom. Dat u vam nekoliko primjera.
Pretpostavimo da u vas unajmiti da prodajete ove knjige za
cijenu koja pie na koricama. No tijekom iduih 48 sati ja u vam
platiti sto dolara za svaku knjigu koju prodate. Koliko ete vremena
provesti jedui, priajui na telefonu, gledajui televiziju,
razgovarajui ili samo leei? Biste li uope razgovarali s nekim
120
tko se ne ini kao kupac?

Drugi primjer, vi ste u koli. Za svaku peticu koju dobijete dat
u vam ek na pet tisua dolara. Ako vam ukupni prosjek bude 5.0
dat u vam sto tisua dolara. Mislite li da biste mogli nai vremena
za uenje?
Da su ove ponude stvarne vi ne biste trebali itati knjigu ili ii
na teaj za upravljanje vremenom kako biste pronali vremena za
prodavati knjige ili drati dobar prosjek, zar ne? Vi biste
identificirali vrlo poeljan cilj te biste imali gotovo neobuzdanu
opsesiju da ga ostvarite.
I to je to! Tajna pronalaska vremena za stvari kojima se elite
baviti jest zaista se baviti njim, a ne ih samo prieljkivati. Svi mi
prieljkujemo uiniti vie, ali zapravo ne elimo to doista uiniti i
stoga samo nastavljamo troiti vrijeme, a istovremeno misliti da ga
nemamo dovoljno.
Kada donesemo odluku da ovladamo vremenom prvi korak
nije traenje najblieg kalendara i budetiranje naeg vremena. To
je posljednji korak. Prvi je korak pojanjavanje zato elimo neto
uiniti umjesto zato bismo trebali neto uiniti. To se ini
razvijanjem pravog filozofskog razumijevanja vanosti ili
nevanosti vremena u naem ivotu. Tehnike postizanja e slijediti
jednom kada budemo imali motivaciju za preuzimanje kontrole.
Stvoriti prednost nad satom i kalendarom ne znai zanemariti
samo vrijeme. Ne moemo biti u poziciji kontrole dok ne znamo
kako se nositi s vremenom. Radei s vremenom moemo postii
izvanredne rezultate. Ali samo polako! Prvi pokuaj ne mora biti na
nekom velikom cilju. Tajna pobjeivanja je u zapoinjanju. Kada
pridobijemo vrijeme na nau stranu nai najjednostavniji napori e
gomilati snagu i pouzdanje potrebno za bilo koji vei napor.
121
SVAKO PUTOVANJE POINJE PRVIM

KORAKOM
elite li vie vremena, ali ne znate kako zapoeti? Evo
prijedloga pokuajte ustati ranije! Ovaj korak moe dodati jedan
ili dva sata vaem produktivnom danu te godine vaem ivotu.
Primite se neega to ste namjeravali i uinite to u vae slobodno
vrijeme prije doruka. elite li biti strunjak u nekom podruju?
Uite pola sata svako jutro i moete postati autoritet u tom polju.
To je sve to je potrebno. Tako je jednostavno, a nevidljivo veini
ljudi koji ponavljaju: "Jednog dana bih htio... ali nikad nemam
vremena."
Nema razloga da sada ne zaponete neki posao, igru ili studij
koji vas interesira. Vrijeme nas ne diskvalificira. Mi samo mislimo
da to ini. Nikada nije prekasno zapoeti. Vrijeme je bezlino. U
svakom trenutku je jednako. Ne namee ogranienja na nas. Naa
su ogranienja samonametnuta.
"POSLIJE U"
Moete postii uspjeh u svemu ako ste odluni uloiti vrijeme
u to. Primjerice umjesto da neku aktivnost radite svaki tjedan,
zato ju ne raditi svaki drugi tjedan? Umjesto da svaki ponedjeljak
naveer provedete na istom mjestu, zato ne biste to inili svaki
drugi ponedjeljak? tedei jednu veer svaka dva tjedna vi ete
imati dovoljno vremena za druge, vanije stvari.
Veina ljudi s velikim planovima misli "poslije u". Uinit e
velike stvari, ali tek kada djeca odrastu, kada promijene posao,
kada kupe novi auto, kada zavre kolu, kada nabave nove
zastore itd. Taj "kasniji" period nikad ne doe, a oni si nastavljaju
obeavati da e jednoga dana uiniti ono to ele. Prilika moe
zakucati na vrata vie no jednom, no rijetko e dugo ekati na
pragu.
122
Uinite ono to ste oduvijek eljeli sada. Ili napravite planove

sada. Ili programirajte svoju podsvijest sada. Ne sutra! Nikada
neete imati vie vremena negoli danas. Nain na koji provedete
idua 24 sata odreuje kako ete provesti sljedea 24 sata itd.
Pronaite pustolovni osjeaj. Sljedeeg slobodnog dana
otputujte u park, planine ili oblinje morsko odmaralite. Ne brinite
o vremenu! Ustanite i krenite!
Koristite svoju matu. Razmislite o kupovini karte, pakiranju
kovega, zatvaranju vrata i bijegu iz dosade svakodnevne rutine.
ak i ako je putovanje kratko mislite o uzbuenju koje ete dobiti
kada kaete: "Odlazim idueg tjedna."
elite putovati u druge zemlje? Meukorak je stvaranje
vremena. Isplanirajte i krenite. Nemojte ekati ni trenutak vie.
Jednom kada dobijete osjeaj da ete neto uiniti, to e se i
dogoditi. Putovanje e postati dio vas i imat ete snanu elju za
vidjeti jo svijeta.
Osjeaji su kljuni za iekivanje. Dobijte taj osjeaj da je ovo
prava stvar. Da ete iskoiti iz svoje normalne rutine. Iekivanje
e pokrenuti moni silu unutar vas koja e omoguiti ostvarivanje
vaih elja. to ste uzbueniji, to ete bre ostvariti elje.
Odravajte ovaj osjeaj iekivanja i privui ete naine i sredstva
za vee i bolje pustolovine.
NEMOJTE DA VRIJEME UPRAVLJA

VAMA VI UPRAVLJAJTE NJIM!
Frustracije i obeshrabrenja uvijek stvaramo sami. S malo
razmiljanja uviamo da je vrijeme bez svog bia zapravo veliki
poticatelj. Na je zadatak nauiti voljeti vrijeme i cijeniti ga zbog
vrijednosti koju nam nosi. Mudro je primijeeno da nas se ui
tediti vrijeme, a tratiti nae ivote.
Vrijeme ima znaenje samo onda kada sadrava iskustva koja
proiruju nae ivotno znaenje. ini se da protjee brzo ili sporo
ovisno o onome to sadrava.
123
Kada to shvatimo mi poinjemo ovladavati njegovom ulogom u

nai ivotima te stvaramo vrijeme na nain na koji mi elimo i kada
mi elimo.
Dat u vam primjer stvaranja vremena. Poduavanje je moja
ljubav. Nekoliko puta sam ispredavala preko sto pedeset seminara
i predavanja tokom godine. Ta su predavanja zahtijevala mnogo
mog vremena, ali meni je to odgovaralo. Nisam obuena za
pisanje pa mi je to teko. Ipak sam samu sebe nauila pisati
odvojivi vremena za to.
Iako bih radije poduavala, morala sam nai vremena i za
pisanje. A ova je knjiga bila dovoljno vana da pronaem to
vrijeme. Na tri sam se mjeseca odvojila od ostatka svijeta kako bih
ispunila ovaj cilj. Ostatak svijeta i moji prijatelji su mislili da sam
mrtva ili nestala! A ja sam samo radila na rukopisu. Jer to su tri
mjeseca mog ivota kada rezultati mogu koristiti mnogim ljudima?
Iako sam za druge bila "mrtva" zbog onog to sam radila sam
bila vrlo iva. Sama sam stvorila svoje uzbuenje i entuzijazam te
su mi oni omoguili da zavrim ovu knjigu. U biti je pisanje knjige
zahtijevalo disciplinu, stvaranje vremena te uzbuenja i
entuzijazma, a sve to me je dovelo do cilja.
Mnogima je dosadno. Kau da nemaju nita za raditi. Kako je
to tuno! Oni piju, gledaju televiziju, igraju video igre, kartaju ili
igraju bingo te zapravo rade gotovo bilo to samo kako bi ubili
vrijeme. No istovremeno dok ubijaju vrijeme oni ubijaju i svoju
kreativnu matu. Nemaju vremena za uenje, meditaciju ili
poboljavanje samih sebe.
ivot jest djelovati. Ne djelovati jest smrt. Sat otkucava. ivot
je hitan. Vrijeme je sada.
Vizualizirajte sebe kao osobu koja uvijek stvari ini sada. Sve
to zamislite napravite odmah ili u najmanju ruku nainite planove
odmah. Ako zaista elite biti emocionalno jaki, zdravi, uspjeni i
ivi vi morate pronai vremena uiti i meditirati o principima o
kojima smo razgovarali. Za uspjeh je potrebno vremena. Puno
vremena. Ne postoji arobna formula. Potrebno je vrijeme, uenje,
meditacija i djelovanje.
124
Iskoristite vrijeme koje vam je Bog dao. Veina ljudi ne shvaa

vrijednost vremena dok ne dou do kraja, a onda mole za jo
nekoliko minuta. Oni koji su umrli u posljednja 24 sata bi dali sve
za jo 24 sata. Vi moete provesti idua 24 sata pokuavajui
dosegnuti svoj istinski potencijal ili tonui u vlastiti pakao. Izbor je
uvijek na vama.
VRIJEME POSTAJE ALAT, A NE

