EKOLOGIJA

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

ODRIVI RAZVOJ I INTEGRIRANO UPRAVLJANJE

OBALNIM PODRUJEM PROCESI USPJENE ZATITE
OBALNOG MORA
Sustainable Development and Integrated Coastal
Zone Management the Processes of a Succsessful
Protection of the Coastal Sea
arko Koboevi, dipl. ing.
Pomorski odjel
Sveuilite u Dubrovniku
E-mail: zarko.koboevic@unidu.hr

prof. dr. sc. Branka Miloevi-Pujo, redovita profesorica

Pomorski odjel
Sveuilite u Dubrovniku
E-mail: branka@unidu.hr

prof. dr. sc. eljko Kurtela,1 izvanredni profesor

Pomorski odjel
Sveuilite u Dubrovniku
E-mail: zeljko.kurtela@unidu.hr

UDK 504.03:502.3

Saetak

ISSN 0469-6255 (176-188)

Oneienje morskog okolia je u porastu kao rezultat oneienja s kopna zbog rasta populacije stanovnitva
i jednako tako s plovila zbog rasta prometa morem. Posljedice toga u prostoru obalnoga mora reflektiraju se na
gospodarstvo, javno zdravstvo i nepovratno gubljenje bioraznolikosti i morskih organizama.

176

Svjesna te injenice, meunarodna zajednica ulae velike napore kako bi se zaustavili, ili barem usporili, negativni
trendovi u oneienju obalnog mora. Razlozi jo uvijek nedostatne uinkovitosti u zatiti i ouvanju mora sloeni su
i brojni. Uz gospodarske, politike i druge razliitosti drava te probleme ogranienih financijskih izvora, posebice
valja izdvojiti jo uvijek nizak politiki prioritet koji ima okoli i nedostatnu javnu svijest o problemu zatite okolia
u pojedinim dravama. Meutim, koncepti u zatiti okolia, poput Odrivi razvoj i Integrirano upravljanje obalnim
podrujem te nastojanje meunarodne zajednice da primijeni spomenute koncepte kod veeg broj drava i regija,
pomau u uinkovitijoj zatiti mora od oneienja i drugih negativnih posljedica. Europska zajednica ima veliki
doprinos u procesu zatite mora i obalnog podruja donoenjem pravnih akata koji su obvezujui za njezine sadanje
i budue lanice, ali i za sve drave potpisnice konvencija i protokola na razini regije Mediterana. Odrivi razvoj i
integrirano upravljanje obalnim podrujem upuuju na upotrebu obogaivanja ekoloke mree zatite i ouvanja
mora, posebice kad su u pitanju strateki i politiki modeli partnerstva i dobrosusjedstva s dravama i izvan Europske
zajednice.
Kljune rijei: odrivi razvoj, integrirano upravljanje obalnim podrujem, propisi.
1

Prof. dr. sc. eljko Kurtela, mentor je doktorandu arku Koboeviu na doktorskom studiju Pomorstvo.

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

Summary
Sea environment pollution is constatly increasing as the result of the pollution from shore, due to the population
increase, as well as from seagoing vessels due to the increased sea traffic. Coastal sea pollution consequently has
an impact on economy and public health . It has a special influence to the loss of marine biodiversity and means
the threat for sea species.
Aware of the above mentioned facts, the international community is making great efforts to stop or at least to slow
down the negative trends in the pollution of coastal waters. The reasons for the lack of efficiency in the protection
and conservation of the sea are complex and numerous. Besides economic, political and other differences and
problems of limited state financial resources, in particular there is still a low political priority of the environment, and
insufficient public awareness of the environmental problems in individual countries. concepts in the understanding
of environmental protection, such as Sustainable Development and Integrated Coastal Zone Management and
the efforts of the international community in applying the above concepts to the growing number of countries and
regions, helps in more efficient prevention of sea pollution and many other negative consequences. The European
Community has a major contribution to the protection of sea and coastal areas through the adoption of a series of
Acts that are obligatory for its current and future members, but also for all States Parties to the Conventions and
Protocols on the level of the Mediterranean region.
Sustainable Development and Integrated Coastal Zone Management indicate the necessity of enriching the ecological
network of protection and conservation of the sea, especially when it comes to strategic and political models of
partnership and good neighbourly relations with the countries outside the European Community.
Key words: sustainable development, integrated coastal zone management, directive

UVOD / Introduction
Obale su mora oduvijek bile privlana podruja za
naseljavanje i razvoj ljudskih aktivnosti. One obuhvaaju
izrazito produktivan okoli, bogat prirodnim resursima,
biolokom raznolikou i potencijalom za razvoj
komercijalnih aktivnosti. No, s druge strane, obalna
podruja iznimno su osjetljiva, kako zbog utjecaja
ljudskih aktivnosti, tako i zbog prirodnih utjecaja.
Vanost obalnog podruja poveat e se u budunosti
zbog sve veeg broja ljudi koji bi tu eljeli nai svoje
mjesto pod suncem. Istovremeno, to je podruje
sustav mnogih korisnika. Privatna i javna tijela koriste
se prirodnim resursima kao sredstvom za ivot (voda
i hrana), za ekonomske aktivnosti (prostor, ivi i neivi
resursi, energija) i za rekreaciju (plae i vodna podruja).
Industrijalizacija, razvoj trgovine i stalni pritisak rasta
stanovnitva doveli su do rasta erozije, poplava, gubitka
movarnih podruja, oneienja i pretjerane upotrebe
resursa (zemlja i voda) u obalnom podruju.

Nae more 59(3-4)/2012.

ODRIVI RAZVOJ I INTEGRIRANO

UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUJEM
(IUOP) / Sustainable development and
integrated coastal zone management (ICZM)
Odrivi razvoj / Sustainable development
Prema definiciji iz Svjetske komisije za okoli i razvoj
odrivi razvoj3 je razvoj koji zadovoljava potrebe
sadanje generacije, bez smanjivanja sposobnosti
buduih generacija da zadovolje svoje potrebe.4
Definicija sadrava dvije temeljne ideje: ideju potrebe
Zakon o zatiti okolia (NN, br. 110 / 07), lanak 3, st. 1. to. 23.
Pojam odrivi razvoj (sustainable development) prvi se put
spominje 1980. u Svjetskoj strategiji zatite, koju je 1980. donijelo
Meunarodno udruenje za zatitu prirode.
4
Prema UN documents: Our Common Future, Chapter 2: Towards
Sustainable Development World Commission on Environment and
Development A/42/427, June 1987 Geneva, Switzerland
http://www.un-documents.net/ocf-02.htm (6.01.2012.)
2
3

ISSN 0469-6255 (176-188)

Ne tako davno mislilo se da je bogatstvo mora

neiscrpno i da je njegova mogunost neograniena
glede prihvata svih otpadnih tvari. Oneienje morskog
okolia jedan je od najveih ekolokih problema
dananjice. Pri tome se misli na ovjekovo izravno ili
neizravno unoenje tvari ili energije u morski okoli
toe uzrokuje ili moe uzrokovati pogubne posljedice
na uvjete ivota biljnoga i ivotinjskog svijeta u moru i

podmorju, te openito ugroziti uvjete ivota u moru

i ljudsko zdravlje uz ometanje pomorske djelatnosti,
ukljuujui ribolov i druge zakonite uporabe mora i
podmorja, izazvati pogoranje uporabne kakvoe
morske vode i smanjenu privlanost morskog okolia.2
Remeenje tijekom vremena uspostavljenog ekosustava
dokazuje se prorjeivanjem i iezavanjem pojedinih
biljnih i ivotinjskih vrsta te oteenjem prirodnih dobara.

