Integralni i multimodalni

transport
Prof. dr. sc. Sero Kos
I. predavanje

SEMANTIKI ODNOS POJMOVA

PRIJEVOZ PROMET

Osnovni elementi procesa proizvodnje i prometne i prijevozne usluge su isti:

1. Sredstva za rad prometna infrastruktura i prometna suprastruktura
2. Predmet rada teret, putnici, energija, vijesti...
3. Rad svrsishodna djelatnost ljudi (radne snage)
Prijevoz je ui pojam od prometa. Prijevoz oznaava jednosmislen pojam, a
promet oznaava vie jednosmislenih pojmova.
Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i
prometne infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. Prevozei
robu (teret, materijalna dobra), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo,
prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti. Prijevoz i
transport su sinonimi.

Promet se, kao iri pojam od prijevoza, susree (u hrvatskom jezinom

sustavu) u tri razliita smisla:
1. U najirem smislu rijei promet znai odnose meu ljudima (moe se
govoriti o drutvenom prometu, prometu meu ljudima...)
2. U malo uem smislu, rijei promet znai ekonomsku odnosno
ekonomskofinancijsku kategoriju, pa se moe govoriti o robnom,
nerobnom, turistikom, deviznom, trgovinskom, platnom prometu...
Pojam promet obuhvaa i nekretnine (npr. promet nekretninama)
3. U uem smislu, rije promet obuhvaa prijevoz ili transport, ali i operacije
u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

3. Promet - prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i

putnika (ljudi) te komunikacije.

Operacije (radnje) u vezi s prijevozom koje obuhvaa promet jesu:

- ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, slaganje, tramakanje, smjetaj, sortiranje, punjenje i
pranjenje kontejnera, obiljeavanje (signiranje) koleta i slino. Ove se
operacije odnose na prijevoz robe, ali i putniki i potansko-telekomunikacijski
promet obuhvaa takoer odgovarajue operacije.
Komunikacije u prometnom smislu znae djelatnost koja pomou posebnih
tehnikih sredstava organizirano prenosi vijesti, tekst, podatke, slike (...),
odnosno potanske poiljke.
Komunikacijski promet obuhvaa prijenos emisija ili primitak znakova, signala,
pisanog teksta, slika, zvukova ili priopenja svake vrste, preko ianih, radio,
optikih ili drugih elektromagnetskih sustava.

SEMANTIKI ODNOS POJMOVA

POMORSKI PRIJEVOZ POMORSKI PROMET

Morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika

brodovima morem.
Umjesto izraza morsko brodarstvo rabe se izrazi pomorski prijevoz (i transport)
ili pomorska plovidba, meutim izrazi morsko brodarstvo i pomorski prijevoz
su zaista istoznani pojmovi, to nije sluaj sa izrazom pomorska plovidba;
- prva dva izraza oznaavaju gospodarsku djelatnost premjetanja (prijevoza)
robe i putnika brodovima morem, dok trei izraz oznaava putovanje brodom
i drugim vrstama plovila bez obzira na njihovu namjenu.
Pomorski promet je iri pojam od pomorskog prijevoza, odnosno morskog
brodarstva, ali ui od pojma pomorsko gospodarstvo i pomorstvo. Pomorski
promet obuhvaa prijevoz robe i putnika morem, kao i sve operacije i
komunikacije u pomorskom prijevozu ili morskom brodarstvu. Izraz pomorski
promet obuhvaa djelatnosti morskog brodarstva, morskih luka, pomorskih
peditera i pomorskih agenata.
Analogno navedenom, ovaj se semantiki odnos moe primijeniti i na
pojmove eljezniki prijevoz eljezniki promet, cestovni prijevoz - cestovni
promet i zrani prijevoz - zrani promet.

SEMANTIKI ODNOS POJMOVA

POMORSKO GOSPODARSTVO - POMORSTVO

Pomorstvo je mnogo kompleksniji i iri pojam od pomorskog gospodarstva.

Pomorstvo je skup djelatnosti, vjetina i drutvenih odnosa na moru ili u svezi
s morem. Obuhvaa pomorsko gospodarstvo (privredu) i brojne neprivredne
djelatnosti i organizacije. Najvanije neprivredne djelatnosti koje obuhvaa
pomorstvo jesu: - obrazovne, znanstveno-istraivake, zdravstvene,
kulturoloke, sportske, ...te djelatnosti reguliranja i sigurnosti plovidbe, ali i
djelatnosti ratne mornarice kao i druge djelatnosti koje su u izravnoj ili
neizravnoj svezi s morem. To znai da u sklop pomorstva ulaze i organizacije
(institucije i ustanove): pomorskog kolstva, pomorskih instituta i drugih
pomorskih znanstvenoistraivakih jezgara, pomorskih (lukih) kapetanija,
obalnih straa, pomorskog zdravstva, pomorske kulture (materijalne i
duhovne), pomorskog porta, ratne mornarice itd.
Izraz pomorstvo, kako se koristi u hrvatskoj znanosti i praksi, mnogo je iri
pojam nego u drugim nacionalnim i vienacionalnim znanostima ili drugim
govornim podrujima.

