TRANSPORT I ŠPEDICIJA

Priručnik I. dio

2021.
1. UVOD – EKONOMSKO ZNAČENJE PROMETA

U teoriji i praksi ekonomska kategorija prometa može se promatrati u užem i širem kontekstu.
U širem kontekstu promet može značiti: promet roba, promet novca ili kapitala, itd. U užem
kontekstu pod prometom se podrazumijeva prijenos ili prijevoz ljudi, dobara, informacija,
energije i sl. s jednog na drugo mjesto.

Promet je ključan faktor koji omogućuje odvijanje ekonomskog ciklusa u gospodarstvu. S

obzirom da ekonomski ciklus obuhvaća fazu razmjene čimbenika proizvodnje (sirovine, rad i
kapital), fazu proizvodnje i fazu razmjene dobara i potrošnju, jasna je činjenica da promet ima
aktivnu ulogu u njihovom povezivanju. Naime, faza proizvodnje može se smatrati okončanom
tek u momentu kada proizvod prijeđe u fazu potrošnje odnosno kada se plasira na tržište.
Upravo u tom povezivanju i razmjeni promet ostvaruje svoju osnovnu zadaću i omogućuje
proces reprodukcije. Zbog toga može se zaključiti da je promet temeljna pretpostavka
proizvodnje i potrošnje. „Po svojoj funkciji u gospodarstvu i šire, u društvu u cjelini, možemo
promet usporediti s funkcijom krvotoka u ljudskom organizmu“ (Čavrak, 2009, str. 4).

U konačnici može se konstatirati da se ekonomsko značenje prometa očituje u omogućavanju

procesa reprodukcije, razvoju teritorijalne podjele rada i na aktivnoj ulozi u razvitku
gospodarstva u siromašnim i nerazvijenim područjima zemlje. Ekonomsko značenje prometa i
definicija osnovnih pojmova opisuju se u nastavku.

1.1. Semantički odnos pojmova „prijevoz“ – „promet“

U znanstvenoj i stručnoj literaturi susreću se termini: prijevoz, transport, prijenos, promet,

saobraćaj, komunikacije, telekomunikacije, veze i sl., za koje autori daju različite interpretacije.
Naročito kompliciran lingvistički problem predstavlja semantički odnos izraza „prijevoz -
promet”. Pojam prijevoz je jednosmislen, dok promet obuhvaća više jednosmislenih pojmova.
U tom smislu pojam prometa može se promatrati u tri različita konteksta. U najširem kontekstu
pojam promet predstavlja odnose među ljudima, pa se može govoriti o društvenom prometu. U
nešto užem kontekstu pojam promet znači i ekonomsku, odnosno ekonomsko financijsku
kategoriju (robni, nerobni, turistički, devizni, novčani, trgovinski promet). Promet u užem
kontekstu obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika te
komunikacije.

1
Prijevoz se može definirati kao specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture
i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Dakle, prijevoz
organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti. Riječi „prijevoz” i „transport”
predstavljaju sinonime. Riječ transport potječe iz lat. riječi transportare (prenositi) i
novolatinska riječi transportus (prijevoz, prevoženje, prenošenje). Operacije koje se vezuju uz
prijevoz robe su: ukrcaj (utovar), iskrcaj (istovar), prekrcaj (pretovar), sortiranje, smještaj,
slaganje, punjenje i pražnjenje kontejnera, signiranje (obilježavanje) koleta i sl.

Uvidom u tablicu 1. moguće je uočiti ključne razlike između pojmova „prijevoz“ i „promet“.

Tablica 1. Semantički odnos raznih tipova prijevoza i prometa

Pomorski prijevoz Pomorski promet

- je gospodarska djelatnost prijevoza robe i
putnika brodovima morem.
- pridjevi „morski”, „morsko” se često u literaturi
zamjenjuju s pridjevima „pomorski”,
„pomorsko” – to nije pogrešno, ali je primjerenije
upotrebljavati: „morsko brodarstvo” i „morske
luke”
Željeznički prijevoz
- je gospodarska djelatnost premještanja
(prijevoza), prijenosa robe i putnika svim
vrstama željezničkih vozila i na svim vrstama
željezničkih putova, bez obzira na njihovu
namjenu (u (ne)gospodarske svrhe).
Cestovni prijevoz
- je gospodarska djelatnost premještanja
(prijevoza), prijenosa robe i putnika svim
vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama
cestovnih putova, bez obzira na njihovu namjenu
(u (ne)gospodarske svrhe)
Zračni prijevoz
- je privredna djelatnost prijevoza, prijenosa,
premještaja robe i putnika svim vrstama
zrakoplova, letjelica i na svim zrakoplovnim
putovima, bez obzira poduzima li se u
(ne)gospodarske svrhe
- obuhvaća prijevoz robe i putnika brodovima
morem, kao i sve operacije i komunikacije u
pomorskom prijevozu ili morskom brodarstvu
- obuhvaća djelatnosti: morskog brodarstva,
morskih luka, pomorskih špeditera i pomorskih
agenata
Željeznički promet
– obuhvaća prijevoz robe i putnika željezničkim
prijevoznim vozilima po željezničkim putovima,
kao i sve operacije i komunikacije u željezničkom
prijevozu
- obuhvaća i djelatnosti koje su u izravnoj i
neizravnoj vezi sa željezničkim prijevozom
Cestovni promet
- obuhvaća prijevoz robe i putnika cestovnim
prijevoznim vozilima po cestovnim putovima,
kao i sve operacije i komunikacije u cestovnom
prijevozu
- obuhvaća slijedeće djelatnosti koje su u izravnoj
ili neizravnoj vezi s cestovnim prijevozom: neki
poslovi na kopnenim terminalima (kontejnerskim,
za rasute terete, za drva, za žive životinje...)
Zračni promet
- obuhvaća prijevoz robe i putnika zrakoplovima
(i letjelicama) po zrakoplovnim rutama, sve
operacije i komunikacije u zračnom prijevozu
- osim zračnog transporta obuhvaća i djelatnosti
koje su u izravnoj i neizravnoj vezi s takvim
prijevozom (neki poslovi u polaznim i odredišnim
zrakoplovnim lukama, terminalima ili
pristanišnim platformama...)

2
Temeljem uvida u tablicu vidljivo je da je promet širi pojam od prijevoza. Zbog toga može se
konstatirati da navedeni pojmovi nisu sinonimi. Također, vrlo često prevladava pogrešno
mišljenje da su riječi „promet“ i „saobraćaj“ sinonimi, osobito u situacijama kada se radi o
prijevozu robe i putnika ili sličnim radnjama u vezi s prijevozom robe. Međutim, promet i
saobraćaj nisu istoznačni pojmovi, a niti se promet tiče samo saobraćaja.

1.2. Uloga prometa u procesu reprodukcije

U ekonomskom smislu proces proizvodnje je završen tek kada roba dođe do potrošača, i to od
mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Različita mjesta proizvodnje roba i potrošnje, različita
odredišta ljudi, te izvori i korisnici informacija stvaraju potrebu za njihovim povezivanjem. U
tom smislu promet ostvaruje svoju osnovnu zadaću i omogućuje proces reprodukcije.

PRIJEVOZ PRIJEVOZ PRIJEVOZ PRIJEVOZ

Uskladištenje Plasiranje na Prodaja

Nabava sirovina Proizvodnja
proizvoda tržište krajnjem kupcu

Slika 1. Faze procesa reprodukcije u proizvodnom poduzeću

Temeljem slike 1. može se uočiti kako je promet sastavni dio i uvjet svih faza reprodukcije od
nabave sirovina, proizvodnje, razmjene i potrošnje. Budući da se promet pojavljuje u svakoj
fazi procesa reprodukcije, on svojom vrijednošću sudjeluje u vrijednosti svake faze. Prometni
troškovi su značajna stavka svih navedenih faza. Zbog toga smanjenje prometnih (prijevoznih)
troškova direktno uvjetuje mogućnost smanjivanja cijena proizvoda.

Promet se kao složen gospodarski, organizacijski i tehnički sustav može podijeliti prema
različitim kriterijima. Kriteriji za podjelu prometa navedeni su na slici 2.

3
 Promet prema načinu prevoženja, prometnim sredstvima i putevima kojima se odvija:
•kopneni (suhozemni)
•vodni
•zračni

Promet prema području na kojem se promet odvija, odnosno teritorijalnom djelokrugu poslovanja:
•unutarnji (tuzemni)
•međunarodni (inozemni)
•pogranični
•tranzitni

Promet prema obilježju prometne površine:

•cestovni
•željeznički
•riječni
•jezerski
•kanalski
•pomorski
•cjevovodni
•zračni
•telekomunikacijski

Promet prema sredstvima kojima se obavlja:

•automobilski
•željeznički
•brodski
•zračni
•telegrafski
•telefonski
•radio promet

Promet prema načinu organizacije:

•linijski promet
•slobodni promet
•prigodni promet

Promet prema značajkama predmeta prijevoza ili prijenosa:

•putnički
•teretni (robni)
•promet vijesti

Promet prema namjeni, tj. prema korisniku usluge:

•javni
•promet za vlastite potrebe

Slika 2. Kriteriji za podjelu prometa

4
Uloga i mjesto prometa u procesu reprodukcije može se odrediti dvojako:

• promet kao posebno područje materijalne proizvodnje, u kojoj čovjek svojom svjesnom
aktivnošću, djelujući sredstvima za rad na predmete rada, dio je cjelokupnog procesa
reprodukcije.
• promet, svojim djelovanjem u vremenu i prostoru, premještajući ljude, dobra, energiju
i vijesti s jednog mjesta na drugo, omogućuje odvijanje procesa reprodukcije i
cirkulaciju kapitala kroz sve četiri faze procesa: proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i
potrošnju

1.3. Prometne mogućnosti

1) Konvencionalni transport – prijevoz se obavlja isključivo jednim prijevoznim sredstvom.
Primjer konvencionalnog transporta jest prijevoz robe od prodavatelja do kupca na osnovi
jednog ugovora o prijevozu i jednog dokumenta o prijevozu određene pošiljke.

Jedno transportno
sredstvo

Pošiljalac Primalac

Slika 3. Konvencionalni transport

2) Kombinirani transport - prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva, ali ne
istovremeno nego uzastopno. Kombinirani ili mješoviti prijevoz znači prijevoz robe od
otpremnog do odredišnog mjesta uz sudjelovanje prijevoznika iz dvije ili više različitih
prometnih grana. Za kombinirani transport karakteristično je što je jedinica prijevoza
okrupnjena u kontejner od kojeg se u tijeku transporta ne odvaja, već se samo prekrcava i
prevozi se raznim vrstama transporta.

Prvo transportno
sredstvo

Pošiljalac Primalac

Drugo transportno
sredstvo

Slika 4. Kombinirani transport

5
3) Multimodalni transport - višegranski transport u kojem se istodobno koriste dva
transportna sredstva iz dvije različite prometne grane. Teret na prvom vozilu putuje nedirnut na
cijelome putu od pošiljatelja do primatelja. Najčešće prvo transportno sredstvo na kojem je
smješten teret jest kamion ili kamionska prikolica, dakle, vozilo cestovnog prometa. Drugo
transportno sredstvo u multimodalnom lancu redovito je brod ili željeznica.

Temeljni oblici multimodalnog transporta su: HUCKEPACK promet (uprtni), RO- RO sustavi
prometa, LASH sustavi i BIMODALNI promet (detaljnije bilješke u poglavlju Tehnologije
transporta).

Pošiljalac

Prvo transportno
sredstvo

Prvo + Drugo
transportno sredstvo

Prvo transportno
sredstvo

Primalac
Slika 5. Multimodalni transport

1.3. Tehno - ekonomska obilježja prometa

Tehno – ekonomska obilježja prometa osnova su na kojoj se određuje uloga prometa u
društveno-ekonomskom razvoju i u međunarodnoj razmjeni ljudi i roba. Tehno –ekonomska
obilježja su:

1) Prometni sustav sastoji se od tri osnovna elementa: put, polazište i odredište, vozilo ili
pokretački stroj.

• Put može biti prirodan i slobodan (npr. More ili zrak), prirodan i umjetno unaprijeđen
(plovna rijeka s produbljenim koritom) te umjetan (željeznička pruga, kanal…).
• Polazište i odredište (luka, stanica,…) su sastavni dio prirodnog i umjetnog puta, a
označavaju mjesta na kojem proces prijevoza ili prijenosa počinje te se privremeno ili
trajno zaustavlja.
• Vozilo ili pokretački stroj su dio prometnog sustava koji služi za smještaj objekta
prometa u procesu prometa, te koji inicira i održava kretanje vozila po prometnom putu.

6
2) Prijevozna usluga je output nematerijalnog oblika i ne može se uskladištiti pa se višak
potražnje iznad ponude ne može zadovoljiti dekumuliranjem postojećih zaliha, niti se višak
ponude iznad potražnje može kumulirati na zalihama, što nameće potrebu da se procesi
proizvodnje i potrošnje te usluge odvijaju istovremeno.

Potražnja za prijevoznim uslugama nije konstantna već postoji vremensko i prostorno kolebanje
u odnosu na ponudu prometnih usluga, čime se postavljaju direktni zahtjevi na razinu
proizvodnje, pa se pojavljuje problem vršne potražnje za prometnim uslugama. Očito je da se
prometni kapacitet treba kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu
visoke potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu
niske potražnje.

3) Ulaganja u prometni sustav su kapitalno intenzivna. Tako je, primjerice, izgradnja

autocesta u Hrvatskoj zahtijevala ulaganja u iznosu od 5-10 milijuna eura po kilometru.

4) Potražnja za prometnim uslugama je izvedena potražnja, što znači da ovisi o potražnji

za robama koje se prevoze. S obzirom da je proces društveno-ekonomskog razvoja kontinuiran
na srednji i duži rok, može se zaključiti da i potražnja za prometnim uslugama raste relativno
kontinuirano.

5) Ulaganja u prometni sustav su nedjeljiva, što znači da postoji kritičan minimalni obujam
ulaganja bez kojeg nije moguće izgraditi pojedini element prometnog sustava. Taj minimalni
obujam ulaganja ovisi o elementu sustava, ali se općenito može reći da je on velik. To dovodi
do toga da kapacitet prometnog sustava ne može rasti kontinuirano, već skokovito.

6) Prometne grane su međusobno konkurentne i komplementarne. Komplementarnost se

najčešće pojavljuje u slučajevima da se prometni proces između izvorišta i odredišta odvija u
dionicama, koje zahtijevaju korištenje različitih vrsta prometnih sredstava kod multimodalnog
ili intermodalnog transporta (jedno transportno sredstvo iz jedne transportne grane s teretom
postaje teret drugog prijevoznog sredstva iz druge prijevozne grane). Konkurentnost između
prometnih grana se javlja kada postoji funkcionalna mogućnost pružanja prometne usluge za
pojedinu granu, a istovremeno se pojavljuju značajne razlike u troškovima s obzirom na duljinu
i brzinu prijevoza, težinu i vrstu robe, doba godine i ostalo.

7
1.4. Međuovisnost prometa i gospodarstva

Gospodarski razvitak pojedine zemlje usko je povezan s razvitkom prometa. Sve je više
gospodarskih djelatnosti koje su nužno vezane uz promet i koje bez prometa ne mogu obavljati
svoju djelatnost. Zbog toga je djelotvoran, dostupan i konkurentni prometni sustav od velikog
značenja za gospodarstvo zemlje u cjelini.

Promet osigurava uspješnu i brzu razmjenu dobara, prijevoz ljudi te prijenos vijesti i
informacija. Nadalje, promet omogućava slobodu kretanja u obavljanju raznovrsnih djelatnosti,
a posebno je važan za prijevoz dobara između proizvođača i potrošača. Razvijeni promet je
uvjet za uspješan gospodarski razvitak zemlje, a istodobno i čimbenik približavanja i
povezivanja s drugim regijama i zemljama.

Uloga prometa u društveno – ekonomskom razvoju:

• Promet omogućuje odvijanje procesa reprodukcije za najveći broj proizvoda. Postoji:

direktan i indirektan utrošak prijevozne usluge u proizvodnji. Direktan utrošak
prometne usluge ogleda se u dopremanju sirovina, materijala i ostalih inputa u neku
djelatnost te opremanju gotovih proizvoda na tržište do potrošača. Indirektan utrošak
prometnih usluga sadržan je u toku istog procesa u strojevima, materijalima i ostalim
inputima u čijoj su se proizvodnji također utrošile prometne usluge.

• Prometne grane se pojavljuju i u ulozi potrošača budući da one u svom poslovanju i

razvoju koriste proizvode ostalih sektora.

• Promet djeluje kao značajan činilac na povećanje stupnja specijalizacije i društvene

podjele među regijama.

• Promet ima veliki vojno-strateški značaj budući da je mogućnost brzog i sigurnog

prijevoza velike količine dobara, velikog broja ljudi i vijesti na širokom području jedna
od osnovnih pretpostavki obrambene sposobnosti zemlje.

Prometni sustav Republike Hrvatske ne zadovoljava zahtjeve razvijenih zemalja Europe. S

ciljem osuvremenjivanja prometnog sustava potrebno je ojačati unutarnju povezanost državnog
teritorija, unaprijediti povezanost domaćeg prometnog sustava s europskim, sniziti prometne
troškove te povećati sigurnost prometa i zaštite okoliša.

8
1.5. SWOT analiza u prometu
SWOT analiza je sustavan instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju snage/slabosti
organizacije s prilikama/opasnostima okruženja. Snage i slabosti definiramo kao unutarnje
čimbenike. Prilike i prijetnje definiramo kao vanjske čimbenike.
Tablica 2. SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU
SNAGE
• povoljan geografski položaj, područje se
nalazi na važnom prometnom koridoru
EU
• ulaganja u prometnu infrastrukturu
• prometni sustav je dobro razvijen s
obzirom na predviđene i izgrađene mreže
autocesta
• pristup razvoju velikih infrastrukturnih
objekata je razvijen s visokim
standardima zaštite prirode i okoliša
• visoki nivo biološke raznolikosti na
području obale, krša, planinskih regija i
riječnih dolina
• dugogodišnja gospodarska suradnja
• ljudski resursi
SLABOSTI
 neodgovarajuća prometna povezanost s
glavnim koridorima EU (lokalne i
sekundarne prometnice)
 kvaliteta i ograničenost prom. infrastr.
 loša tehnološka opremljenost i
nedovoljna konkurentnost
 nedovoljno razvijena transportna
logistika
 prirodne barijere na području krša i
brdovitim područjima
 željeznička povezanost je nedostatna i
nedovoljno razvijena
 slaba mobilnost putnika i tereta
 riječni promet nedovoljno razvijen
 neujednačenost prometnih podsustava
 loša integriranost prirodnih i kulturnih
vrijednosti u sustavima zaštite okoliša
PRILIKE
• daljnji razvoj riječnog i željezničkog
prometa
• liberalizacija transportnih djelatnosti
• orijentacija na EU i na povećanje
pomorskog, riječnog i željezničkog
prijevoza roba
• rast međunarodne razmjene i povratak
dijela predratnog tranzitnog prometa
• gospodarski rast zemalja JI Europe
• nove dimenzije prekogranične suradnje
• zajednički razvoj i unapređivanje
prometne infrastrukture
• suradnja u zaštiti okoliša i elaboracija
zajedničkih standarda za zaštitu okoliša
• zajednički razvoj obnovljivih izvora
energije
• razvoj i upravljanje integriranog sustava
za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša
PRIJETNJE
 nedovoljno razvijen riječni i željeznički
promet utjecat će na uvjete na cestama
 konkurencija zemalja u okruženju
 nedovoljna prekogranična suradnja
 nedovoljna suradnja lokalnih i
regionalnih vlasti
 „Schengen“ granica povećati će pritisak
na granične prijelaze
 očekuje se pojačan tranzitni promet
 moguća šteta zbog razvoja transportnog
koridora Save i Drave
 intenzivan razvoj turizma s
neodgovarajućom prometnom i drugom
infrastrukturom
 neodrživi ekonomski razvoj
 degradacija prirodnog okoliša zbog
zagađenja i pomanjkanja strateškog
pristupa u korištenju prirodnih resursa
9
SWOT analiza temelj je za definiranje vizije te za određivanje strateških ciljeva upravljanja.
Strateški ciljevi osnova su za daljnje utvrđivanje specifičnih prioriteta i mjera za djelovanje.
Specifični prioriteti i mjere (djelovanja) pokazuju smjerove u upravljanju kojima se postiže
maksimalni učinak uz optimalno korištenje raspoloživih resursa (nizak trošak). Akcijski
planovi su konkretni zadaci (isplanirani resursi) kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi i specifični
prioriteti.

Postoje preduvjeti za snažni razvoj transporta u Hrvatskoj u narednom razdoblju, a to se

posebice odnosi na tranzitni prijevoz robe. Mogućnost za realizaciju stranih ulaganja u
kapacitete za skladištenje i prekrcaj putem joint venture poslova ili raznih oblika koncesije.
Značajna prilika za strane ulagače, koji bi donijeli know-how, vidljiva je u segmentu logistike,
odnosno otvaranju velikih špediterskih centara.

1.6. Utjecaj prometa na okoliš

Utjecaj prometa na stanje okoliša je iznimno negativan. Postojeći prometni sustavi nisu održivi
u odnosu na okoliš. Najznačajnije negativne posljedice prometa na okoliš su: onečišćenje tla,
zraka i vode, pojava buke i vibracija. Postoji potreba postizanja ravnoteže odnosa između
prednosti koje promet pruža u razvoju gospodarstva i društva u cjelini te nepovoljnih utjecaja
koji se javljaju njegovim rastom. Jedan od najznačajnijih izazova budućeg razvoja prometnog
sustava odnosi se na integraciju ekoloških i okolišu usmjerenih ciljeva.

Vanjski učinci prometa na održivi razvoj

• Razvoj prometa ovisi o razvoju gospodarstva u cjelini, unatoč regionalnim razlikama i

različitom razvoju pojedinih vrsta prometa

• Zahtjevi za razvijenim prometom rastu paralelno s rastom BDP-a u pojedinim zemljama

• Određene indikacije upućuju da bi sporiji rast BDP-a rezultirao neproporcionalno

sporijim rastom prometnih aktivnosti, a brži rast BDP-a bržim rastom prometnih
aktivnosti

10
Održivi razvoj

 proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva, s

ciljem zadovoljenja potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe.
 okvir oblikovanja politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka
te bez negativnih posljedica na okoliš i prirodne izvore važne ljudskim djelatnostima u
budućnosti

 ne odnosi se samo na ekološke probleme, već se sastoji od tri dijela: ekonomske

održivosti, ekološke održivosti i socijalno-političke održivosti

Slika 6: Sastavni elementi održivog razvoja

Izvor: izrada autora prema Giddings, B., Hopwood, B. i O'Brien, G. (2002) Environmet,
economy and society: fitting them together into sustainable develompent, Sustainable
Development, 10, str. 187-196.

Nepovoljni čimbenici prometa

• zakrčenost u prometu
• nedostatak sigurnosti u prometu
• prometne buke
• vršna opterećenja u gradovima
• ograničene dostupnosti i mobilnosti utjecaja na prirodni okoliš
• onečišćenja zraka i društvenih vrijednosti

11
1.7. Troškovi prijevoza

Troškovi zauzimaju središnje mjesto zbog direktnog utjecaja na uspjeh poslovanja poduzeća.
Naime, sve ekonomske odluke temelje se na troškovima, stoga upravljanju troškovima treba
posvetiti posebnu pozornost. U cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata poduzeća potrebna je
optimalizacija rezultata iz odnosa: korist (benefit) / ulaganja (costs) (isplativost ulaganja).

Troškovi i uvjeti njihova nastajanja djeluju na konačan rezultat jednako kao i prihodi. Svako
racionalno gospodarenje s utrošcima vodi smanjenju troškova ( ili bar relativnom smanjenju s
obzirom na rast prihoda), a to se odražava na konačnu dobit.

Troškove prijevoza možemo promatrati s tri različita stajališta:

 Troškovi koje ima prijevoznik usluge u pravilu su niži od cijene prijevozne usluge
koja je ponuđena korisniku usluge (ovisi o ponudi usluga na transportnom tržištu).
 Troškovi koje ima korisnik usluge mogu se razvrstati na: troškove prijevoza
(prijevozne troškove) i dodatne troškove (koji obuhvaćaju troškove: pakiranje robe,
istovara i pretovara, osiguranja robe za vrijeme prijevoza…)
 Troškovi društvene zajednice u prvom su redu u uloženim sredstvima za izgradnju i
održavanje infrastrukture.

Prijevozni troškovi nastaju premještanjem materijalnih dobara od mjesta proizvodnje do mjesta

potrošnje. Na temelju nastanka prijevoznih troškova dijelimo ih prema različitim kriterijima, i
to: oblicima prometa, njihovoj ekonomskoj suštini, načinu sudjelovanja u procesu proizvodnje,
mjestu njihova nastanka, po tomu koga opterećuju, prema stupnju iskorištenja kapaciteta
odnosno obujmu eksploatacije rada (fiksni – neovisno o opsegu prijevoza i varijabilni – ovisno
o opsegu prijevoza). Prijevozne troškove čine dvije glavne skupine troškova: fiksni (stalni)
troškovi i varijabilni (promjenljivi) troškovi.

1. Fiksni (stalni) troškovi na ukupnu visinu fiksnih troškova ne utječu oscilacije u veličini
iskorištenja voznih kapaciteta. Obilježje stalnosti – fiksnosti – imaju sljedeće vrste troškova:
 Zakonska amortizacija,
 Naknada za uporabu javnih cesta,
 Troškovi registracije vozila,
 Premije osiguranja,
 Doprinosi i članarine,
 Troškovi poslovanja.

12
Određeni kapacitet ima ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta S
obzirom na to fiksne troškove dalje dijelimo na:

 Apsolutno fiksni troškovi nastaju kao rezultat određene izgrađenosti i opremljenosti

poduzeća. Ne mijenjaju se ni onda kada vozni kapaciteti privremeno ili stalno obustave
svoju djelatnost (radi se o: amortizaciji, osiguranju vozila, zakupninama i
najamninama…). U prosječnom iznosu opadaju sa svakom novo-ostvarenom količinom
učinaka, većim iskorištavanjem kapaciteta postaju sve manji, a za svaku novu jedinicu
potrebno je postići što veće iskorištenje kapaciteta.
 Relativno fiksni trošak s povećanjem opsega poslovanja poduzeća javlja se granica
koju postavljaju postojeći kapaciteti. Proširenje kapaciteta (veći obujam voznih
jedinica) izaziva nove, veće fiksne troškove koji su unutar jedne zone nepromjenjivi,
na prijelazu iz jedne zone u drugu naglo skaču, kako bi u toj drugoj zoni zadržali
određenu razinu do sljedeće zone. Pojedinačni relativno fiksni troškovi upozoravaju na
činjenicu da su oni na prijelazu iz jedne zone u drugu znatno viši od troškova na
stupnjevima zaposlenosti kojima završava prethodna zona. Tako oni upozoravaju da je
potrebno osigurati odgovarajuću zaposlenost proširenih kapaciteta kako bi fiksni
troškovi po jedinici bili prihvatljivi.

Remanentnost troškova je obilježje troškova da ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada

se snižava stupanj zaposlenosti. To znači da ako manje koristimo prijevozne kapacitete,
troškovi ne padaju u skladu sa smanjenjem korištenja tih kapaciteta.

2. Varijabilni (promjenljivi) troškovi su svi oni troškovi koji se mijenjaju s veličinom

obavljenog prometa. Reagiranje troškova na svako povećanje ili smanjenje stupnja zaposlenosti
se naziva varijabilnost, elastičnost ili promjenljivost troškova. Karakteristični varijabilni
troškovi su:
 Gorivo
 Mazivo
 Automobilske gume
 Repromaterijal
 Dnevnice vozačkog osoblja
 Osobna primanja uposlenih

13
Intenzitet mijenjanja troškova može biti različit u odnosu na mijenjanje stupnja zaposlenosti,
pa varijabilne troškove dijelimo na:

 Proporcionalne (mijenjaju se razmjerno povećanju obujma prometa )

 Degresivne (troškovi koji rastu sporije od porasta obujma prometa)
 Progresivne (troškovi koji rastu brže od porasta obujma prometa)

Reagibilnost troškova je obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na mijenjanje stupnja

zaposlenosti. Za izračunavanje reagibilnosti troškova koristi se računski postupak pomoću
kojeg se može utvrditi i intenzitet mijenjanja troškova. Koeficijent reagibilnosti se izračunava
prema sljedećem postupku:

% 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐯𝐚𝐫𝐢𝐣𝐚𝐛𝐢𝐥𝐧𝐨𝐠 𝐭𝐫𝐨š𝐤𝐚

𝐫𝐭 =
% 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐬𝐭𝐮𝐩𝐧𝐣𝐚 𝐳𝐚𝐩𝐨𝐬𝐥𝐞𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢

Kada je reagibilnost (rt):

rt = 1 trošak je proporcionalan

rt >1 trošak je progresivan

rt < 1 trošak je degresivan

Vanjski troškovi u prometu smatraju se troškovi koje korisnik prometa, a koji utječe na njih,
direktno ne plaća u cijeni koštanja prijevoza. Međutim, to ne znači da oni ne izazivaju troškove,
već teret naplate pada negdje drugdje u društvu, i to kroz:

 Više premije osiguranja

 Manje prinose u poljoprivredi
 Povećano ulaganje u zdravstvo
 Povećane izostanke s posla
 Izazivanje efekta staklenika

Vanjski troškovi imaju svoj odraz, prije svega, u: zakrčenosti prometa, prometnim nesrećama,
onečišćenju zraka i prometnoj buci. Vanjske troškove koje društvo kolektivno plaća, teško je
egzaktno utvrditi. Temeljem provedenih istraživanja oni iznose i do 5% BDP.