177

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

i ideju ograniavanja uvjetovanu stanjem tehnologije

i drutvene organizacije na sposobnost okolia da
zadovolji sadanje i budue potrebe. Temeljno naelo
je pritom prihvaanje da svi ljudi imaju jednaka prava
bez obzira na to ive li u sadanjosti ili u budunosti.
Ovakva okvirna definicija vie je koncept nego
vrsto pravilo koje bi se moglo odmah primijeniti.
Time je ostavljeno prostora za razliite interpretacije
odreene razliitim vremenom i prostorom jer se
pojedine generacije moraju suoavati s raznovrsnim
problemima, gdje e se zbog razliite kulture i lokalnih
uvjeta formirati drukiji pogledi. Sintagma odrivog
razvoja, koja se terminoloki uvrijeila aktualizacijom
Rio-deklaracije5 i Kyoto-protokola6 devedesetih godina
prolog stoljea, temelji se na koncepciji razvoja koji
podrazumijeva istovremeno gospodarski rast uvjetovan
ekolokom ravnoteom i drutvenim blagostanjem i
napretkom. Dakle, koncept odrivog razvoja zasniva se
na zapaanju da se gospodarstvo, okoli i drutveni
napredak vie ne mogu razdvajati. U sreditu
europskog razmiljanja o industrijskom razvoju, pa
tako i o razvoju pomorstva, jest odrivi razvoj. Temelj
odrivosti je multidimenzionalan i ima tri komponente:

Gospodarska odrivost odnosi se na samostalno

uzdravanje, s trokovima koji nisu vei od koristi.
Uglavnom je fokusirana na poveanje blagostanja
optimalnom raspodjelom oskudnih resursa kako
bi se zadovoljile ljudske potrebe. Ovakav pristup
trebao bi ukljuiti sve resurse, pa i one povezane
s drutvenim i okolinim vrijednostima, premda se
u praksi mnoge analize svode samo na financijske
trokove i koristi.

Ekoloka odrivost znai odravanje dugoronoga

opstanka prirodnog okruenja kako bi ono podralo
dugoroni razvoj dostatnom dobavom resursa
i odstranjivanjem tetnih emisija. To bi trebalo
rezultirati zatitom i djelotvornijim raspolaganjem
prirodnim resursima. Ekoloka je odrivost zapravo
sposobnost funkcija prirodnog okolia da se odri
pred tetnim utjecajima razliitih naina ljudskog
ivljenja.
Rio-deklaracija donesena je na Konferenciji Ujedinjenih naroda
o okoliu i razvoju, odrana u Rio de Jeneiru 3 14. lipnja 1992.
kao potvrivanje deklaracije donesene na UN Konferenciji o
ljudskom okoliu u Stocholm 16. lipnja 1972. (http://www.unep.org/
Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=78&ArticleID=1163)
(06.01.2012.)
6
Kyoto-protokol je meunarodni dogovor Okvirne konvencije UN
o promjeni klime (UNFCCC) donesen u Kyotu 11. prosinca 1997.
Protokolom iz Kyota odreuje se smanjenje ugljinog dioksida i
drugih staklenikih plinova za koje se smatra da uzrokuju globalni
porast temperature i naruavaju uobiajene klimatske uvjete. Do sada
ga je ratificiralo 190 drava. United Nations Framework Convention on
Climate Change Kyoto Protocol (http://unfccc.int/kyoto_protocol/
status_of_ratification/items/2613.php) (06.01.2012.)

Drutveno-kulturna odrivost trebala bi osigurati

ljudima drutveno-kulturne i duhovne vrednote
potrebne na jedan cjelovit nain, uz stabilnost u
humanim odnosima s institucijama. Pritom se misli
na potrebe ljudi da se drue, razvijaju i organiziraju
svoje drutveno ureenje. Temelj je u tome da,
kad se primijeni koncept odrivosti, pojedincima
nije doputeno ignorirati veze i ovisnosti izmeu
okolia i drutva. Nadolazei rizici za okoli i drutvo
trebaju se uravnoteiti.7

Integrirano upravljanje obalnim podrujem (IUOP) /

Integrated coastal zone management (ICZM)
Potreba za odrivim razvojem postaje sve vanija u
obalnim podrujima jer na tim prostorima ivi vie
od 50% svjetskog stanovnitva.8 Osjetljiva obalna
podruja irom svijeta suoavaju se s porastom
stanovnitva, razvojem industrije i turizma te
intenzivnom eksploatacijom morskih resursa. Nadalje,
prijetnje od prirodnih katastrofa pojaavaju se kao
rezultat klimatskih promjena. Uz to, sve se ee
pojavljuju sukobi interesa, a odrivo se iskoritavanje
prirodnih resursa sve vie dovodi u pitanje. Sukobi
su to prije svega izmeu raznih kategorija korisnika i
oni rastu i ire se s poveanjem gustoe naseljenosti.
Oni izmeu ostaloga, esto dovode do gubitka:
ekonomski vrijednih kopnenih resursa, vlasnitva,
kopnenih resursa prirodne i vizualne vrijednosti,
morskih i kopnenih vrsta, povijesnih i arheolokih
dobara, javnog pristupa prostoru i resursima, i uza
sve to jo je i buka i prenapuenost, oneienje zraka
itd. Kako bi se rijeili ti konflikti, razvijeno je naelo
Integriranog upravljanja obalnim podrujem (IUOP)9.
Utjecaji na obalno podruje mogu se kategorizirati
kao utjecaji na:10

obalni razvoj,
obalnu poljoprivredu,
obalnu eroziju i naplavljivanje,
obalni turizam i rekreaciju,
obalnu industriju, luke i pristanita,
industriju ribolova i akvakulture,

ISSN 0469-6255 (176-188)

178

Prema: A. J. Balkema, H. A. Preisig, R. Otterpohl, F. J.D. Lambert,

Indicators for the sustainability assessment of wastewater treatment
systems, Urban Water, 4, 2002, p.154.
8
UN 2002 vie od 50% stanovnitva ivi u podruju do 200 km od
obale.
9
Pojam IUOP rabi se od 70-ih godina 20. st.: Integrated Coastal Area
Management (ICAM)
10
Prema: N. Connolly, C. OMahony, C. Buchanan, D. Kay, S.
Buckley, and L. Fewtrell, Assessment of Human Activity in the
Coastal Zone. (2001). Report on research project conducted by the
Coastal Resources Centre, University College Cork and the Centre for
Research into Environment and Health, University of Wales under the
Maritime Ireland / Wales INTERREG II Programme, 2001.
7

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

kvalitetu voda,
podvodna energetska i rudna bogatstva.
IUOP je kontinuirani proces usmjeren na primjenu
odrivog razvoja obalnih podruja i ouvanja njihove
raznolikosti.11 Njime se nastoje usklaivati razliita
iskoritavanja obale za zadovoljavanje potreba drutva,
sada i u budunosti. IUOP je koristan iz perspektive
zaite okolia jer reducira ili sprjeava tete za okoli
ali i iz ekonomske perspektive jer dugorono donosi
ekonomske koristi, koje se mogu razvrstati u dvije
skupine etike i ekonomske.
Etike koristi IUOP pomae u ouvanju prirode i
njezinih resursa za budue generacije (odrivi razvoj),
pomae u ouvanju i promicanju drutvene jednakosti
te u ouvanju tradicionalnih prava na jednak pristup i
sluenje obalnim resursima. Ukratko, IUOP pomae u
primjeni naela u Deklaraciji iz Ria.12
Ekonomske koristi uz etike koristi, provedba
IUOP-a moe imati i ekonomske prednosti: proaktivno
planiranje tedi novac s obzirom na mjere reagiranja,
a sektorsko planiranje ima vee sveukupne trokove u
usporedbi s integralnim planiranjem ako se zbroje svi
trokovi planiranja po sektorima.
IUOP je dinamini proces postizanja ciljeva ekoloki
odrivog razvoja, i to unutar ogranienja postavljenih
fizikim, socijalnim i ekonomskim uvjetima te pravnim,
administrativnim i financijskim sustavom odreenoga
obalnog podruja. Temeljna postavka IUOP-a je
razumijevanje odnosa izmeu obalnih resursa
(ukljuujui i kopno i more), naina njihova iskoritavanja
i utjecaja na okoli obalnog podruja. IUOP je
kontinuiran, fleksibilan i proaktivan proces. Prihvatile su
ga i provode brojne zemlje i meunarodne organizacije
(UNEP, FAO, Svjetska banka, UNDP, UNESCO i dr.).13
IUOP moe smanjiti ili izbjei probleme.

Nae more 59(3-4)/2012.