Pomorstvo, zapravo, obuhvaa djelatnost iskoritavanja mora kao plovnog

puta (brodarstvo, moreplovstvo), eksploataciju morskog bogatstva (ribarstvo i
druge vrste eksploatacije organskih i neorganskih bogatstava mora),
eksploataciju podmorskog bogatstva (podmorsko rudarenje), eksploataciju
morskih luka, kao i djelatnosti primorskog turizma i hotelijerstva, pomorske
pedicije, pomorske agencije, opskrbljivanje brodova, djelatnosti
osiguravajuih i reosiguravajuih drutava, prekomorske trgovine, pomorske
brodogradnje, pratee pomorske industrije. Takoer, pomorstvo obuhvaa i
sredstva za rad i ljude koji slue tim djelatnostima, ali i znanost koja se njima
bavi.
U uem smislu, pomorstvo ukljuuje i pomorske vjetine, posebno upravljanje
i manevriranje brodom, rukovanje brodskom opremom i teretom.

Pomorsko gospodarstvo ili pomorska privreda ui je pojam od pomorstva, ali

je iri pod pojmova pomorski promet i morsko brodarstvo. Pomorsko
gospodarstvo obuhvaa skup gospodarstvenih djelatnosti koje iskoritavaju
more ili morsko bogatstvo ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima. Sve
gospodarstvene (privredne) djelatnosti mogu se svrstati u dvije skupine:
1. Proizvodne djelatnosti i
2. Prometne (uslune) djelatnosti.
Proizvodne djelatnosti pomorske privrede obuhvaaju pomorsku
brodogradnju, morsko ribarstvo, eksploataciju organskih i neorganskih resursa
mora, podmorsko rudarenje, prateu industriju i druge djelatnosti koje se
bave eksploatacijom pomorskih i podmorskih resursa.
Prometne (uslune) djelatnosti pomorske privrede obuhvaaju morsko
brodarstvo, morske luke, pomorsku (luku) pediciju, pomorske agencije,
vanjsku trgovinu (koja je vezana za pomorsku privredu), ugovornu kontrolu
kvalitete i kvantitete robe, opskrbljivanje brodova, osiguranje plovila, robe i
putnika u pomorskom prometu (i prijevozu), primosrki (i nautiki) turizam i
ugostiteljstvo, spaavanje, voenje, tegljenje, privezivanje plovila i druge
manje vane uslune djelatnosti u sklopu pomorske privrede.

SEMANTIKI ODNOS POJMOVA

TEHNIKA - TEHNOLOGIJA

Dva razliita shvaanja sadraja pojmova tehnika i tehnologija:

Europskokontinentalno shvaanje: tehnika je iri pojam od tehnologije

Angloameriko shvaanje: tehnika se samo povremeno koristi za oznaavanje
nekog pojedinanog postupka u sklopu odreene tehnologije

Tehnika je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost koja izuava i

primjenjuje zakonitosti projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i
investicijskog odravanja sredstava za rad i raznih (polu)proizvoda i metoda u
znanstvenim podrujima: arhitekture i urbanizma, graevinarstva, geodezije,
elektrotehnike, raunarskih znanosti, rudarstva, metalurgije, kemijskog
inenjerstva, strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa, kemijske,
tekstilne i grafike tehnologije (...). Ovako definiran izraz, tehnika predstavlja i
praktinu sposobnost rada za ostvarivanje nekog oderenog cilja potrebnim
sredstvima za rad.
Od sadraja i znaenja izraza tehnika kao znanost potrebno je razlikovati izraz
tehnika kao gospodarska aktivnost, iako je izmeu njih vrlo teko postaviti
vrsto razgranienje, jer tehnika kao znanost predstavlja najvaniju osnovu za
tehniku kao aktivnost.
Tehnika je skup gospodarskih aktivnosti (funkcija, poslova i radnji) koje se
primjenjuju u projektiranju, konstruiranju, izradi ili izgradnji i investicijskom
odravanju sredstava za rad, kao i raznih (polu)proizvoda. Moe se isto rei da
postoji i tehnika kao negospodarska aktivnost.