TIRANIN
Morate nauiti gledati na sat kao to umjetnik gleda na svoje
materijale. Ne kao bi, nego kao kist kojim ete dodati ljepotu slici
koju slikate. Morate biti svjesni slobode izbora koju koristite te
nauiti vrijednost vremena bez da ga se bojite. Drugim rijeima
morate initi to to inite jer koristite vrijeme za svoj cilj, a nipoto
ne smijete dopustit da ono bude cilj samo po sebi. Budetirati
vrijeme nije vrlina, osim ako iz toga ne izvuete jo vie koristi.
Efikasno koristiti vrijeme uvelike ovisi o tome znate li postaviti
svoje prioritete. Najjednostavnija, a najelegantnija metoda za to
jest ui u naviku prije spavanja zapisati est najvanijih stvari koje
sutra elite ostvariti. Nakon to ih nabrojite poredajte ih po
vanosti. Kako ih budete obavljali, tako e vas poeti ispunjavati
veliki osjeaj uspjeha. Svaki projekt koji zavrite e olakati onaj
idui. A uspjeh e pratiti uspjeh.
Raspodijeljivati vae sate je izvrsna mentalna vjeba jer tada
morate odluivati o relativnoj vanosti stvari koje jesu ili e biti dio
vaih dnevnih aktivnosti. Takav tip preliminarne evaluacije pomae
odvojiti bitno od nebitnog te garantira nagrade vee od uloenog
vremena.
Drevna kineska poslovica glasi: "Put od tisuu kilometara
zapoinje prvim korakom." Nije dovoljno da se samo pokrenete,
nego se morate i nastaviti kretati naprijed.
125
Efikasno upravljati vremenom ne znai da morate brzati. Neki

su ljudi uvijek u urbi, ali nikada ne uspijevaju napraviti vie od
onih koji se tempiraju. Sjeate li se posljednjeg puta kad ste htjeli
"utedjeti vrijeme"? to ste napravili s uteenim vremenom?
Jeste li ga negdje spremili da ga iskoristite nekog drugog dana kad
vam zatreba? Poanta je da se vremenom moe upravljati, ali ga se
ne moe tedjeti. Pokuaji utede vremena rezultiraju iskljuivo
tjeskobom i frustracijama. Sjetite se naeg ranijeg upozorenja:
Nemojte tediti vrijeme i tratiti svoj ivot!
Da biste koristili vrijeme morate prvo razumijeti kako ga
trenutno koristite. Pregledajte svoje dnevne aktivnosti i pogledajte
gdje moete napraviti promjene.
Rijeite prvo najneugodnije zadatke i aktivnosti. Tako ete
napornije raditi, a ujedno i vie napraviti jer ete uvijek imati
ugodniji zadatak za kasnije.
Napravite vremena za napraviti vremena. Nemojte zaboraviti
napraviti vremena za planiranje u vaem rasporedu.
NIKADA NIJE BILO BOLJE VRIJEME

ZA VAS
Budui da postojimo u svemiru velianstvenog ritma nae
tijelo i um lako reagiraju na ponavljajui ritam. U vaem
gospodarenju vremenom nemojte nikada smatrati pravilnosti kao
jednostavne, dosadne, nezanimljive ili obavezne. Mislite o njima
kao o ritmu koji glazbu ini ugodnom. Izazov je i poziv zaplesati i
uloviti ritam melodije ivota. Jedan od glavnih ciljeva ove knjige
jest pomoi vam izgraditi samopouzdanje do te mjere da moete
uivati u VREMENU VAEG IVOTA!
126
Tajna #12: SAVLADAVANJE

STRAHA I BRIGE
Strah je tu ve tisuama
godina. Nai su se primitivni
preci
plaili
munje
i
grmljavine, divljih zvijeri i
drugih ljudi. Strah je bio
prisutan kad je Noa plovio s
Arkom. Rije strah se u Bibliji
pojavljuje preko etiri stotine
puta. Kada se drave zarate,
svijet se boji proirenja
sukoba. Kada nema rata mi
se bojimo da uskoro mogao izbiti jedan. Izmeu toga svega mi se
plaimo tisua drugih stvari, velikih i malih, koje se tiu nas i drugih
ljudi te situacija u naim ivotima.
Roeni smo sa samo dva straha: strahom od padanja i
strahom od glasnih zvukova. Ostale smo strahove razvili sami.
Strah dolazi u mnogo oblika. Klaustrofobija je strah od zatvorenih
prostora, agorafobija je strah od otvorenih prostora, ailurofobija je
strah od maaka, brontofobija je strah od munja i grmljavine,
hematofobija je strah od krvi, akrofobija je strah od visina,
hidrofobija je strah od vode, niktofobija je strah od mraka, a
najstraniji od svih je strah od neuspjeha.
Strah je destruktivna emocija koja vaem pokuaju izgradnje
potpunog samopouzdanja moe zadati smrtni udarac. Ako
dopustite vaim strahovima da upravljaju vaim ivotom bit e vam
nemogue stvoriti ivot kakav zaista prieljkujete.
127
PREOKRENITE NEUSPJEHE,
NEMOJTE IH PONAVLJATI
Ako su vae dominantne misli usmjerene na neuspjeh, vi ste
nagnani na neuspjeh. Neuspjeh se uvjebava konstantnom
repeticijom. Koliko puta dnevno pomislite na neuspjeh? Kaete li
ikad ljudima koje "poznajete" da neete uspjeti? Mislite li ikad:
"Kakva sam ja nula?" ili razmiljate o tisuu drugih razloga zato
neete uspjeti? To je vrsta negativnog ponavljanja koja vas, u
kombinaciji s uvjetovanjem iz ranog djetinjstva, tjera da na najvee
izazove i prilike odgovarate s: "Ne mogu!"
to moemo uiniti kako bismo savladali na strah od
neuspjeha? Moramo biti voljni suoiti se s neuspjehom. Prije no
to zaponete s novih pothvatom upitajte se to je najgore to se
moe dogoditi? Budite mentalno spremni za mogui neuspjeh.
Vano je ovo razlikovati od iekivanja. Ne kaem da trebate
oekivati da neete uspjeti, jer bi tada neuspjeh bio sigurnost.
elim rei da ete, ukoliko se mentalno pripremite za najgore, imati
pouzdanje koje e vas omoguiti da se suoite i uspjeno rijeite
ak i najvee izazove.
Brinemo o mnogim stvarima, no sve se svode na ovo: MI NE
IVIMO U SADANJEM TRENUTKU. Sad razmislite o tome.
Brinuti se moete samo kada ste fokusirani ili na budunost ili na
prolost. Ako ivite u sadanjosti nemogue je biti zabrinut.
Primjerice jeste li zabrinuti ba ove sekunde? Naravno da niste!
Zato? Zato jer itate ovu knjigu te vaa koncentracija u ovom
trenutku iskljuuje brigu. Um ne moe misliti o dvjema stvarima
istovremeno.
Savladavanje straha i brige moe se ostvariti ivei dan po
dan, ili jo bolje trenutak po trenutak. Recite sami sebi: "Iduih
nekoliko minuta, sati ili dana ja u..." Napravite pozitivnu izjavu i
odrite svoje obeanje samo za taj vremenski period. Zaboravite
na budunost dalje od toga. Ako ivot ivite trenutak po trenutak
vae e se brige svesti na nita.
128
Vano je imati smisla za humor. Humor je sigurnosni ventil.