EUROPSKA I AMERIKA KOLA

INTEGRIRANOG UPRAVLJANJA OBALNIM
PODRUJEM / European and american
schools of integrated coastal zone
management
Europa je, sa svojom relativno dugom obalom i
raznolikim prirodnim, drutvenim i ekonomskim
uvjetima, zapoela s radom na IUOP-u 1996. godine.
SAD i Europa imaju razliito miljenje o IUOP-u. U
SAD-u, IUOP je fokusiran na planiranje, a u Europi na
integraciju funkcija korisnika.
U gusto naseljenim dravama ve tradicionalno
postoje sukobi u iskoritavanju rijetkih/nedostatnih
resursa. U takvim demokratskim zemljama u zapadnoj
Europi, proteklih je stoljea razvijeno prostorno
planiranje kojim se, na demokratski nain, odreuje
koritenje zemljom. Osnovno je naelo da se pojedinim
resursom ne moe koristiti individualno, ve zajedniki.
Na kraju smo dobili prilino detaljan sustav zakona i
propisa o prostornom planiranju, zajedno s institucijama
koje vode postupak planiranja.
U SAD-u je oduvijek postojalo obilje prostora.
Jednako tako, dravljani SAD-a imaju otvorenije
shvaanje slobode, to znai da svatko ima puno
pravo koristiti se svojim vlasnitvom onako kako on eli.
Sve dok prostor ne postane rijedak resurs, ovaj sustav
djeluje prilino dobro. No, zbog porasta stanovnitva
i dodatnog pritiska na obalna podruja, i u SAD-u je
prostor postao rijedak resurs. Kao posljedica toga
nastala je potreba za planiranim iskoritavanjem
resursa, poglavito na obalnim podrujima. Uz sve
veu svijest o osjetljivosti okolia, nastao je pokret za
planirano iskoritavanje (obalnih) prostornih resursa u
SAD-u. Taj je razvoj, zapravo, bio gotovo jednak kao i
prostorno planiranje u Europi, ali je ogranien na obalu.
U SAD-u je 1972. donesen Coastal Zone Management
Act14, Uredba o upravljanju obalnim podrujem, to
je u osnovi nacrt zakona i daje upute dravama o
uspostavi ovlasti nad upravljanjem obalnim podrujem.
U godinama koje slijede napravljeno je prilino posla
u pogledu razvoja ovlatenosti i provedbe planova.
Zbog toga je upravljanje obalnim podrujem u SAD-u
usredotoeno na institucionalne dogovore.
Brojne drave radile su neovisno na svojim
planovima o upravljanju obalnim podrujem, bez
uporabe formalnog naziva za te planove. U Europi
nije bilo potrebe za institucionalnim dogovorima jer
su sve potrebne institucije zapravo ve postojale. U
Europi je nedostajalo shvaanje kako razliite funkcije
Prema: B. Millemann, The US Coastal Zone Management Act:
Politics and Partnerships for the Coast. Coast Alliance, Washington
D.C., SAD (1995).

14

ISSN 0469-6255 (176-188)

11
Europska komisija definira IUOP kao kontinuirani proces
upravljanja iji je temeljni cilj provoenje odrivog razvoja, ouvanje
obalnih podruja i odranje njihove bioloke raznolikosti. U tu svrhu,
IUOP nastoji postii i odrati najuinkovitiju razinu odrivog razvoja
i aktivnosti (koritenja) na obalnom podruju, te s vremenom,
poboljati fiziki status obalnog okolia. Kako bi se to postiglo, IUOP
trai uinkovitije upravljanje, uspostavu i odravanje najboljeg naina
koritenja i odrivih razina razvoja i aktivnosti na obalnom podruju, a
s vremenom i poboljanje fizikog statusa obalnog okolia u skladu s
uobiajenim dogovorenim normama.
12
Povelja o ovjekovu okoliu i razvoju (Deklaracija, Rio, 1992.)
Priznajui nedjeljivost Zemlje, nae domovine i meusobnih odnosa
koji na njoj postoje, utvrdila je 27 principa trudei se ostvariti
meunarodne dogovore kojima bi se potovali interesi svih i zatitio
integritet globalnog sustava razvoja i ovjekova okolia, uz volju
daljnje izgradnje na toj osnovi s ciljem da se novim razinama suradnje
meu dravama, bitnim dijelovima drutva i stanovnitva stvara novo
i pravedno partnerstvo diljem svijeta.
13
UNEP United Nations Environment Programme, FAO Food and
Agriculture Organization of United Nations, UNDP United Nations
Development Program, UNESCO United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization.

EKOLOGIJA

179

EKOLOGIJA

meusobno djeluju na obalnom podruju. Slaba je

toka i suradnja izmeu razliitih institucija ukljuenih
u upravljanju. Zbog toga je upravljanje obalnim
podrujem vie usredotoeno na sustavni pristup.
Tijekom 1980-ih godina termin integrirano je dodano
kad je postalo jasno da efektivno upravljanje obalnim
podrujem zahtijeva intersektorski pristup.

Politika i zakonodavstvo EU o IUOP / EU policies

and legislation on ICZM
Mnoge se europske obalne zone susreu s
problemom
propadanja
prirodnih,
drutveno-ekonomskih i kulturnih resursa. Zbog toga, od
1996.15, Europska komisija radi na identifikaciji i
promociji mjera koje bi zaustavile daljnje propadanje,
te poboljale cjelokupnu situaciju u obalnim zonama.
Mnogi problemi s kojima se susreu europske obalne
regije ukljuuju vie od jedne drave. Obalne zone
EU mogu se zatei pod utjecajem politike za koju se
ini da nema nikakvih dodirnih toaka sa zonama. EU
politika je od kljune vanosti za suradnju sa IUOPom, u smislu neposrednog utjecaja koji mogu imati
na fiziki okoli obalnog podruja, kako kopneni,
tako i morski, a i u smislu utjecaja na cjelokupnu
integraciju odvojenih politikih mjera. Trenutno, irok
je spektar razliitih politika u EU (zajednika politika
o agrikulturi, zajednika politika o ribarstvu, zajedniki
fondovi, mrea transeuropskog transporta (TEN-T),
propisi stanita, politika u primanju zemalja kandidata s
podruja sredinje i istone Europe, politika obnovljivih
izvora energije koje u razliitim mjerilima i obliku utjeu
na razvoj obale i njezino upravljanje).

ISSN 0469-6255 (176-188)

Suprotno drugim intervladinim organizacijama

(npr. United Nations ili Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD), Europska unija
ima svoju zakonodavnu snagu. Izmeu zakonskih
instrumenata dostupnih unutar EU postoje pravni

180

15
Od 1996. do 1999. Komisija provodi Demostrativni program o
integralnom upravljanju obalnim podrujem (IUOP) koji je obuhvaao
35 projekata, od ega 12 na Sredozemlju. Cilj ovog programa je
nabaviti tehnike informacije o odrivom upravljanju obalne zone
i stimulirati iroku debatu izmeu raznih sudionika ukljuenih u
planiranje, upravljanje ili pak koritenje europske obalne zone. S
obzirom na mjere koje su nune za stimuliranje IUOP-a u Europi,
program je namijenjen da vodi prema koncenzusu. Godine 2000., s
obzirom na iskustvo i pribavljene podatke, Komisija je sastavila dva
dokumenta: a) Komunikacija izmedu Komisije, Vijea i Europskog
parlamenta o Integralnom upravljanju obalnim podrujem: Strategija
za Europu; b) Prijedlog za Europski parlament i preporuka Vijea o
implementaciji Integralnog upravljanja obalnim podrujem u Europi.
Komunikacija objanjava naine kako e Komisija raditi na promociji
IUOP-a, koristei se drutvenim instrumentima i programima.
Predloena Preporuka istie korake koje bi zemlje lanice trebale
poduzeti kako bi razvile nacionalnu strategiju IUOP-a.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

dokumenti (Directive16), koji izravno obvezuju i

zemlje lanice i drave koje se nalaze u procesu
pridruivanja EU.
Europska unija donijela je nekoliko stratekih
dokumenta17 o IUOP-u. Znatan napredak u smislu
IUOP-a postignut je 2008. godine, kada je u Madridu,
nakon estogodinjeg procesa izradbe teksta i
pregovora, prihvaen Protokol o integralnom
upravljanju obalnim podrujima Sredozemlja18. To
je prvi meunarodni pravni dokument kojim je uvedena
obveza integralnog upravljanja obalnim podrujima,
uzimajui u obzir prostorno planiranje, zatitu okolia i
prirode, zatitu kulturne batine, uz politiku odrivoga
razvoja poljoprivrede, ribarstva, turizma i ostalih
gospodarskih djelatnosti. Osnovni je cilj Protokolu
pruiti regionalni pravni okvir koji e osigurati to da
nacionalna zakonodavstva sredozemnih zemalja uvedu
odgovarajue definicije obalnoga podruja i da se sve
aktivnosti to se obavljaju u tom podruju obuhvate
integriranim upravljanjem. Jednako je vano i da se,
na temelju odredaba Protokola, osigura vertikalna
koordinacija lokalnih, regionalnih i dravnih tijela te
horizontalna koordinacija dravnih tijela (sektora), na
lokalnoj razini i na razini jedinica lokalne samouprave.