Izraz tehnologija moe se takoer determinirati kao znanost i kao

(ne)gospodarska aktivnost.
Tehnologija je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost koja izuava i
primjenjuje zakonitosti postupaka, odnosno procesa, metoda i transformacija
u tehnikoj znanstvenoj oblasti. Ona, meutim, moe izuavati i primjenjivati
te zakonitosti i u drugim znanstvenim oblastima: drutvenohumanistikim
znanostima, prirodnim znanostima, medicinskim i biotehnikim znanostima.
Promatrajui tehnologiju kao aktivnost, moe se rei da je tehnologija skup
gospodarskih aktivnosti (mjera, akcija, funkcija, poslova i radnji) koje se
primjenjuju u proizvodnoj i prometnoj sferi. Tehnologija kao aktivnost, bez
obzira na njenu vrstu predstavlja materijalno utemeljenje znanosti,
umjetnosti, umjenosti, vjetine i sposobnosti ljudi u ostvarivanju odreenih
ciljeva.

SEMANTIKI ODNOS POJMOVA

PROMETNA TEHNIKA - TEHNOLOGIJA
PROMETA

Izrazi prometna tenika i tehnologija prometa mogu se takoer promatrati kao

znanost i kao aktivnost.
Prometna tehnika je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost (ili
posebna znanstvena disciplina) koja izuava zakonitosti metoda, projektiranja,
konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog odravanja prometne
suprastrukture i prometne infrastrukture. Prometna tehnika kao znanost u
uem je smislu znanstvena disciplina znanstvenog podruja tehnologije
prometa, a u irem smislu je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost u
sklopu tehnike znanstvene oblasti.
Tehnologija prometa kao znanost je interdisciplinarna i transdisciplinarna
znanost (ili posebno znanstveno podruje) koja izuava zakonitosti metoda,
postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Ona izuava
zakonitosti eksploatacije i preventivnog odravanja prometne infrastrukture i
prometne suprastrukture.

Kada i gdje poinje, odnosno zavrava proces proizvodnje prometne usluge, i

koje fazne postupke obuhvaa?
Proces proizvodnje prometne usluge obuhvaa tri fazne tehnologije prijevoza:
tehnologiju pripreme prijevoza, tehnologiju provedbe prijevoza i tehnologiju
zavravanja prijevoza.
Tehnologija prometa kao znanost moe se definirati i znanstveno razmatrati
kao opa i specijalna. Ipa tehnologija prometa kao znanost izuava ope
zakonitosti metoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne
usluge. Specijalna tehnologija prometa je, zapravo, instrument koji u
zavisnosti od postavljenog cilja i zadatka istraivanja potpuno i odreeno
utjee na oblikovanje specijalnih tehnolokih procesa i nesmetano odvijanje
prijevoznih procesa, radi poveanja uinkovitosti ivog i materijaliziranog
rada. Specijalnu tehnologiju prometa mogue je ralaniti na tehnologiju
teretnog prometa, tehnologiju putnikog prometa i tehnologiju prijenosa
vijesti.

ELEMENTI PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Kako u materijalnoj sferi tako i u sferi prometa (usluga) relevantna su tri

osnovna elementa bez kojih se ne moe proizvoditi ni roba a niti usluga, a to
su:
1. Sredstva za rad
2. Predmeti rada
3. Rad, odnosno radna snaga

SREDSTVA ZA RAD ELEMENT PROIZVODNJE

PROMETNE USLUGE

Sredstva za rad kao element proizvodnje prometne usluge mogu se sustavno

svrstati u dvije skupine: prometnu infrastrukturu i prometnu suprastrukturu. U
procesu proizvodnje prometne usluge, bez obzira na prometnu granu,
prostornu i vremensku dimenziju, tehniko-tehnoloko-organizacijski stupanj
razvoja manipulacijsko-prijevoznih procesa, prometna infrastruktura i
prometna suprastruktura imaju izuzetno veliko znaenje u funkcioniranju
nacionalnih i vienacionalnih prometnih sustava, jer one predstavljaju jezgru
gospodarske i negospodarske infrastrukture i suprastrukture.