14
2. TRANSPORTNE KLAUZULE – PARITET ISPORUKE
Potreba za terminima Incoterms nastala je zbog značajnih poteškoća na koje su nailazili
prodavatelji i kupci prilikom sklapanja međunarodnih trgovinskih odnosa. Primjerice poteškoće
na koje su nailazili odnosile su se na razlike u trgovinskoj praksi i pravnim propisima, na
nedovoljnu informiranost ili probleme različitog tumačenja pojedinih pojmova u
vanjskotrgovinskom prometu.

Međunarodna trgovinska komora (Pariz) je 1936. godina izdala međunarodna pravila za

tumačenje trgovinskih termina (Incoterms). Prilagodba pravila u godinama: 1953., 1967.,
1980., 1990., 2000., 2010. godine. Posljednja revizija bila je 2020. godine.

Incoterms:

 su međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih termina

 uređuju pravno - ekonomski odnos između prodavatelja i kupaca
 predstavljaju skup pojmova koji se odnose na kupoprodaju, plaćanje i prijevoz robe u
međunarodnoj trgovini

Razlozi promjena i nadopuna Incoterms termina:

 brzi razvoj prijevoznih sredstava

 primjena suvremenih transportnih tehnologija (paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO)
 razvoj organizacije prijevoza u koju se svojim stručnim znanjima sve više uključuju
međunarodni špediteri
 prilagođavanje termina elektronskoj razmjeni podataka za administraciju, trgovinu i
promet

Zbog sve većeg broja sudionika u vanjskotrgovinskom prometu (razlog: liberalizacija zakona
u oblasti vanjske trgovine) bitno je slijedeće:

 Incoterms termini ne temelje se na međunarodnim konvencijama (oni vrijede kao

preporuka i postaju obveza ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate)
 Incotrems terminima jasno se i nedvosmisleno uređuju pravni i ekonomski odnosi među
sudionicima međunarodne razmjene
 Rješavaju pitanja troška i rizika za robu koja se nalazi na putu od kupca do prodavatelja
 Rješavaju isključivo pitanja između prodavatelja i kupca te se ne odnose na prijevoznika
kao sudionika u lancu vanjskotrgovinskog prometa

15
Podjela Incotermsa (2020.)

 SKUPINA E - ovaj termin ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke

 SKUPINA F - ova skupina termina ukazuje na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni
 SKUPINA C - ova skupina termina ukazuje na to da je glavni prijevoz plaćen
 SKUPINA D - ova skupina termina ukazuje na prispijeće robe u određenu zemlju primatelja

Tablica 3. Klauzule iz zbirke INCOTERMS 2020

SKUPINE ENGLESKI NAZIVI I KRATICE HRVATSKI PRIJEVOD

Skupina E Ex Works – EXW Franko tvornica
Polazak
Skupina F Free Carrier – FCA Franko prijevoznik
Glavni prijevoz
nije plaćen Free Alongside Ship - FAS Franko uz bok broda

Free On Bord - FOB Franko brod

Skupina C Cost and Freight – CFR Cijena i vozarina

Glavni prijevoz
plaćen Cost, Insurance and Freight - CIF Cijena, osiguranje i vozarina

Carriage Paid to - CPT Vozarina plaćena do

Carriage and Insurance Paid to - CIP Vozarina i osiguranje plaćeni do

Skupina D Delivered at Place Unloaded -DPU Isporučen na mjestu istovaren

Prispijeće
Delivered at Place - DAP Isporučeno na mjesto
Delivered Duty Paid - DDP Isporučeno ocarinjeno

EXW „Franko tvornica“ znači da prodavatelj izvršava svoju obavezu kad robu stavi na
raspolaganje kupcu na ugovorenom mjestu, neocarinjenu i neutovarenu. Termin predstavlja
minimalne obveze za prodavatelja, pa kupac treba snositi sve troškove i rizike koji su povezani
s preuzimanjem robe. Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu, u
ugovor treba napisati „..isporuka EXW tvornica Zagreb, Inc. 2020”

FCA „Franko prijevoznik“ znači da prodavatelj isporučuje robu na mjesto koje je imenovao
kupac, izvozno ocarinjenu prijevozniku kojeg je ugovorio kupac. Odredba se može koristiti bez
obzira na način transporta. Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena na kamionu u Torinu,
u ugovor treba napisati „..isporuka FCA Torino, Inc. 2020”

16
FAS „Franko uz bok broda“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada
izvozno ocarinjenu robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci. Od tog trenutka sve troškove
i rizike snosi kupac. Primjer: Ako je npr. isporuka dogovorena u riječkoj luci, u ugovor treba
napisati „..isporuka FAS Rijeka, Inc. 2020”

FOB „Franko brod“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada izvozno
ocarinjenu robu isporuči preko ograde brod u imenovanoj luci. Od tog trenutka sve troškove i
rizike snosi kupac. Primjer: Ukoliko se radi o uvozu iz Njemačke, u ugovor bi npr. unijeli izraz
„…isporuka FOB Hamburg, Inc. 2020”

CFR „Cijena i vozarina“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno
ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme. Prodavatelj snosi troškove i vozarinu
dopreme robe do odredišne luke. Troškove pomorskog osiguranja snosi kupac. Primjer: U
slučaju izvoza robe u SAD, puni naziv ovog izraza bio bi npr. „…isporuka CFR New York,
Inc. 2020”

CIF „Cijena, osiguranje i vozarina“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke
kada izvozno ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme. Prodavatelj snosi troškove,
pomorsko osiguranje i vozarinu dopreme robe do odredišne luke. Primjer: U slučaju izvoza
robe u Britaniju, puni naziv ovog izraza bio bi npr. „…isporuka CIF London, Inc. 2020”

CPT „Vozarina plaćena do …“ znači da prodavatelj isporučuje izvozno ocarinjenu robu

prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta odredišta. Troškove
osiguranja prijevoza snosi kupac. Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza.
Primjer: Moguća formulacija u slučaju izvoza u Njemačku bila bi „…isporuka CPT Frankfurt,
Inc. 2020”

CIP „Vozarina i osiguranje plaćeni do …“ znači da prodavatelj isporučuje izvozno

ocarinjenu robu prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta odredišta,
te također snosi troškove osiguranja prijevoza. Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste
prijevoza. Primjer: U slučaju izvoza u Mađarsku formulacija bi mogla biti „…isporuka CIP
Budapest, Inc. 2020”

17
DPU „Isporučen na mjestu istovaren” znači da je prodavatelj isporučio robu onda kada je
ona skinuta s dolaznog prijevoznog sredstva i stavljena na raspolaganje kupcu na odredišnom
mjestu. Primjer: U slučaju izvoza u Njemačku formulacija bi mogla biti „…isporuka DPU
Hamburg, Inc. 2020”

DAP „Isporučeno na mjesto“ znači da je prodavatelj izvršio svoju obvezu kada je na

imenovano mjesto (uglavnom adresa kupca) isporučio robu na prijevoznom sredstvu spremnu
za istovar. Obveze prodavatelja su troškovi i rizik transporta do imenovanog mjesta a kupac
snosi troškove istovara, uvoznog carinjenja i ostala davanja vezana uz uvoz. Primjer: U slučaju
uvoza u Hrvatsku formulacija bi mogla biti “isporuka Varaždin”, Inc. 2020

DDP „Isporučeno i ocarinjeno“ (naznačeno mjesto odredišta) – prodavatelj isporučuje robu

kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva, na naznačenom mjestu
odredišta. Prodavatelj snosi sve troškove i rizike koji nastaju dopremom robe, uključujući gdje
je primjenjivo „pristojbe’’ (termin uključuje odgovornost i rizike obavljanja i plaćanja carinskih
formalnosti te carina, poreza i drugih pristojbi) za uvoz u zemlju odredišta termin se može
koristiti bez obzira na vrstu prijevoza Primjer: Ukoliko se radi o izvozu u Egipat, u ugovor bi
npr. unijeli izraz „…isporuka DDP Kairo, Inc. 2020“

Izmijenjene, odnosno revidirane američke vanjskotrgovinske definicije su ekvivalent

INCOTERMS-ima u SAD-u. Te definicije, kraticom označavane R.A.F.T.D. (eng. Revised
American Foreign Trade Definitions), je 1941. godine donijela Trgovinska komora SAD-a.
SAD-e prihvatile Incoterms termine pri sklapanju kupoprodajnih ugovora s europskim
partnerima. Praksa u poslovanju: pri izvozu u SAD-e primjenjuju se klauzule Incoterms, a pri
uvozu iz SAD-e klauzule R.A.F.T.D.

18
3. ULOGA PANEUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA U MEĐUSOBNOM
POVEZIVANJU
S ciljem optimalnijega povezivanja članica Europske unije na konferencijama o transportu
(Prag 1991., Kreta 1994., Helsinki 1997.) određena je mreža cestovnih i željezničkih pravaca -
multimodalna mreža sveeuropskih prometnih koridora (Pan-Europski koridori).
Definirano je ukupno deset koridora koji povezuju Europu od Atlantika pa do Volge i od
Skandinavije pa do Sredozemnog mora. Koridori su na tračnicama i na cesti predviđeni.
Koridor VII je plovni put na Dunavu.

Slika 7. Paneuropski prometni koridor

Izvor:http://www.poslovni.hr/media/Data/Poslovni%20forum/Prezentacija%20prof.dr.sc.%20
Mlinarica1.pdf
Tablica 4. Paneuropski koridori
Broj Dionica Duljina
I Helsinki (Finska) – Tallinn (Estonija) – Riga (Latvija) – Kaunas (Litva) 550
– Klaipėda (Litva) – Varšava (Poljska)
A - Riga – Kaliningrad (Rusija) – Gdanjsk (Poljska)
II Berlin (Njemačka) – Poznań (Poljska) – Varšava (Poljska) – Brest 1.830
(Bjelorusija) – Minsk (Bjelorusija) – Smolensk (Rusija) – Moskva
(Rusija) – Nižnji Novgorod (Rusija)
III Dresden (Njemačka) – Krzywa (Poljska) – Wroclaw (Poljska) – 1.640
Katowice (Poljska) – Krakov (Poljska) – Lviv (Ukrajina) – Kijev
(Ukrajina)
A - Berlin – Krzywa
IV Dresden (Njemačka) – Prag (Češka) – Brno (Češka) – Željeznica: Beč 3.258
(Austrija) Cesta: Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Budimpešta
(Mađarska) – Arad (Rumunjska) – Craiova (Rumunjska) – Sofija
(Bugarska) – Plovdiv (Bugarska) – Omenio (Bugarska) – Istanbul
(Turska)
A - Nürnberg (Njemačka) – Prag
B - Arad – Bukurešt (Rumunjska) – Constanţa (Rumunjska)
C - Sofija – Solun (Grčka)

19
 V Venecija (Italija) – Trst (Italija) – Kopar (Slovenija) – Ljubljana 1.600
(Slovenija) – Maribor (Slovenija) – Budimpešta (Mađarska) – Užgorod
(Ukrajina) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina)
A - Bratislava (Slovačka) – Žilina (Slovačka) – Košice (Slovačka) –
Užgorod,
B - Rijeka (Hrvatska) – Zagreb (Hrvatska) – Bečehel (Mađarska)
C -Ploče (Hrvatska) – Sarajevo (Bosna i Hercegovina) – Osijek
(Hrvatska) – Budimpešta
VI Gdanjsk (Poljska) – Grudziądz (Poljska) – Toruń (Poljska) – 1.800
Zębrzydowice (Poljska) – Žilina (Slovačka)
A - Grudziądź – Poznań (Poljska)
B - Gdańsk– Varšava (Poljska) – Zębrzydowice
C - Zębrzydowice – Ostrava (Češka)
VII Njemačka – Austrija – Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – 2.860
Hrvatska – Srbija – Ruse (Bugarska) – Lom (Bugarska) – Constanca
(Rumunjska)
A - Bukurešt (Rumunjska) – Moldavija – Ukrajina
VIII Drač (Albanija) – Tirana (Albanija) – Skopje (Makedonija) – Bitola 1.300
(Makedonija) – Sofija (Bugarska) – Dimitrovgrad (Bugarska) – Burgas
(Bugarska) – Varna (Bugarska)
IX Helsinki (Finska) – Vyborg (Rusija) – Petrograd (Rusija) – Pskov 6.500
(Rusija) – Kijiv (Ukrajina) – Ljubašyvka (Ukrajina) – Kišinjev
(Moldavija) – Bukurešt (Rumunjska) – Ruse - Veliko Tarnovo -
Kazanlak - Stara Zagora - Dimitrovgrad (Bugarska) - Haskovo -
Charmanli - Svilengrad - Aleksandrupolis (Grčka)
A - Petrograd – Moskva (Rusija) – Kijev
B - Ljubašivka – Odesa (Ukrajina)
C - Klaipėda (Litva) – Kaunas (Litva) – Vilnius (Litva) – Minsk
(Bjelorusija) – Kijev
D - Kaliningrad (Rusija) – Kaunas
E - Dimitrovgrad – Omenio (Bugarska) – Aleksandrupolis
X Salzburg (Austrija) – Beljak (Austrija) – Ljubljana (Slovenija) – Zagreb 2.360
(Hrvatska) – Beograd (Srbija) – Niš (Srbija) – Skopje (Makedonija) –
Veles (Makedonija) – Solun (Grčka)
A - Graz (Austrija) – Maribor (Slovenija) – Zagreb,
B - Budimpešta (Mađarska) – Novi Sad (Srbija) – Beograd,
C- Niš – Sofija (Bugarska) (Korr. IV – Carigrad)
D - Veles (Makedonija) – Bitola (Makedonija) – Lerin (Grčka) –
Via Egnatia

Republika Hrvatska povezana je s paneuropskim prometnim koridorima. Preko teritorija

Republike Hrvatske vode putovi iz zapadne i srednje Europe prema zemljama jugoistočne
Europe i Bliskog istoka; kao i iz zemalja srednjega Podunavlja te njihova zaleđa do morskih
luka na Jadranu (Padjen, 2000.). Europska unija usporedno s povećanjem broja država članica
nastoji ostvariti integraciju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu
prometnica (engl. Trans – European Network – Transport, TEN-T). S obzirom na to da je
Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013. članica Europske unije, paneuropski koridori su sastavni
dio Transeuropske mreže (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014a):

20
  Koridor Vb: Rijeka – Zagreb – Budimpešta
 Koridor Vc: Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta
 Koridor VII: Rajna – Dunav
 Koridor X: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles –
Solun
 Koridor Xa: Graz – Maribor – Zagreb

Slika 8. Paneuropska mreža koridora

Izvor: Dodatak 1 Strategiji prometnog razvoja, str. 97
Republika Hrvatska smještena je u srednjoeuropskom, mediteranskom i podunavskom okružju,
te zahvaljujući tome predstavlja sjecište putova od sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu.
Jadransko more, zbog svog položaja, omogućuje povoljan pomorski prijevoz do jadranskih
luka, a od njih dalje cestama, željeznicom ili riječnim prometom do kontinentalne Hrvatske ili
europskih zemalja

Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i

transverzalnim prometnim pravcima. Kada bismo im dodali i Jadranski koridor, koji se pruža
uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grčkom, definirali bismo okosnicu cijele
prometne mreže.

Primorski i panonsko-podunavski dijelovi Hrvatske razdvojeni su planinskim masivom

Dinarida, koji se pruža usporedno s jadranskom obalom u smjeru sjeverozapad – jugoistok.
Ovaj gorski prag graditeljima prometnica od davnina je pravi izazov. Povezivanje sjevernih
nizina s obalom bitno je i stoga što se najveći dio bruto domaćeg proizvoda ostvaruje u
panonskom području, potom malo manji, ali vrlo značajan udio u primorskom, dok su planinski
krajevi najnerazvijeniji.
21
Slika 9. Mreža javnih cesta kroz Hrvatsku
Izvor: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/RH-javne%20ceste_24072013.jpg

Tablica 5. Mreža autocesta u Republici Hrvatskoj

Za autoceste u Republici Hrvatskoj, neovisno o njihovoj izgrađenosti, određene su sljedeće
oznake:
A1 Zagreb (Lučko) – Bosiljevo - Split - Dubrovnik,

A2 Macelj - Zagreb (Jankomir),

A3 Bregana - Zagreb - Lipovac,

A4 Goričan - Zagreb (I. Reka),

A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj,

A6 Bosiljevo - Rijeka (Orehovica),

A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva,

A8 Kanfanar - Matulji,

A10 Metković - Opuzen,

A 11 – u izgradnji Zagreb – Sisak,

22
4. TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

Prometni i transportni teretni sustav preduvjet su optimalnom funkcioniranju sustava robne

razmjene. U suvremenim uvjetima svjetska i nacionalna tržišta postaju mjesta u kojima se
susreću interesi brojnih nositelja međunarodne robne razmjene. Razvoju transportnih sustava
značajno je doprinijela interdisciplinarnost prometnih znanosti i prometnih aktivnosti pomoću
kojih su prostorne udaljenosti postale gotovo zanemarive. Osobito je značajan napredak
ostvaren u tehnici i tehnologiji prometa. Kombinirani i multimodalni transport dobiva sve veći
značaj u odnosu na konvencionalni transport. Takva značajnost kombiniranog i multimodalnog
transporta proizlazi iz činjenice da se u njima mogu u odgovarajućim kombinacijama koristiti
sve prednosti pojedinih grana prometa, ali istodobno i prednosti suvremenih transportnih
tehnologija, odnosno: paletizacije, kontejnerizacije, RO-RO, FO-FO, RO-LO, FO-FO,
Huckepack i bimodalne tehnologije transporta.

4.1. TRANSPORT ROBE NA PALETAMA

Paleta - specijalno izrađena i najčešće drvena podloga na koju se po stanovitim pravilima slažu
komadni tereti (kartoni, sanduci, vreće, bale, gajbe, bačve, role, i sl. s teretom) radi oblikovanja
većih standardiziranih teretnih jedinica kojima se sigurno, jednostavno, brzo i racionalno
manipulira.

Paletizacija je skup organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka za

automatizirano manipuliranje i transport okrupnjenim jedinicama tereta od sirovinske baze do
potrošača.

23
Sustav paletizacije:

• najpotpunije i univerzalno povezuje pojedinačne komadne terete u okrupnjenim

jedinicama tereta
• omogućuje uspostavljanje neprekidnog lanca svih sudionika od sirovinske baze do
potrošača
• sustav je kompatibilan s drugim suvremenim transportnim tehnologijama
(kontejnerizacija, RO-RO i HUCKEPACK tehnologija)
Danas se u svijetu koriste različite palete, kako po svojim karakterističnim osobinama tako i po
obliku, dimenzijama i namjeni. Sve palete se, s obzirom na praktičnu upotrebu mogu svrstati u
osnovne skupine:

 Ravna drvena paleta - ima jednu ili dvije nosive površine i može imati 2 ili 4 ulaza
(osim drveta mogu biti od plastike, aluminija i metala)
 Boks-palete - ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je ugrađena ograda drvenih ili
metalnih okvira, najčešće od lima ili cijevi visine 1 m. Mogu biti zatvorene ili otvorene,
a dimenzije su jednake kao i kod ravnih paleta. Obvezno imaju slijedeće oznake:
lijevo – naziv vlasnika, npr. HŽ
u sredini – naziv proizvođača
desno – EUR – to znači da su standardne za europske željeznice i da se međusobno
razmjenjuju
 Stubne palete - kao nadgradnju imaju na svakom uglu po jednu stubu, čija je funkcija
da pri visokom slaganju paletnih paketa prime težinu gornjih paketa (jedinica).
 Specijalne palete – namijenjene su za specijalne vrste tereta, a odlikuju se specifičnim
konstruktivnim ili funkcionalnim karakteristikama koje ih prilagođavaju namjeni.

U praksi se najviše koriste ravne palete dimenzija 1.200x800 mm i/ili 1.200x1.000 mm, na koje
se može složiti do 1.000 kg tereta.

U sustavu paletizacije najvažnije sredstvo za rad je viličar. Viličar je specifično mehanizirano,

transportno - pretovarno sredstvo opskrbljeno s posebnim vilicama koje podilaze ispod paleta,
koju podiže ili spušta u cilju prenošenja s jednog mjesta na drugo, prilikom uskladištenja ili
iskladištenja, utovara, istovara ili pretovara.

24
 - smanjenje težine i cijene transporta - gubitak i nestanak paleta
ambalaže
- česta oštećenja i popravci
- smanjenje oštećenja i gubitka na robi
- održavanje paletnog fonda
- ubrzanje utovara i istovara
- razmjena paleta
- svođenje broja ručnih manipulacija
na minimum (smanjenje radne snage) - evidencije paleta...
- veći stupanj iskorištenosti kapaciteta
sredstava za manipulaciju robe
- velika ušteda skladišnog prostora
- higijensko-tehnička zaštita rada
- minimiziranje troškova
administrativno - tehničkog osoblja

Slika 10. Prednosti i nedostaci paletizacije

4.2. TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

Kontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici, transportni sanduci, transportne posude,

savitljivo složene posude, pokretna transportna oprema ili druga slična konstrukcija koja
ispunjava sljedeće uvjete:

• potpuno ili djelomično zatvoreni, ali da čine odijeljeni prostor namijenjen za smještaj
robe, s najmanje jednim vratima

• konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne

• konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili više prijevoznih sredstava bez
indirektnog prekrcaja

• opremljeni uređajima pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje, posebice

pretovar s jednog na drugo prijevozno sredstvo

• izrađeni od postojanog materijala i dovoljno čvrsti

• otporni na vremenske prilike i prikladni za višekratnu uporabu

• izrađeni s obujmom od najmanje jednog kubika

25
Najvažnije zadaće kontejnera su da se koristi kao manipulacijsko-transportna jedinica tereta
i kao jedinica tereta za uskladištenje i pakiranje, te da ima sve značajke „karike” u neprekidnom
transportnom lancu od proizvođača do potrošača (tj. „od vrata do vata”).

Transportni lanac – skup tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, prostorno i vremenski

sinkroniziranih operacija (npr. pakiranja, signiranja, vaganja, brojenja, utovara - istovara,
pretovara, skladištenja..) u vezi s prijevozom određene robe koje osiguravaju brz, siguran i
racionalan protok robe od sirovinske baze do potrošača.

Kontejnerizacija je skup međusobno organizacijski povezanih sredstava za rad i tehnoloških

postupaka za automatizirano manipuliranje i transport okrupnjenim jedinicama tereta –
kontejnerima od sirovinske baze do potrošača. Najčešći kriterij podjele kontejnera je njihova
namjena, a mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: univerzalni i specijalni kontejneri.

Univerzalni kontejneri su namijenjeni za prijevoz robe pakirane u tvorničku ambalažu koja

je namijenjena za široku potrošnju, a dijele se na kontejnere za opću i na kontejnere za
specijalnu namjenu (razlika u konstrukciji).

Specijalni kontejneri se nazivaju i kontejnerima za prijevoz posebnih vrsta roba (kontejneri s

izotermičkim obilježjima i kontejneri cisterne).

Pomorski promet Željeznički promet Cestovni promet Zračni promet

•potpuno kontejnerski •plato-vagoni •plato-prikolice za •teretni i kombinirano

brodovi •vagoni-nosači za prijevoz svih tipova teretno-putnički
•RO-RO brodovi prijevoz kontejnera u kontejnera zrakoplovi
•LO-LO brodovi zatvorenim blok- •poluprikolice za •helikopteri
(potpuno vlakovima prijevoz kontejnera •zračni brodovi
kontejnerski •pojedinačni vagoni duljine 20 (30 ili 40) (upravljivi baloni)
brodovi, djelomično stopa, sa ili bez •četveromotorni
kontejnerski uređaja za istovar mlazni zrakoplovi
brodovi, preuredivi •specijalni tegljači za
kontejnerski prijevoz
brodovi, SEA- poluprikolica
TRAIN brodovi,
klasični trgovački
brodovi)
•FO-FO brodovi
(klasični LASH
brodovi, SEA-BEE
brodovi, BACAT
brodovi)

Slika 11. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije po granama prometa

26
 - smanjeni troškovi pakiranja robe
- zahtjeva veliki početni investicijski
- isključuje prekrcaj robe te osigurava kapital
solidno čuvanje robe
- potrebna je automatizacija
- smanjeni troškovi uskladištenja i suprastrukture svih grana prometa, a
povećava se brzina manipulacije djelomično i prometne infrastrukture
- omogućava u cijelosti korištenje - zahtijeva visoko kvalificirane,
obujma standardiziranih prijevoznih obrazovane i iskusne kadrove
sredstava
- primjereno projektiran i organiziran
- omogućava unificiranje tehničko- integralni prometni informacijski
tehnoloških rješenja sustav
- skraćuje se vrijeme premještanja robe
od proizvođača do potrošača
- smanjuju se manipulacijsko-prijevozni
troškovi (produktivnost raste)

Slika 12. Prednosti i nedostaci kontejnerizacije

4.3. TRANSPORT ROBE RO-RO BRODOVIMA

Roll on – Roll off (RO-RO) specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan

horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava najčešće natovarenih teretom na
specijalne RO-RO brodove.

Ciljevi RO-RO tehnologije su:

 povezivanje cestovnog i željezničkog s pomorskim prometom na vrlo brz, siguran i
racionalan način, bez pretovara tereta sa cestovnih i željezničkih prijevoznih sredstava
na brodove, i obrnuto s brodova na kopnena prijevozna sredstva
 optimalizacija efekata prometne infrastrukture i prometne suprastrukture, posebice
cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa, a unutar pomorske lučke infrastrukture
i suprastrukture
 rješavanje problematike zakrčenosti morskih luka i maksimiziranje obrta RO-RO
brodova, a time i ubrzanje protoka robnih tokova
 kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, tehnoloških, organizacijskih i
ekonomskih učinaka proizvodnje prometne usluge,
 sigurno, brzo i racionalno prevoženje vangabaritnih i vrlo teških pošiljaka u pomorskom
prometu

27
RO-RO transportna tehnologija naročito se koristi na kraćim relacijama od 2000 nautičkih
milja, pa se ta tehnologija najviše razvila u zatvorenim morima, kao što su: Sjeverno more,
Jadransko more, Mediteran, Baltik, Perzijski zaljev, Crveno more...

- povećava optimalizaciju transportnih - relativno veliki razmak između

lanaca i smanjuje manipulacijsko-
prijevozne troškove
- širi mogućnosti primjene multimodalnog
transporta „od vrata do vrata”
- omogućuje ukrcaj, smještaj, prijevoz i
iskrcaj tereta u svakom obliku i veličini
- zahtijeva najniže lučke investicije
- ukrcaj i iskrcaj se može obavljati i noću
- mali rizik uvođenja ovakvih brodova
-uštede u operativnim troškovima
prikolica, poluprikolica i drugih vozila
s ili bez tereta radi lakšeg pristupa i
manevriranja
- neiskorištenost prostora ispod
prikolica i dr. vozila koji zauzimaju
kotači
- rampe zauzimaju dosta brodskog
prostora
- prostor između prikolica i gornjeg
dijela palube ostaje neiskorišten jer se
vozila ne slažu jedna na druga...

Slika 13. Prednosti i nedostaci RO-RO tehnologije transporta

4.4. TRANSPORT ROBE FO-FO/LASH BRODOVIMA

Float on – Flot off (FO-FO, doplutaj – otplutaj) je specifična tehnologija transporta za koju
je karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj mauna (barži, teglenica, potisnica) s
raznim komadnim i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili rasutim, i/ili tekućim teretima iz
LASH (Lighter Aboard Ship – mauna ili barža na brodu) brodova.

Najvažnija sredstva za rad u ovoj tehnologiji transporta su:

• matični brodovi ili nosači mauna (LASH sustav, SEE-BEE, BACT)

• maune (barže, teglenice, potisnice)

28
 - omogućuje potpunu integraciju
pomorskog i riječno-kanalsko-jezerskog
prometa
- pozitivno utječe na razvoj
međunarodnog multimodalnog transporta
- najveći se rezultati ostvaruju onda kada
pošiljatelj i primatelj tereta mogu svaki na
svojoj strani iskoristiti riječne plovne
putove
- vrlo kratko zadržavanje LASH brodova
u lukama
- LASH brodovi – svestrana
uporabljivost, neovisni o lukama i lučkoj
mehanizaciji
- znatne uštede u operativnim troškovima
- brodovi i maune FO-FO transportne
tehnologije nisu potpuno neovisni o
lukama i lučkoj mehanizaciji (maune
nemaju vlastiti pogon)
- LASH-maune plove bez posade
(potrebna je solidna organizacija kontrole
i čuvanja)
- nepovoljne vremenske prilike
- plovidba mauna po plovnim rijekama,
kanalima i jezerima izaziva mnoge
pravne i administrativne poteškoće i
probleme
- maune još nisu standardizirane

Slika 14. Prednosti i nedostaci FO-FO (ili LASH) tehnologije transporta

4.5. TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

HUCKEPACK tehnologija transporta je specifična tehnologija transporta za koju je

karakterističan horizontalni i vertikalni utovar, prijevoz i iskrcaj cestovnih prijevoznih
sredstava na željezničkim vagonima.

Ciljevi HUCKEPACK tehnologije:

 povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza na vrlo brzi, siguran i racionalni način

 optimizacija efekata cestovne i željezničke infrastrukture i suprastrukture
 ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta
 kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, organizacijskih i ekonomskih
učinaka procesa proizvodnje prometne usluge

29
Postoje tri osnovna tipa HUCKEPACK tehnologije:

 HUCKEPACK tehnologija A: utovar kamiona s prikolicom ili tegljača s

poluprikolicom, natovarenih s teretom na željezničke vagone sa spuštenim podom.
 HUCKEPACK tehnologija B: utovar poluprikolice ili prikolice natovarenih teretom
na specijalne željezničke vagone sa spuštenim podom.
 HUCKEPACK tehnologija C: utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izrađenih
zamjenjivih i standardiziranih sanduka sličnih kontejnerima po sustavu „vertikalne
tehnologije” na kontejnerske ili „džepne” željezničke vagone.