Spreava vas da sami sebe shvatite preozbiljno. Problem veine
ljudi jest da ivot shvaaju preozbiljno. ak je i religija preozbiljna.
Trebala bi nuditi lagano, uzbudljivo i uzdiue iskustvo, a obino
samo proizvodi krivnju. Vraamo se na ono to ste ve nauili: ako
navedete ljude da se osjeaju "manji od" ili bezvrijedni, onda ih
moete i kontrolirati. To je stara situacija zavisnosti.
Ali Stvoritelj zasigurno ima smisla za humor. Samo pogledajte
afrikog mravojeda ili dikobraza i morate zakljuiti da Stvaratelj
ima smisao za humor. Stvaratelj nam je dao smisao za humor
kako bi olakao nae napetosti. Zbog humora se moemo smijati
naim strahovima.
Zaronite, ponovno i ponovno, u ono to vas strai tako da bi u
konanici va strah bio otkriven kao ono to jest iluzija. Ovo e
vam pomoi u izgradnji duhovnih i emocionalnih miia.
Strah se u veini sluajeva pojavljuje jer se um koristi vie
nego tijelo. Ako previe razmiljate, a zanemarite djelovanje onda
generirate strah. Vodite aktivniji ivot i imat ete manje vremena za
brigu. etajte kako biste se rijeili tjelesne napetosti. Preaktivan
um i neaktivno tijelo mogu dovesti do nevolje. Na etnju ponesite
ovu knjigu. Pronaite mirno mjesto i odmorite se te bez gledanja
otvorite knjigu. Vaa e vas podsvijest navesti do pravog mjesta.
Proitajte stranicu ili dvije, a zatim se zaputite kui. Dok hodate i
razmiljate o onome to ste proitali, vai um i tijelo e suraivati u
savrenoj ravnotei. Strah zapoinje kada nema ravnotee. Princip
je prepoznat u razvijanju tijela, ali potpuno predvien u razvijanju
uma i dovoenju i jednog i drugog do sklada.
PROMJENA, SVEMIRSKI POREDAK

Mentalne su bolnice pune pacijenata koji nisu sposobni suoiti
se s promjenom. Ti su ljudi stvorili razne naine kako bi pobjegli od
promjene. Ali samo je jedna stvar sigurnija i od smrti i od poreza, i
to je neizbjenost promjene. Nitko ju ne moe izbjei. Stoga ju
moramo nauiti prihvatiti i radovati joj se.
129
Zapravo promjena je ono to elite. elite ljepotu u ivotu,

ampanjac umjesto piva, limuzinu umjesto obinog automobila,
vilu umjesto kue. A sve te stvari moete imati samo ako se
odreknete straha.
Promjena znai promijeniti va nain razmiljanja. Takoer
znai biti voljan odustati od stvari kakve jesu i imati ih onakvima
kakve elite da budu! Nitko drugo to ne moe uiniti za vas!
PROMJENA DOLAZI KADA STE

DRUKIJI
Nemojte se zavaravati, ako elite pobjei iz mediokriteta
morate svjesno odluiti da elite biti drukiji. Svi veliki pojedinci su
drukiji. Drukiji su od masa. Radi toga se istiu.
Morate biti dovoljno hrabri i rei si: "Ja neu voditi osrednji
ivot. Ja sam drukiji. Ja sam fantastina osoba s fantastinom
budunou. Dosadan ivot nije za mene." Ponovite ove izjave.
Ponite odmah!
Ako ste iscrpljeni i uplaeni moda u vaem ivotu nedostaje
avanture. Nita nije gore no biti zaglavljen u koloteini. Spavati u
istom krevetu svaku no, jesti u istim restoranima, viati iste ljude,
ii na posao istim putem. initi istu stvar svaki dan je potpuna
ludost. Jednolinost unitava kreativnost i zbog nje ete ubrzo
kucati na psihijatrova vrata. Ljudi zaglavljeni u ovom krugu su
robovi jednolinosti te se boje i najmanje promjene.
Kada ste frustrirani zbog svoje dnevne rutine, promijenite ju.
Promjena ne znai zanemarivanje drugih ili osjeaj superiornosti.
Promjena znai koritenje prava da govorite i djelujete za sebe te
da radite ono to je potrebno za vau sreu. Konfucije je to ovako
sumirao: "Oni koji ele biti konstantno sretni moraju stalno
mijenjati."
Prvo se prestanite boriti protiv promjene. Nauite ivjeti s njom
i uivajte u njoj. Vrijeme e se promijeniti. Vae drutvo e se
promijeniti. Vlada e se promijeniti. I ljudi oko vas. Sve i svi e se
130
promijeniti pa zato se onda boriti protiv toga? Zato ne biti jedan

od onih koji kau: "Hajdemo vidjeti to mogu promijeniti nabolje."
Napravite prave promjene. Prave su promjene uvijek
pozitivne. Ponite mijenjajui male stvari svakog dana sve dok
promjena ne postane nain ivota. Nemojte se drati jednog
ivotnog stila. Promijenite pokustvo ili va stil odijevanja.
Promijenite izgled vae sobe, stana ili kue. Nemojte nita ostaviti
isto kao prije. Nastavite mijenjati stvari samo da bude zanimljivije.
Osjeate li otpornost prema ovome? Ako je odgovor da onda
je to zato to se osjeate ugroeno od promjena. Sjetite se, jedini
nain za savladavanje straha jest uiniti ono ega se najvie bojite.
A ako je to promjena, onda se vi morate promijeniti!
Promijenite frizuru i boju kose. Probajte novu hranu. Ako niste
zadovoljni svojim izgledom napravite preobrazbu ili se konzultirajte
s plastinim kirurgom. Novi izgled moe uiniti uda za vau
osobnost. Iznenadite sebe i svoje prijatelje s vaom promjenom.
Promjena je navika. Va cijeli ivot ivite po navici. Od ranog
djetinjstva vi ste sami sebe istrenirali da reagirate na nain na koji
reagirate. Promijeniti va ivot znai promijeniti vae navike.
Nekad to moe biti neugodno, ali proces promjene navike je samo
privremen.
Kako biste savladali strah od promjene mislite na konanu
korist koju ete ostvariti. Koncentrirajte se na koristi umjesto na
strahove i pretpostavljene tekoe koje promjena moe izazvati.
Zapiite te koristi. Proitajte ih svaki dan i uoite kako vam
promjena koristi.
Gledajte na sve to dolazi u va ivot kao na priliku da se
poboljate. Ako dobivate premjetaj ili ako je va ured zatvoren,
ako je vae radno mjesto zatvoreno, ako vas je ljubavnik napustio,
ako se morate preseliti, ako je va automobil prestao paliti onda
nemojte dugo misliti o tome. Umjesto da razmiljate o negativnim
ponite razmiljati o pozitivnim posljedicama. Prestanite se opirati,
prihvatite promjenu te se radujete novom i boljem iskustvu i
dogodit e vam se neto dobro. Dobre stvari dolaze kada ste
spremni na promjenu.
131
Tajna # 13 NAPREDUJTE KROZ

POZITIVNU KOMUNIKACIJU
Najea fraza koju ujem kad
savjetujem
ljude
jest:
"Mi
jednostavno ne komuniciramo."
Veina ljudi identificira komunikaciju
s pisanom i govornom rijei pa
esto misle da ne komuniciraju. Ali
to
nije
tako.
Mi
uvijek
komuniciramo. Ljudi komuniciraju
govorom tijela, izrazima lica,
gestama, manirama i ak tiinom.
Naa sposobnost da komuniciramo
je vidljiva jednako i u onome to ne
izgovorimo kao i onome to
kaemo.
Neverbalna komunikacija se ne razvija u zapadnoj kulturi. U
drugim kulturama se na neverbalnu komunikaciju stavlja prilian
naglasak. Japanci imaju rije za to harrigay. Izvedena iz dviju
japanski rijei, "harra" to znai trbuh i "gay" to znai umjetnost.
Stoga je "harrigay" umjetnost ulaska i razumijevanja druge osobe
uz minimalno koritenje govora. Osoba nije samo odgovorna za
ono to kae, nego i za ono to druga osoba razumije kroz geste,
manire, izraze, govor tijela itd.
Ako imate problema u komuniciranju s drugima prvo morate
shvatiti i prihvatiti da ste vjerojatno vi krivi to vas drugi ne
razumiju. Najvjerojatnije je to radi vaeg govora tijela i dojma koji
ostavljate. Svi obiteljski problemi, poslovni komunikacijski
problemi, induvidualni nesporazumi te ak ratovi su ukorijenjeni u
naoj nemogunosti da razumijemo tue stajalite. Pa ponimo
prepoznavajui injenicu da ne moemo promijeniti druge, ali
132
moemo promijeniti nae stavove prema njima.