Prometna infrastruktura predstavlja, uz opskrbu s energijom, jezgru

privredne infrastrukture. Nju ine prometni putovi, objekti i ureaji stalno
fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge te
reguliranju i sigurnosti prometa.
Infrastrukturu pomorskog prometa ine svi objekti i ureaji stalno fiksirani za
odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge i odravanju
plovnosti putova u obalnom moru i funkcioniranju signalnog sustava
sigurnosti plovidbe, kao to su: - svjetionici, obalna i luka svjetla, signalne i
balisane oznake, ureaji za maglu, radio-farovi, radio-reflektori i ostali
predajnici. U infrastrukturu pomorskog prometa moe se ubrojiti i radiosluba, zgrade ustanova koje su u funkciji unapreenja i odravanja
infrastrukture, kao i zgrade pomorsko-inspekcijskih organa na moru.
Pomorskoj infrastrukturi pripadaju i svi objekti luke infrastrukture na lukom
teritoriju i akvatoriju: - prilazni kanali, operativne obale, zatvoreni dokovi,
lukobrani, energetska, vodovodna i kanalizacijska mrea. Luku infrastrukturu
ini i dio infrastrukture cestovnog, eljeznikog, cjevovodnog i potanskotelekomunikacijskog prometa koja je locirana na lukom teritoriju. Takoer, u
luku infrastrukturu mogu se pribrojiti luka skladita, luki terminali, carinske
zone i dijelovi robnotransportnih centara, koji se nalaze na lukom prostoru,
mosne luke dizalice, itd.

Infrastrukturu cestovnog prometa ine sve vrste i kategorije cesta i putova

ukljuivo i mostove, vijadukte, tunele, i sl., i ureaje stalno fiksirane za
odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge, te cjelokupna
signalizacija i ureaji koji slue reguliranju i sigurnosti cestovnog prometa, uz
kamionske i autobusne kolodvore.
U infrastrukturu cestovnog prometa treba ubrojiti i zgrade s fiksiranim
ureajima koji slue odravanju i servisiranju suprastrukture i infrastrukture u
cestovnom prometu.

Prometni sustav je jedan od najvanijih sustava gospodarskog sustava svake

drave, jer promet predstavlja krvotok svakog gospodarskog organizma. Bez
razvijenog prometnog sustava ne mogu biti razvijene privredne i drutvene
djelatnosti.

Prometnu suprastrukturu ine transportna i prekrcajna sredstva koja koristei

prometnu infrastrukturu presudno omoguuju proizvodnju prometne usluge.
To su sva pokretna sredstva za rad koja slue za manipulaciju, prijevoz i
prijenos predmeta rada u prometu tereta, putnika, energije i vijesti.
Suprastrukturu pomorskog prometa ine sva transportna i prekrcajna sredstva
koja slue proizvodnju usluga u pomorskom prometu, kao to su pomorski
brodovi svih vrsta za prijevoz tereta i putnika, ali i sva druga pomorska plovila
tegljai, plovne dizalice i slino.
Suprastrukturu cestovnog prometa ine sve vrste transportnih sredstava koja
slue proizvodnji usluga u cestovnom prometu, kao to su: - kamioni, sve vrste
teretnih cestovnih vozila, autobusi i druga cestovna vozila za prijevoz putnika,
te sve vrste pokretnih prekrcajnih sredstava koja slue manipuliranju teretom
u cestovnom prometu.

PREDMET RADA ELEMENT PROIZVODNJE PROMETNE

USLUGE

Osnovna je svrha i cilj svakog procesa proizvodnje prometne usluge

manipulacija, prijevoz, prijenos, premjetanje (...) predmeta rada, koji se ne
troi tijekom toga procesa. U tijeku procesa proizvodnje prometne usluge ,
predmetom rada mogu biti razne stvari, teret, roba, ive ivotinje, palete,
kontejneri, ljudi putnici, energija, vijesti, podaci...Predmeti rada u procesu
proizvodnje prometne usluge zapravo su svi predmeti koji se mogu prevoziti,
prenostiti, premjetati s jednog mjesta na drugo uporabom prometne infra- i
suprastrukture svih prometnih grana: pomorskog, rijenog, cestovnog,
eljeznikog, zranog, potansko-telekomunikacijskog i cjevovodnog prometa,
te prometa iarama. Predmeti rada u proizvodnji prometne usluge nisu samo
stvari ve i iva bia: putnici i ive ivotinje, ali i vijesti, slike, tekst, podaci,
energija itd.

RAD (RADNA SNAGA) ELEMENT PROIZVODNJE

PROMETNE USLUGE

Kada se razmatra rad kao element proizvodnje prometne usluge ispravno je

ustvrditi da je to samo onaj rad koji je plasiran na prometnom tritu, bez
obzira o kojem se segmentu tog trita radi, a ne o onom radu (radnoj snazi)
koja je angairana u procesu proizvodnje prometne infra- i suprastrukture.
Meutim, izmeu ova dva procesa proizvodnje djeluje vrsta interakcijska
sprega.
Rad (radna snaga) kao element proizvodnje prometne usluge najvaniji je
element u procesu proizvodnje prometne usluge. Jer, kvalitetan rad je
osnovna pretpostavka i najvaniji initelj u procesu proizvodnje prometne
usluge koji najizravnije i najintenzivnije utjee na sigurnost, brzinu i
racionalnost manipulacije i prijevoza tereta i putnika.

Hvala na panji.