- uštede troškova na pogonskom - Huckepack tehnologija produžuje

gorivu, rezervnim dijelovima, relaciju prijevoza od pošiljatelja do
preventivnom i investicijskom primatelja tereta
održavanju cestovnih vozila - dopunski troškovi
- uštede u naknadama za vožnju i - dodatne investicije
odmor vozača
- uštede u efektivnim satima vožnje
- pravodobno i uredno posluživanje
korisnika svojih usluga neovisno od
loših vremenskih uvjeta

Slika 15. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta cestovnog prometa

- povećanje obujma prijevoza - Europski željeznički teretni profil

- pridobivanjem dodatnog prijevoznog
supstrata, koji se ranije prevozio
cestovnim prijevoznim sredstvima
- vraćanje dijela opsega željeznici
koji je ranije preuzeo cestovni teretni
promet
- cijena prijevoza je puno niža nego
cijene u cestovnom teretnom prometu
- ekonomičniji na duljim relacijama
od 300 km
- znatno smanjenje transportnih šteta
uvjetuje uporabu specijalnih teretnih
vagona za huckepack - promet
- projektiranje, konstruiranje,
izgradnja i održavanje tih specijalnih
teretnih vagona je 2 puta skuplje u
odnosu na klasične teretne vagone
- velika početna investicijska sredstva
za izgradnju infrastrukture i nabavu
suprastrukture huckepack - terminala

Slika 16. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta željeznice

30
 - u najviše slučajeva cijena
- prijevoz po svakom vremenu manipuliranja i prijevoza tereta
- sigurnost, brzina i redovitost su je jednaka cijenama u
ponekad odlučujući činitelji u klasičnom cestovnom prometu
izboru takva načina prometa (čak i
kad su troškovi viši nego u
konvencionalnom cestovnom
prometu)

Slika 17. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta korisnika prijevoza

4.6. BIMODALNA TEHNOLOGIJA TRANSPORTA

Bimodalna tehnologija omogućuje „pretvaranje” klasičnih cestovnih prikolica kojima se teret

prevozi cestom u specijalne teretne željezničke vagone kojima se teret prevozi željeznicom
 sigurno, brzo i racionalno povezivanje cestovnog i željezničkog transporta bez pretovara
tereta sa cestovnih vozila na željezničke vagone,
 optimalizacija efekata cestovne i željezničke infrastrukture i suprastrukture

- važna u relativno nerazvijenim i rijetko - nedovoljna otpornost šasije cestovne

naseljenim područjima u kojima nije
razvijena kontejnerizacija
-što je veća udaljenost to je bimodalni
sustav ekonomičniji (>500km)
- smanjuje onečišćenje zraka i do 90% (u
odnosu na cestovni promet)
- bimodalna infrastruktura zauzima i do
80% manje prostora u odnosu na
klasičnu cestovnu infrastrukturu
- pozitivno utječe na smanjenje
prometnih nesreća
poluprikolice na tlačne i vlačne sile koje
se javljaju u tijeku prijevoza željeznicom
- relativno velika masa cestovne
poluprikolice s dvoosovinskim
željezničkim podvozjima
- operacije „pretvaranja” cestovnih
poluprikolica u željezničke „vagone” i
obrnuto
- organizacija rada i brojne evidencije o
teretu, poluprikolicama, vučnim
cestovnim vozilima, troškovima itd…

Slika 18. Prednosti i nedostaci bimodalne tehnologije

31
Odredite što se od navedenog može smatrati urokom skokovitog rasta kapaciteta prometa: uzrok je
dugotrajno vrijeme koje je potrebno za izgradnju prometnog puta

Promet prema načinu organizacije može biti: linijski, prigodni, slobodni

Prometni sustav RH ne zadovoljava zahtjeve razvijenih zemalja Europe→ TOČNO

Odredite što se od navedenog može ubrojiti u oblik multimodalnog transporta—BIMODALNI promet.

RO – RO sustavi prometa i HUCKEPACK promet

Prijevoz se odvija isključivo jednim prijevoznim sredstvom- KONVENCIONALNI TRANSPORT

Prijevoz gdje se između tereta i vozila umeće sredstvo integralnog transporta—INTEGRALNI

Prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva ali ne istovremeno nego uzastopno
KOMBINIRANI

U slučajevima kada se prometni proces između izvorišta i odredišta odvija u dionicama...

KOMPLEMENTARNOST

Prema načinu prevoženja, prometnim sredstvima i putovima kojima se odvija promet dijeli se na: vodni,
zračni i kopneni

U aktualnom uvjetima odredite koji je najučestaliji tip prijevoza (robe i putnika) u RH: Cestovni

Prometni kapacitet treba se kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu visoke
potražnje, a da se ne svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu niske
potražnje—TOČNO

U SWOT matrici unutarnji čimbenici se odnose na: SLABOST I SNAGE

Uz polazište i odredište. Vozilo ili pokretački sloj, osnovni element prometnog sustava čini koš: put

Temelj za daljnje utvrđivanje specifičnih prioriteta i mjera za djelovanje odnosi se na: Strateške ciljeve

U cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata poduzeća potrebna je optimalizacija rezultata iz odnosa
koristi i ulaganja --- TOČNO

Iz navedenog niza troškova izbacite uljez—trošak goriva

Obilježja promjenjivih troškova da reagiraju na mijenjanje stupnja zaposlenosti_ REAGIBILNOST

Prometni kapacitet treba se kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu visoke
potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu niske potražnje.

- TOČNO
Uparite navedene definicije s odgovarajućim čimbenicima SWOT matrice.

Liberalizacija transportnih djelatnosti – PRILIKA

Konkurencija zemalja u okruženju – PRIJETNJA

Kvaliteta i ograničenost prometne infrastrukture – SLABOST

Ljudski resursi – SNAGA

Obilježje troškova da ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada se snižava stupanj zaposlenosti
naziva se → REMANENTNOST

Određeni kapacitet ima ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta, stoga
fiksne troškove treba dijeliti na: apsolutno fiksne troškove, relativno fiksne troškove

Pravilno uparite nazive i definicije sljedećih prijevoznih mogućnosti:

Prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva, ali ne istovremeno nego uzastopno –
KOMBINIRANI TRANSPORT

Prijevoz se obavlja isključivo jednim prijevoznim sredstvom – KONVENCIONALNI TRANSPORT

Prijevoz gdje se između tereta i vozila umeće sredstvo integralnog transporta – INTEGRALNI
TRANSPORT

Odredite položaj u SWOT analizi prometa za čimbenik ljudski resursi. – SNAGA

Korištenje različitih vrsta prometnih sredstava kod multimodalnog ili intermodalnog transporta naziva
se: KOMPLEMENTARNOST

U cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata poduzeća potrebna je optimalizacija rezultata iz odnosa korist
i ulaganja---- TOČNO

Određeni kapaciteti ima ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta, stoga
fiksne troškove dijelimo na : APSOLUTNO FIKSNE I RELATIVNO FIKSNE

Uz polazište i odredište, vozilo ili pokretački stroj, osnovni element prometnog sustava još čini: PUT
Prometni sustav Republike Hrvatske ne zadovoljava zahtjeve razvijenih zemalja Europe. TOČNO

Prometni sustav RH zadovoljava zahtjevima razvijenih zemalja EU. NETOČNO

Prometni kapacitet treba se kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu visoke
potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu niske potražnje.
TOČNO

U slučajevima kad se prometni proces između izvorišta i odredišta odvija u dionicama naziva se:
KOMPLEMENTARNOST

Pravilno uparite nazive i definicije sljedećih prijevoznih mogućnosti:

Prijevoz se obavlja isključivo jednim prijevoznim sredstvom KONVENCIONALNI TRANSPORT

Prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva ali ne istovremeno nego uzastopno.
KOMBINIRANI TRANSPORT

Prijevoz gdje se između tereta i vozila umeće sredstvo integralnog transporta. INTEGRIRANI TRANSPORT

Odredite što se od navedenog može smatrati uzrokom skokovitog rasta kapaciteta prometa. Uzrok je
dugotrajno vrijeme koje je potrebno za izgradnju prometnog puta.

Promet prema načinu organizacije može biti: LINIJSKI, SLOBODNI I PRIGODNI PROMET

U aktualnim uvjetima odredite koji je najučestaliji tip prijevoza (robe i putnika) u Republici Hrvatskoj.
CESTOVNI PRIJEVOZ

Prema načinu prevoženja, prometnim sredstvima i putovima kojima se odvija promet se dijeli na:
KOPNENI, VODENI, ZRAČNI

Odredite što se od navedenog može ubrojiti u oblike multimodalnog transporta. HUCKEPACK promet,
BIMODALNI promet, RO- RO sustavi prometa

Temelj za daljnje utvrđivanje specifičnih prioriteta i mjera za djelovanje odnosi se na: STRATEŠKE CILJEVE

Prometni kapacitet treba se kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu visoke
potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu niske potražnje.
TOČNO
U SWOT matrici unutarnji čimbenici se odnose na: SLABOSTI I SNAGA

Uparite navedene definicije s odgovarajućim čimbenicima SWOT matrice.

Konkurencija zemalja u okruženju prijetnja

Ljudski resursi snaga

Kvaliteta i ograničenost prometne infrastrukture slabosti

Liberalizacija transportnih djelatnosti prilika

Obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na mijenjanje stupnja zaposlenosti naziva se (unesite

pojam_ 1 RIJEČ). REAGIBILNOST

U cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata poduzeća potrebna je optimalizacija rezultata iz odnosa
koristi i ulaganja. TOČNO

Određeni kapacitet ima ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta, stoga
fiksne troškove treba dijeliti na: APSOLUTNO FIKSNE TROŠKOVE,RELATIVNO FIKSNE TROŠKOVE

Iz navedenog niza troškova izbacite uljeza trošak goriva(premije osiguranja, registracija, amortizacija)

Obilježje troškova da ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada se snižava stupanj zaposlenosti
naziva se (unesite pojam - 1 RIJEČ): REMANENTNOST

Javni i promet za vlastite potrebe je klasifikacija prometa sukladno kojem kriteriju? PREMA NAMJENI TJ.
PREMA KORISNIKU USLUGE

Osnovni elementi prometnog sustava su: put, vozilo ili pokretački stroj, polazište i odredište

Navedite egzaktan naziv prijevoza koji se obavlja isključivo jednim prijevoznim sredstvom:
KONVENCIONALNI TRANSPORT

Odredite položaj SWOT analizi prometa za čimbenik ljudski resursi. SNAGA

Temeljem pregleda prometnog sektora u EU zamjetni su novi trendovi u prometu koji doprinose većoj
učinkovitosti prometnih sustava a oni se odnose na: automatizacija i digitalizaciju ili zajedničku uporabu
vozila

Prijenos ili prijevoz ljudi, roba ili informacija naziva se PROMET

Prema području na kojem se promet odvija, promet se dijeli na: međunarodni, tranzitni, progranični,
unutarnji

Za čimbenik „Neodrživi ekonomski razvoj“ odredite poziciju unutar SWOT analize prometa PRIJETNJE

Korištenje različitih vrsta prometnih sredstava kod multimodalnog ili intermodalnog transporta naziva
se: KOMPLIMENTARNOST

Navedite egzaktan naziv prijevoza koji se obavlja isključivo jedinim prijevoznim sredstvom:
KONVENCIONALNI

Temeljem pregleda prometnog sektora u EU zamjetni su novi trendovi u prometu koji doprinose većoj
učinkovitosti prometnih sustava a oni se odnose na: AUTOMATIZACIJU DIGITALIZACIJU I ZAJEDNIČKU
UPOTREBU VOZILA ODNOSNO DISTRIBUCIJU
•

•
•

•
•

•
•
•

•
•

•
•

•
•

•
•

•
•

•
•
•

•
•

•
•
•
•
•
•

•
•

•
•
•

•
•

•
•

•
•

•
•
•


•
•
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•

•
•
•
•
•
•
•

•
•
•


•
•
•


•
•
•

•
•

•
•

•
•
•
•

•
 20 – 25% OPĆI
6 – 10 % 7–9%
ukupnih ZNAČAJ
BDP-a zaposlenih
investicija PROMETA
•

•
•

•
•
•
•
Prema kriteriju prometnih putova i vozila:
1. Pomorski promet
2. Zračni promet
3. Cestovni promet
4. Željeznički promet
5. Riječni promet
6. Cjevovodni promet
7. Telekomunikacije
8. Promet u lukama, stanicama i terminalima
Promet ima veliki utjecaj na dinamiku društveno-ekonomskog razvoja.
•

•
•
•

•
•
•
•

•
•

•
•

•



•

•
•

•
•
•
•
SWOT matrica

• Snage i slabosti definiramo kao unutarnje čimbenike.

• Prilike i prijetnje definiramo kao vanjske čimbenike.

SNAGE SLABOSTI
(S) (W)

PRILIKE PRIJETNJE
(O) (T)

3
SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU

• •

•
•
• •

• •

•
• •
•
•
•
•
•

•
SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU

 




 

 

 









Što nakon SWOT analize?
•

6
ZAKLJUČAK

7
•

•
•

•
Ostvareni iznos BDV-a Ukupna BDV iznosi 664 milijardi € (od čega promet 5 %)

Zaposlenost 11,5 milijuna zaposlenih u prometnom sektoru (5,2 % ukupne radne

Investicije u prometnu infrastrukturu
Robni promet (cestovni, željeznički, unutarnja
plovidba, cjevovodni)
Putnički promet (osobna vozila, autobusi,
željeznica, zrakoplovi)
snage)
Investicije u prometnu infrastrukturu iznosile su 1.048 milijarde €
(od čega 54% za ceste, 34% za željeznice i 12% za ostale vrste
prometa)
Promet ostvaruje oko 3.661 milijardi tkm* (od čega cestovni 49,3%,
željeznički 11,2%)
Promet ostvaruje oko 6.802 milijardi pkm* ili 13.314 km po
stanovniku

Rast prometa Robni promet: oko 0,1 % godišnje (preko 75 % od 1970.)

Putnički promet: oko 1 % godišnje (preko 110 % od 1970.)
Sigurnost Ceste: 25.651 poginulih osoba u prometnim nesrećama (broj
poginulih u cestovnom prometu bilježi pad od 7-8 % godišnje).
Željeznica: 44 poginulih osoba u željezničkim nesrećama.
Zrak: 0 poginulih osoba u zrakoplovnim nesrećama.

Utjecaj na okolinu Udio prometa u emisiji: CO2: 21,1 %, NOX: 55,4 %

•

•
Izvor: izrada autora prema Giddings, B., Hopwood, B. i O'Brien, G. (2002) Environmet, economy and
society: fitting them together into sustainable develompent, Sustainable Development, 10, str. 187-196.
•
•
•
•
•
•
•

•
•

•
•

•
•

•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•

•
•
•
•

•
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
•

•
•

•
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
•

•
Iznos

4000
II

3000
I

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
•

•
•

•
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
• Reagibilnost troškova je obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na
mijenjanje stupnja zaposlenosti
• Za izračunavanje reagibilnosti troškova koristi se računski postupak
pomoću kojeg se može utvrditi i intenzitet mijenjanja troškova
• Koeficijent reagibilnosti se izračunava prema sljedećem postupku:

%promjene varijabilnog troška

rt=
%promjene stupnja zaposlenosti

• Kada je reagibilnost:
• rt=1 trošak je proporcionalan
• rt>1 trošak je progresivan
• rt<1 trošak je degresivan
Iznos
Progresivni

Proporcionalni
4000
Degresivni
3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
•
•
•
•
•
•
•
•
•
TRANSPORTNE KLAUZULE – PARITET
ISPORUKE
INCOTERMS

• PROBLEMATIKA: Zbog čega Incoterms

termini?

• Glavne teškoće na koje nailaze prodavatelji i

kupci jesu:
1. Razlike u trgovinskoj praksi
2. Razlike u pravnim propisima
3. Teškoće uslijed nedovoljne informiranosti
4. Teškoće uslijed različitog tumačenja pojedinih
pojmova u vanjskotrgovinskom prometu
INCOTERMS

ODGOVOR:
1936. godina – Međunarodna trgovinska komora
(Pariz) izdala međunarodna pravila za tumačenje
trgovinskih termina (INCOTERMS)
o Prilagodba pravila u godinama : 1953., 1967., 1980., 1990.,
2000.,2010.
o Posljednja revizija: 2020.
INCOTERMS

 međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih

termina

 Uređuju pravno-ekonomski odnos između

prodavatelja i kupaca

 predstavljaju skup pojmova koji se odnose na

kupoprodaju, plaćanje i prijevoz robe u
međunarodnoj trgovini
INCOTERMS

• Razlozi promjena i nadopuna INCOTERMS termina:

 Brzi razvoj prijevoznih sredstava

 Primjena suvremenih transportnih tehnologija

(paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO, HUCKEPACK)

 Razvoj organizacije prijevoza u koju se svojim

stručnim znanjima sve više uključuju međunarodni
špediteri

 Prilagođavanje termina elektronskoj razmjeni

podataka za administraciju, trgovinu i promet
 INCOTERMS

• Zbog sve većeg broja sudionika u vanjskotrgovinskom

prometu (razlog: liberalizacija zakona u oblasti vanjske
trgovine) bitno je slijedeće:

 Incoterms termini ne temelje se na međunarodnim

konvencijama (oni vrijede kao preporuka i postaju obveza
ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate)

 Incotrems treminima jasno se i nedvosmisleno uređuju

pravni i ekonomski odnosi među sudionicima
međunarodne razmjene

 Rješavaju pitanja troška i rizika za robu koja se nalazi na

putu od kupca do prodavatelja

 Rješavaju isključivo pitanja između prodavatelja i kupca te

se ne odnose na prijevoznika kao sudionika u lancu
vanjskotrgovinskog prometa
PODJELA INCOTERMSA (2020.)

SKUPINA E – ovaj termin ukazuje na polazak robe

iz mjesta isporuke

SKUPINA F - ova skupina termina ukazuje na to da

glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni

SKUPINA C - ova skupina termina ukazuje na to da

je glavni prijevoz plaćen

SKUPINA D - ova skupina termina ukazuje na

prispijeće robe u određenu zemlju primatelja
Incoterms 2020

OBAVEZE

PRODAVATELJ KUPAC

SKUPINA E SKUPINA F SKUPINA C SKUPINA D

EXW FCA CFR DAP
FAS CIF DPU
FOB CPT DDP
CIP
Klauzule iz zbirke INCOTERMS 2020

SKUPINE ENGLESKI NAZIVI I KRATICE HRVATSKI PRIJEVOD

Skupina E Ex Works – EXW Franko tvornica

Polazak
Skupina F Free Carrier – FCA Franko prijevoznik
Glavni prijevoz
Free Alongside Ship - FAS Franko uz bok broda
nije plaćen

Free On Bord - FOB Franko brod

Cost and Freight – CFR Cijena i vozarina
Skupina C Cost, Insurance and Freight - CIF Cijena, osiguranje i vozarina

Glavni prijevoz
Carriage Paid to - CPT Vozarina plaćena do
plaćen

Carriage and Insurance Paid to - CIP Vozarina i osiguranje plaćeni do

Skupina D Delivered at Place Unloaded - DPU Isporučen na mjestu istovaren

Prispijeće Delivered at Place - DAP Isporučeno na mjesto

Delivered Duty Paid - DDP Isporučeno ocarinjeno

INCOTERMS

• EXW “Franko tvornica” znači da prodavatelj izvršava svoju

obavezu kad robu stavi na raspolaganje kupcu na
ugovorenom mjestu, ocarinjenu, neutovarenu.
 Termin predstavlja minimalne obveze za prodavatelja, pa kupac
treba snositi sve troškove i rizike koji su povezani s preuzimanjem
robe
 Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu,
u ugovor treba napisati „..isporuka Fco tvornica Zagreb, Inc.
2020”

• FCA “Franko prijevoznik” znači da prodavatelj isporučuje

robu na mjesto koje je imenovao kupac, izvozno
ocarinjenu prijevozniku kojeg je ugovorio kupac
 Odredba se može koristiti bez obzira na način transporta
 Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena na kamionu u
Torinu, u ugovor treba napisati „..isporuka FCA Torino, Inc. 2020”
INCOTERMS

• FAS “Franko uz bok broda” znači da prodavatelj ispunjava

svoju obvezu isporuke kada izvozno ocarinjenu robu
postavi uz bok broda u imenovanoj luci
 Od tog trenutka sve troškove i rizike snosi kupac
 Primjer: Ako je npr. isporuka dogovorena u riječkoj luci, u
ugovor treba napisati „..isporuka FAS Rijeka, Inc. 2020”

• FOB “Franko brod” znači da prodavatelj ispunjava svoju

obvezu isporuke kada izvozno ocarinjenu robu isporuči
preko ograde brod u imenovanoj luci
 Od tog trenutka sve troškove i rizike snosi kupac
 Primjer: Ukoliko se radi o uvozu iz Njemačke, u ugovor bi
npr. unijeli izraz „…isporuka FOB Hamburg, Inc. 2020”
INCOTERMS

• CFR “Cijena i vozarina” znači da prodavatelj ispunjava

svoju obavezu isporuke kada izvozno ocarinjena roba
prijeđe ogradu broda u luci otpreme
 Prodavatelj snosi troškove i vozarinu dopreme robe do odredišne
luke
 Troškove pomorskog osiguranja snosi kupac
 Primjer: U slučaju izvoza robe u SAD, puni naziv ovog izraza bio
bi npr. „…isporuka CFR New York, Inc. 2020”

• CIF “Cijena, osiguranje i vozarina” znači da prodavatelj

ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno
ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme
 Prodavatelj snosi troškove, pomorsko osiguranje i vozarinu
dopreme robe do odredišne luke
 Primjer: U slučaju izvoza robe u Britaniju, puni naziv ovog izraza
bio bi npr. „…isporuka CIF London, Inc. 2020”
INCOTERMS
• CPT “Vozarina plaćena do …” znači da prodavatelj
isporučuje izvozno ocarinjenu robu prijevozniku kojeg on
određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta odredišta
 Troškove osiguranja prijevoza snosi kupac
 Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza
 Primjer: Moguća formulacija u slučaju izvoza u Njemačku bila bi
„…isporuka CPT Frankfurt, Inc. 2020”

• CIP “Vozarina i osiguranje plaćeni do …” znači da

prodavatelj isporučuje izvozno ocarinjenu robu
prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i
troškove do mjesta odredišta, te također snosi troškove
osiguranja prijevoza
 Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza
 Primjer: U slučaju izvoza u Mađarsku formulacija bi mogla biti
„…isporuka CIP Budapest, Inc. 2020”
INCOTERMS

• DPU „Isporučen na mjestu istovaren” (Delivered At

Place Unloaded);
 Prodavatelj je isporučio robu onda kada je ona skinuta s
dolaznog prijevoznog sredstva i stavljena na raspolaganje
kupcu na odredišnom mjestu.

 Primjer: U slučaju izvoza u Njemačku formulacija bi

mogla biti „…isporuka DPU Hamburg, Inc. 2020”

14
INCOTERMS

• DAP (Delivered At Place); Isporučeno na mjesto

 Prodavatelj je izvršio svoju obvezu kada je na imenovano
mjesto(uglavnom adresa kupca) isporučio robu na
prijevoznom sredstvu spremnu za istovar

 Obveze prodavatelja su troškovi i rizik transporta do

imenovanog mjesta a kupac snosi troškove istovara,
uvoznog carinjenja i ostala davanja vezana uz uvoz

 Primjer: U slučaju uvoza u Hrvatsku formulacija bi

mogla biti “isporuka Varaždin”, Inc. 2020
INCOTERMS

• DDP isporučeno i ocarinjeno (naznačeno mjesto

odredišta) – prodavatelj isporučuje robu kupcu uvozno
ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva, na
naznačenom mjestu odredišta.
 Prodavatelj snosi sve troškove i rizike koji nastaju
dopremom robe, uključujući gdje je primjenjivo
„pristojbe’’ (termin uključuje odgovornost i rizike
obavljanja i plaćanja carinskih formalnosti te carina,
poreza i drugih pristojbi) za uvoz u zemlju odredišta

 termin se može koristiti bez obzira na vrstu prijevoza

 Primjer: Ukoliko se radi o izvozu u Egipat, u ugovor bi

npr. unijeli izraz »…isporuka DDP Kairo, Inc. 2020»
Termini za bilo koji način prijevoza

• EXW – franko tvornica

• FCA – franko prijevoznik
• CPT – vozarina plaćena do..
• CIP – vozarina i osiguranje plaćeni do..
• DAP – isporučeno na mjestu..
• DPU – isporučeno mjesto istovareno
• DDP – isporučeno ocarinjeno
Termini za pomorski ili riječni prijevoz

• FAS – franko uz bok broda

• FOB – franko brod
• CFR – cijena s vozarinom
• CIF – cijena s osiguranjem i vozarinom
Revidirane američke vanjskotrgovinske
definicije R.A.F.T.D.
• Trgovinska komora SAD-a 1941. godine

• Velika je sličnost s Incoterms terminima

• SAD-e prihvatile Incoterms termine pri sklapanju

kupoprodajnih ugovora s europskim partnerima
 Praksa u poslovanju
 Pri izvozu u SAD-e primjenjuju se klauzule Incoterms
 Pri uvozu iz SAD-e klauzule R.A.F.T.D.
 ULOGA PANEUROPSKIH PROMETNIH
KORIDORA U MEĐUSOBNOM POVEZIVANJU
UVOD

• Razvijenost prometa
 uvjet za uspješan gospodarski razvitak pojedine
regije i zemlje u cjelini
 čimbenik približavanja i povezivanja s drugim
regijama i zemljama
UVOD

• Promet
 Pridonosi gospodarskom razvitku
 Oblikuje prostor i način života
 Odražava kulturu naroda

• Sam za sebe postaje jedna od važnijih grana

gospodarstva koja traži posebnu pozornost
društva
PROMETNI KORIDORI

• Prometna infrastruktura
 u prvom planu programa zemalja članica EU
 posebno naglašen dio koji se odnosi na
izgradnju vanjskih odnosa pomoću bolje
povezanosti sa zemljama izvan EU
PROMETNI KORIDORI

• Bez suvremenih prometnica neostvariva dva bitna

načela prometa:
 slobodno kretanje ljudi
 slobodno kretanje roba
PROMETNI KORIDORI

• Posebna pozornost usmjerena je na

transeuropsku mrežu prometnica i
paneuropske prometne koridore
• Za RH bitni su koridori koji je povezuju s
pojedinim zemljama Europe
Slika 1. Transeuropska mreža prometnica
Slika 2. Republika Hrvatska u mreži europskih
prometnih koridora
Slika 3. Paneuropski prometni koridori-Kreta 1994.
Slika 4. Koridor V. Venezia-Kiev
Slika 5. Koridor VII. - Dunav
Slika 6. Paneuropski prometni koridori i prostori – Helsinki
1997.
Slika 7. Osnovni prioriteti po značenju u cestovnoj
mreži RH
ZAKLJUČNO

• Položaj Hrvatske ima značajne prednosti u odnosu na

njenu prometnu i geostratešku lokaciju unutar
Centralne Europe, Mediterana i dunavskog okruženja

• Izgradnja prometne infrastrukture – važan preduvjet za

uspješno uključivanje Hrvatske u razvijenu Europu
ZAKLJUČNO

• Mobilnost, dostupnost i zaštita okoliša

temeljni su ciljevi dugoročnog planiranja
prometa, a u skupini ciljeva posebno se
ističu:
 Maksimalno korištenje prometno-geografskih
prednosti zemlje
 Osiguranje razvitka prometa, odnosno
prometne infrastrukture na glavnim
prometnim pravcima, odnosno koridorima
REZIME

• Od temeljnog je značenja uspostavljanje

prometnog povezivanja sa susjednim zemljama
kao i unutarnje regionalno povezivanje

• Bez razvijene mreže prometnica Hrvatska u

svom razvitku teško može uhvatiti korak s
Europskom unijom
970

Ratko Zelenika UDK 385/388:338.24

Drago Pupovac* Izvorni znanstveni rad

TRANSPORT - ČIMBENIK PROBOJA ZAČARANOG

KRUGA RAZVITKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA

U ovoj raspravi autori posebnu pozornost posvećuju transportu kao

specijaliziranoj gospodarskoj djelatnosti, a koja ima izuzetnu važnost u
nacionalnim i međunarodnim gospodarstvima. Transport je jedan od osnovnih
čimbenika proboja začaranog kruga razvitka u kojem su se na svršetku 20.
stoljeća našle države bivšeg komandnog gospodarstva - zemlje u tranziciji.