IUOP u Hrvatskoj / ICZM in Croatia

Hrvatska ima relativno dugu povijest u pitanjima
upravljanja obalnim podrujem. Tijekom 1960 1970-ih
UNDP (United Nation Development Program) pokrenuo
16
Od 1970-ih, EU je stvorio preko 300 instrumenata u 30 godina ija je
svrha zatiti i ojaati morski i obalni okoli. Sljedee se teme smatraju
relevantnim direktivama IUOP-a: Kvaliteta vode za kupanje (76/160/
EEC, modificirano direktivom 90/656/EEC i 91/692/EEC); Vode
koljaka (79/923/EEC, poboljana direktivom 91/692/EEC); Tretiranje
gradski otpadnih voda (91/271/EEC); Zatita voda od oneienja
uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEC);
Opasne supstance (76/464/EEC, poboljana direktivama 90/656/
EEC i 91/692/EEC); Integrirana prevencija i kontrola onecicenja
(96/61/EC); Sloboda pristupa informacijama o okoliu (90/313/EEC);
Zatita divljih ptica (79/409/EEC); Zatita prirodnih stanita, divlje
flore i faune (92/43/EEC); Procjena utjecaja okolia (85/337/EEC,
poboljana direktivom 97/11/EC).
17
Strategija za Europu ( 2000.); Preporuke za integralno upravljanje
obalnim podrujima u Europi iz ( 2002.) i Strategija o moru, kao
pravno obvezujui instrument za drave lanice, ali i za drave koje
se nalaze u proesu pridruivaja EU kroz usklaivanje nacionalnog
zakonodavstva sa zahtjevima i standardima EU.
18
Protokol je stupio na snagu 24. oujka 2011. Kako bi stupio na
snagu, trebalo ga je ratificirati sedam drava. Do oujka 2011.
godine 15 zemalja je potpisalo, a 7 ugovornih stranaka Barcelonske
konvencije (Slovenija, Francuska, Albanija, panjolska, Sirija, Crna
Gora i EU) ratificiralo je Protokol. U meuvremenu, treba napomenuti
kako su, na temelju l. 18. Beke konvencije, ak i oni meunarodni
sporazumi koji su potpisani, a ne i ratificirani, obvezujui, tako da
zemlja ne smije poduzimati nikakve aktivnosti koje su u suprotnosti s
ciljevima i naelima predmetnoga sporazuma.
Konano, uzevi u obzir da je EU jedna od ugovornih strana
Barcelonske konvencije koje su ratificirale Protokol, on, kao sastavni
dio europske pravne steevine, postaje obvezujui za sve zemlje
lanice i za zemlje koje su u procesu pristupanja.

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

je dva projekta: Gornji Jadran i Juni Jadran 19(oba

s naglaskom na turizam). 1978. UNDP nastavlja s
projektom Jadran III (koji se bavio samo temom zatite
okolia). Ti su projekti temelji integriranog planiranja
i upravljanja hrvatskom obalom.20 Pojedine ideje
projekata mogle su se u razliitim oblicima nai i u
novoj generaciji urbanistikih planova.
Program dugoronog razvoja i plan prostornog
ureenja jadranskog podruja iz 1967. godine prvi je
prostornoplanski dokument o sustavnom promiljanju
stanja i razvojnih mogunosti hrvatskoga jadranskog
podruja. Taj dokument, zamiljen kao kompleksni
regionalni plan, trebao je biti osnova za usmjeravanje
gospodarskog razvoja na jadranskom podruju.
U Republici Hrvatskoj itav se niz obveza koje
proizlaze iz Protokola ve provodi uz postojei pravni
okvir: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN,
76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Zakon o zatiti okolia
(NN, 82/94), Zakon o zatiti prirode(NN, 70/05,
139/08 i 57/11), Zakon o vodama (NN, 153/09, 63/11,
130/11), Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
(NN, 69/99, NN 151/03; NN, 157/03 Ispravak, NN,
87/09, NN, 88/10, NN, 61/11), Zakon o pravu na
pristup informacijama (NN, 172/03, 144/10), Zakon
o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, 158/03,
100/04, 141/06 i 38/09), Pomorski zakonik (NN,
181/04, 76/07, 146/08, 61/11) i dr.
Protokol o integriranom upravljanju obalnim
podrujem Sredozemlja poticaj je za daljnji razvoj
sustava integriranog upravljanja obalnim podrujem u
Republici Hrvatskoj.
Budui razvoj IUOP-a u presudnoj mjeri ovisi o
stvarnom drutveno-ekonomskom kontekstu u kojem
se moe i treba odvijati. Oekivana integracija razvojnog
upravljanja u obalnom podruju ovisit e znatno o
prilikama u kojima e djelovati razvojni akteri, posebno
institucije zaduene za upravljanje razvojem. Okolnost
koja utjee na mogue scenarije integracije upravljanja
obalnim podrujem je velik broj novih obveza nastalih
prihvaanjem europske pravne steevine. Kako
Regionalni prostorni plan Juni Jadran (Dubrovnik, 1968.) i
Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornji Jadran (Rijeka, 1972.).
20
Prema: V. Mattoni, Jadranski projekti, Zagreb 2004. - Tijekom
est godina trajanja Projekta Juni i Gornji Jadran izraena su tri
regionalna prostorna plana, est generalnih planova i tri studije
na razini generalnih planova, 22 detaljna plana novih turistikih
aglomeracija i tri detaljna plana za rjeavanje specifinih funkcionalnih
problema ukupno 36 urbanistikih dokumenata . Na projektima
su radila 2.953 strunjaka na mjesec to je ekvivalent rada jednog
strunjaka tijekom dva stoljea i etrdeset i etiri godine. Angairano
je pedeset i devet urbanistikih institucija i pet inozemnih tvrtki, zatim
individualni eksperti, domai i strani, za posebna podruja. UNDP
je financirao Projekt sa 1.650.000 $, a Jugoslavija sa 5.302.000 $
ukupno 6.952.000 $. Projekt je stekao publicitet u inozemstvu nakon
zavretka rada, kad su odrane tri konferncije za tisak u Londonu,
Parizu i Rimu.

EKOLOGIJA

Hrvatska prihvaa dio obveza i prije pristupanja EU,

steevine ve sada utjeu na sustav zatite okolia i
prirode, i posljedino, na sustav prostornog ureenja.
Sve nove obveze zahtijevaju jaanja kapaciteta na svim
razinama, to u kriznim vremenima zahtijeva dodatne
napore, trokove i motivaciju.
Potrebno je stvoriti uvjete za modernizaciju javne
uprave, jaanje strunih kapaciteta, razvoj novih
obrazovnih programa i uvoenje novih institucionalnih
rjeenja. Cjelovitost sagledavanja IUOP-a Hrvatske
kljuna je pretpostavka za bolje upravljanje i sustavnu
racionalizaciju, a upoznavanje i prihvat iskustava drugih
sredina, dobro je polazite. Za Hrvatsku je realno
pretpostaviti da e se razvoj IUOP-a temeljiti na sustavu
prostornog ureenja kao glavnoj odrednici budueg
sustava integriranog upravljanja. Takoer, pristupanje
EU podrazumijeva i obvezu prihvaanja provedbe
zajednike pravne steevine kojom se reguliraju
zapravo sva podruja ivota.

ETAPE PROCESA INTEGRIRANOG

UPRAVLJANJA OBALNIM PODRUJIMA /
Stages of the process of integrated coastal
zone management
Provedba IUOP-a u nekoj regiji provodi se u nekoliko
faza. Pritom, nekoliko je modela po kojima se provodi
sam proces IUOP-a. Jedan od modela je onaj pet
etapa:21
1. poetak (inicijacija)
(analiza stanja),

prepoznavanje

problema

2. planiranje (ukljuuje prikupljanje podatka, razvoj

programske politike i donoenje odluka),
3. formalno prihvaanje i nalaenje sredstava,
4. provedba / implementacija (ukljuuje izvrenje
plana, djelovanje i odravanje),
5. praenje (monitoring), evaluacija i vrednovanje.

19

ISSN 0469-6255 (176-188)

Nae more 59(3-4)/2012.