Komunikacija je sustav isporuke za nae stavove. Nain na
koji se izraavamo je vanjska manifestacija onoga to mislimo
iznutra. Longfellow je napisao: "Jedan razgovor s mudrom osobom
je bolji od desetogodinjeg itanja knjiga."
Jedan od najveih problema koji prijete braku jest kada
nijedan suprunik nije nauio kako komunicirati s drugim. Veina
poslovnih neuspjeha nisu zapravo poslovni neuspjesi, nego ljudski
neuspjesi. Ljudi jednostavno ne uspijevaju komunicirati. Skoro
svaka studija pokazuje da zaposlenici kao dobrog menadera vide
onoga koji moe komunicirati s njima.
Svatko od nas je menader. Moda upravljate poslom, obitelji,
obrazovanjem ili prijateljstvom. Za biti uspjean u svakom od njih
potrebna je pozitivna komunikacija. Evo nekih naina za
poboljanje efikasnosti.
133
SLUAJTE! SLUAJTE! SLUAJTE!

Nita u komunikaciji nije
vanije od sluanja. Evo jedna
stara pria o dvije ene koje
hodaju ulicom i susretnu treu
enu. Jedna od dviju ena je s
treom enom razgovarala
punih deset minuta. Prva je
ena sve promatrala, dok je
druga ena itavo vrijeme
priala, a trea ena samo
sluala. Kada su se napokon
razile, druga je ena uzviknula prvoj: "To je jedna od
najbriljantnijih ena koje poznajem!", a ova joj odgovori: "Ali jedva
da je rekla jednu rije." "Znam", kaza prva, "ali sluala je. To
pokazuje da je pametna!"
Razvijanje vjetine sluanja e dokazati da ste i vi pametni!
Svi mi mislimo da su oni koji sluaju to govorimo dobri prijatelji.
Sluanje je postala izgubljena umjetnost. Primijetiti da kada vi
priate veina ljudi jedva doeka da prestanete kako bi oni poeli
govoriti. Oni vas zapravo ne sluaju. Oni su prezauzeti
uvjebavanjem onoga to e sljedee rei.
U studiji izvanosjetilne percepcije (IOP) je ustanovljeno da
ukoliko poaljete takvu misao, a nema nikoga tko bi ju prihvatio
ona jednostavno ne postoji. Drugim rijeima mora postojati i
poiljatelj i primatelj. Isto pravilo vrijedi i za razgovore. Ako netko
pria s vama, a vi gane sluate tada taj razgovor ne postoji.
Sluanje je najvitalnija karakteristika dobre komunikacija, ali je
takoer i najignoriranija. Veliki dio naih ivota je potroen na
uenje itanja, pisanja i govorenja, no niti malo vremena nije
utroeno na uenje vjetine sluanja. Veina nas samo eli priati,
a ako nas ljudi ne sluaju mi se uzrujavamo. Govorimo: "Zato ne
slua?" ili "Uope ne obraa pozornost."
134
Bili vi svjesni toga ili ne, ali nain na koji sluate ima vei
utjecaj na druge negoli nain na koji priate. Svijet vapi za dobrim
sluaima. Nita ne ugroava tue samopotovanje kao
ravnodunost. No dobro sluanje je vie od puke tiine. Rupe u
naoj komunikaciji stvaraju i znakovi iritacije te dosade, sarkazam,
bezobzirni prekidi, neslaganja s onim to druga osoba govori i
omalovaavanje onog to govori.
Kada se tako ponaate onda se druga osoba osjea
odbaeno. Unutar sebe ona govori: "Imam neto vano za rei.
Trebam da me se uje." I ta e osoba biti uta. Ako ju neete
posluati vi, posluat e ju netko drugi! Ona e uiniti sve to je
potrebno da ju netko poslua. Dijete e imati napada bijesa, proliti
neto ili se potui s braom i sestrama. Uenik e preskoiti
predavanje ili odbiti uiti. Brani partner e vam priutiti tihi tretman
ili izbivati iz kue. Zaposlenik e kukati i aliti se. Svaki od njih e
pronai nain da ga se uje.
Ljudi uglavnom ne komuniciraju. Oni se jednostavno
izmjenjuju u prianju! Mnogi uope ne bi sluali da ne moraju. I tu
lei problem. Malo ljudi zaista eli sluati ili poboljati svoju
slualaku sposobnost.
Ovo mi je nedavno dokazano kada sam ponudila drati dva
teaja na lokalnom pukom koledu. Prvi je teaj bio o javnom
govorenju, a drugi o sluanju. Zapravo sam to uinila kako bih
dokazala poantu. Unutar samo nekoliko dana teaj govorenja je
bio popunjen. tovie morala sam odrati dva predavanja zbog
velikog broja ljudi. S druge strane na slualaki se teaj nije nitko
upisao! Svi su htjeli priati, ali nitko nije htio sluati.
Razmislite tko su ljudi koje najvie cijenite? To su oni koji e
vas posluati. Privlae nas ljudi koji ele uti to imamo za rei.
Upravo zato psihijatri i psiholozi imaju puno posla. Ljude ele
nekoga tko e ih posluati makar morali platiti sto ili vie dolara po
satu za tu privilegiju.
Kako biste bili dobar sluatelj vi morate eljeti biti dobar
sluatelj. Svaka osoba s kojom stupite u kontakt mora se osjeati
vano. Da ef vae organizacije ili neka drutvena ili politika
figura koju cijenite eli razgovarati s vama vi biste se pretvorili u
135
uho. No kad bi smetlar, domaica ili pera posua htio nekoliko

minuta vaeg vremena biste li bili jednako pozorni? Vjerojatno ne
biste! No kada bi svi ovi ljudi nestali na tjedan dana, tko bi vam
vie nedostajao? Vane autoritativne figure ili ljudi koji va ivot
ine ugodnijim? Poanta je da su svi ljudi vani i trebate im to dati
do znanja tako da posluate to imaju za rei.
elei postati dobar sluatelj vi ete saznati koliko su ljudi
fascinantni. Ljudi koje ste uzimali zdravo za gotovo ili ste ih
smatrali dosadnima i nevanima e odjednom postati zanimljivi.
Zaista ne postoje interesantni ljudi, samo nezainteresirani sluai!
VIE SE INTERESIRAMO ZA SEBE

NEGOLI ZA BILO KOGA DRUGOGA
To je jednostavna injenica ljudske prirode. Imamo osjeaje,
emocije, ponos i tjeskobe. A i svi drugi to imaju. Da bismo razvili
pozitivnu komunikaciju moramo se INTERESIRATI ZA DRUGE
LJUDE.
Nije nuno ispasti pametan, imati pametne primjedbe, priati
dobre prie ili dokazivati koliko smo inteligentni. Nuno je da na
pristup bude iskren.
Zapamtite da je komunikacija dvosmjerna. Netko mora priati,
a netko mora sluati. Neete moi navesti ljude da sluaju dok
prvo ne zadobijete njihovu pozornost. A njihovu pozornost neete
zadobiti dok ispriate neto o sebi to e ih zainteresirati. to
najvie zanima ljude? Oni sami! ele razgovarati o onome to su
napravili, to namjeravaju, gdje su bili i to im se dogodilo. To
nemojte nikada zaboraviti!
esta i katastrofalna greka u komunikaciji jest stereotipizirati
ljude i onda na temelju toga razgovarati s njima. Neki ljudi
automatski pretpostave da ena eli razgovarati samo o domu,
receptima ili bebama. No to je esto vrlo daleko od istine. Mnoge
bi ene radije razgovarale o raznim temama, poput trenutnih
dogaanja, umne moi, automobilima ili vinima. Za mukarce se
136
takoer pretpostavljaju tipini interesi. Interesi tzv. tipinog