Uvod

Nakon progonstva iz raja čovjek se našao u sasvim novom okružju kao naravni
dio nepredvidive i često okrutne prirode. Ostavši na vjetrometini, bez ikakvog
kulturnog naslijeđa, morao je stvarati kulturu i sigurnost svojega življenja,
skupljajući sva pozitivna i negativna iskustva. Transport kao jedan od izuma
omogućio mu je da uspostavljajući i razvijajući brojne veze sa svojim prirodnim
okružjem i sa drugim ljudima, u punoj mjeri umanji relativnost svojeg gospodarenja
“ribama morskim i pticama nebeskim”, odnosno “cijelom zemljom i svim živim
životinjama”. Zbog toga je sasvim jasno zašto ideje o transportu sežu u daleku
prošlost, odnosno zašto transport kroz cijelu ljudsku povijest ne gubi na značenju,
premda se može ustvrditi da suvremeno tržište za pojedine vrste transporta nastaje
tek na početku 19. stoljeća (pomorsko brodarstvo i železnica), odnosno 20. stoljeća
(cestovni, zračni, transport cjevovodima). Dalje, neslućeni razvitak svih vrsta
transporta omogućuje i nameće čovjeku da svoju na zemlju usredotočenu
perspektivu (earth-centered) preusmjeri prema za svemir vezanu perspektivu (space-
-bound).
Transport je specijalizirana djelatnost koja prometnom suprastrukturom i
prometnom infrastrukturom omogućuje proizvodnju transpornih usluga. Prevozeći
robu (teret, materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na

* R. Zelenika, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. D. Pupovac, magistar

znanosti, profesor Željezničke tehničke škole u Moravicama. Članak primljen u uredništvu: 13. 09.
2000.
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 971

drugo, transport organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti, omoguću-

jući pritom širenje tržišta i povećavanje kvalitete življenja, in continuo, in comune
bonum.
Kontinuirani rast svjetskoga gospodarstva, praćen sve većim porastom
razmjene roba i usluga između nacionalnih i/ili regionalnih gospodarstava, zahtijeva
dalju izgradnju transportnoga sustava, namećući novu dvojbu koja glasi: promet i
održivi razvitak. To više, što transport, napose nove transportne tehnologije, ispu-
njavajući narasle zahtjeve za brzinom, pouzdanošću, efikasnošću i sigurnošću, pored
toga što utječu na cijenu robe, na lociranje pojedinih proizvodnih objekata, na
rentabilnost investicijskih ulaganja, na razinu i strukturu međunarodne razmjene,
oplemenjuju i obogaćuju okoliš, ali istodobno uzrokuju i ozbiljne ekološke pro-
bleme. Transport kao aktivan promotor gospodarskoga razvitka, oslanjajući se na
geografske, ljudske, financijske, materijalne i ine potencijale, zbog svoje dinamič-
nosti, izravnog i neizravnog utjecaja na efikasnost gospodarstva jedne zemlje, za-
htijeva komplementaran pristup rješavanju kompleksne problematike pojedinih vrsta
transporta, uvijek i iznova iznalazeći adekvatne odgovore pred brojnim konfliktnim
situacijama. Naime, pretjerano velika izdvajanja u neku vrstu transporta mogu
usporiti razvitak ostalih vrsta transporta, ostalih djelatnosti, pa i cjelokupnoga narod-
nog gospodarstva, kao što neprimjereno mala izdvajanja za potrebe transporta mogu
ugroziti razvitak transporta, ostalih djelatnosti i cjelokupnog narodnoga gos-
podarstva.
Transportne usluge, kao jedne od ključnih usluga uslužnoga sektora svojim
značenjem prevazilaze okvire pripradajućeg im sektora, pa su gotovo jednako
nezamjenjive, kako zbog zadovoljenja potreba stanovništva, tako i zbog zadovo-
ljenja potreba poduzetnika i tvrtki iz drugih gospodarskih sektora. Njihovo je
značenje stalno u uzlaznome trendu, kontinuirano se prilagođujući promjenama u
gospodarskoj strukturi i kvaliteti življenja. U novije se vrijeme to prilagođivanje
odvija sve više na dereguliranom, privatiziranom i liberaliziranom transportnom
tržištu, odnosno na zasadama tržišne i prometne politike, kao načinu promišljanja
i ponašanja čija je zadaća sjediniti i uskladiti sve raspoložive resurse i aktivnosti
(koje posredno ili neposredno mogu utjecati na financijski rezultat) sa željama i
potrebama potencijalnih korisnika transportnih usluga.
Predmet ovoga rada usmjeren je na međuodnos transporta i gospodarstva is-
tičući značajke transporta, koje su, počevši od industrijske revolucije u osamna-
estome stoljeću značajno poticale gospodarski rast, a u novije vrijeme ublaživale
recesije i poticale svaki gospodarski oporavak. Predmet su ovoga rada, također, i
važnije implikacije transporta na proboj začaranog kruga razvitka u kojem su se
našle pojedine tranzicijske države, koje se u prosjeku sa pedesetak godina
zakašnjenja, s više ili manje uspjeha pokušavaju vratiti slobodnome tržištu. No,
budući da u razvijenim zemljama prevladava mišljenje da je okoliš gospodarsko
dobro i preduvjet razvitka, svrha je rada ukazati na možebitne implikacije politike
održivog razvitka na gospodarstva tranzicijskih zemalja i na potrebu poduzimanja
pravodobnih, preventivnih mjera tranzicijskih država sa svrhom usklađivanja
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
972 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

razvitka vlastite prometne infrastrukture i suprastrukture s načelima politike

održivog razvitka. Radna hipoteza: Konzistentnim spoznajama o relevantnim
značajkama transporta i njegovoj važnosti u pojedinim gospodarskim sektorima,
moguće je rast i razvitak transporta staviti u funkciju proboja začaranog kruga
razvitka gospodarski manje razvijenih tranzicijskih zemalja, sukladno s načelima
politike održivog razvitka. Primijenjena znanstvena istraživanja pri dokazivanju
hipoteze zasnivaju se na povijesnoj, komparativnoj metodi, metodama analize i
sinteze, induktivnoj i deduktivnoj metodi.

Međuodnos transporta i gospodarstva

Da bi se primjereno sagledao međuodnos transporta i gospodarstva, potrebno

je istaći da zbog važnosti transporta, ali i zbog promijenjene važnosti pojedinih
gospodarskih sektora, podjela gospodarstva na tri sektora: primarni, sekundarni i
tercijarni nije zadovoljavajuća. Naime, budući da su usluge široko područje
aktivnosti (obuhvaćaju trgovinu, transport, turizam, financije, rekreaciju, obrazo-
vanje, zdravstvo i sl.) i zbog njihova velikog značenja u bruto domaćem proizvodu
(procenjuje se da usluge u BDP gospodarski razvijenih zemalja sudjeluju s više od
60%, a u BDP tranzicijskih zemalja s oko 40%), učinjena je dalja podjela, po kojoj
se uslužni sektor dijeli na tercijarni, kvartarni i kvintarni sektor.

Transport i primarni sektor

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na
zemlji ili pod zemljom, tj. obuhvaća ekstraaktivne grane proizvodnje - poljoprivredu,
šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje. I, pored opadanja značenja primarnog
sektora u bruto domaćem proizvodu razvijenih zemalja, on i dalje snažno određuje
gospodarski razvitak velikoga broja zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji. Naime,
oko sredine devedesetih godina, samo je poljoprivreda upošljavala gotovo polovicu
svjetske radne snage. Broj zaposlenih u poljoprivredi znatno je varirao od 3% u
SAD, preko 9% u Europi, do oko 60% radnoaktivnog stanovništva u azijskim i
afričkim zemljama.
Značenje primarnog sektora za gospodarski razvitak tranzicijskih zemalja
ponovo raste i zbog toga što su u tranzicijskom razdoblju, izuzevši Mađarsku i
Bugarsku, sve postale neto uvoznice hrane, a Europska je unija zahvaljujući raz-
vijenom agrarnom protekcionizmu, povećala svoju proizvodnju i tamo gdje nema
komparativnih prednosti. Udio primarnoga sektora u bruto domaćem proizvodu
pojedinih zemalja znatno varira, pa se njegov udio u zemljama s razvijenim ekono-
mijama procjenjuje na oko 5%, a u tranzicijskim je zemljama u prosjeku veći dva
do tri puta. Naime, u godini 1997. samo udio poljoprivrede u bruto domaćem pro-
izvodu Bugarske iznosio je 23.3%. Dalje, zbog gospodarskog nazadovanja pojedinih
tranzicijskih zemalja, zbog pada BDP i smanjenja mogućnosti zapošljavanja, ponovo
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 973

se očituje povećanje udjela primarnog sektora u formiranju bruto domaćega pro-

izvoda, što ulogu svih vrsta transporta čini jednako važnom za razvitak ovoga
sektora, gotovo kao i na početku njegova razvitka. Brodovi za prijevoz rasutog
tereta, kontejnerski brodovi, tankeri, kočarice, obični kontejneri i kontejneri za
specijalne namjene, željeznička vučna i vučena vozila, kamioni, kamionski sanduci,
prikolice i poluprikolice, traktori, kombi vozila, zrakoplovi, helikopteri, teglenice,
cjevovodi, žičare, radio veze (…), samo su neka od transportnih sredstava koja su
omogućila i omogućuju, proizvodnju i distrubuciju primarnih proizvoda (žitarica
i drugih usjeva, voćea i povrća, sjemenja, sadnica, vina, stočne hrane, stoke i ostalih
životinja, morske ribe, rakova, mekušaca i drugih morskih životinja, ugljena,
kamena, nafte, drva, rude, pijeska, soli i sl.), stvarajući i razvijajući svjetsko tržište
za proizvodima primarnoga sektora, podupirući time njihovu masovnu proizvodnju
i industrijsku preradu. Zemlje u tranziciji posebnu pozornost moraju obratiti
izgradnji primjerenog transportnoga sustava u funkciji povećavanja outputa
primarnog sektora i njegova izvoza kako ne bi i dalje morale plaćati visoke
transportne troškove i time dodatno gubiti konkurentske prednosti na tržištu
primarnih proizvoda. Gotovo sve vrste transporta s više ili manje udjela omogućuju
proizvodnju, a potom preradu i realizaciju outputa primarnoga sektora. Dalje, dobro
razvijen transportni sustav omogućuje širenje moderne tehnike i tehnologije kao
inputa u primarnom sektoru, čime se stvaraju osnove za njegovo povezivanje s
ostalim tržištima, ali i bitno restrukturiranje primarnoga sektora sa sve manjim
angažiranjem radne snage, uz sve razvijeniju tehnološku osnovu i sve veću ulogu
intelektualnog kapitala, suprotstavljajući se na takav način sve više djelovanju
zakona opadajućih prinosa. Dalje, veoma je indikativan podatak da povećanje udjela
primarnoga sektora u bruto domaćem proizvodu pojedinih tranzicijskih zemalja
korespondira s njihovim zapadanjem u začarani krug razvitka. Podatak o rastu
udjela primarnog sektora u bruto domaćem proizvodu tranzicijskih zemalja, zbog
naslijeđene gospodarske strukture iz komandnog gospodarstva, mogao bi se tumačiti
i kao kvalitativan pomak u razvitku tranzicijskih zemalja, da nije istodobno praćen
stagnacijom ili smanjenjem outputa primarnoga sektora i smanjenjem udjela se-
kundarnoga sektora u bruto domaćem proizvodu. Tako je, primjerice, Ukrajina i
pored državnih poticaja poljoprivredi, godine 1998. ostvarila samo 52 %, svoje
poljoprivredne proizvodnje u odnosu na predtranzicijsko razdoblje.
Sukladno s time, može se zaključiti da povećanje udjela primarnoga sektora
u bruto domaćem proizvodu tranzicijskih zemalja, uz istodobnu stagnaciju ili
smanjenje njegovog outputa, predstavlja siguran pokazatelj zapadanja gospodarstva
u začarani krug razvitka, to više što rast tercijarnog sektora u takvim okolnostima
ne može biti značajnijim pokretačem rasta.

Transport i sekundarni sektor

Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, pa se često naziva

i prerađivačkim sektorom, a čine ga prerađivačka industrija, opskrba električnom
energijom, plinom i vodom, građevinarstvo. Udio sekundarnog sektora u bruto
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
974 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

domaćem proizvodu zemalja s razvijenim gospodarstvima u stalnom je opadanju i

procjenjuje se na oko 25%, a njegov je udio u tranzicijskim zemljama u odnosu na
predtranzicijsko razdoblje također u opadanju (taj se trend i dalje nastavlja, tako
da je u1999. u odnosu na 1998. zabilježen dalji pad industrijskog outputa u prosjeku
za 0,2 % u srednjoistočnim europskim zemljama, a u baltičkim zemljama čak za
8,2 %), kada je bio i do dva puta veći u odnosu na zemlje razvijenih gospodarstava.
No, kako to nije posljedica gospodarskog razvitka i rasta, već autarkičnog razvitka
i procesa dezindustrijalizacije, to je nakon nepunih deset godina tranzicije output
sekundarnog sektora daleko ispod predtranzicijskog. Značenje ovoga gospodarskog
sektora za cjelokupan razvitak zemalja, upućuje na konstataciju da se i pored toga
što premještaju veliki dio radnointenzivne proizvodnje u zemlje gdje su fizička
radna snaga, bezuvjetna poslušnost i vrednota postali udarnim zahtjevom gospo-
darskoga napretka, zemlje s visokorazvijenim gospodarstvima neće u cijelosti odreći
razvitku industrijske proizvodnje, odnosno protekcionističkih ili neopro-
tekcionističkih mjera o zaštiti industrijskih grana u kojima zemlje u razvitku i
tranzicijske zemlje stječu konkurentsku prednost, a koja proizilazi iz jeftinijih inputa
– sirovina i radne snage. Zadaća transporta u sekundarnome sektoru ogleda se u
efikasnijem i efektivnijem povezivanju proizvodnje i potrošnje, na način da se još
više poveća učinkovitost industrijskog razvitka, povežu i u gospodarskom razvitku
ujednače pojedine regije uz dalje povećanje kvalitete življenja i prijeko potrebnu
zašitu okoliša, istodobno oslobađajući sve veći broj radno aktivnog stanovništva
za potrebe uslužnog sektora. Takav pristup razvitku zbog poznate činjenice da je
prosječna proizvodnost rada u uslužnim djelatnostima niža nego kod ostalih
djelatnosti, mora implicirati dominaciju uslužnoga sektora u 21. stoljeću, ali i
značajno niže stope rasta BDP-a. Zbog toga se kao strateški razvojni cilj zemalja u
tranziciju postavlja restrukturiranje unutar sekundarnog sektora, i to oživljavanjem
ključnih tvrtki, odnosno značajnijim ulaganjima u proizvodnju i infrastrukturne
sustave, kako bi se stvorile osnovne, a ne samo zakonske pretpostavke za razvitak
malog i srednjeg poduzetništva i sukladno s time osigurale više stope rasta bruto
domaćega proizvoda. Sukladno s time, sadašnje prosječne stope rasta bruto
domaćega proizvoda srednjoeuropskih zemalja od 1,8 % u 1998., odnosno 1,4 % u
1999., ne mogu zavrijediti optimistične ocjene. Tranzicijske države moraju posebno
biti aktivne u području transporta i komunikacija vezanih uz izgradnju efikasnih i
efektivnih prometnih veza, ne samo sa zemljama Europske unije, već i međusobno.
Dalje, tranzicijske države stavljanjem postojećeg intelektualnog kapitala u funkciju
razvitka transporta i primarnog sektora, osvajanjem novih proizvoda i
usavršavanjem postojećih, osvajanjem novih tržišta i poboljšanjem tržišnog nastupa
na postojećim tržištima, neovisno o problemima s kojima se sučeljavaju, mogle bi
ostvariti gospodarski rast po znatno višim gospodarskim stopama. Neefikasnost
intelektualnog kapitala u tranzicijskim zemljama povećavaju i vrijednosti
egalitarizma i kolektivizma koje još uvijek snažno utječu na njihove nacionalne
kulture i još uvijek nedosljedno provedena privatizacija i liberalizacija, kako unutar
pojedinih prometnih grana, tako i unutar samog sekundarnog sektora. Stoga se
intelektualnom kapitalu unutar svih gospodarskih sektora mora posvetiti primjerena
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 975

pozornost kako bi se sustigle znanstveno tehnološke prednosti koje su razvijeni

stekli u genetskom inženjeringu, multisenzorskoj robotici, umjetnoj inteligenciji,
mikromehanici kao i u drugim znanstvenim područjima, a turbulencije u razvitku
suvremenog društva promatrale ne samo kao prijetnje, već i kao prigode i izazovi,
odnosno kao izvori neslućenih mogućnosti.

Transport i tercijarni sektor

Tercijarni sektor čine sve one djelatnosti koje se bave pružanjem tzv. klasičnih
ili tradicionalnih gospodarskih usluga (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani,
prijevoz skladištenje i veze), a koje su neposredno vezane uz privređivanje, odnosno
omogućuju i olakšavaju podjelu rada. Značenje tercijarnog sektora zasnovanog na
klasičnim uslugama mnogo je veće u tranzicijskim zemljama nego zemljama s
razvijenim gospodarstvom, što je još jedan od pokazatelja neefikasnosti intelektu-
alnog kapitala u tranzicijskim državama, ali i značenja koje transportni sustav ima
za njihov dalji razvitak. Naime, udio klasičnih usluga u uslužnom sektoru razvijenih
zemalja procjenjuje se na oko 30%, a u tranzicijskim zemljama i do dva puta više.
Bitno je istaći da je rast klasičnih usluga u uslužnom sektoru, ali i u bruto domaćem
proizvodu, ponovo u porastu u tranzicijskim zemljama u odnosu na predtranzicijsko
razdoblje, što također upućuje na negativan trend razvitka tih zemalja.
Zadaća transporta, odnosno transportnih usluga kao strateški važnih usluga u
tercijarnom sektoru sažeto rečeno u kreiranju je i isporuci kvalitete življenja. Putnički
brodovi i RO-RO brodovi za prijevoz automobila opremljeni restoranima i
barovima, hidrogliseri, taksi-prijevoz, luksuzni turistički autobusi, gradski prijevoz,
putnički vlakovi velikih brzina, podzemne željeznice, poslovni zrakoplovi i sl.
potvrđuju iznesenu tvrdnju. Iz ovoga nedvojbeno proizilazi da, primjerice, turizam
ne može razvijati država koja nema razvijene cestovne prometnice, željezničke
pruge, zrakoplovne i pomorske luke, javni gradski transport, taksi-transport, po
potrebi žičare i druge odgovarajuće vrste transporta s pratećim sadržajima. Na
takav način transport povećava blagostanje pojedinaca, povezujući ih međusobno
i čineći im dostupnima mnoge materijalne, duhovne i kulturne vrijednosti. U svijetu
je samo u godini 1998. ostvareno oko 625 milijuna dolazaka inozemnih turista, iz
čega proizilazi [1, str. 24] da turizam pokreće gotovo osam milijardi putovanja na
relaciji emitivna područja – receptivna područja. Takav podatak stavlja dodatni
naglasak na potrebu efikasnog transportnog sustava, i to kako u okviru putničkog
tako i u okviru teretnog prometa. Ako se ovome pridoda podatak da su tranzicijske
zemlje poput Poljske, Češke, Mađarske, Hrvatske, omiljeno odredište dolazaka
inozemnih turista, onda se radi prijevoza svega onoga izravno i neizravno potrebnoga
turistima dodatno povećava značenje razvijenog transportnog sustava za tranzicijske
zemlje, odnosno njihova gospodarstva.
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
976 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

Transport i kvartarni sektor

Kvartarni sektor obuhvaća djelatnosti koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu
ljudskog čimbenika (obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, i ostale
društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti). Zadaća kvartarnog sektora,
konkretno usluga koje pruža, ističe značenje kreiranja usluga sa svrhom promijeniti
i unaprijediti na neki način primatelja usluge. Razvijen transportni sustav postao je
osnovni čimbenik društvene infrastrukture koju čine usluge kvartarnog sektora.
Brodovi bolnice, vozila hitne pomoći, helikopteri, koordiniranje rada službi na te-
renu, bibliobusi, školski autobusi, konzultiranje i kirurški zahvati na daljinu, neki su
od argumenata u prilog iznesenoj tvrdnji. Za uslugama obrazovanja, kulture, zdravstva,
komunalnim i stambenim uslugama nikada neće prestati potražnja. Potražnja i ponuda
tih vrsta usluga s porastom kvalitete življenja modificira se tako da ih konzumira sve
širi krug korisnika na kvalitativno i kvantitativno većoj razini. Zadaća transporta
ogleda se u podupiranju i sukladno s time povećavanju efikasnosti i efektivnosti rada
kvartarnih djelatnosti, počevši od transportiranja otpada iz gradova i tvornica do
odlagališta za otpad, preko omogućivanja hitnih medicinskih intervencija i pomoći
unesrećenima na nedostupnim terenima i dopremi medicinske i ine pomoći područjima
zahvaćenima elementarnim nepogodama do telemedicine i organiziranja “satelitskih
seminara”, tele-konferencija i drugih oblika obrazovanja. Troškovi za obavljanje
usluga kvartarnog sektora u trenutku činjenja uglavnom su ulaganja u buduću
proizvodnost, jer ulaganje u zdravstvenu zaštitu znači da će radna snaga u budućnosti
biti proizvodnija, a bolje zdravstveno stanje zahtijevat će i manje izdatke za liječenje,
bolovanja i sl. Obitelji koje su programima socijalne skrbi zaštićene bijede i siromaštva,
nakon oživljavanja gospodarskih aktivnosti postaju proizvodni građani, a njihova
djeca nakon uspješno završenog obrazovnoga procesa također. Zadaća je transporta
u kvartarnom sektoru i povezivanje različitih ljudi i socijalnih skupina, uz povećanje
mobilnosti i mogućnost komuniciranja sukladno s potrebama svakoga pojedinca. Za
one pojedince, đake, studente, starije i invalidne osobe, građane koji žive na otocima
i drugim perifernim i nerazvijenim područjima, a koji ne mogu u okviru svojih
mogućnosti osigurati potrebe mobilnosti i komuniciranja, za te se potrebe osiguravaju
pojedine vrste transporta uz sufinanciranje iz državnog ili iz lokalnih proračuna. Dalje,
omogućujući mobilnost intelektualnog kapitala, a time i njegovo efikasno i efektivno
uglavničenje, značenje transporta za kvalitativni pomak u kvartarnom sektoru poprima
još veće značenje.

Transport i kvintarni sektor

Kvintarni sektor čine poslovne usluge i poslovi državne uprave. Usluge kvin-
tarnog sektora (obuhvaća financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge, javnu upravu, obranu i obvezno socijalno osigu-
ranje), sudjeluju u stvaranju “neopipljivih roba”, pri čemu je najznačajnija infor-
macija. Pojašnjenje rasta uloge kvintarnog sektora proizilazi iz indirektne potražnje
tvrtki, odnosno iz povećanja značenja intelektualnog kapitala. Poslovne tvrtke odu-
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 977

vijek su se koristile brojnim uslugama koje su bile preduvjet za njihovo funk-

cioniranje. Prije svega, to su usluge računovodstva, bankarske usluge, usluge osigu-
ranja, pravne usluge, usluge istraživanja, promidžbe, konzultantske usluge i neza-
obilazne usluge transporta. Fleksibilnost tvrtki kojima teže sva gospodarstva i
nedostatak internih resursa (financijskih i ljudskih) sve će više poticati tvrtke da se
koriste vanjskim uslugama, umjesto da ih posjeduju u okviru tvrtke. Dokaz je za to
i sve veća razvijenost Renta kao posebnog oblika poduzetničkog biznisa (rent a
car, rent a TV, rent a boat). Dalje, razvitak kvintarnog sektora u tranzicijskim
državama dovest će do daljeg razvitka i samoga transporta, a prije svega do njegove
racionalnije iskorištenosti, upućujući mnoge tvrtke da se riješe neprimjerenog i
neracionalnog voznog parka, što će pak sa svoje strane dati dodatne impulse razvitku
malog poduzetništva i snižavanju cijena transportnih usluga. Kvintarni sektor, a u
okviru njega i transport morao bi odigrati veoma važnu ulogu i u deurbanizaciji
tranzicijskih država i njihovoj ravnomjernoj naseljenosti što bi također moralo
rezultirati boljom iskorišćenošću vlastitih potencijala razvitka i njihovom
gospodarskom prosperitetu.

Transport i začarani krug razvitka

Pojam i značajke zemalja u tranziciji

Pojam zemalja u tranziciji označuje takve zemlje koje nakon propasti

eksperimenta zvanog “komunizam” pokušavaju napustiti ustroj svojeg gospodarstva
na osnovama komandnog gospodarstva i zamijeniti ga slobodnim tržišnim
gospodarstvom, odnosno vratiti se privatnom vlasništvu i“eksploataciji” radne
snage, sa svrhom organiziranja proizvodnje roba i usluga na značajno višoj razini
efikasnosti i efektivnosti uz kvalitetu življenja primjerenu zemljama razvijenih
gospodarstava. Kao osnovne značajke zemalja u tranziciji mogu se izdvojiti:
propadanje industrije koja je njihovom cjelokupnom predtranzicijskom razvitku
davala osnovni ton, turbulentna politička situacija koja se ogleda u gotovo stalno
prisutnoj potrebi prijevremenih izbora, istovjetnost strateških ciljeva (pristupanje
Europskoj uniju, euro-atlantskom savezu i WTO), nedostatna razvijenost i nepo-
stojanje volje za produbljivanjem zajedničke suradnje, više politička nego
ekonomska borba za poziciju lokomotive u priključivanju Europskoj uniji, velika
nezaposlenost i unatoč tome precijenjenost cijene rada na tržištu radne snage (ta
konstatacija jednako vrijedi za zaposlene u javnom sektoru kao i za usluge obrtnika
i malih privatnih poduzetnika), nemogućnost pokretanja velikih projekata za
stvaranje zdravih centara razvitka, usitnjenost i nedostatna iskorištenost poljopri-
vrednih gospodarstava, nedostatna razvijenost novčarskog tržišta praćena velikom
potražnjom za svježim kapitalom i sukladno s time i visokim kamatnim stopama,
potreba daljeg zaduživanja u inozemstvu uz stalno prijeteću tendenciju re-
programiranja starih dugova, veliki unatarnji dug i nemogućnost naplate potraži-
vanja, korumpirani menadžment i novonastali tyooconi koji in continuo pokušavaju
“isisati” i posljednju novčanu jedinicu iz preuzetih privatiziranih tvrtki (…).
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
978 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

Gospodarsko raslojavanje tranzicijskih zemalja

Činjenica da istočnoeuropske zemlje nisu imale podjednake startne pozicije

za tranzicijske promjene već je u startu nagovijestila mogući neravnomjerni gos-
podarski razvitak tranzicijskih zemalja, premda ni najpesimističnije prognoze nisu
predviđale njihovo zapadanje u začarni krug razvitka, kao pojam koji je dotada bio
rezerviran isključivo za zemlje u razvitaku. Začarani krug (circulus vitiosus) ozna-
čuje nemogućnost, neznanje, nesposobnost, nerazvijenih zemalja da svladaju
prepreke s kojima se susreću prigodom kombiniranja osnovnih čimbenika razvitka
i umjesto stvaranja procesa samopodržavajućeg rasta, dodatnim kreiranjem viškova
neiskorištenih kapaciteta potiču prepreke razvitku, čineći tako samopodržavajućim
čimbenike siromaštva. Tako će unatoč obećanoj ekonomiji blagostanja ili eko-
nomskoj politici velikog udara, a možda upravo i zbog toga, glavnini pučanstva
tranzicijskih zemalja posljednje desetljeće 20. stoljeća ostati u sjećanju po nemilo-
srdnosti gospodarske doktrine laisez faire, odnosno nemogućnosti nevidljive ruke
da ispravi nedjelotvornost, nejednakost i nestabilnost prouzročene prelaskom na
slobodno tržišno gospodarstvo. Otkazi, stečajevi, siromaštvo, povećavanje neza-
poslenosti, neuspješna, a ponegdje i nezakonita pretvorba postali su svakodnevica
zemalja kojih se gospodarstva nalaze u tranziciji. I, premda su Poljska, Slovačka i
Slovenija u godini 1998. uspjele premašiti veličinu predtranzicijskog bruto domaćeg
proizvoda [2, str. 522] i time prekinuti začarani krug siromaštva i potaknuti “dobri
krug” gospodarskoga razvitka, ostale zemlje, izuzevši Češke (95,4 %) i Mađarske
(95,4 %), ne samo da su se udaljile od veličine predtranzicijskog bruto domaćeg
proizvoda već su počele gospodarski nazadovati, pa se težina njihova položaja sve
više uspoređuje s položajem zemalja u razvitaku, a njihovo gospodarsko propadanje
sa začaranim krugom razvitka. Hrvatska koja se unatoč najboljoj pripremljenosti
za tranziciju našla u skupini manje razvoju tranzicijskih zemalja, čineći značajne
napore na području demokratizacije, stvara osnovne preduvjete za izlazak na put
gospodarskoga razvitka, koji podržan sinkroniziranim djelovanjem na različitim
područjima, mora pridonijeti znatno bržem dostizanju predtranzicijske razine bruto
domaćega proizvoda.
Dalje, takav razvitak tranzicijskih zemalja pridonosi dodatnom produbljivanju
jaza između razvijenog Zapada i nerazvijenoga Istoka, odnosno razvijenog Sjevera
i nerazvijenog Juga. Sukladno s time, radi uravnoteženog razvitka tranzicijskih
zemalja i njihovog možebitnog jedinstvenog prijema u Europsku uniju, potrebno
je preusmjerivanje investicija u njihova gospodarstva, odnosno davanje prioriteta
u financiranju profitabilnim projektima slabije razvijenih tranzicijskih država, kako
bi se spriječilo njihovo dalje raslojavanje, koje, ako se nastavi, može završiti
njihovom gospodarskom i prometnom izoliranošću.