Prema: V. Cummins, C. OMahony, N. Connolly, Review Of

Integrated Coastal Zone Management & Principals of Best Practice.
Prepared for Heritage Council by the Coastal and Marine Resources
Centre, Environmental Research Institute, University College Cork,
Ireland

21

181

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

Slika 1. Faze provedbe IUOP-a u ponavljajuemu ciklikom pristupu

Figure 1. Implementation phase of the ICZM approach is a repetitive cyclic

Treba napomenuti kako su ove etape ciklike i

ponavljajue, a ne linearne.
Svaka od etapa provedbe IUOP-a sastoji se od
zadataka koji su dio etape. Nije precizno odreeno
to sve treba napraviti tijekom svake etape, i koliko
ima etapa. Svaki pojedini dio je razliit zbog svoje
geografske, drutvene, ekonomske, kulturoloke i/ili
politike pozadine. Pojedine etape treba provoditi kroz
ponavljajui kruni pristup (model ciklusa).
Iterativni pristup (lat. iterare - ponoviti). U
ponavljajuem pristupu IUOP-a potreban je povrat
informacija meu etapama, tijekom bilo koje etape
moe postati vidljivo da prethodna nije napravljena
kako treba, zbog ega se ona mora ponoviti.
Kruni pristup - tijekom procesa IUOP-a poboljava
se razumijevanje obalnog sustava, novih razvojnih
mogunosti i negativnih uinaka u prostoru koji se
mogu osvariti. Proces sazrijeva i stari, zbog ega
treba ponoviti svih pet etapa. Novi ciklus moe biti
projekt unutar postojeeg procesa IUOP-a, ili politika
(opi pristup upravljanju) ako se raspon postojeeg
programa IUOP-a treba promijeniti.

ISSN 0469-6255 (176-188)

1. etapa: poetak (prepoznavanje potrebe IUOP-a)

182

Potreba za IUOP-om moe biti rezultat krize okolia

postojee ili mogue, ili rezultat uoenih ekonomskih
mogunosti/prilika i odluka koje treba donijeti.
Shvaanje potrebe za IUOP-om moe se poboljati
vanjskim utjecajima kao to je meunarodni konsenzus
o promicanju IUOP-a. Da bi se krenulo s IUOP-om,
potrebne su i politike odluke. Stoga donositeljima

odluka trebaju biti na raspolaganju podatci koji ukazuju

na hitnost i koristi integralnog pristupa. Razina pristupa
donositelja odluka lokalna, regionalna/upanijska,
dravna ovisi o geografskom djelokrugu problema na
koji e proces biti usmjeren.
a. podetapa: poetak (prijedlog dokumenta)
Na poetku treba sastaviti prijedlog dokumenta
(pregled problema koje valja rijeiti, hitnost, ogranienja
trenutnoga sektorskog pristupa, sveukupna poboljanja
koja e IUOP donijeti s obzirom na zateeno stanje,
korake potrebne za djelovanje IUOP-a, odreivanje
koordinacijskog mehanizma - tko e voditi proces i
njegove uloge). Da bi prijedlog bio uspjean, treba
ga predstaviti kao priliku za jaanje meusobnog
djelovanja i pomo u postizanju zajednikih ciljeva, a
ne kao prijetnju postojeim strukturama.
2. etapa: planiranje (prikupljanje podataka)
Svrha etape planiranja je odrediti i podrati prijedloge
donositelja odluka kojima bi se uspostavilo stalno i
integralno upravljanje obalnim i morskim podrujem.
Mogu se razlikovati tri podetape: prikupljanje podataka,
razvojna politika i donoenje odluka.
a. podetapa: planiranje (razvojna politika)
Kao drugo, na temelju profila, potrebno je odrediti
razvojnu politiku koja je osnova IUOP-a prema njegovu
programu. Taj dokument daje: definiciju odredenog
podruja, ciljeve programa IUOP-a, strategije, opis

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

predloenoga institucionalnog dogovora, financiranje

i potrebe za kadrom, popis formalnih postupaka za
slubeno prihvaanje plana i predloeno razdoblje za
njegovo ostvarivanje.

EKOLOGIJA

i programima procjene mogu dovesti do promjena u

trenutnom programu, a novi sukobi interesa ponekad
izazovu neoekivane probleme.
5. faza: praenje

b. podetapa: planiranje (donoenje odluka)

Na kraju, program IUOP-a moraju prihvatiti i
primijeniti donositelji odluka.
3. etapa: formalno prihvaanje i financiranje
(osiguranje sredstava)
IUOP moe se financirati centralno vladinim
proraunom, uspostavljajui u njemu novu kategoriju,
ili uz reprogramiranje i optimizaciju postojeih
proraunskih stavaka i ljudskih resursa iz partcipirajuih
institucija. Decentralizacija sredstava prema lokalnim
vlastima moe osigurati zainteresiranost lokalnih vlasti
za proces IUOP-a. Alternativna je strategija davanje
vee autonomije lokalnim vlastima, koje mogu stvarati
specifini fond sredstava porezima i drugim zaradama
s toga lokalnog podruja.
Novi mehanizmi financiranja IUOP-a su:

Partnerstvo javnog i privatnog sektora pristup

ukljuuje rizine pothvate suradnje lokalne zajednice
i privatnog sektora.

Sredstva privatnog sektora ukljuuju sufinanciranje

korisnika iz obalnog podruja, to moe pojaati
odgovornost i poveati financijsku uinkovitost.

Sredstva investicionih fondova ukljuuje priliku za

ulaganje koje donosi kapital.
4. etapa: provedba
Nakon odobravanja programa, treba ga zaivjeti.
Ostvarivanje plana pritom se temelji na uinkovitosti
dogovora koji su isplanirani u programu IUOP-a i koje
je potrebno obaviti. Postoje sljedei tipovi obavljanja
plana:

institucionalni dogovori - uspostava administrativne

strukture koja osigurava horizontalnu i vertikalnu
integraciju upravljanja,

zakonski dogovori - konvencije, zakoni, proglasi i

standardi kojima se omoguuje upravljanje,
plaanje trokova tijekom procesa.
Program IUOP-a trebao bi poeti davati eljene
rezultate ako su sve pripreme dobro i temeljito
napravljene. Meutim, upravljanje sloenim i iterativnim
procesom kao to je IUOP, nije tako jednostavan
zadatak. Povratne informacije prikupljene praenjem

Nae more 59(3-4)/2012.

drutveni - natalitet, zdravlje, kvaliteta ivljenja,

ekonomski - npr. osobna primanja, broj industrijskih
tvrtka, promet izmedu dviju regija,

ekoloki - npr. broj pojedinih biljaka, zdravlje

populacije, broj plodova,

fiziki - npr. poloaj obale, dubina kanala i drugo.

Podatci ve mogu biti pohranjeni u nekoliko
institucija. Tada ih je potrebno prikupiti na jedno mjesto
iz kojega se dadu posluiti za vrednovanje.
6. etapa: vrjednovanje
U fazi vrjedovanja, analizom prikupljenih podataka
doznaje se koliko su postupci u programu IUOP-a
usmjereni na probleme odreene ciljevima programa
i njihovo rjeavanje. Ako vrjednovanje pokae potrebu
za prilagodbom funkcioniranja programa IUOP-a, treba
paziti da se nova, prilagoena metoda rada procijeni
unaprijed.

IUOP integracije i sporazumi / ICZM integrations

and agreements
Integriranono upravljanje znai cjelovitost i kompleksnost
pristupa odrivom razvitku obalnih podruja. Nekoliko
je temeljnih vrsta integracija, i to s obzirom na:

hijerarhiju nadreenih tijela uprave,

aspekt upravljanja (geografski, ekoloki, ekonomski,
socioloki, pravni i dr.),

sektore djelatnosti u obalnom prostoru (ribarstvo,

pomorstvo, turizam, graditeljstvo i dr.),

suradnju izmeu znanosti i upravljanja (mena-dmenta),

suradnju izmeu slubenih politikih tijela i

nevladinih organizacija i udruga te ekonomskih
subjekata,

ISSN 0469-6255 (176-188)

financijski dogovori - dodjela novanih sredstava za

Program praenja zapoinje im program

IUOP-a postane funkcionalan. Praenjem se stalno
prikupljaju podaci i oni se zatim procjenjuju i daju
povratnu informaciju za druge etape, a mogu dovesti
i do spoznaje da je potrebno mijenjati politiku. Vrsta
praenja uvelike ovisi o ciljevima programa IUOP-a.
Dobar sustav praenja obale pokriva cijelo podruje
interesa, tijekom duljeg razdoblja. Podatci obuhvaeni
praenjem mogu biti:

183

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

suradnju izmeu regija, drava i gospodarskih

asocijacija.