mukarca moda jesu burza, nogomet i ribolov, no mnogi bi radije
razgovarali o kuhanju, umjetnosti, tkanini ili poboljavanju samih
sebe. Iz toga slijedi da je pametno pokuati otkriti interese osobe s
kojom razgovarate.
Osim to vole priati o sebi, ljudi takoer vole davati svoja
miljenja. Zanimljivo je kako e diskutirati o stvarima o kojima ne
znaju apsolutno nita. Vrlo e malo ljudi priznati da nemaju
miljenje. Radije e ga na licu mjesta oformiti. No kakav god njihov
stav bio, bitno je dopustiti im da ga izraze. Nikada neete napraviti
prijatelja ne slaui se s neijim miljenjem.
Sljedea stvar o kojoj ljudi vole razgovarati su drugi ljudi. To im
prua veliko zadovoljstvo. Poneka ono to govore o drugima nije
utemeljeno u injenicama, ali imaju pravo na izraavanje svog
miljenja. Trik je u tome da ukaete na dobre kvalitete osobe o
kojoj se razgovara bez da se ne slaete s onim ve reenim o njoj.
Iako se miljenja moda nee promijeniti, ovom ete taktikom
barem razgovor prebaciti na ugodniju i pozitivniju razinu.
Sljedea stvar o kojoj ljudi vole razgovarati su stvari. Priati e
o svemu. Ovo je vaa prilika da budete dobar sluatelj i nauite
neto. inei upravo to ja sam se uvelike okoristila. Iako u poetku
nisam bila zainteresirana za temu, moja je znatielja prevladala te
sam shvatila da elim saznati vie. Sluajui ljude koji su dobro
obrazovani u nekom podruju i vi moete postati dobro
obavijeteni i sposobni razgovarati o iznenaujuem broju tema.
Posljednja stvar o kojoj ljudi ele razgovarati ste VI. Ne ele
uti o vaoj bolesti, vaim problemima ili vaim negativnim
pogledima na ivot. Posluajte sami sebe i zabiljeite koliko puta
koristite zamjenicu u prvom licu. Ako vam se ini pretjerano
pokuajte umjesto "ja" koristiti "vi"!
Neka razgovor bude usredotoen na drugu osobu. Priekajte
da vas ona upita o vama. Moete biti sigurni da e se to dogoditi
tek kad je spremna sluati. Drugim rijeima tek nakon to ste joj
prvo dali priliku da vam pria o sebi. Kada budete priali o sebi to
ne biste smjeli raditi samo da privuete pozornost na sebe, nego
da poveete svoje interese s interesima osobe nasuprot vama.
137
VODITE SAMO POZITIVNE

RAZGOVORE
Ranije smo nauili da rijei imaju kreativnu mo odnosno istu
mo kao i misli koje oblikuju nau svijest. Budui da uvijek u
komunikaciji ispoljavamo nae misli one bi trebale biti pozitivne.
Izbjegavajte se aliti onih dana kada se ne osjeate dobro.
Ako se obino alite onda je to va nain pribavljanja pozornosti i
suosjeanja. alite se dovoljno esto i drugi e na vas gledati kao
na "simbol boli". Poet e vas izbjegavati jer se nitko ne eli druiti
s nekim kraj koga se osjeaju loe. Osim to ete utjecati na
druge, vi ete i sebe uinit bolesnijima programirajui vau
podsvijest stalnim ponavljanjem. Moj prijatelj je govorio: "Nikada
nemoj nikom govorit o svojim problemima. Polovicu ljudi nije briga,
a drugoj polovici je drago to ih ima!"
Razgovarajte o stvarima koje inspiriraju druge. Dajte im do
znanja kako uivate u ivotu i promatrajte njihove reakcije. Osoba
koja isijava pozitivne vibracije privlai ljude poput magneta.
Svi se ele druiti sa sretnim i pozitivnim ljudima jer je njihov
stav zarazan. ak i ako se osjeate loe pretvarajte se da ste
dobro. Podii ete druge ljude, a posljedino ete se i vi osjeati
bolje.
Za pozitivan razgovor mora se nauiti i uvati tajne. Pridobit
ete povjerenje ljudi ovisno o vaoj sposobnosti da budete
diskretni. Prije negoli otkrijete neto o nekome zapitajte se: "Bih li
bio voljan ovo rei pedesetero drugih ljudi?" Nauite govoriti samo
one stvari koje elite da budu ponovljene. Koristei ovaj pristup
otkrit ete da vai komentari automatski ukljuuju samo pozitivne,
konstruktivne i optimistine opservacije.
138
KORISTITE JEDNOSTAVAN JEZIK

Ne moete komunicirati s drugima ukoliko ne nauite koristiti
jednostavan jezik. Neto definitivno nedostaje u vaoj sposobnosti
komuniciranja ako dijete ne moe razumjeti ono to govorite.
Moda zvui smijeno, ali je istinito. U mojim poecima kao
uiteljice i javne govornice otkrila sam da efikasna komunikacija
izmeu mene i publike ovisi o mojoj sposobnosti da pojednostavim
komplicirane i apstraktne ideje.
Teret zadravanja neije pozornosti, bilo publike ili pojedinca,
je na vama. Nitko nee obraati pozornost na ono to ne razumiju.
Mnogi diplomati ne mogu komunicirati s ljudima nieg obrazovanja
jer nisu nauili kako dovoljno pojednostaviti stvari. To to vas netko
ne razumije ne znai nuno da je glup. Vjerojatnije je da vi niste
svoju poantu dovoljno pojednostavili ili ju objasnili dovoljno dobro.
Walt Disney je koristio animaciju kao sredstvo pojednostavljivanja.
esto se velike istine izraavaju kao parabole ili alegorije.
Nauimo iz ovoga i ponimo koristiti jednostavne prie,
demonstracije, parabole i primjere kako bismo saopili ono to
mislimo.
Jedna od najboljih metoda u odreivanju razumijevanja je
povratna informacija. Nju moete dobiti pitajui pitanja poput:
"Jesam li dovoljno jasan?", "Slaete li se?" ili "to vi mislite o
tome?" Takva razmjena pomae u razvitku dvosmjerne
komunikacije.
DAJTE DRUGOJ OSOBI DO ZNANJA

DA VAS JE IMPRESIONIRALA
Ve sam rekla da se svatko voli osjeati vano. Dajte ljudima
do znanja da su vani tako to ete im pokazati da ste
impresionirani onim to govore. To inite tako da im date svoju
punu pozornost. to manje priate o sebi, to e se druga osoba
osjeati vanijom. Ponaajte se kao da je njihov posao ili drutveni
ivot najfascinantnija stvar o kojoj ste ikada uli.
139
Putovala sam kui zrakoplovom s govora koji sam odrala

pred pet tisua ljudi. Prtala sam od uzbuenja nakon uspjeno
odraenog govora. Kraj mene je sjedio ovjek po zanimanju
raunovoa. Pomislila sam da je to ugodna profesija, ali sigurno
prilino dosadna. Naravno njemu to nisam rekla. Umjesto toga ja
sam sluala dok je priao o svojim putovanjim i sloenim
financijama velikih korporacija koje je predstavljao.
itavim putem me oaravao. Iz tog iskustva je izronila velika
istina. Iako se ljudi na povrini ine dosadnima, ono to govore je
esto zanimljivije i vanije od onoga to mi imamo za rei.
Veina ljudi zapravo ne komunicira efikasno jer pokuavaju
impresionirati umjesto izraziti se. Sudjeluju u nekoj vrsti
obostranog samopobijajueg verbalnog bombardiranja. Koriste
rijei koje drugi ne razumije te esto pokuavaju govoriti svisoka
umjesto da razgovaraju s tom osobom. Zauzeti su pokazivanjem
koliko su pametni.
Bilo to opravdano ili ne, ali drugi e formirati svoje miljenje o
vama na temelju toga kako razgovarate s njima. Ako se hvalite ili
ih pokuavate impresionirati svojom inteligencijom moete biti
sigurni da e vas odmah iskljuiti. S druge strane, ako ne govorite
svisoka te imate na umu i njihove interese i emocije oni e vas
vidjeti kao pametnog, zanimljivog te ak briljantnog razgovornika.
Studije su pokazale da 75% rijei koje koristite drugi ljudi
nikada ne uju. Ljudi uju ono to ele, a kao to ve znate najvie
ele uti o sebi. Ako razgovarate s njima o njihovim ciljevima,
interesima, idejama, iskustvima ili aspiracijama odmah ete
pridobiti njihovu panju te ete ju bez problema i zadrati.
140
DAJTE ISKRENO PRIZNANJE