Efekti privatizacije transporta na ekonomski razvitak tranzicijskih zemalja

Privatizacija transporta označava proces pretvorbe transportnih tvrtki iz

državnog i društvenog vlasništva u tvrtke u kojima će dominatno vlasništvo biti u
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 979

rukama pojedinaca, skupina dioničara, drugih gospodarskih subjekata, fondova

(…). Temeljna razlika privatizacije transporta u razvijenim i tranzicijskim
gospodarstvima je u tome što proces privatizacije u razvijenim gospodarstvima
označava potrebit korektivni zahvat glede povećanja učinkovitosti transportnog
sustava dok privatizacija transporta u tranzicijskim gospodarstvima označava samo
dio sveobuhvatnog procesa privatizacije i povratka slobodnom tržišnom gos-
podarstvu. Nadalje, tranzicijske države su u procesu privatizacije transporta op-
terećene dodatnim problemima koji se ogledaju prije svega u nedostatnim glav-
nicama, dotično nerazvijenosti financijskog tržišta, nepostojanju jakog privatnog
sektora, dezintegraciji gospodarskoga i političkoga prostora te složenoj političkoj
situaciji. Sukladno tome, da bi se privatizacijom transporta proizveli i direktni efekti
na gospodarski razvitak tranzicijskih zemalja bila je potrebita izgradnja zakonskog
i financijskog regulacijskog okvira te jačanje privatnog sektora. Tako je primjerice,
već 1993. godine zahvaljujući širokom privatizacijskom programu u bruto domaćem
proizvodu Mađarske privatni sektor sudjelovao sa oko 50 %. No, kako je privatni
sektor glavnine tranzicijskih zemalja bio tek u stvaranju, njegova jačina, razvijenost
robne razmjene s inozemstvom, potrebe turizma i trgovine, opredjelile su i ulaganja
u prometnu infrastrukuru tranzicijskih zemalja, ali i brzinu i načine privatizacije
pojedinih vrsta transporta. Privatizacija diktirana povećanom integracijom ovih
gospodarstva u globalni sustav stavljajući naglasak na poboljšanje međunarodnih
veza i brzo pritjecanje stranih investicija očitovala se prije svega u privatizaciji
zračnoga i pomorskog prijevoza (koji su i inače bili najviše izloženi međunarodnoj
konkurenciji) i pripadajuće im infrastrukture.
Ekonomski razvitak tranzicijskih zemalja, da bi se mogao utemeljiti na primjeni
novih i efikasnih transportnih tehnologija, nužno zahtijeva da proces privatizacije
bude oslonjen na primjerenu kombinaciju domaćeg intelektualnog kapitala i
korištenja gotovih rješenja iz razvijenih zemalja, odnosno primjerenu kombinaciju
domaćeg i inozemnog kapitala glede optimalizacije vlastite i inozemne transportne
tehnologije. Sukladno tome, investiranje u transportni sustav, dotično suvremene
transportne tehnologije iziskuje pokretanje unutarnjih kreativnih i inovativnih snaga
tranzicijskih država na način da se latentna intelektualna energija i talenti pojedinih
nacija prometnu u njihove temeljne konkurentske prednosti.
No, liberalizacija i privatizacija transporta same po sebi nisu dostatne da bi se
u cijelosti pokrenuo gospodarski razvitak tranzicijskih zemalja te da bi one izašle u
dobri krug razvitaka. Da bi efekti liberalizacije i privatizacije transporta u punoj
mjeri došli do izražaja u povećanim gospodarskim aktivnostima tranzicijskih
zemalja, nužno je potrebno, daljnje jačanje tržišnoga mehanizma te poticanje ulaska
novih i jačanje postojećih privatnih tvrtki uz njihovu kontinuiranu integraciju u
međunarodni gospodarski sustav. No, privatizacija transporta u slabije razvijenim
tranzicijskim zemljama kao što je primjerice Hrvatska ne samo da nije dovela do
značajnijeg gospodarskog napretka već je pojedine grane prometa kao što je
pomorski promet i uz njega vezane gospodarske djelatnosti (luke, željeznicu…)
poradi propadanja najvećega domaćeg brodara “Croatia Line”, dovela u još
nezavidniji položaj. Takvi, ali i pozitivni primjeri privatizacije, kao što je primjerice
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
980 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

privatizacija zračne luke u Pragu ili dobro provedene privatizacije telekomunikacija

izuskuju jak angažman ili bolje rečeno vodeću ulogu državnih vlasti u procesu
privatizacije transporta.
Nadalje, vlade tranzicijskih zemalja trebaju i dalje nastaviti s privatizacijom
transporta i transportne infrastrukture uvijek i iznova privlačeći strani kapital uz
maksimalno angažiranje domaćeg kapitala i domaćih glavničara kako bi se proces
privatizacije transporta mogao u primjerenoj mjeri staviti u funkciju privatiziranog
i liberaliziranog gospodarstva tranzicijskih zemalja. Veoma je bitno istaknuti da
privatizacija transporta nikako ne smije predstavljati trgovinu transportom, a ona i
nije zapravo ništa drugo do trgovina ako se prikupljeni kapital ne investira u
modernizaciju prioritetnih vrsta transporta, odnosno ako se kapital ostvaren
prodajom pojedinih transportnih tvrtki ili infrastrukturnih sadržaja ne investira u
izgradnju novih i oplemenjivanje postojećih. No, to svakako ne znači da se kapital
ostvaren prodajom pojedinih transportnih tvrtki ili infrastrukturnih sadržaja ne može
investirati u druge gospodarske sektore, izuzev u potrošnju.

Transport i održivi razvitak

Govoriti o održivom razvitku, a da se istodobno ne razmatra održivi razvitak

transporta, čini se neprimjernim poglavito zato što transport kao sastavni dio
ljudskoga okoliša, svojom razvijenošću u svim svojim vrstama, pridonosi njegovu
oblikovanju i valorizaciji svih razvojnih resursa jednoga društva, istodobno čineći
brojne pozitivne i negativne učinke izazivajući sve veće društvene troškove i time
dvojbe o sposobnosti, kako razvijenih europskih zemalja, tako i zemalja u tranziciji
u minimiziranju nepovoljnih učinaka koje transport izaziva, na način da njegov
dalji razvitak bude sukladan s načelima održivog razvitka i da se pronađu efikasni
ciljevi i pravedne akcije za ostvarenje održivog razvitka transporta. Pored toga,
transport je važna gospodarska djelatnost u Europskoj uniji i preduvjet za njezin
još brži gospodarski rast i razvojnu aktivnost uz njezino istodobno proširenje novim
članicama i potrebu stvaranja efikasnijeg, modernijeg i jeftinijeg transportnog
sustava, da bi se u punoj mjeri ostvarila njezina dva osnovna načela, slobodno
kretanje putnika i slobodno kretanje roba. Dalje, industrija motornih vozila zajedno
s dijelovima i priborom čineći 75% outputa proizvodnje prijevoznih sredstava,
predstavlja jednu od najpropulzivnijih djelatnost Europske unije. Ako se ovome
pridoda i proizvodnja zrakoplova s udjelom od 14% i neprijeporna činjenica da
industrija transportne opreme predstavlja značajan input za brojne druge inustrijske
sektore, onda je sasvim jasno da će se i pored negativnih učinaka transporta, koji
dostižu i 4% bruto domaćeg proizvoda EU, javljati stalni zahtjevi za njegovim
neprekidnim rastom. Dalje, budući da zbog važnosti transporta u svim gospodarskim
sektorima brži rast bruto domaćeg proizvoda ima za posljedicu i brži rast transporta
kao rješenje za održivi razvitak transporta, nužno se nameće politka održivog
razvitka, odnosno ograničenog rasta.
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 981

Transport i održivi razvitak u svijetu

Prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa uz sve veće troškove njihove

eksploatacije i potreba da se spriječi dalje zagađivanje okoliša i degradacija pojedinih
prostora uz stalno postojeću tendenciju razvijenih zemalja za kontrolom brzine
rasta i razvitka gospodarskih aktivnosti dovest će u osamdesetim godinama do
pojave koncepta održivoga razvitka. Pod pojmom održivoga razvitka1 (sustainable
development) razumijeva se težnja za primjerenom uporabom ograničenih resursa,
na načelima ekonomske efikasnosti i obnovljivoj sposobnosti ekosustava i njegovu
kapacitetu, odražavajući dinamičku ravnotežu odnosa priroda – čovjek – društvo –
tehnologija. Sukladno s time, politika održivoga razvitka indirektno se oslanja na
studiju Hudson Instituta, snažno podupirući neomaltuzijansko stajalište – oprezni
pesimist, što se izravno protivi interesima tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju,
jer premda ne isključuje gospodarski rast, svodi ga u okvire koji ne udovoljavaju
potrebama njihova razvitka, osobito onih slabije razvijenih. Politika održivoga
razvitka time preslikava Darwinovu teoriju na odnose između razvijenih, srednje
razvijenih i nerazvijenih zemalja, stvarajući time nenaravni gospodarski lanac,
pokušavajući ga usporediti s onim u prirodi, a po kome se proizvodnja i potrošnja
morju uskladiti s dinamikom proizvodnih i potrošnih procesa koji se odvijaju u
prirodi. U prilog iznijete konstatacije može poslužiti i podatak da su na Rimskom
sastanku (1994.) poglavari država Europske unije zamijenili izraz “održivi razvitak”
sa zadaćom zaštite okoliša u svrhu osiguranja “održivog rasta”.
Budući da razvijenost transportnog sustava snažno određuje gospodarski i
društveni život svake zemlje (čini 7%-8% ukupnog društvenog proizvoda zemalja
Europske unije, ukupno zapošljavajući više od 6 milijuna djelatnika) i budući da je
transport kao specijalizirana djelatnost (osobito cestovni i zračni) jedan od
značajnijih čimbenika ekološke distorzije, potrebno je odrediti i pojam održivog
razvitka transporta. Uvažavajući i drukčije definicije održivog razvitka transporta
(prometa), pod ovim pojmom valja razumijevati transportnu infrastrukturu i
suprastrukturu koja je u funkciji oplemenjivanja ljudi, prostora i svih razvojnih
resursa, osiguravajući pritom najveću moguću razliku između pozitivnih eksternih
učinaka (eksterne ekonomije) i negativnih eksternih učinaka (eksterne diseko-
nomije).

1
“Mnogo je definicija kojima se nastoji odrediti pojam održivog razvoja. Prema
jednom, dosta uobičajenom tumačenju tog pojma, pod održivim se razvojem
razumijeva rast koji ne umanjuje ukupnu kakvoću i upotrebljivost prirodnih izvora.
Po drugom se shvaćanju održivi razvoj opisuje kao razvoj koji ne prelazi granice
obnovljivosti svoje prirodne osnove… I, najzad, taj se pojam objašnjava kao proces
u kojemu svatko može rasti ako to ne čini na štetu drugoga”. Padjen, J.: Održivi
razvoj i razvoj prometa, Suvremeni promet, Vol. 20, br. 1-2, Zagreb, 2000., str. 11.
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
982 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

Transport i održivi razvitak u tranzicijskim zemljama

Obraćajući se u svibnju godine 2000., ministrima 47 zemalja članica ECMT-

a na njihovom zasjedanju u Pragu, predsjednik Češke Vaclav Havel pozvao ih je,
između ostalog, da posvete mnogo veću pozornost održivom razvitku transporta,
da bi se u vrijeme sveopće globalizacije, povećala zaštita krajobraza, okoliša i
gradova od štetnih utjecaja transporta. Takav poziv u dobroj mjeri odslikava potrebe
tranzicijskih zemalja, ali i potrebu kreiranja primjerene i pravedne politike održivog
razvitka, koja će biti na opću korist, kako postojećih država i njihovih stanovnika,
tako i budućih naraštaja i same prirode, odnosno cjelokupnoga biljnoga i živo-
tinjskoga svijeta.
Koncepcija održivog razvitka koja se teorijski i praktično razmatra već
dvadesetak godina, još uvijek nije dostatno teorijski ni zakonodavno osmišljena ni
u razvijenim gospodarstvima, a tranzicijske zemlje, zbog političkih i gospodarskih
promjena kojima su bile izložene potkraj ovoga stoljeća, toj problematici nisu ni
posvetile dostatno pozornosti, usmjerivši svoje napore na oživljavanje gospodarskih
aktivnosti i zaustavljanje pada bruto domaćeg proizvoda, na smanjivanje stope
nezaposlenosti, uspostavu monetarne stabilnosti, izgradnju fiskalnog sustava, us-
postavu i jačanje novčarskog tržišta, deregulaciju gospodarskih aktivnosti, privati-
zaciju (…). No, neovisno o opravdanosti prioriteta tranzicijskih zemalja, konkretno
njihovih demokratski izabranih vlada, globalni ciljevi društvenog razvitka u
zapadnoeuropskim zemljama, relevantni za sveukupan gospodarski razvitak i
razvitak transporta na načelima održivog razvitka, moraju postati sastavni dio
njihove gospodarske i društvene politike razvitka, jer je poduzimanje pravodobnih
preventivnih mjera za zaštitu okoliša i prirodnih resursa mnogo efikasnije i
efektivnije od mogućeg naknadnog saniranja ekoloških šteta.
Kako Europska konferencija ministara transporta (ECMT) predviđa da će u
narednom razdoblju u tranzicijskim zemljama doći do većega porasta cestovnoga
prijevoza, a zato što na cestovni prijevoz otpada oko 92% negativnih efekata
transporta u zapadnoeropskim zemljama, problematika održivoga transporta za
tranzicijske zemlje dobiva dodatno na značenju. Udio ulaganja u prometnu
infrastrukturu u domaćem proizvodu 11 europskih tranzicijskih zemalja povećava
se i iznosi više od 1%, no oko 50% investicija otpada na održavanje infrastrukture.
Sukladno s time, tranzicijske države za koje je zamjetno da imaju relativno razvijeniji
cestovni i zračni u odnosu na željeznički transport, u narednom razdoblju značajniji
dio svojih investicija u prometnu infrastrukturu moraju uložiti u razvitak i
modernizaciju željezničkoga transporta. Na takav će se način sigurno povećati i
efekti ulaganja u prometnu infrastrukturu, zato što glavnina tranzicijskih zemalja
ima neefikasne željezničke uprave čije gubitke dodatno moraju subvencionirati iz
državnoga proračuna.
Dalje, tranzicijske zemlje politiku održivog razvitka i održivog razvitka trans-
porta moraju promotriti u kaleidoskopu svih prednosti i mogućih negativnih gos-
podarskih implikacija za njihov budući gospodarski razvitak. To podrazumijeva
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 983

donošenje adekvatnih strategija razvitka na nacionalnom planu, ali i rad na dijalogu

i partnerstvu između samih tranzicijskih zemalja sukladno s već osmišljenim i pos-
tavljenim ekološkim standardima i tehnološkim postupcima Europske unije.

Liberalizacija i održivi razvitak transporta

Liberalizacija transporta može se tumačiti kao neka vrsta gospodarske doktrine

laissez faire u poslovanju na transportnome tržištu. Liberalizacija transporta
implicirajući slobodan pristup infrastrukturi različitih prijevoznika (uvođenja
kabotaže) pitanje izgradnje, održavanja i razvitka infrastrukture, premješta se s
nacionalne na međunarodnu razinu odlučivanja, pri čemu upućuje tranzicijske
države da infrastrukturna pitanja rješavaju prije svega sa svojim susjedima i
međunarodnim financijskim institucijama. To zahtijeva od tranzicijskih država da
sukladno s politikom održivoga razvitka prometa inventariziraju i valoriziraju
postojeću transportnu infrastrukturu i suprastrukturu i da odrede i usuglase kriterije
o njihovoj daljoj izgradnji, modernizacije, održavanju i iskorištavanju, vodeći pritom
računa da što brže i efikasnije ostvare potrebna prilagođivanja razvijenosti i
uključivanja pojedinih vrsta transporta u razvijeni transportni sustav Europske unije.
Na takav način osnovni problem ne postaje kako prikupiti i gdje uložiti prikupljeni
kapital nego kako prikupljena sredstva što efikasnije i efektivnije iskoristiti, kako
upravljati transportnim sustavom, kako ukloniti uska grla, ali i višak transportnih
kapaciteta i kako postojeći i budući transportni sustav komercijalno što učinkovitije
iskoristiti sukladno sa zahtjevima korisnika transportnih usluga uz primjereno
uvažavanje načela politike održivog razvitka.
Liberalizacijom transporta pojavit će se na transportnom tržištu više subjekata
s više različitih tipova vozila što će samo po sebi izazvati dodatne probleme tran-
zicijskim državama, odnosno lokalnim i nacionalnim transportnim tvrtkama, koje
moraju modernizirati svoj vozni park sukladno s tehničkim i ekološkim zahtjevima,
bez čega će biti nezamislivo poslovati bilo na domaćem, bilo na europskom tran-
sportnom tržištu. Sve veći zahtjevi za kvalitetnijim uslugama prijevoza u brzini i
sigurnosti, dovode do dalje modernizacije transporta i do uvođenja nove transportne
tehnike i tehnologije, a to će sigurno imati za rezultat istiskivanje velikog broja
transportnih tvrtki tranzicijskih zemalja s transportnoga tržišta, a koje svoje poslo-
vanje neće moći u kratkom roku uskladiti s politikom održivog razvitka transporta.

Moguće negativne implikacije ekonomskih aspekata upravljanja održivim

razvitkom na tranzicijske zemlje

Tehnološki razvitak i s njime povezan razvitak transporta, kao produkti čo-

vjekove težnje da ovlada prirodom, ali i drugim ljudima, počevši još od ludističkog
pokreta do današnjih dana, stavlja pred čovječanstvo brojne i “nerazriješive” dvojbe.
Nudeći obilje, uz istodobno jaka distorzivna djelovanja i prijetnje svim trima živim
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
984 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

svjetovima, tehnološki napredak i s njim povezani napredak transporta, sasvim se

opravdano pokušavaju staviti u primjerene granice rasta, koje će postati jamcem
zaustavljanja daljih destruktivnih ekoloških učinaka i disekonomije, koji nastaju
proizvodnim i inim ljudskim aktivnostima i djelatnostima. No, kako je neprijeporna
činjenica da su zemlje s razvijenim gospodarstvima glavni potrošači energije i
neobnovljivih prirodnih resursa i glavni proizvođači, ponuđači, ali i korisnici
tehničkih i tehnoloških sredstava koja djeluju distorzivno u makrosustavu, tran-
zicijske zemlje bezuvjetno moraju razmotriti i moguće negativne implikacije eko-
nomskog upravljanja održivim razvitkom, a koje se mogu odraziti na njihova vla-
stita gospodarstva.
Sukladno s time, u nastavku se kao glavne moguće negativne implikacije
ekonomskih aspekata upravljanja održivim razvitkom i održivim razvitkom
transporta po gospodarstva tranzicijskih zemalja izdvajaju:
(1) Politika održivoga razvitka, osim brojnih prednosti zahtijevajući osnovne
promjene u tehnologiji, gospodarstvu i u cijelome društvu, može dokinuti i
posljednje pretpostavke postojanja komparativnih prednosti umanjujući time
mogućnosti zemalja u tranziciji i zemalja u razvoju za bržim gospodarskim
rastom i oporavkom.
(2) Politika održivoga razvitka transporta potencirajući da nepovoljne učinke
transporta mora snositi onaj tko ih je prouzročio može tranzicijske zemlje i
njihove građane dovesti u nepovoljniji položaj i zato što te zemlje i inače
imaju negativnu trgovinsku bilancu, što znači da će se glavnina transportnih
troškova i dalje prevaljivati na njih.
(3) Politika održivog razvitka transporta, zahtijevajući dalje pooštravanje
standarda i tehničkih propisa, mogla bi na privatiziranom i liberaliziranom
transportnom tržištu zbog neadekvatne prometne infrastrukture i suprastrukture
tranzicijskih zemalja i značajne uloge koju cijena prijevoza ima u strukturi
izvoznoga proizvoda značajnije umanjiti konkurentske sposobnosti njihovih
transportnih tvrtki.
(4) Briga za održivim razvitkom i održivim razvitkom transporta oprijedjelit će
veličinu i strukturu ulaganja u transport, čime se selektivnim financiranjem
pojedinih vrsta transporta, bez uzimanja u obzir realnih potreba izgradnje
transportne mreže tranzicijskih država, zapriječiti ili otežati njihov pristup
međunarodnim financijskim institucijama.
(5) Metoda upravljanja održivim razvitkom na osnovi ekološkog ocjenjivanja
životnog ciklusa ekonomskih dobara izravno se upliće u tržišni mehanizam
formiranja cijena, otvarajući ponovno vrata regulaciji pravdajući to nesavrše-
nošću tržišnih odnosa, a zapravo indirektno utječući na mijenjanje izbora
pojedinaca i poslovnih pothvata, potičući ih da nabavljaju sirovine iz
inozemstva u zamjenu za kontrolirani transfer tzv. čistih tehnologija u
tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju. Na takav bi način mogao proizaći
dvostruki pozitivan efekt za razvijena gospodarstva: regulacijskim mjerama
spriječit će dalje iskorištavanje domaćih prirodnih resursa uz istodobno jak
izvozni stimulans domaćem sekundarnom sektoru.
R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000) 985

Zaključak

Transport kao tradicionalna ljudska djelatnost od svojih prapočetaka pa sve

do današnjih dana, ne samo da ne gubi na značenju, već i dalje ostaje osnovnim
preduvjetom efikasnog obavljanja svih gospodarskih aktivnosti i aktivnim pro-
motorom gospodarskoga i društvenoga razvitka, a time i kreiranja bogatstva u
svim gospodarskim sektorima. Porast kvalitete življenja praćen promjenama zna-
čenja pojedinih gospodarskih sektora za dalji gospodarski i ini napredak, stavlja
pred transport kao specijaliziranu djelatnost nove izazove na način da ne uma-
njujući kvantitative zahtjeve, istodobno povećava zahtjeve za visokokvalitetnim
transportnim uslugama zasnovanima na suvremenim transportnim tehnologijama.
Dobro organizirani i strukturirani transportni sustav omogućujući širenje moderne
tehnike i tehnologije u svim gospodarskim sektorima uz ostvarivanje pune mo-
bilnosti intelektualnoga kapitala, javlja se i kao posredan i neposredan pokretač
gospodarskih aktivnosti i time efikasan činitelj proboja začaranog kruga razvitka
u koji su zapale slabije razvijene tranzicijske zemlje. Samo kvalitetno tehnički i
tehnološki na znanju ustrojeni transportni sustav, može biti jamcem primjerenoga
korištenja svih razvojnih resursa tranzicijskih zemalja, probijajući time začarani
krug razvitka i realno čineći ostvarivima njihove težnje prema općem društvenom,
gospodarskom, socijalnom i kulturnom napretku. Izjednačujući uvjete gospoda-
renja između razvijenih i tranzicijskih zemalja transport pridonosi njihovom rav-
nomjernom rastu i razvitku i kao jedan od najvažnijih činitelja za pomak od inte-
griranog u segregirano gospodarstvo, stvara za tranzicijske zemlje osnovne pret-
postavke njihovog efikasnog uključivanja u sve postojeće procese globalizacije na
osnovi vlastitih konkurentskih prednosti.
Premda transport izaziva veliki broj nepovoljnih učinaka na okoliš, upravo je
transport omogućio i njegovu odgovarajuću zaštitu, uspostavljajući osnove za stva-
ranje industrijskih zona, trgovinskih centara, robnotransportnih centara, terminala
(…) i time preseljenja gospodarskih aktivnosti iz užih gradskih područja. Dalje,
transport je jedan od osnovnih čimbenika stavljanja u funkciju neobrađenih poljo-
privrednih površina, efikasnije zaštite šumskih gospodarstava i drugih zaštićenih
područja, deurbanizacije i sl. čime se još više povećava kvaliteta čovjekova življenja
i zaštite okoliša. Sukladno s time, da bi tranzicijske zemlje uspješno završile raz-
doblje homestazije svojih gospodarstava i krenule putem visokih gospodarskih
stopa rasta, bit će potrebno u narednom razdoblju učiniti značajnija ulaganja u raz-
vitak svojih transportnih sustava koji moraju omogućiti multipliciranje gospodarske
suradnje sa drugim razvijenim zemljama, istodobno smanjujući vlastite negativne
efekte na životnu sredinu i stanovništvo. Također, tranzicijske bi zemlje morale iz-
graditi svoj vlastiti stav prama politici održivoga razvitka i održivoga razvitka
transporta, i to tako da pomognu u nalaženju sofisticiranijih metoda, jer je vrlo
upitno može li proklamirani pristup održivom razvitku transporta zasnivajući se na
regulacijskim mjerama i uplitanju u tarifnu politiku transportnih tvrtki, dovesti do
svođenja eksternih troškova na primjerenu razinu i podizanja kvalitete prijevoznih
usluga, a da njezini učinci budu razmjerni s interesima krajnjih korisnika
prijevoznih usluga, koji će u najvećoj mjeri i snositi troškove takve politike.
 R. ZELENIKA, D. PUPOVAC: Transport - Ëimbenik proboja zaËaranog kruga...
986 EKONOMSKI PREGLED, 51 (9-10) 970-986 (2000)

LITERATURA:

1. Ban, I.: “Prema održivom prometu u službi turizma”, Suvremeni promet, Vol. 20, br.
1-2, Zagreb, 2000.
2. Vojnić, D.: “Ekonomska znanost i tranzicija”, Ekonomija, Vol. 5, br. 4, Zagreb,
1999.
3. ECMT Statistics of Pasenger and Freight Transport http: //www.oecd.org./cem/stat/
transport/index.htm.

TRANSPORT – A FACTOR IN BREAKING THE VICIOUS CIRCLE

OF DEVELOPMENT IN TRANSITIONAL COUNTRIES

Summary

Transport as a specialized economic branch, which together with the traffic

infrastructure and the traffic suprastructure takes, moves and transports goods, live animals
and passengers from one place to another, is very important in the national and international
economy. The elaboration of the interrelation between the transport and the economic sectors:
primary, secondary, tertiary, quarterly and quintary, proves the statement.
In this paper great emphasis is put on the transport as one of the key factors in breaking
the vicious circle in which the countries formerly having centrally planned economies find
themselves at the end of 20th century.
Then, the terms sustainable development and sustainable development of transport in
the transitional countries as well as in the world are elaborated.
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike

TRANSPORT I OKOLIŠ
KOLEGIJ: TRANSPORT I ŠPEDICIJA
MENTORICA: DOC. DR. SC. SUZANA KEGLEVIĆ KOZJAK
IZRADILE: LEA KOROTAJ I MARIA SOVIĆ
Sadržaj
Uvod
Cestovni transport
Željeznički transport
Pomorski i riječni transport
Zračni transport
Zaključak
Literatura
 Uvod
Zahtjevi putnika i tereta
Sadašnji prometni sustavi nisu održivi u odnosu na okoliš
Porast emisija ugljika
Stvaranje ozona koji je nužan za život, ali je nepoželjan pri tlu
Zauzimanje zelene površine
Štetan utjecaj
Slika 1: Grafikon prikaza vrsti transporta
Izvor: statistički podaci Eurostata
Cestovni transport
Razvoj automobilske industrije
Broj automobila će se udvostručiti
Povećati će se korištenje zemljišta
Odbačene gume, stara vozila, ulja i ostali predmeti
Cestovni transport
Uništavanje zelenih površina
Problemi koji uz meteorološke uvjete stvaraju štetne tvari za okoliš
Sve veće potrebe gradskog stanovništva
Ceste građene u područjima velike gustoće naseljenosti
Slika 2: Grafikon površina autocesta
Izvor: Sud, na temelju publikacije europske komisije „Promet u EU-u brojkama – statistička knjižica za 2018.”
Cestovni transport
Izgaranje fosilnih goriva
80% udjela u sveukupnom onečišćenju
Ugljik, vodik i kisik
Stvaranje smoga
Kisele kiše
Slika 3: Grafikon onečišćenja iz transporta
Izvor: Europska agencija za okoliš
Cestovni transport
Povišena koncentracija metala
Olovo, cink, bakar, mangan i željezo
Otpad u prirodi ili na odlagalištu
Tekućine odlaze u zrak ili na tlo
Smanjenje poljoprivrednih kultura
Nekvalitetna hrana

Slika 4: Štetne tekućine u automobilu

https://bit.ly/3IxVQst
Cestovni transport
Smanjenje upotrebe motornih vozila
Cestovni transport zamijeniti drugim vrstama
Projekt Electric Drive
Norveška, Nizozemska, Francuska i Velika Britanija
Željeznički transport
Jedan od manje štetnih vrsti prometa
Uništava se priroda
Zagađenje zraka, potrošnja energije, buka, vibracije tla
Zagađenje zraka
Jedan od glavnih razloga preuranjene smrti i bolesti
Bolesti srca, moždani udari, bolesti pluća, rak pluća
Smanjenje bioraznolikosti prirode
Efekt staklenika
Potrošnja energije
Jedan od osnovnih pokazatelja onečišćenja okoliša
3 vrste goriva – plin, ugljen i električna energija
Dizelski pogon – ugljični monoksid, ugljični dioksid, sumporni oksid, ugljikov vodik te dim s
krutim česticama
Utjecaj električne energije na okoliš
Povećava se koncentracija ionizirajućih čestica u zraku
Negativan utjecaj na zdravlje čovjeka
Glavobolja, smanjena koncentracija
Buka
Željeznički promet je drugi izvor buke u Europi
Stalna izloženost buci dovodi do oštećenja sluha, smanjenja koncentracije, poremećaji sna
negativan utjecaj na kardiovaskularni i metabolički sustav, kognitivna oštećenja kod djece
Vibracije, onečišćenje tla i vode
Vibracije izražene kod teretnog željezničkog prometa
Uznemiruju zemljišnu površinu – dovodi do urušavanja stijena, klizanja tla
Abrazija kočnica, kotača i pruga, ispuštanje štetnih plinova u okoliš
Glavni izvor oslobođenja metala su procesi trenja
Ekološke prednosti željeznica
2021. godina Europska godina željeznica
Ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza
Ciljevi HŽ infrastrukture:
▪Raditi na preventivnoj zaštiti
▪Smanjiti potrošnju pitke vode
▪Smanjiti potrošnju energije
▪Provoditi izobrazbu zaposlenih
Pomorski transport
Vrlo važan dio međunarodnog lanca opskrbe
Brodovi proizvode 13.5% svih emisija stakleničkih plinova iz prometa u EU, uz 71% cestovnog i
14.4% zračnog
Onečišćivanje kod ukrcaja i iskrcaja tereta, redovnog održavanja
Balastne vode, zagađenje zraka, podvodna buka, zagađenje vode
Balastne vode
Voda koja se ukrcava radi postizanja stabilnosti broda te drugih plovnih objekata
Brodski vodeni balast može sadržavati alge, bakterije, viruse, ličinke školjkaša, rova puževa i
rakova
Glavni negativni utjecaji balastnih voda su ekološki, ekonomski te utjecaj na ljusko zdravlje
Zagađenje zraka i podvodna buka
Glavni plinovi koje brodovi ispuštaju su sumporni oksidi, dušikovi oksidi te lebdeće čestice
Oko 40% stanovništva EU živi unutar 50 km od mora
Podvodna buka – oštećenje sluha, promjene u ponašanju morskih organizama
Zagađenje vode
Aktivnosti brodova, nesreće, izljevi nafte
Trovanje životinja
Neopreznost u održavanju brodske opreme, nesreće i nezgode
Čišćenje nafte
 Slika 5: Grafikon emisija plinova koji potječu od brodova