Meunarodna

Integracije se najee susreu kao:

Meuvladina integracija: na lokalnoj, regionalnoj i

dravnoj razini. Naziva se i vertikalna integracija.
Njezin je cilj uskladiti razvojnu politiku na dravnoj
razini i zavrnu provedbu na lokalnoj razini.

Meusektorska

integracija odnosi se na:

Ministarstvo mora, prometa, i infrastrukture,
Ministarstvo prostornog planiranja i ureenja
okolia i Ministarstvo turizma. Naziva se i
horizontalna integracija.

Prostorna integracija: kopnom i morem na

obalnom podruju tradicionalno upravljaju razliiti
sektori (npr. turizam i/ili ribarstvo), ali aktivnosti
meusobno utjeu jedna na drugu.

Integracija vladinih i nevladinih organizacija: lokalna

vlast, lokalne organizacije za zatitu prirode i mala
industrija ili privatni sektor na lokalnoj razini.

Integracija znanosti i upravljanja: drutvene,

ISSN 0469-6255 (176-188)

prirodne

184

tehnike

znanosti

imaju

informirati upravitelje obale i mora. Njihova

komunikacija esto nije na najboljoj razini.

zadatak

integracija:
ponekad
su
problematina podruja podijeljena meunarodnim
granicama. Preduvjet je meunarodna koordinacija
jer uinak iskoritavanja prirodnih resursa ne
poznaje takve granice. Iako problem moe bit
regionalan, dravne vlasti imaju glavnu ulogu u
takvim okolnostima, npr. pri zatiti prirodnih resursa
na Jadranu.

Za usjeno provodenje IUOP, treba se usmjeriti na

dvije osnovne razine:
1) Formalno ustrojstvo: institucionalno ustrojstvo
administrativne strukture koje osiguravaju horizontalnu
i vertikalnu integraciju upravljanja; legalno ustrojstvo
zakoni, konvencije, odluke i standrdi koji omoguavaju
upravljanje; financijsko ustrojstvo novac potreban za
pokrivanje trokova tijekom procesa.
2) Informacijsko ustrojstvo: metode, sredstva
i tehnike koje menaderima osiguravaju potrebne
informacije na kojim se temelje njihove odluke.

Slika 2. Vertikalna integracija ( kroz razine ) i horizontalna integracija ( kroz sektore ) obino se odnosi na
opis dvaju temeljnih tipova integracije za efektivni IUOP.
Figure 2. Vertical Integration (by levels) and horizontal integration (by sectors) commonly used to describe two
types of integration for effective ICZM.

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

Sporazumi / Agreements
Kako bi olakali posao IUOP-u, razlikuju se tri tipa
sporazuma koji zahtijevaju pozornost.
Institucionalni sporazumi. Oni se skrbe za
koordinaciju upravljanja na razliitim razinama (vertikalna
integracija) i sektorima (horizontalna integracija) javnih
institucija. Ako te institucije (ministarstva, istraivaki
instituti, odjeli) ve postoje, onda ih treba ojaati i stvoriti
vezu meu njima. Ako ih nema, treba ih uspostaviti.
Smjer integracije ovisi o vremenu: planiranje moe
poeti koordinacijom planova iz vie ministarstava, a
tijekom evaluacije moe se ukljuiti vertikalna integracija
unutar svakoga ministarstva. Uloga institucija koje
sudjeluju u IUOP-u je trostruka:

- izvrna uloga, pri donoenju odluka,

- sudska uloga, u provedbi odredaba i direktiva,
standarda, procedura i arbitracije,

- ekonomska uloga, pri dodjeljivanju novanih

sredstava, davanju poticaja ili novanih
potpora.
Na svakoj od razina razlikuju se odreene
odgovornosti. Dravna uprava trebala bi se baviti
razvojem i provedbom politike upravljanja obalom u
irem smislu i odrediti glavnu agenciju za upravljanje
obalnim podrujem (npr. ministarstvo). Politika treba
biti izgraena prema temeljnom planu koji moe sluiti
za informiranje niih vlasti o namjerama dravne vlasti.
Regionalna uprava mora, ovisno o svojoj ovlasti,
napravit detaljnije integralne planove. Takoer, mora
koordinirati aktivnosti lokalnih vlasti. Lokalna vlast
odreuje planiranje, razvoj i provedbu zadataka.

22
Konvencija o pravu mora stupila je na snagu 1994. po izmijenjenom
protokolu u dijelu XI. Republika Hrvatska je stranka Konvencije
temeljem notifikacije o sukcesiji; vidi NN, 11/95. Tekst Konvencije vidi
u NN, MU 9/00.

Nae more 59(3-4)/2012.

potrebno. Zbog toga program IUOP mora biti pozorno

osmiljen. Mora biti u skladu sa zakonima drave
koja regulira aktivnosti na kopnu i na moru. U nekim
okolnostima, takva vlast ve postoji; nije ju potrebno
zamijeniti, ve inkorporirati u budue procese IUOP-a.
Financijski
sporazumi.
Koliina
novanih
sredstava varirat e tijekom nekoliko faza i ovisno o
odreenom podruju regije. Ako potrebne institucije s
odgovarajuim strunim i iskusnim kadrom ve postoje,
a veina podataka o obalnom profilu je ve dostupna,
onda nisu potrebna vea novana sredstva tijekom
poetne faze i faze planiranja. Struni se kadar moe
dodijeliti uredu IUOP-a i time se nekoliko odabranih
pozicija ostavlja otvorenima za financiranje. Njih moe
financirati dravna vlada ili meunarodne agencije.
Meutim, ako strunoga kadra nema ili ga je potrebno
unajmiti, te ako institucije nisu uspostavljene, onda su
potrebna vea financijska sredstva. To e se posebno
primijeniti ako tijekom provedbe zaponu veliki projekti
u obalnom podruju. Meunarodne agencije i donatori
sve vie financiraju aktivnosti povezane s IUOP-om.
Jedan od razloga je da se u meunarodnim dogovorima
naznauje kako se svaka aktivnost na obalnom podruju
na dravnoj razini mora provesti unutar okvira IUOP-a.
Financiranje mogu osigurati Svjetska banka, Banka
za regionalni razvoj, Globalni fond za okoli (GEF) i
meunarodne agencije za pomo iz nekoliko zemalja.
Europska unija takoer financira projekte povezane s
IUOP-om.

NEKI VANI PRAVNI I STRATEKI DOKUMENT

EU O ONEIENJU MORA / Some important
legal and strategic EU document on marine
pollution
Na razini Europske unije nema jednoga jedinstvenog
sveobuhvatnog dokumenta o zatiti morskog okolia.
Donijeti su, za razliite izvore oneienja i opasnosti za
morski okoli (primjerice, oneienje naftom, opasnim
tvarima, problem komunalnog otpada, eutrofikacija,
smanjenje bioloke raznolikosti, unitenje stanita,
pomorski prijevoz) razliiti pravni instrumenti kojima se
sprjeava oneienje, te se kreiraju strateki i politiki
modeli, posebice oni koji se odnose na suradnju
s mediteranskim zemljama partnerima (dravama
koje nisu lanice Europske unije).23 Uz Protokol
o integralnom upravljanju obalnim podrujima
Sredozemlja, ostali jako vani pravni instrumenti o
sprjeavanju oneienja mora su:
23
Prema V. Bari Punda, Uloga Europske unije u zatiti i ouvanju
Sredozemnog mora s osvrtom na neke pravne i strateke dokumente,
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 4/2008.

ISSN 0469-6255 (176-188)

Zakonski sporazumi. Jurisdikicija nad obalnim

podrujem vrlo je sloena. Od uvoenja Konvencije
o pravu mora22 iz 1982. zona od 12 do 200 nautikih
milja moe biti a esto i jest proglaena
gospodarskim pojasom. Kopnena granica uz more
je pod jurisdikcijom obalne drave, iako obrana od
nepovoljnih morskih utjecaja moe biti pod jurisdikcijom
instituta odgovornoga za sigurnost od poplava (npr.
odbor za vode). Nadalje, neke drave doputaju
privatno vlasnitvo nad plaama, a instituti za ouvanje
prirode mogu biti vlasnici velikog dijela prirode u
obalnom podruju, na moru, kopnu ili obama. U takvim
situacijama, IUOP mora djelovati. Program IUOP-a
mora se primijeniti na cijelo zemljopisno podruje koje
je pokriveno ovim problemom, bez obzira na zakonske
vidove. Na taj nain, podruje primjene programa
prijei e dravne granice, ak i meunarodne, ako je to

EKOLOGIJA

185

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

Zajednika ribarska politika Europske unije24 je

najvaniji instrument za upravljanje ribarstvom i
marikulturom. Zajednika ribarska politika ima
izravan uinak na morske ekosustave jer ureuje sve
aktivnosti povezane s iskoritavanjem ivih morskih
bogatstava.

iz instalacija na moru i nedoputene izljeve tijekom

rada iz plovila.