Kada date iskreno priznanje vi u biti pokazujete ljudima kako
da se sami sebi vie sviaju. Ako pohvalite neku njihovu
karakteristiku koju veina ljudi ne vidi, vi ete pojaati svoj uinak.
Ne treba puno mate za pohvaliti nekoga na njihovom izgledu
iako je i to lijepo pa kreativna osoba trai manje oitije
kvalitete. Primjerice moda primijetite neiji smisao za humor ili
njihovu sposobnost za stvaranje prijatelja. Ako uzmete vremena da
primijetiti kvalitete koje drugi esto predvide vi zapravo govorite:
"Stvarno te vidim kao osobu" i time dajte toj osobi razlog vie da
voli sebe.
Pomaui drugima da podignu svoje samopotovanje te da se
osjeaju ugodnije i sigurnije, vi im pomaete da se osjeaju
oputenije i vie prijateljski. Ovo se sva vraa na ono reeno
ranije: kako bismo o drugima mislili dobro, prvo moramo misliti
dobro o sebi. Znati to je vama ugodno i to poveava vae
samopouzdanje prua izvrsni uvid u to kako i drugima podii
samopouzdanje. Netko je lukavo opazio da kada pogledamo na
svijet i vidimo Boga i dobrotu u svemu i svima, na svijet pogleda
na nas s tim istim stavom.
PRIEKAJTE DA RAZGOVOR DOE

DO VAS
Nakon to drugi ispriaju to imaju o sebi razgovor e doi i do
vas. Samo treba uloiti malo strpljenja. Nemojte biti poput glumice
koju sam upoznala na holivudskoj zabavi. Prila mi je te stalno
prialo o svojoj filmskoj karijeri te na kraju rekla: "Dosta o meni!
Kako vam se svidio moj posljednji film?"
141
DJELA GOVORE GLASNIJE OD

RIJEI
Tvoja djela govore tako glasno
da ne ujem to govori.
- Ralph Waldo Emerson
Ljudi e vas suditi po vaim djelima. Mala djela uljudnosti nisu
samo prazne geste, nego paljivi izrazi koji neverbalno kau:
"Mislim da ste vani." Naalost, uljudnost je za mnoge postala
izgubljena vjetina. Nemojte dozvoliti da se i vama to dogodi.
Budite jedan od onih koji jo cijeni mala djela ljubaznosti zbog kojih
se drugi osjeaju posebno.
Vano je shvatiti da ljudi nisu zainteresirani sluati nas kako
tumaimo nau ivotnu filozofiju. Vie ih zanima vidjeti kako naa
uvjerenja i filozofija funkcioniraju u naem ivotu.
Vaa su djela odrazi vaih razmiljanja. Ako drugi vide da ste
zdravi, sretni, uspjeni i entuzijastini upitat e vas kako to
uspijevate. Nema potrebe za propovijedanjem jer se "vie istine
uhvati negoli naui". Religijski fanatici mogu priati o miru, ljubavi,
spasenju i velikoj srei u religiji, ali dovoljno je pogledati njihov
ivotni stil i znati koliko to funkcionira u stvarnosti. Biblija kae: "Po
njihovim ete ih plodovima prepoznati." Ako je va ivot primjer
pozitivnog ivljenja ljudi e eljeti znati kako i oni mogu to iskusiti.
142
NEMOJTE KASNITI
Jo jedan bitan aspekt u
razvoju dobrih osobnih odnosa
jest pouzdanost. Dolaziti na
vrijeme na sastanke je vanije
nego to mislite. Kasniti ne
znai samo da ste neodgovorni,
kasniti znai i da vas nije briga
za osobu s kojom se sastajete.
U biti govorite da ta osoba nije
dovoljno vana da stignete na
vrijeme. Biste li kasnili da imate
sastanak s predsjednikom ili premijerom velike zemlje sutra ujutro
u 10 sati? Naravno da ne biste! tovie moda biste i uranili.
Stoga budimo iskreni, ukoliko smo motivirani moemo dolaziti na
vrijeme.
Krimo pravilo dolaska na vrijeme jer ne shvaamo posljedice
naeg djela. Prkosno tvrdimo da smo jednostavno takvi! Ali mi
nismo takvi po prirodi. Mi smo odabrali biti takvi.
Bez obzira s kime se sastajete s direktorom, kuanicom,
tvornikim radnikom, tajnicom, prodavaem, roakom ili trebate li
prisustvovati sastanku ili drutvenom okupljanju svakako budite
tamo na vrijeme! Tu naviku proirite na sve osobne odnose. Neka
svi znaju da uvijek dolazite prvi na sastanke. Ako pak ne moete
stii na vrijeme, onda kontaktirajte tu osobu i objasnite im zato te
im recite kada ete stii. Ona e vam se diviti i potovati vas vie
jer vas je briga. Ne postoji nita toliko uzrujavajue i frustrirajue
kao to je ekanje na nekoga tko kasni.
143
PAMTITE IMENA DRUGIH LJUDI

Veina e nas se sloiti da je jedan od najslaih zvukova zvuk
naeg imena. Ljudima su imena znake individualnosti stoga ako
ih se sjetimo mi automatski pridobivamo njihovo prijateljstvo.
Biljeenje neijeg imena zahtijeva samo nekoliko minuta, a taj ulog
vremena i pozornosti moe donijeti bogate nagrade.
Glavni razlog zato se ne sjeamo imena jest da pri
upoznavanju mi zapravo ne sluamo to druga osoba govori. Ako
se prisjetimo trenutka upoznavanja, ono je vjerojatno zvualo
slino ovome: "Zdravo! Moje je ime Mrkxgrtmp." Nismo ispravno
uli ime jer nismo obraali pozornost. Vrlo je vjerojatno da se na
um fokusirao na ono to emo mi rei!
Kako biste zapamtili ime prvo se uvjerite da ste ga dobro uli.
Zatim napravite stimulirajui mentalni utisak ukupne osobe dok
istovremeno ponavljate njeno ime unutar sebe. Kada se prisjetite
ukupne osobe, prisjetit ete se i njihovog imena.
Jedna stvar koju ne smijete napraviti je rei sebi ili drugima da
imate problema s pamenjem imena. Time zapravo svojoj
podsvijesti dajete "zapovijed" koju ona vjerno izvrava. Svakog
puta kada se pokuate prisjetiti imena utisak koji je osoba ostavila
se odbacuje jer ste ve izjavili da se ne moete prisjetiti imena.
Ponitite tu "zapovijed" sada i ponite afirmirati da se moete sjetiti
imena svakoga koga upoznate te da ih se moete prisjetiti kada
elite.
Pamenje imena treba biti jedan od vaih prioriteta kod
vlastitog razvitka. Ne samo da e se drugi osjeati vanijima zbog
toga, nego ete i vi postati staloeniji i samopouzdaniji.
144
KAKO UPOZNATI LJUDE