Izvor: European Maritime Transport Environmental Report 2021 —

European Environment Agency (europa.eu)
Zračni transport
Prijevoz robe i ljudi zračnim plovilima
Vojni i civilni
Sve popularniji što znači da sve više djeluje na okoliš
Zagađenje zraka, onečišćenje bukom, emisije stakleničkih plinova, stvaranje oprema, onečišćenje
zračnih luka
Zagađenje zraka i emisije stakleničkih
plinova
Najveći problem su dušični oksidi jer utječu na dva klimatska efekta
oU gornjoj troposferi povećavaju količinu ozona koja stvara efekt staklenika
oU stratosferi oštećuje prirodni ozonski sloj
Buka
Kod komercijalnih mlaznih zrakoplova prevladava buka pogonske skupine te mlaza ispušnih
plinova, buka kod kretanja zrakoplova
Dva pristupa smanjenju buke u zračnom prometu – tehnički i organizacijsko-tehnološki
Onečišćenje zračnih luka
Uništavanje prirode, onečišćenje zraka i vode
Načini smanjenja ovog zagađenja – zahtijevanje da su motori ugađeni u blizini ulaza i izlaza,
smanjenje broja motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti
 Slika 6: Grafikon preuranjene smrti, ishemijskih srčanih
bolesti i kognitivnih bolesti kod djece Slika 7: Grafikon koji prikazuje podatke o ljudima koji su
izloženi buci i imaju problema sa spavanjem

Izvor: National air pollutant emissions data viewer 1990 – 2019 — European
Environment Agency (europa.eu)
Zaključak
Transport kao cjelinu čine cestovni, željeznički, pomorski, riječni i zračni promet
Nosi važnu ulogu na tržištu zbog prijevoza putnika i tereta
Ima pozitivan utjecaj na gospodarske, političke, financijske i druge djelatnosti društva, ali postoji i
negativan utjecaj koji se odražava onečišćenjem okoliša.
Literatura
Utjecaj prometa na okoliš (bez dat.) Preuzeto 19.3.2022. s https://www.ekologija.com.hr/utjecaj-prometa-na-
okolis/
Utjecaj cestovnog prometa na okoliš (2018.) Preuzeto 19.3. 2022. s
https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A941/datastream/PDF/view
Razvoj prometnog sektora (2018.) Preuzeto 19.3.2022. s https://op.europa.eu/webpub/eca/landscape-review-
transport/hr/#chapter3
Smanjenje zagađenja (27.1.2019.) Preuzeto 19.3.2022. s https://zimo.dnevnik.hr/clanak/smanjenje-zagadjenja-
hibridi-ce-u-centru-grada-paliti-elektricne-motore---547061.html
Ekološki aspekti usporedbe željezničkog i cestovnog prijevoza masovnog tereta. Preuzeto 19.3.2022. s
https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka%2F115931.prometa-
ISEP.doc&wdOrigin=BROWSELINK
Zdravlje i okoliš, preuzeto 19.3.2022. s https://www.eea.europa.eu/hr/articles/zdravlje-i-okolis-ukljucujuci-
oneciscenje
Onečišćenje bukom značajan je problem, preuzeto 19.3.2022. s https://www.eea.europa.eu/hr/articles/oneciscenje-
bukom-znacajan-je-problem
Literatura
Graf, preuzeto 19.3.2022. s https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/dashboards/necd-directive-data-viewer-5
Pomorski promet EU, preuzeto 19.3.2022. s https://www.eea.europa.eu/highlights/pomorski-promet-eu-a-
prvo
Maritime transport graf, preuzeto 19.3.2022. s https://www.eea.europa.eu/publications/maritime-transport
Ekološke prednosti željeznice, preuzeto 19.3.2022. s https://www.hzinfra.hr/naslovna/drustvena-
odgovornost/ekologija/
Balastne vode, preuzeto 19.3.2022. s http://www.pfst.unist.hr/uploads/ZMMO_predavanje_7.pdf
Naftne mrlje u oceanu, preuzeto 20.3.2022. s http://morskisvijet.hr/oceani/naftne-mrlje-u-oceanu/
Utjecaj zračnog prometa na okoliš, preuzeto 20.3.2022. s https://www.ekologija.com.hr/utjecaj-zracnog-
prometa-na-okolis/
Zračni promet i okoliš, preuzeto 20.3.2022. s http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf
Hvala na pažnji ☺
 Burze tereta
Izradio: Gabrijel Kušt
Kolegij: Transport i špedicija
Mentor: doc.dr. sc. Keglević Kozjak Suzana
Sadržaj
• Uvod
• Način rada burze tereta
• Vrste burze tereta
• Primjer burze tereta
• Primjeri usluga
• Zaključak
• Literatura
Uvod
• koriste se za OPTIMIZACIJU troškova prijevoza
tereta
• troškovi se optimiziraju na način da prijevoznici
na burzama traže teret
• osobe koje traže prijevoz pronađu prijevozno sredstvo
kojime će izvršiti prijevoz svoje robe
Kako burze tereta funkcioniraju?
• po principu internet oglasnika
• putem posebnog softvera
Vodeće burze tereta
Neke od vodećih burza tereta na području
Hrvatske i Europe su: • TimoCom
• Teleroute
• CargoCore
TimoCom
• je njemačka IT tvrtka sa sjedištem u Erkrathu
• trenutno lider na tržištu burza tereta
• osnovana je 1997
• Naziv "Timo" je izveden iz inicijala dvojice osnivača Jensa
Thiermanna i Jürgena Moorbrinka
• CILJ: osigurati ponudu i potražnju za prijevoznim uslugama putem
online trgovine
Usluge TimoCom-a
• Sustav Smart Logistics System
• moguće je aplikaciju isprobati potpuno besplatno 4 tjedna
• proizvodi i usluge tvrtke dostupni su u 44 europskih zemalja i na 24
jezika
• neke od usluga su: • pronalazak utovarnog prostora
• digitalno upravljanje transportnim nalozima
• natječaji za poslovne partnere
• upiti za transport
• pronalazak odgovarajućeg skladišta
Pronalaženje i ponuda tereta
• nalogodavac postavlja pošiljku u sustav te čeka ponudu
• kao nalogodavac tokom unosa u sustav svoju pošiljku je potrebno što
detaljnije opisati
• potrebno je unjeti: 1. Veličinu
2. Vrstu
3. Težinu
4. Polazište
5. Odredište
Pronalaženje i ponuda utovarnog prostora
• nalogodavac sam kroz sustav pronalazi prijevoz za svoju pošiljku
• opcija koja znatno štedi vrijeme
• nalogoprimac postavlja slobodne metre koje je njegovo voilo u
mogućnosti primiti
Rute i troškovi
• funkcionira pomoću aplikacije ”Tereti i Utovarni prostor ”
• pomaže utvrditi dionicu vožnje određene relacije te izračunati
nastale troškove vožnje i sporedne troškove vožnje
• prednosti korištenja: • sustav planira rute za posebne vrste kamiona
• prikazuje gradilišta, smetnje i radove u
najbržem roku
Izgled TimoCom burze tereta - Rute i troškovi
Zaključak
• korištenjem burza tereta prijevoznici smanjuju broj praznog prostora
• mogućnost lakog praćenja robe
• povećanje fleksibilnosti nalogodavca
Literatura
• TimoCom, Preuzeto: 25.3.2022. s: https://hr.wikipedia.org/wiki/TimoCom

• Burze prijevoza tereta, preuzeto 25.3.2022.: https://hr.wikipedia.org/wiki/Burze_prijevoza_tereta

• TimoCom, preuzeto: 25.3.2022. s: https://www.timocom.com.hr/

• Pronalaženje i ponuda utovarnog prostora, preuzeto 25.3.2022. s: https://www.timocom.com.hr/smart-

logistics-system/burza-tereta/utovarni-prostor#tileJumpTo

• Pronalaženje i ponuda tereta, Preuzeto 25.3.2022. s: https://www.timocom.com.hr/smart-logistics-

system/burza-tereta/tereti#
Hvala na pozornosti!
 ULOGA TRANSPORTA U
RAZVOJU GOSPODARSTVA
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike
Varaždin

Izradile: Ema Krnjak i Andreja Medved

Profesorica: doc.dr.sc Suzana Keglević Kozjak

Sadržaj:
• UVOD
• Transport općenito
• Ekonomske funkcije transporta
• Ekonomski učinci transporta
• Važnost transporta za gospodarstvo
• Specifična transportna tehnologija
• Gospodarstvo u svijetu
• Utjecaj pandemije na Američko gospodarstvo
• Utjecaj pandemije COVID-19 na transport
• Kriza uzrokovana pandemijom
• ZAKLJUČAK
• Literatura
TRANSPORT
• Transport je specijalizirana djelatnost koja omogućuje da se
prometnom infrastrukturom proizvode transportne usluge, a pod tim
podrazumijevamo usluge prijevoza roba, ljudi i energije s jednog
mjesta na drugo.

• Važna uloga u društvu i gospodarstvu

• Širenje tržišta
• Tehnološki i gospodarski napredak
• Gospodarski rast ovisi o ulaganju vlade u logističke infrastrukture,
ulaganje u ceste, željeznice, zračne luke i pomorske luke

• Razvijeni transportni sustav - lakše, bolje i brže kretanje roba i usluga

između poduzeća i kućanstva

• lakše kretanje radne snage iz kućanstva do poduzeća

• Ulaganje u transportni sustav – rast svjetskog gospodarstva
- veća razmjena roba i usluga između nacionalnih i regionalnih zemalja

• Pretjerano ulaganje u neku vrstu transporta → smanjena kvalitete

ostalih vrsta transporta
FUNKCIJE TRANSPORTA
• Ekonomske, društvene, političke

• EKONOMSKE FUNKCIJE:
1. Opsežno tržište – napredak tehnologije → trgovina van granica
neke države = veliko svjetsko tržište
2. Mobilnost rada i kapitala – razvijena mreža prijevoznih usluga →
omogućeno kretanje ljudi s jednog mjesta na drugo
3. Specijalizacija i podjela rada – kretanje roba i ljudi → suradnje s
različitim zemljama i proširenje poslovanja
4. Ekonomije velike proizvodnje – učinkoviti transportni sustavi →
razvitak velikih industrija i velike proizvodnje
→lakša nabava potrebnih sirovina
→ zaposlenici iz drugih država
5. Stabilnost cijena – mjesta sa viškovima i niskim cijenama → mjesta sa
manjkovima i visokim cijenama – cijene ujednačene u cijeloj zemlji
6. Prednost za potrošače – kupnja proizvoda iz drugih zemalja
- smanjenje cijena proizvoda potrošaća
- povećanje kupovne moći
- online kupovina
7. Mogućnosti zapošljavanja i povećanja nacionalnog dohotka –
zapošljavanje ljudi diljem svijeta
8. Obeshrabrenje monopola – razvoj prometnih sredstava povećava
ukupan prihod → brža distribucija proizvoda s jednog mjesta na drugo
- Lokalni proizvođači ne mogu određivati cijene
9. Razvoj poljoprivrede – razvoj prometnih sredstava → razvoj
poljoprivrede
- Kvalitetniji i učinkovitiji rad, kvalitetniji proizvodi
10. Industrijski razvoj – prijevozna sredstva imaju ključnu ulogu u
razvoju industrije
11. Povećanje nacionalnog bogatstva - prometni sustav povećava
nacionalni dohodak zemlje, olakšavajući trgovanje, poljoprivredu,
industriju.
• DRUŠTVENE FUNKCIJE:

1. Otkriće novih zemalja – promet → pomogao razvoju gradova i rastu

urbanih područja
- Zemljišta u blizini cesta, autobusnih i željezničkih stanica – povećana
vrijednost
- Kupuju se i zemljišta u pustoši
2. Difuzija stanovništva – područje proizvodnje → smanjena
koncentracija stanovništva
- Ovisno o razvijenom prijevoznom sustavu ljudi putuju
3. Visok životni standard – ovisi o razvoju prometa
- Liječenje izvan granica vlastite države
4. Međusobno razumijevanje – razvoj prometnih sredstava →
omogućuje ljudima iz različitih regija kontakt – razmjena ideja, kulture,
običaja, navika → suradnja
5. Sposobnost suočavanja s prirodnim katastrofama – omogućuje brz
transport u važnim trenucima → primjer: potres u Petrinji (brzo
dovezena sva potrebna pomoć)
6. Proširuje poglede ljudi – promet omogućuje putovanje u različite
zemlje → stjecanje novih znanja, prihvaćanje drugih kultura i slično
7. Uništava neznanje – promicanje kulture i različitosti između ljudi
- Ukidanje predrasuda i povećanje znanja
POLITIČKE FUNKCIJE:

1. Nacionalno jedinstvo, integracija i mir – promet potiče

gospodarsku i političku međuovisnost → promiče specijalizaciju i
podjelu rada – jačanje jedinstva i nacionalne integracije
2. Nacionalna obrana – promet → neophodan za jačanje nacionalne
obrane zemlje (posebno u trenucima kada dođe do rata) – prijevoz
naoružanja, vozila na mjesto gdje se vodi rat
3. Političko buđenje – prijevozna sredstva pomažu u političkom
buđenju u ljudima, osvještavanju i razvoju civilizacije
4. Izvor prihoda – povećava se nacionalno bogatstvo i prihod zemlje
EKONOMSKI UČINCI TRANSPORTA
• Izravni učinci – cilj je ulaganje u transportna sredstva → kvalitetniji,
učinkovitiji i brži prijevoz
- Osigurava se zapošljavanje
- proširenje tržišta
- povećanje dohotka
- smanjenje troškova
• Gospodarstvo je u rastu
• Neizravni učinci – prometne djelatnosti → odgovorne za neizravan
utjecaj na dodanu vrijednost,
• zapošljavanje
• povezanost prometa s drugim gospodarskim sektorima

• Inducirani učinci – učinak ekonomskog multiplikatora

- cijena roba, dobara ili usluga pada, a raznolikost između njih raste
VAŽNOST TRANSPORTA ZA
GOSPODARSTVO
• MAKROEKONOMSKA RAZINA

- Važnost transporta za cjelokupno gospodarstvo

- Uključuje → prijevoz, zaposlenost i dohodak
- Razvijene zemlje – transport → između 6% i 12% BDP-a
- Troškovi ukupnog poslovanja → između 6% i 25% BDP-a
- Vrijednost transportnih sredstava → polovica BDP-a naprednog
gospodarstva
• MIKROEKONOMSKA RAZINA

- Važnost transporta za pojedine dijelove gospodarstva

- Uključuje → troškove proizvođača, potrošača i distribucije
- Izdaci kućanstva na prijevoz u prosjeku iznose 10% i 15%
- Troškovi proizvodnje → oko 4% (ovisi o podsektorima)
SPECIFIČNA TRANSPORTNA TEHNOLOGIJA
• Stvorila je nove prilike za razvoj gospodarstva
• U tu tehnologiju spadaju:
1. MORSKE LUKE – povećale su svoju važnost u međunarodnoj trgovini
- jednostavna gospodarstva → povezana s rasutim teretom
- složena gospodarstva → kontejnerski tokovi

2. RIJEKE I KANALI – tehnologija brave rudimentarna

- uglavnom prijevoz teške robe
3. ŽELJEZNICE – 19. st → razvoj i implementacija željezničkih sustava
- Pridonijele značajnim društvenim i gospodarskim mogućnostima kroz vađenje
resursa, rastuću mobilnost tereta, putnika i naseljavanje regija

4. CESTE – 20. st. – brzi razvoj sveobuhvatnog prometnog sustava

- autoceste, proizvodnja automobila
- Srednji društveni sloj – dostupniji individualni prijevoz

5. DIŠNI PUTOVI I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE – druga polovica 20. st. →

razvoj globalnih zračnih i telekomunikacijskih mreža
- Pomorski promet – fizički oslonac globalizacije
- Zračni promet i IT – podržavaju ubrzanu mobilnost putnika, specijaliziranih
tereta i povezanih tokova informacija.
 GOSPODARSTVO U SVIJETU

• Pandemija COVID-19 – velik utjecaj na razvoj gospodarstvo

• Došlo je do smanjenja cijena energije, turizma, obujma trgovine,
zatvaranje trgovina i kafića, itd. → utjecalo na BDP zemlje
• Oporavak u trećem tromjesečju 2020. godine → većina je doživjela
negativan pad BDP-a
 10 najboljih zemalja prema nominalnom BDP-u

Tablica: Countries by GDP: The Top 25 Economies in

the World (investopedia.com) (preuzeto 22.3.2022.)
• Gospodarstvo Sjedinjenih Država – najveći nominalni BDP
→uslužni sektor (financije, nekretnine, zdravstvene usluge, osiguranja)

• Američko gospodarstvo → mnogobrojne tehnologije u industrijama

- Rastuće prijetnje – ekonomska nejednakost, troškovi zdravstvene zaštite i
socijalne sigurnosti, te pogoršanje infrastrukture

• Kina → druga po redu veličine BDP-a

- Rast gospodarstva i životnog standarda
- Ukinuta kolektivizirana poljoprivreda i industrija, veća fleksibilnost cijena,
povećana autonomiju poduzeća
- Domaća i vanjska trgovina su u rastu
- Industrijska politika → potiče domaću proizvodnju
• KINA – najbolji svjetski izvoznik

• Južna Koreja – zadnje mjesto po veličini svjetskog gospodarstva

- Napredna industrijska ekonomija
- Izgradila mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini → ulazi 58 zemalja
- Više od ¾ svjetskog BDP-a
 Prikaz porasta BDP-a Sjedinjenih Država

Grafički prikaz: https://tradingeconomics.com/united-states/gdp-from-

transport (preuzeto 22.3.2022.)
UTJECAJ PANDEMIJE NA AMERIČKO
GOSPODARSTVO
• Pandemija COVID-19 – brojne posljedice po pitanju gospodarstva

• Gospodarske razlike između zemalja

• Američko gospodarstvo – pozitivni rezultati

• Smanjenje stope nezaposlenosti

 UTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA
TRANSPORT
Prijevoz putnika u četvrtom tromjesečju 2021. godine

Slika 3: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)

 Prijevoz robe u četvrtom tromjesečju 2021. godine

Slika 4: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)

 Promet putnika u morskim lukama 2021. -2022.

Slika 5: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)

Promet putnika u zračnim lukama u siječnju 2021.

Slika 6: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)

KRIZA UZROKOVANA PANDEMIJOM

• Kriza mobilnosti
• Mjere i odredbe – smanjenje kretanja
→Sve zbog smanjenja širenja virusa
• Katastrofalni utjecaj na globalni prometni sektor
ZAKLJUČAK

• transport ima vodeću ulogu u društvu i razvoju svjetskog i hrvatskog

gospodarstva

• Transport ima funkcije u ekonomskim, društvenim i političkim

područjima, donosi mnogobrojne pozitivne rezultate i omogućuje
povezanost zemalja i njihovog tržišta u jedno veliko svjetsko tržište.
 LITERATURA
- Slika 1: Countries by GDP: The Top 25 Economies in the World (investopedia.com) (preuzeto 22.3.2022.)
- Slika 2: s https://tradingeconomics.com/united-states/gdp-from-transport (preuzeto 22.03.2022.)
- Slika 3: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)
- Slika 4: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)
- Slika 5: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)
- Slika 6: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 22.3.2022.)

• 1.Znanstveni rad: Transport- čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja; autori: Drago Pupovac i Zlatko Zelenika.
Preuzeto ( 19.03.2022.) s
• https://hrcak.srce.hr/file/45488 (bez dat.)
• 2.Funkcije transporta: preuzeto ( 19.03.2022.) s
• https://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/what-are-the-important-functions-of-transport/42137 (bez dat.)
• 3.Ekonomski učinci transporta: preuzeto (19.03.2022.) s
• https://transportgeography.org/contents/chapter3/transportation-and-economic-development/ (bez dat.)
• 4.Važnost transporta za gospodarstvo: preuzeto (22.03.2022.) s
• https://transportgeography.org/contents/chapter3/transportation-and-economic-development/ (bez dat.)
• 5.Gospodarstvo u svijetu: The top 25 Economies in the World; autor Caleb Silver; 03.02.2022, preuzeto (20.03.2022.) s
https://www.investopedia.com/insights/worlds-top-economies/
• 6.Američko gospodarstvo: United States Economic Forecast; autor Daniel Bachman; bez datuma. Preuzeto (20.03.2022.) s
• https://www2.deloitte.com/us/en/insights/economy/us-economic-forecast/united-states-outlook-analysis.html
• 7.Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU (dzs.hr) (preuzeto 19.3.2022.)
 INTELIGENTNI
TRANSPORTNI SUSTAVI
Izradile: Karla Ožvald i Erika Mežnarić
Kolegij: Transport i špedicija

Mentorica: Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak

SADRŽAJ
Inteligentni transportni sustavi ITS

1. Općenito 6. Željeznički promet

2. Povijest 7. DATEX II

3. Cestovni promet 8. Zaključak

4. Zračni promet Literatura
5. Pomorski promet Popis slika
 Općenito
❏ Holistička, upravljačka, informacijska,
komunikacijska nadogradnja

❏ Upravljačka i informatičko-komunikacijska
nadgradnja klasičnog prometnog i
transportnog sustava

❏ Napredni koncept rješavanja prometnih problema,

znanstvenu disciplinu, skup tehnologija i novi tehnološki Slika 1. Inteligentni transportni sustavi
pokret Preuzeto 26.03.2022. s
https://zastita.info/hr/novosti/zasto-ce-inteligentni-transportni-sustavi-
igrati-kljucnu-ulogu-u-postpandemijskoj,31730.html
❏ 11 domena → 32 povezane usluge

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s http://www.infotrend.hr/clanak/2008/6/razvoj-inteligentnih-transportnih-sustava-%E2%80%93-its,14,323.html i

28.03.2022. s https://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.TOP/155-2013.pdf
 Povijest

❏ Svjetski ITS kongres

❏ Cestovna transportna telematika ili
inteligenti sustavi prometnica

❏ ITS u Republici Hrvatskoj - 12. Listopada

2005.

Izvor: Preuzeto 27.03.2022. s

http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/I/Inteligentni_transportni_sustavi_I/Materijali/Predavanje_1.pdf?fbclid=IwAR3JEiAt5cP3b9ZbGtbCdxzm409SM_40WvAT
yC6KAZXZJ14JHfchUt1_b98 i file:///C:/Users/Win/Downloads/933860.Diplomski_rad-Pastuovic_Fran-potencijali_primjene_inteligent.pdf
 Cestovni promet

❏ VANET
❏ Navigacija
❏ Elektronička razina
stabilnosti
Slika 3: eCall
❏ eCall
Preuzeto 26.03.2022. s
https://safe112.eu/about-ecall/
Slika 2: Primjer VANET-a
Preuzeto 26.03.2022. s
https://www.researchgate.net/figure/VANET-communication-
architecture_fig3_330772224

Izvor: Preuzeto 28.03.2022. s https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-

systems/road_en?fbclid=IwAR1ks3PgW0eOzUu6ZPpFJ4-fWiYX8-TOP2OkYI826V4ziWCVYyYPiDN0vqE i
file:///C:/Users/Win/Downloads/zavrsni_rad.pdf
Slika 4: Navigacija u automobilu
Preuzeto 28.03.2022. s https://procomp.ba/blog/vodic-za-
kupovinu-navigacija-za-auto/

Slika 5: Elektronička razina stabilnosti

Preuzeto 28.03.2022. s https://www.polovniautomobili.com/auto-
vesti/saveti/6342/kako-radi-esp
 Zračni promet

❏ Europski projekt
❏ Osiguranje sigurnosti i fluidnosti
zračnog prometa

Slika 6: Logo Zajedničkog poduzeća SESAR

Preuzeto 26.03.2022. s https://european-
union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/institutions-
and-bodies-profiles/sesar_en

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems/air_en

 Pomorski promet
❏ Cilj minimizacija rizika za sigurnost i okoliš
maksimizacija učinkovitosti pomorskog
prometa

❏ U pomorskoj navigaciji postoje tehnička i

organizacijska rješenja koja se mogu uključiti u
ITS kao transmodalni sustav

Slika 7: Kontrola pomorskog prometa

Preuzeto 26.03.2022. s https://www.marinetraffic.com/ru/p/expand-
coverage

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems/maritime-and-inland-navigation_en

 Željeznički promet
❏ Telematske aplikacije 1. TAP

2. TAF

❏ TAP aplikacija za putničke usluge

❏ TAF aplikacija za usluge prijevoza tereta

Slika 8: Dijagnostičke i nadzorne tehnologije za infrastrukturu

željeznica
❏ Primjer: STraffic cilj automatski rad Preuzeto 26.03.2022. s https://www.voestalpine.com/railway-
vlakova - preciznost, sigurnost, systems-lietuva/en/products/traffic-diagnostic-and-monitoring-
technologies/
optimizacija učinkovitosti vlakova

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems/rail_en i https://www.startus-

insights.com/innovators-guide/discover-5-top-railway-signaling-solutions/
 DATEX II
❏ Pokrenut početkom 90.-ih godina

❏ Razvijen za razmjenu informacija između

centra za upravljanje prometom, prometnih
informacijskih centara i pružatelja usluge

❏ Pomoć u praćenju transeuropske prometne

mreže TEN-T

❏ CEN odgovoran za standardizaciju DATEX II

Slika 9: Primjer DATEX II u prometu

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s https://www.datex2.eu/datex2/about Preuzeto 26.03.2022. s https://docs.datex2.eu/vms/
 Zaključak
“ Cilj inteligentnog transportnog sistema je integracija sistema radi poboljšanja kretanja ljudi, robe i
informacija. Povećala se radna učinkovitost i kapacitet transportnog sistema, mobilnost, te se smanjila
stopa nesreća i šteta uzrokovanih transportom “ (Đemal Burina, 2016.god., str. 58, Institut za privredni
inženjering)

Slika 10: ITS na svim

područjima
Preuzeto 26.03.2022. s
https://www.srednja.hr/faks/ne
obicni-fakultetski-smjerovi-
inteligentni-transportni-
sustavi-nejasni-i-hrvatskoj-
burzi-rada-2/

Izvor: Preuzeto 26.03.2022. s https://journals.indexcopernicus.com/api/file/viewByFileId/295127.pdf

LITERATURA
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems/maritime-and-inland-navigation_en
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://www.marinetraffic.com/ru/p/expand-coverage
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems/rail_en
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://www.startus-insights.com/innovators-guide/discover-5-top-railway-signaling-solutions/
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://www.voestalpine.com/railway-systems-lietuva/en/products/traffic-diagnostic-and-monitoring-
technologies/
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://www.datex2.eu/datex2/about
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://docs.datex2.eu/vms/
❏ Preuzeto 26.03.2022. https://journals.indexcopernicus.com/api/file/viewByFileId/295127.pdf
❏ Preuzeto 27.03.2022. http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/I/Inteligentni_transportni_sustavi_I/Materijali/Predavanje_1.pdf?fbclid=IwAR3JEiAt5cP3b9ZbGtbCdxzm40
9SM_40WvATyC6KAZXZJ14JHfchUt1_b98
❏ Preuzeto 28.03.2022 https://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.TOP/155-2013.pdf
❏ Preuzeto 28.03.2022 file:///C:/Users/Win/Downloads/933860.Diplomski_rad-Pastuovic_Fran-potencijali_primjene_inteligent.pdf

❏ Preuzeto 28.03.2022 file:///C:/Users/Win/Downloads/zavrsni_rad.pdf

POPIS SLIKA
❏ Slika 1:Preuzeto 26.03.2022. s https://zastita.info/hr/novosti/zasto-ce-inteligentni-transportni-sustavi-igrati-kljucnu-ulogu-u-postpandemijskoj,31730.html
❏ Slika 2:Preuzeto 26.03.2022. s https://www.researchgate.net/figure/VANET-communication-architecture_fig3_330772224
❏ Slika 3:Preuzeto 26.03.2022. s https://safe112.eu/about-ecall/
❏ Slika 4: Preuzeto 28.03.2022. s https://procomp.ba/blog/vodic-za-kupovinu-navigacija-za-auto/
❏ Slika 5: Preuzeto 28.03.2022. s t tps://www.polovniautomobili.com/auto-vesti/saveti/6342/kako-radi-esp
❏ Slika 6: Preuzeto 26.03.2022. s https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/institutions-and-bodies-profiles/sesar_en
❏ Slika 7: Preuzeto 26.03.2022. s https://www.marinetraffic.com/ru/p/expand-coverage
❏ Slika 8: Preuzeto 26.03.2022. s https://www.voestalpine.com/railway-systems-lietuva/en/products/traffic-diagnostic-and-monitoring-technologies/
❏ Slika 9: Preuzeto 26.03.2022. s https://docs.datex2.eu/vms/
❏ Slika 10: Preuzeto 26.03.2022. s https://www.srednja.hr/faks/neobicni-fakultetski-smjerovi-inteligentni-transportni-sustavi-nejasni-i-hrvatskoj-burzi-rada-2/
HVALA NA POZORNOSTI!
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŽDIN

Značenje intermodalnog prijevoza u

gospodarstvu
Mentor: Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak Izradila: Nina Mošmondor

Varaždin, ožujak 2022.