Direktiva o stupanju na snagu meunarodih norma

o sigurnosti brodova, sprjeavanju oneienja
i uvjetima ivota i rada na brodu, za brodove
koji se slue lukama Zajednice i plove vodama
koje su u ovlasti drava lanica (dravni nadzor
luka)30 - ima za cilj pridonijeti drastinom uklanjanju
iz voda Zajednice brodova koji su ispod odreenih
standarda. Utvruju se zajedniki kriteriji za nadzor
brodova koji provode drave tih luka i usklauju
postupci inspekcije i zadravanja brodova. Utvrene
su smjernice i za proirenu inspekciju brodova.
Direktiva je nekoliko puta bila izmijenjena.

Strateka direktiva o morskoj strategiji25 jedan je

od temeljnih pravnih izvora Europske unije o zatiti
i ouvanju morskoga okolia drava lanica, kao
dragocjenoga nasljea koje treba tititi, ouvati i, tamo
gdje je to mogue, obnoviti. Sastavni dio europskoga
morskog okolia su obalne vode26 (coastal waters) te
njihovo morsko dno i podzemlje koje ova Direktiva
pokriva. Uzimajui u obzir hidroloka, biogeografska
i oceanografska obiljeja te politike, gospodarske,
drutvene i druge specifinosti drava lanica
Unije, svaka e procijeniti ekoloki status u svojemu
morskom okoliu, odrediti dobar ekoloki status i
razviti svoju strategiju mora (koja e ujedno biti i
odraz strategije regije ili podregije).27

Direktiva u svezi s lukim ureajima za prihvat

otpada koji stvaraju brodovi i ostataka tereta
Deklaracija Komisije31 donijeta je radi osiguranja
zajednikih ekolokih standarda za prihvatna
postrojenja (za tekui i kruti otpad s brodova i ostatke
tereta) u svim lukama u Zajednici. Zahtjevi zatite
okolia trebaju se odnositi na sve brodove bez obzira
na zastavu koju viju. Svrha je smanjiti koliinu ispusta
otpada.

Direktiva o proiavanju komunalnih otpadnih

voda28 odnosi se na skupljanje, obradu i isputanje
komunalnih otpadnih voda i obradu i isputanje
otpadnih voda iz odreenih industrijskih sektora
kako bi se zatitio okoli od negativnih uinaka
njihovih ispusta. U l. 2. odreeno je znaenje izraz
komunalne otpadne vode, kuanske otpadne vode i
industrijske otpadne vode.

Direktiva o oneienju s brodova i uvoenju

kazna za prekraje32 donijeta je sa svrhom
inkorporiranja
meunarodnih
standarda
o
oneienju s brodova u pravo Zajednice i osiguranja
kanjavanja osoba za ispuste s brodova. Direktiva
se, u skladu s meunarodnim pravom, primjenjuje
na ispuste oneistaa u: unutranje morske vode i
teritorijalno more drava lanica, tjesnace koji slue
za meunarodnu plovidbu, gospodarski pojas
ili neku drugu ekvivalentnu zonu drave lanice
(uspostavljenu u skladu s meunarodnim pravom) i
otvorena mora. Primjenjuje se na ispuste oneistaa
iz svakog broda bez obzira na njegovu zastavu. Ne
odnosi se na ratne brodove, pomone ratne brodove
i javne brodove (brodovi u vlasnitvu ili u izravnoj
uporabi drave, ili oni koji na neko vrijeme slue
dravi radi obavljanja njezinih javnih funkcija slue u
neprivredne svrhe).

Odluka o uspostavi okvira Zajednice za suradnju

ISSN 0469-6255 (176-188)

pri iznenadnom ili namjernom morskom

oneienju29 promie naelo oneista plaa.
Pritom je vrlo iroko odreen pojam tetne tvari. To
su sve opasne i kodljive tvari koje mogu uzrokovati
tete njihovim izljevanjem u morski okoli. Iznenadno
ili namjerno oneienje mora ukljuuje oneienje

186

24
(The EU Common Fisheries Policy-CFP) tvrena je Uredbom Vijea
3760/92/EZ od 20. prosinca 1992. kada je ustanovljena i Zajednica za
ribarstvo i marikulturu.
25
(Marine Strategy Directive) donesene 11. prosinca 2007.
26
Prema Direktivi, to 1., obalne vode su pod suverenou
i jurisdikcijom drava lanica Europske unije obuhvaaju vode
Sredozemnog mora, Baltikog mora, Crnog mora i sjeveroistonog
dijela Atlantskog oceana, ukljuujui i vode koje okruuju Azorske,
Madeirske i Kanarske otoke.
27
Bitan element ove strategije je uvoenje koncepta regionalizacije
europskih mora. Od ukupno etiri ekoregije, Baltiko more,
Sjeveroistoni dio Atlanskog oceana, Sredozemno more i Crno
more, tri su regije europska morska podruja. Regija Sredozemno
more podijeljena je u etiri podregije: zapadno Sredozemno more,
Jadransko more, Jonsko i sredinje Sredozemno more i Egejskolevantsko more.
28
(Council Directive concerning urban waste-water treatment) Council
Directive 91/271/EEC usvojena 21. svibnja 1991.
29
(Decision No 2850/2000/EC of the European Parliament and of the
Council of 20 December 2000 setting up a Community framework for
cooperation in the field of accidental or deliberate marine pollution)
Odluka 2850/2000/EC. Europskog parlamenta i Vijea od 20.
prosinca 2000.

(Council Directive 95/21/EC of 19 June 1995 concerning the

enforcement, in respect of shipping using Community ports and
sailing in the waters under the jurisdiction of the Member States,
of international standards for ship safety, pollution prevention and
shipboard living and working conditions (port State control) Direktiva
95/21/EZ Vijea od 19. lipnja 1995.
31
(Directive 2000/59/EC of the European Parliament and of the Council
of 27 November 2000 on port reception facilities for ship-generated
waste and cargo residues-Commission declaration) Direktiva 2000/59/
EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. studenoga 2000.
32
(Directive 2005/35/EC of the European Parliament and of the Council
of 7 September 2005 on ship-source pollution and on the introduction
of penalties for infringements) Direktiva 2005/35/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005.
30

Nae more 59(3-4)/2012.

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

Uredba kojom se osniva Odbor za sigurna mora ne mogu razdvajati, zato to se temelji na razvoju koji
i sprjeavanje oneienja s brodova (COSS) i
mijenjaju se i dopunjuju Pravila o sigurnosti na
moru i o sprjeavanju oneienja s brodova33
donijeta je kako bi se poboljala provedba propisa
Zajednice o sigurnosti na moru, sprjeavanju
oneienja s brodova i uvjetima ivota i rada na
brodovima te centralizirali zadatci Odbora. Svrha je
i ubrzati auriranje propisa Zajednice o pomorstvu
i olakavati njihove naknadne izmjene i dopune u
svjetlu razvoja meunarodnih instrumenta.