Nemojte se bojati napraviti prvi korak
Suprotno onome to moda mislite, veina ljudi mrzi
drutvena okupljanja. Svia im se ideja, ali ne i mogunost
upoznavanja i druenja sa strancima. Budimo iskreni, svatko od
nas se ponekad osjeao neugodno na zabavi. Istina je da se
podsvjesno bojimo da se neemo svidjeti drugima, a ne elimo se
osjeati odbaeno. To je opet ona stara potreba za odobravanjem!
Ako i sama misao o prisustvovanju drutvenoj funkciji kod vas
izaziva neugodu sjetite se da niste jedini. Mnogi ljudi se osjeaju
poput vas. Kada to prihvatite kao istinu bit e vam mnogo lake
upoznavati nove ljude.
Pretpostavimo da ste na zabavi na kojoj ne poznajete mnogo
ljudi. Kada pogledate uokolo ini se da se svi zabavljaju dok vi tu
samo stojite i prieljkujete da ste doma. No niste doma. I trenutno
ne moete nita uiniti po tom pitanju pa je onda najbolje izvui
maksimum iz te situacije.
Najbolja stvar za napraviti je uiniti prvi korak. Pronaite
nekoga tko nije ukljuen u razgovor te se ini sam i priite im.
Pretpostavite da su prijateljski nastrojeni i ponaajte se kao da
oekujete da ste dobrodoli i da im se sviate. Osim u vrlo rijetkim
sluajevima osoba e reagirati toplo i suraivati u zapoinjanju
razgovora.
Nakon to ste preuzeli inicijativu i sruili barijere stidljivosti i
plahosti uvidjet ete da je s vaim novim prijateljem lako
razgovarati.
Budite srdani i pustite da razgovor ide svojim tijekom.
Koristite komunikacijske smjernice iz ovog poglavlja. I nemojte se
previe trsiti. Od samog poetka vjerujte da ete se svidjeti toj
osobi, i zaista hoete!
145
VJETINA ASKANJA
Ne moraju svi razgovori biti teki i filozofski. Bolje je razgovor
sa strancem zapoeti askanjem. Za to postoji vrlo dobar razlog.
Kada nekoga prvi put upoznate oni se pitaju jeste li vi osoba s
kojom je lako razgovarati. Prva stvar koju kaete je odgovor na to
pitanje i stvara utisak koji e odredit ton vaeg odnosa. Ako
primjerice inicirate razgovor o neijoj ivotnoj filozofiji iznenadit
ete tu osobu o ona e se odmah povui. No ako zaponete s
pitanjem o njima oni e se opustiti i razgovor e tei prirodno.
Ako pratite televizijske emisije primijetili ste da voditelj
neizbjeno zapoinje s jednostavnim i pomno izabranim pitanjima
kako bi gostu dao do znanja da je zainteresiran za njega kao
osobu. To rastjeruje tjeskobu i omoguava gostu da pria o sebi.
SMIJEITE SE
Ljudi se ne smijee dovoljno i to je problem u komunikaciji.
Pogledajte ih na ulici, u uredu ili ak kod kue. Koliko se esto
smiju? Neki smijeak mogu upaliti i ugasiti poput svjetla te ga
koriste kako bi impresionirali druge. No njihova je neiskrenost
izrazito oita. Studija provedena na velikom sveuilitu pokazala je
da se u prosjeku mukarci nasmiju prema 70% ena, a samo 12%
mukaraca s kojima stupe u kontakt.
To bi trebalo pokazati da ih nije briga to drugi mukarci misle
o njima, ali ih zanima ostaviti utisak na ene!
Smijeak je bitno sredstvo komunikacije jer ima pozitivan
uinak na druge ljude. Samo se zamislite koliko se dobro osjeate
kad vam se netko nasmije! U najjednostavnijem obliku to je nain
na koji se govori da je sve u redu i da je nasmijana osoba sretna
to vas vidi. Robne kue su prikazale rast od ak 20% prodaja
kada su se njihovi zaposlenici smijeili muterijama.
Ljudi ne mogu ne zavoljeti osobu koja se smije. Ako niste
takva osoba bolje vam je da odmah razvijete tu naviku.
Nasmijeite se sada! Hajde! Sada opet! Ne boli. Zapravo vam
godi. Ako vam je blizu zrcalo, nasmijeite se i pogledajte koliko
bolje izgledate!
146
Potpuno sam ozbiljna kada kaem da trebate vjebati smijanje

ispred ogledala. Moda ete se osjeati glupo, ali va e se stav
promijeniti kada nestane vae namrteno lice i ponete isijavati
smjelost i staloenost. Svaka je osoba lijepa kada se smije.
Kada se smijete automatski ete izgledati i osjeati se bolje.
Smijeak je va nain ispisivanja vaih misli na vaem licu!
Pokazuje da imate samopouzdanja. Ako vam nedostaje
samopouzdanja ili ste proeti nesreom i tugom bit e vam teko
nasmijati se. Prirodni otpor otkrivanju vlastitih osjeaja drugima e
va smijeak uiniti krutim i prisiljenim. Prevladajte ovo tako to
ete doi do korijena vaeg problema i promijeniti svoju negativnu
sliku o sebi.
Kada pozdravljate ljude NASMIJEITE SE! NASMIJEITE
SE! NASMIJEITE SE! Nasmijeite se svakome koga upoznate.
Nasmijeite se za svoju obitelji, za prijatelje i za suradnike.
Nasmijeite se za ljude koji vam se mrte. Nasmijeite se u
prometu. Nasmijeite se u dizalu, u trgovini, u banci, na ulici.
Nasmijeite se za domara, za konobaricu i za bankovnog
slubenika.
Primijetite da sam rekla ZA, a ne PREMA! Razlog tome je oit.
Kada se smijeite ZA nekoga onda pokazuje iskrenost. Druga e
osoba to osjetiti i uzvratiti vam osmijeh. To je njihov nain kojim
vam kau: "Hvala to ste me primijetili to se zbog vas osjeam
vano!"
Nauite se htjeti smijati i uivajte u srei koju donosite u ivote
onih koji prolaze kroz va ivot. Pokuajte se nasmijati danas i
gledajte aroliju na djelu. Upamtite, va je smijeak jedna od vaih
najveih prednosti!
147
PAZITE S KIM SE DRUITE

Svi u vaoj okolini utjeu na
va ivot. Nemojte da su vam cilj
samo pozitivni razgovori, nego se i
to je vie mogue druite s
pozitivnim ljudima. To su ljudi koji
e vas nadahnuti, motivirati i
pomoi vam da ivite kreativniji
ivot. Negativni ljudi crpe vau
energiju
sa
svojim
stalnim
sputanjima i jadikovkama o tome
kako ih svijet loe tretira, kako ih njihovi suprunici ne razumiju,
kako ih njihovi efovi ne cijene i kako se uasno osjeaju. Uvijek
pokuavajte ove "energetske vampire" iskljuiti iz svog ivota i
potraite ljude koji su nadahnjujui i pozitivni.
148
Tajna #14: POSTIZANJE

POTPUNOG
SAMOPOUZDANJA KROZ
POZITIVAN MENTALNI STAV
Mnogi ljudi vjeruju da je pozitivan mentalni stav nerealan jer
pozitivan mislilac samo pokuava pobjei od problema, tragedija i
beznaa. Ali to nije tako. Pozitivno razmiljanje je nain gledanja
na vlastite probleme i probleme ovjeanstva te pokuaj da ih se
rijei kroz konstruktivnu akciju. Razlika izmeu negativnog i
pozitivnog mislioca je poput reakcije dviju osoba na pitanje o pola
ae vode. Negativna osoba uvijek kae da je aa napola prazna,
ali pozitivna osoba zna da je aa napola puna.
Pozitivan mentalni stav omoguava vam da gradite na svojoj
snazi te da savladate svoje slabosti. On vam pomae shvatiti da
ste roeni da budete veliki jer je u vama Mo koju moete iskoristit
kako biste ostvarili bilo koji san. Pomae vam fokusirati se na
dobre stvari u ivotu te vam doputa da svoju dominantnu
pozornost usmjerite na ono to je vama ispravno, na druge ljude i
na svijet. Videi dobro oko sebe vi generirate magnetizam koji
privlai jo dobra u va ivot. Jer, kako smo ve primijetili, slino
privlai slino.
Ali shvatite ovo. POZITIVNO RAZMILJANJE JE
BESKORISNO AKO NE PROMOVIRA POZITIVNU AKCIJU. Misli
mentalne energije moraju biti usmjerene u aktivni ili kinetiku
energiju. Kinetika energija poduzimanja akcija podupire
podsvijest. I kada se ispravno koristi taj automatski mehanizam za
ostvarivanje ciljeva ispravlja pogreke, mijenja smjerove i dovodi
vas do vae mete.
149
POZITIVNE IZJAVE OSLOBAAJU

KREATIVNU MO
Rijei koje govorite imaju snaan utjecaj na vae osjeaje,
raspoloenje, osobnost, samopouzdanje i ivotno iskustvo. Ranije
smo istaknuli kako nas negativne afirmacije hipnotiziraju prema
neuspjehu, razoaranju, siromatvu, zbunjenosti i loem zdravlju.
Pa koje je onda rjeenje? Nije vrlo komplicirano. Jednostavno
primijenite obrnuti proces. Preplavite svoj um s monim rijeima ili
afirmacijama.
Sljedee afirmacije opisuju vau snagu, a ne vae slabosti.
One fokusiraju va um na pozitivno umjesto na negativno te
afirmiraju to jeste umjesto to niste i to moete umjesto to ne
moete.
Koristite ove ili sline afirmacije kako biste programirali va
podsvjesni um da stvorite ivot kakav prieljkujete.
KRENITE NAPRIJED S OVIM

AFIRMATIVNIM MISLIMA
Ovaj trenutak mi dozvoljava neograniene mogunosti jer

ja ivim u vjenoj sadanjosti bivanja.
Sve to ja ikada mogu biti je upravo u ovom trenutku dio

moje svijesti.
U ovom trenutku ja sam spreman i opremljen za prihvatiti

svoj neogranieni potencijal.
Potpuno sam svjestan svog neogranienog potencijala.