SADRŽAJ
1. PROMETNI SUSTAV
2. TRANSPORT
3. INTERMODALNI TRANSPORT
4. ZNAČENJE ZA GOSPODARSTVO
5. REPUBLIKA HRVATSKA
6. LITERATURA
PROMETNI SUSTAV
● specijalizirana gospodarska djelatnost koja pruža
proizvodnju prometne usluge

● kl j učna akti vnost : premještanje dobara, ljudi,

vjesti, energije i sl.
● niz operacija koje obavljaju neku funkciju u određenom
vremenu
● utovar, istovar, prekrcaj, sortiranje, premještanje,
punjenje…
TRANSPORT

● prenositi, prevesti
prijevozništvo
● glavni zadatak: premještanje
osoba, životinja, stvari i dr.
pomoću prijevoznih sredstva
● kopneni, zračni i vodeni
transport
INTERMODALNI TRANSPORT
RAZVOJ
● bačve, posude, sanduci…
● Velika Britanija 18.st. - ugljen u kontejnerima
INTERMODALNI TRANSPORT
= prijevoz “od vrata do vrata”
● kombinacija različitih grana prometnog transporta

„kretanje dobara u jednoj i jedinstvenoj prijevoznoj jedinici

ili cestovnom vozilu koji uspješno koristi dva ili više načina
prijevoza, bez micanja dobara kod promjena načina prijevoza“
INTERMODALNI PODSUSTAVI
FIZIČKI

● transportna oprema
○ prijevozne jedinice (kamioni, brodovi, vlakovi)
○ teretne jedinice (palete, kontejneri)
● Infrastruktura
○ čvorovi (luke, aerodromi)
○ linije (cestovni, željeznički, zračni, plovni)

USLUŽNI

● administracija, skladištenje, organizacija, distribucija

ZNAČAJKE INTERMODALNOG TRANSPORTA
● CILJ: razvoj te poboljšanje načina prijevoza putem
kombiniranog oblika prijevoza
● kontejnerizacija, paletizacija
● amortizacija, mehanizacija

+ iskorištavanje mogućnosti masovnog prijevoza, uštedu energije,

smanjenje eksternih troškova, zaštita okoliša, brže, bolja
organizacija i nadzor, sigurniji, optimalizacija kapaciteta,
fleksibilnije
 ZNAČENJE U GOSPODARSTVU

SLIKA 2:Prikaz procesa intermodalnog transportnog lanca

SLIKA 1: proces intermodalnog procesa

● gospodarski i društveni rast

● novi proizvodi na tržištu
● rast vanjske trgovine i širenje na svjetska tržišta
● efikasna intermodalna mreža
 HRVATSKA I INTERMODALNI TRANSPORT
● povoljan geostrateški položaj
● reforma prometnog sustava - “Bijela knjiga”
● subvencije i poticaji Europske unije
● “Južni Rotterdam” - Luka Rijeka

SLIKA 4: kontejnirzacija
SLIKA 3: Luka Rijeka
LITERATURA
Bendekovic, J., Naletina, D., Rogoza, Z. The role and importance of intermodal transport in croatia for eu
countries, Faculty of Economics and Business, Zagreb, 2014.

Brnjac, N.: Intermodalni transportni sustavi, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2012.

Ferenčak, J. (2016). Uloga i značaj multimodalnog transporta u prijevozu robe (Diplomski rad), Sveučilište u
Zagrebu, Ekonomski fakultet

Jolić, N.: Mreža intermodalnih terminala u RH, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2011.
Jovanović, T.: Intermodalizam: osnova koncepcije razvoja transportnog sustava, Suvremeni promet, 2002.

Marjanović, D. (2016). Analiza interakcije dionika intermodalnog transportnog sustava (primjer Republika
Hrvatska) , preuzeto 23.3.2022. s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:063012

Milković, A. (2013). Poslovni-savjetnik; Intermodalni prijevoz i ulazak Hrvatske u EU - promjene koje dolaze,
pregledano 28.3.2022

Perkušić Z., Schiozzi D., Žgaljić D. (2014). Značenje multimodalnog, intermodalnog i kombiniranog
prijevoza u razvoju pomorskih prometnica; Pomorski zbornik 49-50 (2015), 265-279
Vučurević, S. (2013). Intermodalni transport u Europskoj uniji, preuzeto 22.3.2022. s
https://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.LMPP/181-2013.pdf

Petković, M. (2019). Vrste i tehnologije u intermodalnom prijevozu, preuzeto 22.3.2022. s

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:164:869768

Zeljko, M. (2016). Osnovna obilježja intermodalnih robnih tokova u RH, preuzeto 23.3.2022. s
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:277389

Slunjski, A. (2020). Komparativna analiza intermodalnih prijevoznih tehnologija, preuzeto 23.3.2022. s

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:492973

eur-lex (bez dat.) Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za
određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica, preuzeto 21.3.2022. s https://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A31992L0106

Enciklopedija (bez dat.) transport, preuzeto 20.3.2022. s

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62056

Containerships (13.11.2020.) Intermodal vs. Multimodal: What is the Difference?, pregledano 28.3.2022. na
https://www.containerships.eu/news/intermodal-vs-multimodal-what-is-the-difference

Rodrigue J.P., Slack B. The Geography of Transport Systems; 5.6 – Intermodal Transportation and
Containerization, pregledano 28.3.2022. na https://transportgeography.org/contents/chapter5/intermodal-
transportation-containerization/

Vector (1.6.2020.) What Is Intermodal Transportation? Definition and Motivations, pregledano 28.3.2022. na
https://www.withvector.com/blog/post/what-is-intermodal-transportation
SLIKE
SLIKA 1: proces intermodalnog procesa
(https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:164:869768 ),preuzeto 28.3.2022.
SLIKA 2: prikaz procesa intermodalnog transportnog lanca
(https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:164:869768 ),preuzeto 28.3.2022.
SLIKA 3: Luka Rijeka (https://morski.hr/2018/10/04/alarmantno-u-luci-
rijeka-zaposlenici-se-primaju-bez-natjecaja-podobnicima-se-dize-
koeficijent/ ),preuzeto 28.3.2022.
SLIKA 4: kontejnirzacija (https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:107:327378
),preuzeto 28.3.2022.
Hvala vam na pažnji!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

PREDVIĐANJE POTRAŽNJE
ZA TRANSPORTOM

KOLEGIJ: Transport i špedicija

SMJER: Ekonomika poduzetništva, G2 Slika 1: Transport service
MENTOR: doc.dr.sc. Keglević Kozjak Suzana
IZRADILE: Iva Novak, Nika Svetec Varaždin, 2022.
Izvor: Transport i špedicija
 CESTOVNI TRANSPORT
• Gospodarska djelatnost koja omogućuje prijevoz robe i putnika od točke A do točke B
isključivo cestovnim prijevoznim sredstvom.

• PODJELA
- PUTNIČKI - promet ljudi
- auto, autobus, kombi
- TERETNI - promet robe
- kamion

• PREDNOSTI – brzina, efikasnost, dostupnost

• NEDOSTACI – uništavanje okoliša, zagađivanje okoliša

Slika 2: Razvrstane javne ceste u Hrvatskoj, Hrvatske ceste d.o.o.

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

 CESTOVNI LINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA AUTOBUSIMA
(USPOREDBA 2020. I 2021. GODINE)

▪ U četvrtom tromjesečju 2021. potražnja za prijevozom putnika autobusom je porasla za 17% u odnosu
na prethodnu godinu.

PREDVIĐANJE
• Potražnja za prijevozom putnika će u narednim godinama porasti.

RAZLOG
• poskupljenje goriva
• kraj pandemije
• želja za putovanjem

Slika 3: Tablični prikaz prijevoza putnika u autobusima

 CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE

▪ Porast potražnje od 5,3% za prijevozom robe u

2021. godini u odnosu na prethodnu, 2020. godinu.

PREDVIĐANJE
• U narednim godinama povećavat će se prijevoz
robe.

RAZLOG
• veće želje i potrebe potrošača
• bolja dostupnost
• lakoća prijevoza

Slika 4: Tablični prikaz cestovnog prijevoza robe

 BROJ NOVIH I RABLJENIH VOZILA
(vrsta vozila M1)

• U rasponu od 2007. i 2013. godine ljudi su više

kupovali te registrirali nova vozila u odnosu na
rabljena vozila.
• U rasponu od 2013. i 2021. godine ljudi su više
registrirali vozila koja su rabljena u odnosu na nova
vozila.

PREDVIĐANJE
▪ U sljedećih nekoliko godina broj registracija rabljenih
vozila će se povećavati u odnosu na nova vozila.
▪ Ljudi će i dalje koristiti automobile kao prijevozno
sredstvo.
RAZLOG
▪ iznimno visoke cijene novih automobila KATEGORIJA M - cestovna vozila koja služe za prijevoz putnika, imaju 3 ili 4 kotača

Slika 5: Grafički prikaz broja novih i rabljenih vozila u 2021. godini,

Izvor: Centar za vozila Hrvatske
Centar za vozila Hrvatske
 PROSJEČNO GODIŠNJE PRIJEĐENI PUT
PO KATEGORIJAMA VOZILA ZA 2021. GODINU

• Grafikon prikazuje prosječno godišnje prijeđeni put iskazan

u kilometrima.
• U 2021. godini najmanji broj kilometara postigla su vozila u
kategoriji L
• Srednji broj kilometara postigla su vozila koja prevoze
putnike.
• Najveći broj kilometara postigla su vozila koja prevoze
teret, robu.

PREDVIĐANJE
▪ U narednim godinama povećavat će se broj kilometara u
svim kategorijama vozila.

RAZLOG
▪ veći uvoz i izvoz
▪ veća potražnja za prijevozom

KATEGORIJE VOZILA
KATEGORIJA L - motocikli, mopedi, bicikli s pomoćnim motorom, četverocikli
KATEGORIJA M - cestovna vozila koja služe za prijevoz putnika, imaju 3 ili 4 kotača
KATEGORIJA N - cestovna vozila koja služe za prijevoz tereta, imaju 3 ili 4 kotača Slika 6: Grafički prikaz prijeđenog puta po
kategorijama vozila u 2021. godini
 UDIO VRSTE GORIVA TROŠEN U CESTOVNOM PROMETU
(USPOREDBA 2019. i 2020. GODINE)
2019. GODINA
▪ Sveukupni broj vozilo – kilometara koja su ostvarila vozila
registrirana u RH je 27 378 milijuna
▪ Osobna vozila ostvarila su 78,4% udjela te su najviše
pokretana dizel gorivom.
▪ Vidljiv je porast broja registriranih električnih vozila
2020. GODINA
▪ Sveukupni broj vozilo-kilometara koja su ostvarila
vozila registrirana u RH je 26 663 milijuna
▪ Bilježi se pad za 2,6% u odnosu na 2019. godinu.
▪ Osobna vozila ostvarila su 77,8% udjela te su najviše
pokretana dizel gorivom.
▪ Vidljiv je porast broja električnih automobila, za
110,3% u odnosu na 2019. godinu.

➢ U narednim godinama očekuje se smanjenje korištenja goriva. Razlozi smanjena korištenja su: očuvanje okoliša, visoke cijene
goriva, pojava električnih automobila…
Slika 7: Dijagram „Udio vrste goriva u ostvarenim vozilo-kilometrima osobnih vozila u 2019. godini, DZS
Izvor: Državni zavod za statistiku Slika 8: Dijagram „Udio vrste goriva u ostvarenim vozilo-kilometrima osobnih vozila u 2020. godini, DZS
 ŽELJEZNIČKI TRANSPORT
Podrazumijeva prijevoz robe i putnika isključivo željeznicama.

- jedan od najstarijih prijevoza u RH

VRSTE
- putnički vlak – prijevoz putnika
- teretni vlak – prijevoz tereta

▪ smanjena potražnja u Hrvatskoj

▪ RAZLOG – nerazvijena željeznička infrastruktura

• PREDNOSTI – siguran, ekološki prihvatljiviji, učinkovit, niska cijena… Slika 9: Karta željezničke mreže s kolodvorima i stajalištima

• NEDOSTACI – zastarjelost, spor, nije svugdje dostupan…

▪ Najgušća rasprostranjenost željezničkih pruga nalazi se na sjeveru i istoku Hrvatske kao i kod Zagreba.
▪ Jug Hrvatske nije povezan željezničkim prugama.

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

 USPOREDBA
ŽELJEZNIČKI TRANSPORT
2020. I 2021. GODINA

▪ Potražnja za putničkim prijevozom u 2021.

u usporedbi s prijašnjom godinom je
porasla.
▪ Potražnja se povećala za 3,2%.

▪ Potražnja za prijevozom tereta je porasla

za 1,2% odnosu na 2020. godinu.

PREDVIĐANJE
• Potražnja za teretnim prijevozom će se
povećati u narednim godinama zbog
planiranog poboljšanja uvjeta.
• Potražnja za prijevozom putnika će se
uvećati tek kada će se putovanje vlakom
moći uspoređivati s uslugom željeznica
ostalih razvijenih zemalja.

Izvor: Državni zavod za statistiku Slika 10: Tablični prikaz željezničkog prijevoza
 ZRAČNI
PRIJEVOZ
Privredna djelatnost prijevoza,
prijenosa, premještaja robe i putnika
svim vrstama zrakoplova, letjelica i
na svim zrakoplovnim putovima, bez
obzira poduzima li se u
(ne)gospodarske svrhe.

Slika 11: Avion

 ZRAČNI TRANSPORT
U siječnju 2022. u hrvatskim zračnim lukama
prevezeno je 170 212 putnika, što je za 246,1% više
nego u siječnju 2021., kada je ostvaren promet od
samo 49 178 putnika zbog širenja bolesti COVID-19.

Slika 12: Zračni promet

POMORSKI PROMET
▪ gospodarska djelatnost
prijevoza robe i putnika
brodovima morem
▪ pomorski promet u
Hrvatskoj ima vrlo važnu
ulogu u odvijanju trgovine
Slika 13: Trajekt
▪ siječanj 2022. pokazuje porast prometa putnika za 19,9%
u odnosu na siječanj 2021
▪ unutarnji promet putnika porastao je za 19,7%, dok je
međunarodni promet porastao za 115,6%
▪ u usporedbi sa siječnjem 2020., ukupan promet putnika u
morskim lukama pao je za 17,0%

Slika 14: Pomorski promet

PREDVIĐANJE
▪ Potražnja za zračnim i pomorskim prometom
raste u 2022. godini.
▪ Pandemija uzrokovana COVID-19 virusom
polako slabi i vjerojatno se približava kraju te
će u budućnosti još više porasti potražnja za
zračnim prometom jer su ljudi željni putovanja.
▪ Također države će se sve više otvarati za
turiste i ljudi će više putovati.
 ZAKLJUČAK
❑ Potražnja za svim vrstama prijevoza jest u porastu u odnosu na prethodnu godinu.
❑ Potražnja će se povećavati u narednim godinama zbog želja i potreba potrošača kao i zbog boljeg
tehnološkog napretka.

Slika 15: Transport

LITERATURA
Transport i špedicija, Priručnik 1.dio, 2021.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2021.) „Cestovni promet”. Preuzeto 02.04.2022. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11341
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2021.) „Željeznički promet”. Preuzeto 02.04.2022. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67681
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2021.) „Pomorski promet”. Preuzeto 02.04.2022. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49365
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2021.) „Zračni prijevoz”. Preuzeto 03.04.2022. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447
Leksikografski zavod Miroslav Krleža (bez dat.) „Transport”. Preuzeto 02.04.2022. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62056
Državni zavod za statistiku (15.02.2022.) „Transport u četvrtom tromjesečju 2021.”. Preuzeto 03.04.2022. s
https://podaci.dzs.hr/media/rm0a0bgt/5-1-1_4_transport-u-cetvrtom-tromjesecju-2021.pdf
Centar za vozila Hrvatske (2022.) „Broj novih i rabljenih vozila”. Preuzeto 02.04.2022. s https://www.cvh.hr/naslovnica/
Centar za vozila Hrvatske (2022.) „Prosječni godišnji prijeđeni put po kategorijama vozila za 2021.” Preuzeto 03.04.2022. s
https://www.cvh.hr/naslovnica/
Državni zavod za statistiku (2021.) „Udio vrste goriva trošen u cestovnom prometu”. Preuzeto 04.04.2022. s
https://podaci.dzs.hr/hr/
POPIS SLIKA
Transport service (Slika 1) (bez dat.) Preuzeto 01.04.2022. s https://www.indiamart.com/traket/transport-service.html
Razvrstane javne ceste u Hrvatskoj (Slajd 2) (bez dat.) Preuzeto 03.04.2022. s https://hrvatske-ceste.hr/
Tablični prikaz prijevoza putnika autobusima (Slika 3) (15.02.2022.) Preuzeto 03.04.2022. s https://podaci.dzs.hr/media/rm0a0bgt/5-1-
1_4_transport-u-cetvrtom-tromjesecju-2021.pdf
Tablični prikaz cestovnog prijevoza robe (Slika 4) (15.02.2022.) Preuzeto 03.04.2022. s https://podaci.dzs.hr/media/rm0a0bgt/5-1-
1_4_transport-u-cetvrtom-tromjesecju-2021.pdf
Grafički prikaz broja novih i rabljenih vozila u 2021. godini (Slika 5) (2022.) Preuzeto 03.04.2022.
https://www.cvh.hr/media/4387/s13__broj_novih_i_rabljenih_vozila_2007do2021.pdf
Grafički prikaz prijeđenog puta po kategorijama vozila u 2021. godini (Slika 6) (2022.) Preuzeto 03.04.2022. s
https://www.cvh.hr/media/4383/s10__prosjecno_godisnje_prijedeni_put_povv_za_2021.pdf
Dijagram „Udio vrste goriva u ostvarenim vozilo-kilometrima osobnih vozila u 2019. godini (Slika 7) (2020.) Preuzeto s
https://podaci.dzs.hr/hr/
Dijagram „Udio vrste goriva u ostvarenim vozilo-kilometrima osobnih vozila u 2020. godini (Slika 8) (2021.) Preuzeto s
https://podaci.dzs.hr/hr/
Karta željezničke mreže s kolodvorima i stajalištima (Slika 9) (kolovoz, 2017.) Preuzeto 02.04.2022. s
https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja%20RH%202017.-2030.-final.pdf
Tablični prikaz željezničkog prijevoza (Slika 10) (2022.) Preuzeto 03.04.2022. s https://podaci.dzs.hr/media/rm0a0bgt/5-1-
1_4_transport-u-cetvrtom-tromjesecju-2021.pdf
Avion (Slika 11) (bez dat.) Preuzeto s https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/easyjet-planira-elektricne-avione-do-2030-godine---537500.html
Zračni promet (Slika 12) (2022.) Preuzeto s https://podaci.dzs.hr/hr/
Trajekt (Slika 13) (bez dat.) Preuzeto s https://hr.wikipedia.org/wiki/Trajekt
Pomorski promet (Slika 14) (2022.) Preuzeto s https://podaci.dzs.hr/hr/
Transport (Slika 15) (bez dat.) Preuzeto 05.04.2022. s https://iconscout.com/illustrations/transport
HVALA VAM NA
POZORNOSTI!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike
Varaždin

Burze tereta

Kolegij: Logistika i špedicija

Asistentica: Suzana Keglević Kozjak
Student: Ivana-Paulina Čukman
Sadržaj
1. Uvod
2. Burze tereta
2.1. Koristi i prednosti
2.2. Vrste
2.3. Transportni nalozi
3. TimoCom i njegovo funkcioniranje
4. Zaključak
5. Popis literature
6. Popis slika
1. Uvod
• korištenje transportnih platformi (burzi tereta) za poboljšanje uspješnosti poslovanja
poduzeća i poslovnog rezultata na području logistike
• zamjena za dugotrajne telefonske pozive
• planiranje u logistici

Izvor: Poslovni dnevnik, Učinkovitije dodjeljivanje tereta (2017.)

2. Burze tereta
• transportne platforme
• virtualna prodajna mjesta
• korisnici (špediteri, otpremnici, prijevoznici…) djeluju sa svojim slobodnim ponudama
tereta ili utovarnog prostora
• povezuju dvije vrste tvrtki: one koje imaju robu i one koje imaju dostupne utovarne
prostore za prijevoz robe

Izvor: TIMOCOM, „Blog“, Prednosti burze tereta za trgovinu i proizvodnju (2021.)

2.1. Koristi i prednosti
• informiranost i sigurnost – sigurnosni sustav
• pronalaženje posla dostave – pristup velikom broju ponuda poslova isporuke, raznolikost
tereta
• praćenje tereta u stvarnom vremenu – lociranje i praćenje tereta tijekom prijevoza
• optimizacija upravljanja vremenom – ušteda vremena
• dugotrajni poslovni odnosi – prilika za rast poslovanja (niski troškovi pridruživanja)

• neke od koristi: pronalaženje novog prijevoznika kada prethodni dogovori nisu izvedivi,
dostupnost u situacijama kada se na putu nađe zapreka, itd.

Izvor: TIMOCOM, „Blog“, Prednosti burze tereta za trgovinu i proizvodnju (2021.)

2.2. Vrste
• burze na temelju pretplate
• plaćanje određene novčane naknade za korištenje burze
• dodatna naknada za korištenje oglašavanja ili savjetovanja stručnjaka

Izvor: TIMOCOM, „Blog“, Prednosti burze tereta za trgovinu i proizvodnju (2021.)

2.3. Transportni nalozi
• dvije vrste dodjele transportnih naloga:
• spot market – kratkotrajna dodjela naloga po dnevnoj cijeni, odvija se u kratkom
vremenskom roku, izravna transakcija

• contract market – dugoročni poslovni odnosi, dugoročni ugovori za određene pakete

usluga ili određene relacije

Izvor: Poslovni dnevnik, Učinkovitije dodjeljivanje tereta (2017.)

3. TimoCom i njegovo funkcioniranje
• njemačko IT poduzeće
• 1997.
• 2018. – prihod od 74,6 milijuna Eura

• 110.000 korisnika s dnevno do 500.000 međunarodnih ponuda tereta i utovarnog prostora

Izvor: TIMOCOM, „Blog“, Prednosti burze tereta za trgovinu i proizvodnju (2021.)

Slika 1. Početna stranica korisnika TimoCom-a
Slika 2. Opcija ponudi teret
Slika 3. Opcija potraži teret
Slika 4. Lokacija vozila
4. Zaključak
• Pojava burzi tereta uvelike je olakšala poslovanje poduzeća kada govorimo o transportu,
također i samu uspješnost s obzirom da burze nude tisuće kontakata diljem Europe.
• Zahvaljujući globalizaciji trgovine i razvoju Interneta sigurno je da će burze tereta
(transportne platforme) zadržati popularnost i još više se razvijati sukladno razvitku E
trgovine na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
5. Popis literature
• TIMOCOM, „Blog“, Prednosti burze tereta za trgovinu i proizvodnju (2021.)
https://www.timocom.com.hr/blog/burza-tereta-za-trgovinu-i-proizvodnju (pristupano 22.
3. 2022.)
• POGRESSIVE, Burze tereta i utovarnog prostora poboljšavaju poslovne rezultate (2019.)
https://progressive.com.hr/?p=4465 (pristupano 22. 3. 2022.)
• Poslovni dnevnik, Učinkovitije dodjeljivanje tereta (2017.)
https://www.poslovni.hr/svijet/ucinkovitije-dodjeljivanje-tereta-326990 (pristupano 23. 3.
2022.)
6. Popis slika
• Slika 1. Početna stranica korisnika TimoCom-a (osobni izvor)
• Slika 2. Opcija ponudi teret (osobni izvor)
• Slika 3. Opcija potraži teret (osobni izvor)
• Slika 4. Lokacija vozila (osobni izvor)
Hvala na pozornosti
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
EKONOMIKA PODUZETNIŠTVA

PREGLED PROMETNOG SEKTORA

U EUROPSKOJ UNIJI

Izradili: Leon Šaško, Maksim Slamek

Mentor: doc.dr.sc. Suzana Keglević Kozjak
 Sadržaj
• Uvod
• Povijest
• Prometna politika
• Glavni dionici
• Glavne vrste prometa
• Budući ciljevi
• Pitanja za publiku
• Literatura
 Uvod
• Prometne mreže kao temelj gospodarstva svake
države
• Promet je kamen temeljac procesa europskih
integracija i unutarnjeg tržišta
• Promet se smatrao ključnim za ostvarivanje slobode
kretanja ljudi, usluga i robe

Izvor:
Energetika
-net
• U posljednjih 60 godina razvoj promet je
napredovao i od velike je važnosti za Europu
• Oko 11 miljuna zaposlenih
• Oko 5,2% ukupno zaposlenih
• Izvoz čini oko 90% vanjske trgovine

Izvor:
Eurostat
 Povijest prometnog sektora EU
• 1985. kreće se napredovati prema stvaranju
zajedničke politike
• Nastanak Bijele knjige
• 1992. Maastrichtski ugovor
• Do 1992. postavljeni su temelji zajedničke
prometne politike
• 1997. Amsterdamski ugovor
 Prometna politika EU
• Utvrđena Ugovorom o funkcioniranju EU-a
(UEFU)
• Bijele knjige – glavni dokumneti
• Krajnji je cilj prometne politike stvoriti
jedinstveni europski prometni prostor
Zakonodavstvo
• Zakonodavni poticaj prema stvaranju
jedinstvenoga europskog tržišta predstavljao
je prekretnicu u prometnoj politici
• Najvažnije zakonodavstvo obuhvaća 3
željeznička paketa i 2 paketa o Jedinstvenome
europskom nebu

Izvor: Centar unutarnjeg trzista EU Izvor: Adriatic.hr

Infrastruktura
• Prometna infrastruktura je nejednako
razvijena
• Rješenje: izgradnja transeuropske prometne
mreže (TEN-T)
• EU planira do 2030. unutar TEN-T-a
uspostaviti središnju mrežu
• Cilj je osigurati do 2050. da većina poduzeća i
građana ne bude udaljena više od 30 minuta
• Najveći uspjeh mreže TEN-T : most Øresund

Izvor: wikipedia, pogled iz aviona 2015.

 Osnovna mreža TEN-T

Izvor : Intereg ADRION

Istraživanje i inovacije
• „Pametan, zeleni i integrirani promet”
• Tehnološki napredak predstavlja osnovu
kojom će prometna industrija EU biti među
najkonkurentnijima
• SESAR – predstavlja tehnološku dimenziju
razvoja Jedinstvenog europskog neba
 Glavni dionici u prometnom sektoru
EU
• Države članice mogu same donositi vlastite
zakone i pravila
• Na razini EU-a: Komisija, Europski parlament i
Vijeće
• U državama članicama: nacionalna, regionalna
i lokalna tijela
Glavne vrste prometa EU
• 2.5% BDP-a EU-e - infrastruktura

Izvor: NewEurope
Europske željeznice
• Željeznički prijevoznici u vlasništvu države
• Fragmentirani željeznički sustav
• Povećanje putnika i tereta od 2001. godine

Izvor: Rail Passengers

Association
 Putničke i teretne linije željeznica EU

Izvor: The Economist

Izvor: The Economist

Zračni promet EU
• Strateški najvažniji sektor
• Rast broja relacija i pad cijene karte

Izvor: Airserviceone
Aerodromi i koronakriza

Izvor: Eurostat

Izvor: Eurostat
Cestovni promet EU
• Glavni način kretanja putnika i tereta
• Mogućnost javnog prijevoza mrežom EU-e
• Eurovinjete i digitalni tahografi
• 75% tereta EU-e

Izvor:
ResearchGate
Kriminal i smrtnost na cestama EU

Izvor: TransInfo

Izvor: Eurostat
Pomorski promet EU
• Oko 90% vanjskog i oko 40% unutarnjeg tereta
• 1986. – prvi zakonodavni paket uredbi
• Niz velikih pomorskih nesreća 1990-tih
• Kabotaža - prijevoz putnika i tereta između
dviju ili više luka iste zemlje, obalna plovidba
• Gusari – prijetnja sigurnosti
 Vodeni prijevoz - kanali
• Kanali: Kiel, Mitteland i Rajna-Majna-Dunav
Izvor: Europska
promatračka mreža

Izvor: TEN-T
izvršna agencija
EU i pomorske luke

Izvor: Eurostat

Izvor: ResearchGate
EU – budući ciljevi
• Povećati profil, učinkovitost i tržišni udjel željeznica u
okviru europskog prometa.
• Modernizirati infrastrukturu te povećati učinkovitost i
optimizaciju kapaciteta zrakoplovnih luka.
• Bolja provedba pravila na cestama, promicanje modernih
tehnologija za povećanje sigurnosti cestovnog prometa.
• Osigurati najbolju moguću primjenu kvalitete i inovacija
na području flote kako bi stalno bila u tijeku s globalnim
promjenama u dizajnu brodova, tehnologiji i operativnim
postupcima.
 Pitanja za raspravu
• Koje vrste prometa ste koristili u EU-i?
• Znate li možda koji paneuropski prometni
koridori prolaze preko područja Hrvatske?
HVALA NA PAŽNJI!
 Literatura
• Internet izvori:
• URL: http://ec.europa.eu/transport/index_en.htm (13.03.2022)
• URL: https://eur-
lex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1316&qid=152930482
7677&from=EN (13.03.2022)
• URL:
www.huka.hr/objekti/...eu/Bijela%20knjiga%202011%202020%20finalHRV.doc
(13.03.2022)
• URL:
https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/LR_TRANSPORT/LR_TRANSPORT
_HR.pdf?fbclid=IwAR26A6Clq_PX7sJIFBskHMk8PtB6h5-gWoxqCs5nXI1cW-
6cUYFMvbBACNg (13.03.2022)
• URL: https://european-union.europa.eu/priorities-and-actions/actions-
topic/transport_hr (13.03.2022)
 TRANSPORT I ŠPEDICIJA

TRANSPORT I OKOLIŠ
Klementina Korunić i Ema Kos, PDS EP, 2.godina
Kolegij: Transport i špedicija
Mentorica: doc.dr.sc. Suzana Keglević Kozjak
24. ožujka 2022.
SADRŽAJ

01 Utjecaj prometa na okoliš 05 Zračni promet

02 Održivi razvoj 06 Željeznički promet

07 Utjecaj suvremenih prometnica na

03 Nepovoljni čimbenici prometa
okoliš i mjere zaštite

08 Aktivnosti HAK-a u području zaštite

04 Cestovni promet
okoliša i učinkovitom korištenju energije
 UVODNO PITANJE

KOJE PRIJEVOZNO SREDSTVO NAJČEŠĆE

KORISTITE?
 ONEČIŠĆENJE
prisutnost neke strane tvari u okolišu, u koncentraciji ili
nepostojanom obliku koji u kraćem vremenu ne uzrokuje izravnu
štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama

(https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45153)
 negativan utjecaj
UTJECAJ PROMETA NA OKOLIŠ

neodrživi prometni sustavi

rješenje: postizanje ravnoteže

izazov razvoja: integracija ekoloških ciljeva

usmjerenih na okoliš

(Priručnik I.)