Direktiva

o
oneienju
uzrokovanome
isputanjem odreenih opasnih tvari u vodeni
okoli Zajednice34 sadrava dva popisa tetnih
tvari na temelju njihove toksinosti, postojanosti i
bioakumulacije. Na listi I. su tvari kojih je isputanje
zabranjeno, na listi II. tvari su za kojih je isputanje
potrebno prethodno odobrenje, to jest one za koje se
doputa propisivanje graninih vrijednosti (emisijske
norme). Drave moraju poduzeti odgovarajue mjere
za uklanjanje oneienja vodenog okolia tvarima
s liste I. i za smanjenje oneienja tvarima s liste
II. Liste nisu konane. Direktiva vrijedi za kopnene
povrinske vode, unutranje morske vode (internal
coastal waters), teritorijalne vode (territorial waters) i
podmorje. Nekoliko je puta bila znatno izmijenjena.

zadovoljava potrebe sadanje generacije, a da se

pritom ne smanji mogunost buduim generacijama
da zadovolje svoje potrebe.
IUOP je kontinuirani proces usmjeren na primjenu
odrivog razvoja obalnih podruja i ouvanja njihove
raznolikosti. Kako efektivno upravljanje obalnim
podrujem zahtijeva intersektorski pristup, tako je
potrebna vertikalna koordinacija lokalnih, regionalnih
i dravnih tijela te horizontalna koordinacija dravnih
tijela (sektora), na lokalnoj razini i na razini jedinica
lokalne samouprave. Ima nekoliko modela po kojima
se provodi proces IUOP-a, ali svima je zajedniko da
se obavlja u nekoliko ciklikih i ponavljajuih etapa.
Za laku provedbu IUOP-a potrebni su institucionalni,
zakonski i financijski sporazumi.
Europska zajednica ima velik doprinos u procesu
zatite mora i obalnog podruja donoenjem vie
pravnih akata koji su obvezujui za njezine sadanje i
budue lanice, ali i za sve drave potpisnice konvencija
na razini regije Mediterana sa svim pripadajuim
morima. Odrivi razvoj i Integrirano upravljanje obalnim
podrujem upuuju koliko je nezaobilazno jaanje
ekoloke mree zatite i ouvanja mora, posebice
kad su u pitanju strateki i politiki modeli partnerstva
i dobrosusjedstva s dravama i izvan Europske
zajednice.

ZAKLJUAK / Conclusion
Meunarodna zajednica ulae velike napore kako
bi se zaustavili, ili barem usporili negativni trendovi
u oneienju obalnog mora. Koncepti Odrivog
razvoja i Integriranog upravljanja obalnim podrujem
uz nastojanja meunarodne zajednice da se primijene
spomenuti koncepti na sve vei broj drava i regija,
pomae u efikasnijoj zatiti mora od oneienja.
Koncept odrivog razvoja zasniva se na zapaanju
da se gospodarstvo, okoli i drutveni napredak vie

Nae more 59(3-4)/2012.

Knjige
1. Mattoni, V., Jadranski projekti, Urbanistiki institut
Hrvatske, Zagreb, 2004, ISBN 13: 9789539741837
2. Managing Wastewater in Coastal Urban Areas,
Commission on Geosciences, Environment and
Resources, National Academy Press, Washington,
D.C. ,1993, ISBN-13: 978-0-309-04826-2
3. Miloevi-Pujo, B., Pomorsko pravo (odabrane teme
po STCW konvenciji), Sveuilite u Dubrovniku,
Dubrovnik, 2006.
4. White Paper: Coastal Zone Management in the
Mediterranean, UNEP/MAP/PAP, Split, Priority
Actions Programme, 2001. ISBN 953-6429-40-3
lanci
5. Balkema, A. J., Preisig H. A., Otterpohl R. Lambert.,
F. J.D., Indicators for the sustainability assessment
of wastewater treatment systems, Urban Water, 4,
2002, p.154.

ISSN 0469-6255 (176-188)

(Regulation (EC) No 2099/2002 of the European Parliament and

of the Council of 5 November 2002 establishing a Committe on
Safe Seas and the Prevention of Pollution from Ships (COSS) and
amending the Regulations on maritime safety and the prevention of
pollution from ships) uredba 2099/2002/EZ Europskog parlamenta
i Vijea od 5. studenog 2002. Isti je dan donesena i Direktiva
2002/84/ EZ Europskog parlamenta i Vijea kojom se mijenjaju i
dopunjuju Direktive o sigurnosti na moru i sprjeavanju oneienja
s brodova (Tekst od vanosti za Europski gospodarski prostor)Directive 2002/84/EC of the European Parliament and of the Council
of 5 November 2002 amending the Directives on maritime safety
and the prevention of pollution from ships (Text with EEA relevance)
kako bi se poboljala provedba propisa Zajednice o sigurnosti na
moru, sprjeavanju oneienja s brodova i uvjetima ivota i rada na
brodovima.
34
(Council Directive of 4 May 1976 on pollution caused by certain
dangerous substances discharged into the aquatic environment of the
Community (76/464/EEC), Direktiva 76/464/EE Z Vijea od 4. svibnja
1976.
33

LITERATURA / References

187

PREGLEDNI LANAK / REVIEW

EKOLOGIJA

6. Bari Punda, V., Uloga Europske unije u zatiti i

ouvanju sredozemnog mora s osvrtom na neke
pravne i strateke dokumente, Zbornik radova
Pravnog fakulteta u Splitu, 4, str. 761. 788. Split,
2008.
7. ori, D., Debeljak-Rukavina S., Zatita morskog
okolia u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu
Republike Hrvatske, Zb. Prav. fak. Sveu. v. 29, br.
2, Rijeka, 2008.
8. Millemann, B., The US Coastal Zone Management
Act: Politics and Partnerships for the Coast. Coast
Alliance, Washington, D. C., USA (1995)
9. Mansilha, C. R., Bathing waters: New directive, new
standards, new quality approach, Marine Pollution
Bulletin, 58, 15621565, 2009.
10. Connolly, N., OMahony, C., Buchanan, C., Kay,
D., Buckley, S. and Fewtrell, L., Assessment of
Human Activity in the Coastal Zone. (2001). Report
on research project conducted by the Coastal
Resources Centre, University College Cork and the
Centre for Research into Environment and Health,
University of Wales under the Maritime Ireland /
Wales INTERREG II Programme, 2001.
11. Cummins, V., OMahony, C., Connolly, N.,Review Of
Integrated Coastal Zone Management & Principals
of Best Practise. Prepared for Heritage Council
by the Coastal and Marine Resources Centre,
Environmental Research Institute, University
College Cork, Ireland. (http://www.heritagecouncil.
ie/fileadmin/user_upload/Publications/Marine/
coastal_zone_review.pdf) (01.02.2012.)
12. Byrne, G. M., A Marine Spatial Plan of Dublin Bay and
Outer Reaches, Institute of Estuarine and Coastal
Studies, University of Hull, 2009. http://ec.europa.
eu/environment/iczm/evaluation/iczmdownloads/
cummins.pdf) (01.02.2012.)
13. Mansilha, C. R.: Bathing waters: New directive, new
standards, new quality approach, Marine Pollution
Bulletin, 58, 1562 1565, 2009.
14. Miloevi-Pujo, B., Jurjevi, N., Prioriteti IMO-a na
podruju spreavanja oneienja mora, Suvremeni
promet, br. 29, 1-2, 147-151, sijeanj/travanj 2009.

Ostali izvori
15. Konvencija za zatitu morskog okolia i obalnog
podruja Sredozemlja (Barcelona, 1995.), (Narodne
novine - Meunarodni ugovori, br. 17/98)
16. Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od
oneienja, Barcelonska konvencija (Narodne
novine - Meunarodni ugovori br. 12/93)
17. Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07)
18. Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/04)
19. Pravilnik o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i
rekreaciju (Narodne novine, br. 48/86)
20. Pravilnik o zatiti morskog okolia u zatienom
ekoloko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske
(Narodne novine, br. 47/08).
21. Rio Declaration on Environment and Development,
The United Nations Conference on Environment and
Development,
(http://www.unep.org/Documents.
Multilingual/Default.asp?DocumentID=78&Article
ID=116) (06.01.2012.)
22. United Nations Framework Convention on Climate
Change Kyoto Protocol (http://unfccc.int/kyoto_
protocol/status_of_ratification/items/2613.php)
(06.01.2012.)
23. Our Common Future, Chapter 2: Towards Sustainable
Development World Commission on Environment
and Development A/42/427, June 1987 Geneva,
Switzerland (http://www.un-documents.net/ocf-02.
htm) (06.01.2012.)
24. Smjernice za integralno upravljanje
obalnim
podrujem
Dubrovako-neretvanske
upanije
(http://www.edubrovnik.org/data/1326184830_246_
mala_Smjernice%20za%20integralno%20
upravljanje%20obalnim%20podru%C4%8Djem%20
Dubrova%C4%8Dko%20-%20neretvanske%20
%C5%BEupanije.pdf) (01.02.2012.)
25. Studija procjene uinka protokola o integralnom
upravljanju obalnim podrujima Sredozemlja na
Hrvatsku (http://gtz.regio-hr.com/uploads/dokumenti/
Ucinak_protokola_o_IUOP_Sredozemlja_na_
Hrvatsku.pdf) (01.02.2012.)

ISSN 0469-6255 (176-188)

Rukopis primljen: 10. 2. 2012.

188

Nae more 59(3-4)/2012.