Moja razmiljanja su u sadanjosti, moja vizija je u
sadanjosti, moje iekivanje je u sadanjosti.
Ja odabirem imati ivot ispunjen pozitivnim ljudima.
150
Istovremeno kako postajem svjesniji svoje moi da vidim, ja

postajem svjesniji svoje volje da inim.
Ne traim svoje elje u nikome, ali prepoznajem da su svi

potencijalni kanali kroz koje Beskonano moe ostvariti
moje elje.
Ja sam jedno s Univerzalnim UMOM, stoga znam to

trebam znati istog trenutka kada to trebam znati. Ovo
znanje eliminira svo neznanje u mom podsvjesnom umu.
Siguran sam i efikasan dok doputam Moi unutar mene da

me motivira i aktivira moju svijest.
Moja djela su logini nastavak ove svijesti. Svi su moji

napori uspjeni jer ja sam dovoljan za svaki dio mog ivota.
Ja sam stalno otvoren za nove naine i metode za moje

najvee dobro.
Ja znam da kreativno bie koje ja jesam zna kako stvoriti

sve to poelim.
Ja sam mentalno i emocionalno predan vlastitom dobru i

dobru drugih. ivim u prijateljskom svemiru koji reagira na
moje elje i ostvaruje ih.
Bez tatine mogu rei da sam duhovno savren. Moja

svijest je zdrava i ja uivam u njoj. Nemam strahova niti
aljenja. Ja sam vitalno iv upravo sada. Ja sam potpuno
samopouzdan.
151
KONCENTRIRAJTE SE NA ONO TO
JE DOBRO U VAMA
Napravite popis svega to je dobro u vama. Dobro ga
pogledajte. esto ga pregledavajte. ak ga i nauite napamet.
Koncentirajui se na svoje prednosti i kvalitete vi ete razviti
unutarnje uvjerenje da ste vrijedan, sposoban i jedinstven
pojedinac. Kada uinite neto dobro svakako se podsjetite na to i
nagradite se za to djelo. Na ovaj ete nain izgraditi nove navike
koncentriranja na ono to je dobro u vama.
U djelu Alisa u zemlji udesa Lewis Carroll nam govori kako
smo postali onakvi kakvi jesmo i koliko je vano koncentrirati se na
ono to je dobro u nama.
ALISA:
Tamo odakle dolazim ljudi ue ono u emu nisu dobri kako bi
mogli raditi ono u emu su dobri.
LUDI KLOBUAR:
Mi u Zemlji udesa kruimo, ali uvijek zavrimo tamo gdje smo
zapoeli. Moe li objasniti to si mislila time?
ALISA:
Pa odrasli nam kau da otkrijemo to smo pogreno uinili i da
to vie nikada ne ponovimo.
LUDI KLOBUAR:
To je udno! ini mi se da ako elite saznati vie o neemu vi
to morate uiti. A onda kada to nauite trebate biti bolji u tome.
Zato biste htjeli biti bolji u neemu, a onda to nikada vie ne
raditi? Nastavi molim te.
152
ALISA:
Nitko nam ne govori da uimo one stvari koje inimo
ispravno. Mi trebamo uiti prvo iz pogrene stvari kako bismo
nauili to ne initi. I onda, ne inei ono to ne bih trebala initi
moda u biti u pravu. Ali ja bih radije bila u pravu ve prvi put, zar
se ne slae?
Ovdje je izvrsna pouka! Usredotoite se na ono ispravno u
vaem ivotu. Nemojte misliti na ono to ne elite, a mislite na ono
to elite. Sjetite se da dobivamo vie onoga na to se
koncentriramo!!
NOVI VI
Uspjeni NOVI VI e se pojaviti dok primjenjujete principe iz
ove knjige.
Vi ete biti pojedinac moi, usmjerenja i planirane akcije.
Vi ete savladati lana uvjerenja koja su vas sputavala.
Vi ete biti drueljubiva osoba koja nikada nee biti

usamljena.
Vi ete biti samostalna osoba koja kontrolira vlastitu

sudbinu.
Vi neete trebati osuivati sebe ili druge.
Vi ete uravnoteen pojedinac sa suosjeanjem za druge.
Vi ete biti otvoreni novim vrijednostima, konceptima i

uvjerenjima.
Vi ete sjajno zdravlje i dui ivot.
Vi ete imati novu Duhovnu Svijest.
Vi ete nauiti voljeti sebe i druge intenzivnije nego ikada

prije.
153
Divna slika, zar ne? Naravno, jer je to pogleda na VAS jednom

kada nauite i primijenite principe sadrane u ovim stranicama.
Za to e vam biti potrebna predanost za djelovanje, ali to e
biti jedna od najveih pustolovina vaeg ivota. Jednom kada se
predate izgradnji potpunog samopouzdanja vie nikada neete biti
isti.
154

40 Tajni Za Porast Samouvjerenosti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

40 Tajni Za Porast Samouvjerenosti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ANGELA KELES

Sav materijal u ovoj publikaciji je iskljuivo informativan i ne smije se

Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se

Iako su autor i izdava uinili svaki napor kako bi utvrdili potpunost i

40 tajni za porast samouvjerenosti

OVJE STANJE UMA

40 tajni za porast samouvjerenosti

ISPUNJAVANJE VAIH POTREBA NA PRVOM

40 tajni za porast samouvjerenosti

Kada ovladate ovim naelima imat ete vie sree, vie

21 DAN MOE DONIJETI PROMJENU

40 tajni za porast samouvjerenosti

Za najbolje rezultate proitajte ovu knjigu jednom te se

40 tajni za porast samouvjerenosti

Tajna #1: ODHIPNOTIZIRATI

40 tajni za porast samouvjerenosti

kojom ju inim sposobnom i voljnom da radi stvari koje ne bi mogla

40 tajni za porast samouvjerenosti

Prosjena osoba se nikad ne priblii ostvarivanju svog

40 tajni za porast samouvjerenosti

Kako biste sagradili novu "funkcionalnu" zgradu na mjestu

KAKO VAS VAA UVJERENJA

40 tajni za porast samouvjerenosti

OGRANIENI SMO NAIM

40 tajni za porast samouvjerenosti

Vaa trenutna razina svjesnosti odreena je vaim

NITKO NE VOLI MIJENJATI SVOJU

na temelju trenutne razine svjesnosti, makar ona bila neispravna.

40 tajni za porast samouvjerenosti

5. Promatrate svoje pogreke i pokuate ih ispraviti. Budite

40 tajni za porast samouvjerenosti

ZATO SE MOETE PROMIJENITI

40 tajni za porast samouvjerenosti

nauavanjima prvi zahtjev na putu do osloboenja "Poznavati

40 tajni za porast samouvjerenosti

Tajna #2: ROPSTVO ILI

40 tajni za porast samouvjerenosti

40 tajni za porast samouvjerenosti

Zavisni pojedinac je na milosti onih oko njega. Budui da

inspiracije i stimulacije od drugih kako biste uinili ono to trebate

40 tajni za porast samouvjerenosti

svijet gdje se oni naue neovisnosti.

40 tajni za porast samouvjerenosti

Roditelji koji prihvaaju i njeguju ovakav stav zapravo

40 tajni za porast samouvjerenosti

Kada smo uli u adolescenciju postalo je oito da emo

40 tajni za porast samouvjerenosti

KAKO USPOREIVANJE RAA

40 tajni za porast samouvjerenosti

nagradu za "dobar posao". Nikada im ne padne na pamet da je

PRIZNANJE PROTIV HVALE

40 tajni za porast samouvjerenosti

40 tajni za porast samouvjerenosti

40 tajni za porast samouvjerenosti

OSLOBAANJE SEBE OD DRUGIH

40 tajni za porast samouvjerenosti

Tajna #3: UMJETNOST

40 tajni za porast samouvjerenosti

40 tajni za porast samouvjerenosti

U nastavku emo objasniti zato se to dogaa.

40 tajni za porast samouvjerenosti

Nedostatak priznanja i razumijevanja djetetove jedinstvenosti

40 tajni za porast samouvjerenosti