ODRŽIVI RAZVOJ
POSTIZANJE RAVNOTEŽE IZMEĐU
GOSPODARSKIH, SOCIJALNIH I
EKOLOŠKIH ZAHTJEVA
(Priručnik I., )
CILJ
osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj
i međunarodnoj razini
oblikovanje politika i strategija kontinuiranog
gospodarskog i socijalnog napretka
bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske
djelatnosti
 DIJELOVI - ODRŽIVOST

EKONOMSKA EKOLOŠKA SOCIJALNO-

sposobnost gospodarstva tri opća cilja: stabilni POLITIČKA
da na neodređeno vrijeme gospodarski razvitak, pravedna
utjecaj na proizvodnju,
podrži određenu razinu raspodjela socijalnih
gospodarstvo i društvo u
ekonomske proizvodnje mogućnosti, zaštita okoliša
cjelini

(Priručnik I., - https://www.mev.hr/wp-content/uploads/2018/02/Ekoloska-odrzivost.pdf)

ELEMENTI ODRŽIVOG

RAZVOJA

Slika 1. Elementi održivog razvoja

(Priručnik I.)
 zahtjevi za razvijenim prometom rastu paralelno s
VANJSKI UČINCI PROMETA rastom BDP-a

NA ODRŽIVI RAZVOJ
sporiji rast BDP-a bi rezultirao neproporcionalno

RAZVOJ PROMETA OVISI O RAZVOJU sporijim rastom prometnih aktivnosti

GOSPODARSTVA
brži rast BDP-a bržim rastom prometnih aktivnosti

(Priručnik I.)
 Nepovoljni čimbenici prometa
zakrčenost u prometu , nedostatak sigurnosti u prometu, prometne buke, vršna
opterećenja u gradovima, ograničene dostupnosti i mobilnosti utjecaja na prirodni okoliš,
onečišćenja zraka i društvenih vrijednosti

(Priručnik I., https://www.youtube.com/watch?v=c4iVCJ00BYA)

 najveći zagađivač zraka

negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet, ljude i

okoliš

gospodarsi rast i razvoj cestovnog prometa

CESTOVNI PROMET
prouzročili su: zauzimanje prostora, utjecaj na biljni i
životinjski svijet, onečišćenje vode, tla i zraka,
povećanje razine buke i vibracije, svjetlosno
zagađenje, neracionalan utrošak energije

(Golubić, Jasna (1999.))

 izgaranjem goriva nastaju štetni i ne štetni
sastojci ispušnih plinova

štetni: ugljični monoksid, ugljikovodici, sumporov

dioksid, dušikovi oksidi,olovo i spojevi te čađa i
ONEČIŠĆENJE ZRAKA
dim

nisu štetni: kisik, dušik, vodena para i ugljični

dioksid
(Golubić, Jasna (1999.))
 Učinci na čovjeka

SUMPOROV DIOKSID UGLJIČNI MONOKSID OLOVO

- bezbojan plin kisela okusa
- nadražuje dišne puteve, otapa
se u sluznicama očiju,usta...
(Golubić, Jasna (1999.))
- bez mirisa - čestice
- napada središnji živčani - utječe na mozak, taloži se u
sustav, sustav krvotoka, umor, kostima
glavobolje, manjak snage...
 CESTOVNA MOTORNA VOZILA
I NJIHOV UTJECAJ NA VODU
taloženje teških metala, organskih tvari, masnoća, ulja

75% zagađivanja okoliša nastaje izravno od vozila, 25% čišćenjem i

održavanjem prometnica

uzroci zagađivanja prometnica: izgaranje goriva, istjecanje ulja, trošenja

kočnih uređaja, nezgode vozila, sezonsko zagađivanje

(Golubić, Jasna (1999.))

 ekološki kriteriji: zrakoplovna buka, emisija
zrakoplovnih motora,manipulacija otpadnim
materijalom te onečišćenje zemlje i voda na
zračnim lukama
ZRAČNI PROMET
Svjetske organizacije ICAO i IATA - rješavanje
problema na području očuvanja okoliša

Rezolucija o okolišu podržala inicijativu ICAO-a

(Golubić, Jasna (1999.))

 UTJECAJ ZRAČNE LUKE NA

OKOLIŠ

buka: jedan od najvećih problema

RJEŠENJA: tiši zrakoplovi, izolacija objekta, operativne tehnike...

onečišćenje zraka: ispuh motora, otvor za gorivo, oprema,

postrojenja za grijanje, građevinske aktivnosti

onečišćenje vode: izravno i neizravno

štetne kemikalije (npr. kloroform, freoni)

(Golubić, Jasna (1999.))

 Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva

MEĐUNARODNA
Međunarodno udruženje zrakoplovnih prijevoznika

UDRUŽENJA I
Udruženje američkih zrakoplovnih prijevoznika

ORGANIZACIJE ZA
Europska zajednica

OKOLIŠ U
Europska konferencija za civilno zrakoplovstvo

ZRAKOPLOVSTVU
Udruženje europskih zrakoplovnih prijevoznika

(Golubić, Jasna (1999.))

ŽELJEZNIČKI PROMET

željeznica kao budućnost prijevoza

najviše štiti okoliš
najslabija točka: buka (18% izvora buke)
-utjecaj brzine i opterećenja vlaka, položaj kabine…
-kratkovremeno, vozni red, ista glasnoća
-najnepovoljniji činilac za radnika (zdravstveni problemi) i okolinu
(Golubić, Jasna (1999.))
 NAJPOVOLJNIJI OBLIK PROMETA

3 čimbenika degradiranja okoliša

1.onečišćenje zraka

2. zauzimanje površine

3. utrošak energije
(Golubić, Jasna (1999.))
 ZAŠTITA OKOLIŠA KAO DIO

HŽ-OVE POLITIKE

prevencija
povećanje prijevoza tereta
smanjivanje potrošnje pitke vode
smanjivanje broja radionica
smanjivanje potrošnje energije
izobrazba zaposlenika i redovita kontrola
(Golubić, Jasna (1999.))
 POTROŠNJA ENERGIJE POJEDINIH VRSTA

PROMETA U RH

Tablica 1.
 najveći zagađivač

UTJECAJ SUVREMENIH smanjenje zelenih površina, degradacija prirodnog i

gradskog prostora
PROMETNICA NA OKOLIŠ

buka, svjetlosno zagađenje, štetne tvari

(extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?pdfurl=https%3A%2F%)
 vrsti prometnice

UTJECAJ SUVREMENIH hidrogeološkim okolnostima (užeg i šireg

prostora oko prometnice)
PROMETNICA IZVAN
načinu izgradnje prometnice
URBANE SREDINE vrsti prometnog sredstva

RAZVOJ IMA NEGATIVAN UTJECAJ NA uporabi pogonske energije

OKOLIŠ
sastavu i osobinama tereta koji se prevozi

(extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?pdfurl=https%3A%2F%)
 EMISIJA ŠTETNIH TVARI
europske regulative EURO 1, 2, 3
Stupanj onečišćenosti zraka
europska politika održivog transporta
UTJECAJ
BUKA
ZNAČAJKE: njezinoj jačini, kakvoći, visini, trajanju,
EKSPLOATACIJE isprekidanosti ili kontinuiranosti
urbanističke, građevinske, tehničke, prometne,
psihološke
PROMETNICA NA

SVJETLOSNO ZAGAĐENJE
OKOLIŠ
umjetni izvori
ptice
ekološka rasvjeta

(extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?pdfurl=https%3A%2F%)
 nabavka ekološki prihvatljivih vozila
AKTIVNOSTI HAK-A U korištenje i objava rezultata ADAC ECO-Testa
organizacija za članove besplatnog ispitivanja ispušnih plinova
PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA vozila (EKO-test)
kontrola kvalitete goriva na benzinskim postajama
I UČINKOVITOM KORIŠTENJU uspostava suradnje s nadležnim ministarstvima i Fondom za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
ENERGIJE
praćenje problematike zaštite zraka u području cestovnog
prometa, ostvarivanja strategije FIA i Deklaracije o kakvoći zraka,
klimatskim promjenama i ekonomičnosti goriva na globalnoj razini

(Ekologija HAK)) te Programa mjera i aktivnosti HAK-a i autoklubova

 SEASPIRACY

DOKUMENTARNI FILM

utjecaj ribolova i pomorskog prometa na okoliš

REDATELJ: Ali Tabrizi

zalaže se za prestanak konzumacije ribe

Slika
Slika 1. 1.
Film Seaspiracy (Seaspiracy)
 ZAKLJUČAK

Prometni sustav bitan je čimbenik u globalnoj povezanosti i

razvoju gospodarstva u cjelini. Uz to promet je najveći zagađivač
okoliša čiji loš utjecaj kao društvo moramo smanjiti radi
budućnosti planete. Potrebno je uvesti strože mjere i zakonske
regulative zaštite okoliša te financijsku potporu države.
 PITALICE

Ispušni plinovi goriva sadrže Koja vrsta prometa Što bi Vi poduzeli kako bi
samo štetne sastojke za najviše štiti okoliš? smanjili negativan utjecaj
okoliš. prometa na okoliš?

TOČNO ili NETOČNO

LITERATURA

Golubić, Jasna (1999.) Promet i okoliš

Sofilić, Tahir (2014.) Onečišćenje i zaštita tla

Priručnik "Transport i špedicija" I. dio

Energija u Hrvatskoj, Preuzeto; 19.3.2022. s chrome-

extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?
pdfurl=https%3A%2F%2Fmingor.gov.hr%2FUserDocsImages%2FUPRAVA%2520ZA%2520EN
ERGETIKU%2FEnergija_u_Hrvatskoj%2FEnergija_u_Hrvatskoj_2019-
2.pdf&clen=61616666&chunk=true

Seaspiracy; Preuzeto 19.3.2022. s https://www.seaspiracy.org/

LITERATURA

Održivost, Preuzeto 19.3.2022. s https://hrcak.srce.hr/file/205029

Utjecaj suvremenih prometnica na okoliš i mjere zaštite; Preuzeto 19.3.2022. s chrome-

extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?pdfurl=https%3A%2F%

Ekološka održivost, Preuzeto 19.3.2022. s https://www.mev.hr/wp-

content/uploads/2018/02/Ekoloska-odrzivost.pdf

Onečišćenje, Preuzeto 19.3. s https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45153

Ekologija - HAK; Preuzeto 19.3. s https://www.hak.hr/sigurnost-u-prometu/projekti/ekologija/?

fbclid=IwAR1ZHZnScZDY7RGG2BlU-lGkymMdNpqhGLgNPIzTsDjLT2jnAxdK3QL-12U
POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1. Elementi održivog razvoja, Sastavni elementi održivog razvoja Izvor: izrada autora prema Giddings, B.,
Hopwood, B. i O'Brien, G. (2002) Environmet, economy and society: fitting them together into sustainable
develompent, Sustainable Development, 10, str. 187-196

Slika 2. Film Seaspiracy, preuzeto 19.3.2022. sa https://en.wikipedia.org/wiki/Seaspiracy

Tablica 1. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa u Republici Hrvatskoj, preuzeto 19.3.2022. sa
chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?
pdfurl=https%3A%2F%2Fmingor.gov.hr%2FUserDocsImages%2FUPRAVA%2520ZA%2520ENERGETIKU%2
FEnergija_u_Hrvatskoj%2FEnergija_u_Hrvatskoj_2019-2.pdf&clen=61616666&chunk=true
HVALA NA POZORNOSTI!
 Analiza strukture troškova u
transportnim poduzećima

Kolegij: Transport i špedicija

Mentorica: doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
Studenti: Karlo Pršec i Franjo Trojko
Sadržaj
• uvod
• općenito o prijevoznim troškovima
• fiksni troškovi
• Primjeri
• Varijabilni troškovi
• Vanjski troškovi u prometu
• literatura
• popis slika
Uvod
• troškovi zauzimaju središnje mjesto zbog direktnog utjecaja na
poslovanje
• sve ekonomske odluke se temelje na troškovima

• optimalizacija rezultata iz
odnosa uloženo - dobiveno
Troškovi prijevoza iz različitih perspektiva
• troškovi koje ima prijevoznik usluge – u pravilu niži od cijene
prijevozne usluge

• troškovi koje ima korisnik usluge – prijevozni i dodatni troškovi

(pakiranje robe, istovar i pretovar, osiguranje,…)

• troškovi društvene zajednice – sredstva za izgradnju i održavanje

infrastrukture
Kako nastaju prijevozni troškovi?
• premještanje materijalnih dobara
• Vindija Varaždin – Konzum
u Radničkoj cesti u Zagrebu
Kriteriji podjele prijevoznih troškova na
temelju nastanka
• oblik prometa
• ekonomska suština
• način sudjelovanja u procesu proizvodnje
• mjesto njihova nastanka
• koga se opterećuje
• stupanj iskorištenja kapaciteta (FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI)
Fiksni (stalni) troškovi
• izuzeti iz oscilacija u veličini iskorištenja voznih kapaciteta

• fiksni su troškovi:
• zakonska amortizacija
• naknada za uporabu javnih cesta
• troškovi registracije vozila Fiksni troškovi
• premije osiguranja
• doprinosi i članarine
• troškovi poslovanja

Iskorištenost kapaciteta
Vrste fiksnih troškova
Apsolutno fiksni troškovi
- rezultat određene izgrađenosti i opremljenosti poduzeća
- ne mijenjaju se ni kada vozni kapaciteti privremeno ili stalno obustave
svoju djelatnost
Relativno fiksni troškovi
- s povećanjem proizvodnje javlja se granica u kapacitetima
- povećanje kapaciteta povećava fiksne troškove koji su unutar jedne
zone nepromjenjivi
- potrebna odgovarajuća razina zaposlenosti za minimalizaciju troškova
Kos transporti d.o.o. Varaždin

POSLOVNI RASHODI U 2020. GODINI

Materijalni troškovi 93.103.373 kn

Troškovi osoblja 23.453.107 kn

Amortizacija 17.923.659 kn

Ostali troškovi 20.898.129 kn

Struktura troškova s
obzirom na veličinu
poduzeća
Remanentnost troškova
• Obilježje troškova da ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada se
snižava stupanj zaposlenosti
• Neovisno o tome koliko koristimo prijevozne kapacitete, troškovi
ostaju isti
Varijabilni troškovi
• Troškovi koji se mijenjaju s veličinom obavljenog prometa
• Varijabilnost- reagiranje troškova na svako povećanje ili smanjenje
stupnja zaposlenosti
Karakteristični varijabilni troškovi
• Gorivo
• Mazivo
• Automobilske gume
• Repromaterijal
• Dnevnice vozačkog osoblja
• Osobna primanja uposlenih
Podjela varijabilnih troškova
• Proporcionalne
• mijenjaju se razmjerno povećanju obujma prometa
• Degresivne
• troškovi koji rastu sporije od porasta obujma prometa
• Progresivne
• troškovi koji rastu brže od porasta obujma prometa
Reagibilnost troškova
• Obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na mijenjanje stupnja
zaposlenosti
• Koeficijent reagibilnosti izračunava se po formuli:

rt = 1 trošak je proporcionalan
rt >1 trošak je progresivan
rt < 1 trošak je degresivan
Vanjski troškovi u prometu
• Troškovi koje korisnik prometa, a koji utječe na njih, direktno ne plaća
u cijeni koštanja prijevoza

• Primjeri vanjskih troškova

• Više premije osiguranja
• Manji prinosi u poljoprivredi
• Povećano ulaganje u zdravstvo
• Povećani izostanci s posla
• Izazivanje efekta staklenika
Kos transporti d.o.o. Varaždin
Ostali poslovni rashodi 2019. 2020.
Dnevnice i putni troškovi 14.445.000 16.623.000
Naknade zaposlenima 303.000 218.000
Premije osiguranja 3.150.000 3.278.000
Bankovne usluge i naknade 525.000 261.000
Porezi, doprinosi, članarine 221.000 96.000
Ostali nematerijalni troškovi 327.000 329.000
Zaključak
• Ono što korisniku predstavlja trošak prijevoza, to za poduzeće
predstavlja prihod
• Glavni cilj prometnog poduzeća je smanjivanje nepotrebnog troška
kako bi povećali profit
Literatura:
• file:///C:/Users/franj/Downloads/Revizorsko_izvjesce_2020_MB0381
4858%20(1).pdfž RGFI Javna objava (1.4.2022.)
• Moodle priručnik „Transport i špedicija Priručnik 1. dio” (2021.)
• Cost structure in relation to the size of road transport enterprises,
Armii Krajowej 19B, 42-200 Czestochowa, Poland (1.4.2022.)
Popis slika:
• https://praksa.foi.hr/public/ (1.4.2022.)
• https://www.roberthalf.com/blog/management-tips/4-cost-control-
measures-you-cant-live-without (1.4.2022.)
• https://poslovni-oglasi.com/index.php/prijevoz-robe/2139-kos-
transporti-doo (1.4.2022.)
• https://maddy-murk.ru/hr/odnoletnie-cvety/vidy-upakovok-v-
transportnyh-kompaniyah-kak-pravilno-upakovyvat/ (2.4.2022.)
• https://hr.psichiatria.org/zakljucak/ (2.4.2022.)
HVALA NA
PAŽNJI!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu

STRATEGIJA PROMETNOG
RAZVOJA RH (2017.-2030.)
(CESTOVNA I ŽELJEZNIČKA MREŽA – PLAN I AKTUALNOST)

Student: Dragica Bahun, G1

Mentorica:
Smjer: Ekonomika poduzetništva
Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
Kolegij: Transport i špedicija
SADRŽAJ:
Cestovna mreža
Razvoj cestovne mreže
Plan i aktualnost cestovne mreže
Ciljevi

Željeznička mreža
Općenito o željezničkoj mreži
Plan i aktualnost željezničke mreže
SWOT analiza
CESTOVNA MREŽA
RAZVOJ CESTOVNE MREŽE

KROZ POVIJEST
Rimske ceste
Ceste u srednjem vijeku (mnogo
lošije od rimskih)
Dubrovačka cesta (Dubrovnik-
Trebinje)
Splitski put (Split-Klis-Sinj)
U doba Austro-Ugarske (preko
Velebita povezivanje s Jadranom)

Slika 1. Karolinska cesta

nakon Drugog svjetskog rata
50 % cesta bilo je razoreno (nemoguće za bilo kakav promet)
od 1945. do 1985./1990. godine
Obnova i modernizacija cestovne mreže
1965. godine 19169 km javnih cesta, a 1985. godine ukupno 27474 km javnih
cesta
2005. godina
Cestu čine: autoceste i brze ceste; državne, županijske i lokalne ceste
CESTOVNA MREŽA
GLAVNI PROBLEMI
RAZVOJA

Nedovoljna razina
održavanja cesta
Niski stupanj
moderniziranosti
Loši tehnički
elementi

Slika 2. Neodrživa cesta

CESTOVNA MREŽA
PLAN I AKTUALNOST
Jedna od najvažnijih stavki državnog bogatstva
Presudno značenje za integriranje susjednim regijama
Faza umrežavanja i suvremenog održavanja
Modernizacija mreže sporednih cesta
 Slika 3. Barijera za zaštitu od buke

Gradnja prve autoceste A1

(ZAGREB - KARLOVAC) 1970-ih
godina
Barijere za zaštitu od buke
Problem: odvodni jarci
Autocesta A3 (ZAGREB –
LIPOVAC) 1980-ih godina
Barijere za zaštitu od buke
Inteligentni transportni
sustav
Problem: „zeleni mostovi”
DVA UZDUŽNA PRAVCA:
Kontinentalni (najduži – posavski)
Obalni (jadranski)

DVIJE VRSTE KORIDORA:

Poprečni
Uzdužni

ZAKONI O CESTOVNOJ MREŽI:

Zakon o javnim cestama
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu
CESTOVNA MREŽA
POPREČNI KORIDORI
1. Osnovni jadransko-podunavski smjer(Rijeka-Zagreb-Budimpešta-
Kijev)
2. Pyhrnski smjer (Beč-Zagreb-Split)
3. Neretvanski i panonski smjer (Ploče – Sarajevo – Osijek –
Budimpešta – Gdansk)
4. Zapadnoeuropski smjer (Split-Banja Luka-Virovitica-Balaton)
CESTOVNA MREŽA
UZDUŽNI KORIDORI
1. Posavski smjer (Munchen-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Sofija-Istambul,
odnosno Skopje-Atena)
2. Jadranski smijer (Milano-Trst-Rijeka-Split-Dubrovnik-Tirana-Atena)
3. Srednjobosanski i hercegovački smjer s dva kraka koji se odvajaju od
smijera Zagreb-Bihać i dalje idu u smjeru:
a) Bihać-Sarajevo-Goražde
b) Bihać-Livno-Mostar
CESTOVNA MREŽA
CILJEVI
OPĆI CILJEVI:
Povećati sigurnost prometnog sustava
Razviti prometni sustav prema načelu ekonomske održivosti
Smanjiti utjecaj prometnog sustava na klimatske promjene
Dalje razvijati hrvatski dio TEN-T mreže
SPESIFIČNI CILJEVI:
Poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava
Smanjiti utjecaj najstarijih dionica hrvatske mreže autocesta na okoliš
Povećati povezanost sa susjednim zemljama radi podizanja suradnje i
teritorijalne integracije na višu razinu
Smanjiti prometnu zagušenost u visoko opterećenim aglomeracijama
ŽELJEZNIČKA MREŽA
OPĆENITO
ŽELJEZNIČKA MREŽA
PLAN I AKTUALNOST
ŽELJEZNIČKA MREŽA U HRVATSKOJ
Jedan od najstarijih prijevoza u RH
PRVA PRUGA – Međimurje 1860. godine
HŽ –Hrvatske željeznice
Dnevno pruge koristi oko 800 vlakova
Ulazak u EU – povećanje broja željezničkih prijevoznika
Najgušći željeznički promet na
sjeveru Hrvatske te kod Zagreba
Istočni dio dobro povezan sa
središnjim dijelom Hrvatske
Jug – nije povezan (problem)

Slika 4. Željeznička mreža RH

ŽELJEZNIČKA MREŽA
PODJELA PRUGA
Pruge u RH:
Pruge za međunarodni promet
Pruge za regionalni promet
Pruge za lokalni promet

Pruge za međunarodni prijevoz:

Glavne (koridorske) pruge
Ostale pruge
Slika 5. Podjela pruga u RH
ŽELJEZNIČKA MREŽA
PLAN RAZVITKA
obnova i modernizacija
nadogradnja postojeće i izgradnja nove željezničke infrastrukture
usmjeren na održivi i uravnoteženi razvoj
ŽELJEZNIČKA MREŽA
NOVE IZGRADNJE I NADOGRADNJE PRUGA
rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo
- Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo (38,2 km pruge)
modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km), pruga
Zaprešić – Čakovec
modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar (18,5 km)
postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne
pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk -
Rijeka
rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove
dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska
(82 km)
rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici
Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo
izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici
Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk – Rijeka
modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Gk - Rijeka,
dionica Oštarije – Škrljevo
izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju
željezničke pruge M202 Zagreb Gk - Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije
ŽELJEZNIČKA MREŽA
AKTIVNOSTI U RAZDOBLJU 2020.-2024.
Nastavak provedbe ugovorenih projekata (radovi, projektiranje,
studije)
Provedba postupaka javne nabave (završetak i/ili novi postupci) za
projekte za koje je odobreno financiranje putem OPKK i/ili CEF-a te
njihova provedba
Prijava novih projekata u sektoru željezničkog prometa i njihovo
financiranje bilo putem OPKK i/ili CEF-a
otklanjanje nedostataka u garantnom roku za završeni projekt
„Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec – Sveti
Ivan Žabno“
ŽELJEZNIČKA MREŽA
SLABOSTI
SWOT ANALIZA
PREDNOSTI
Zemljopisni položaj koji pogoduje
razvoju međunarodnog prometa
Nacionalnim programom željezničke
infrastrukture za razdoblje od 2016. do
2020. godine izričito potvrđena
financijska potpora Vlade te
dostupnost znatno većih bespovratnih
sredstava EU za kapitalna ulaganja
Siguran, energetski učinkovit i ekološki
prihvatljiv oblik prijevoza
Manja ovisnost o vremenskim uvjetima
u odnosu na druge oblike prijevoza
Zastarjeli i nestandardizirani tehnički
parametri (manjak dvostrukih kolosijeka,
elektrificiranih pruga itd.)
Mnogo brzinskih ograničenja na mreži zbog
tehničkih parametara i dosadašnjih
ograničenih ulaganja te ograničenog
održavanja
Loše do prosječne željezničko-prometne
veze s morskim i riječnim lukama, u
kombinaciji s manjkom koordinacije s
komplementarnim infrastrukturnim
uslugama npr. lučkim uslugama
Zaostajanje Luke Rijeka za konkurentima
(Tršćanskom lukom i Lukom Koper)
Manjkavost, u određenoj mjeri,
koordinacije među pravnim sljedbenicima
HŽ-a
PRILIKE
Ponuditi atraktivnu, brzu i ekonomski
konkurentsku alternativu cestovnom
prijevozu, tj. podići kvalitetu usluga
radi ponovnog osvajanja udjela na
tržištu putničkog i teretnog prijevoza
Iskoristiti prednosti potražnje putnika
za gradskim, prigradskim i
međugradskim prijevozom
Poboljšanje raznih referentnih
pokazatelja efikasnosti u HŽ
infrastrukturi
Oporavak hrvatske ekonomije kroz
rast izvoza
Implementacijom plana
restrukturiranja postati efikasan i
produktivan sustav
PRIJETNJE
Nedostatak financijskih sredstava
za kapitalna ulaganja i potencijalno
kašnjenje u financiranju
Nacionalnog programa željezničke
infrastrukture
Upitna dugoročna opstojnost HŽ
Carga u postojećem obliku
Smanjenje broja linija u HŽ
Putničkom prijevozu i posljedično
ostvarenih manje vlak-kilometara i
prihoda
Kašnjenje u realizaciji investicijskih
projekata zbog dugotrajnih
postupaka nabave i žalbenih
postupaka
ZAKLJUČAK
• Važan utjecaj na turizam i gospodarstvo
• Povoljan položaj, ali nepravilno iskorišteno
• Unapređenje prometnog sustava utječe na:
• Zadovoljstvo stanovništva
• Razvoj države
LITERATURA
• https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja%20
RH%202017.-2030.-final.pdf (preuzeto 06.03.2022.)
• https://www.hzinfra.hr/wp-content/uploads/2020/02/PLAN-POSLOVANJA-2020-
2024_internet.pdf (preuzeto 07.03.2022.)
• https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1563.html (preuzeto 07.03.2022.)
• https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_84_1790.html (preuzeto 07.03.2022.)
POPIS SLIKA
• Slika 1. Karolinska cesta (https://www.jutarnji.hr/like-putovanja/lijepa-nasa/karolina-jozefina-
lujzijana-jeste-li-za-road-trip-slavnim-hrvatskim-povijesnim-cestama-15113337)
• Slika 2. Neodrživa cesta (http://www.dps-hr.com/asfaltiranje-odrzavanje-zupanijskih-lokalnih-
cesta-gradu-svetom-ivanu-zelini/)
• Slika 3. Barijera za zaštitu od buke (https://www.multivario.hr/ograde-protiv-buke/reference-na-
cestama/)
• Slika 4. Željeznička mreža RH (https://www.hzinfra.hr/naslovna/mreza-hrvatskih-pruga/)
• Slika 5. Podjela pruga u RH (https://hr.aroundtravels.com/articles-about-croatia/iron-road-croatia-
map-website-photo.html)
 HVALA NA
POZORNOSTI!!!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike Varaždin
Ekonomika poduzetništva

PREGLED PROMETNOG SEKTORA U

EU-U Varaždin, 17. ožujka 2022.

Mentorica: Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak

Izradile: Lana Hajdarović i Viktorija Barlović
 I. Činjenice o prometnom sektoru u Europskoj uniji

II. Ciljevi politike EU-a za prometni sektor

III. Transeuropska mreža prometnica ( TEN-T)

Sadržaj
IV. Glavni sudionici u prometnom sektoru u EU-u

V. Potrebe za ulaganja u infrastrukturu i dostupnost

financijskih sredstava
 Činjenice o prometnom sektoru u
Europskoj uniji
• Radi poticanja trgovine i gospodarskog rasta svih regija te zbog stvaranja radnih mjesta i postizanja
blagostanja Europa treba izvrsnu prometnu povezanost.

• Promet je strateški važan sektor gospodarstva EU-a, izravno utječe na svakodnevne živote građana
EU-a te se njime jamči da roba od više od 11 milijuna proizvođača dođe do potrošača. Prijevoznici
danas mogu poslovati efikasno i izvan države u kojoj su registrirani

• EU je ostvarila dostignuća kao što su sigurniji cestovni, zračni i pomorski prijevoz, širok spektar
vrsta prijevoza za putnike i poduzeća, smanjenje zagađenja okoliša, napredak tehnologije.

• Prometna infrastruktura u Europi trenutno je nejednako razvijena, popriličan dio europske

prometne infrastrukture je potrebno proširiti ili nadograditi.
Ciljevi politike EU-a za prometni sektor

• Prometna politika EU-a utvrđena je Ugovorom o funkcioniranju EU-a (UFEU).

• Glavni dokumenti u kojima se utvrđuju ciljevi prometne politike EU-a nazivaju se

bijele knjige
• Prema Bijeloj knjizi jedinstven europski transportni prostor treba olakšati kretanje
dobara i građana, smanjiti troškove i povećati održivost europskog prometa.

• CILJEVI EU DO 2030.: Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40%, smanjenje

uvoženja energije, E-mobilnost, Povećanje upotrebe željeznice za prijevoz tereta,
kompletiranje transeuropskih i prometnih mreža
 Ciljevi politike EU-a za prometni sektor

• Predložene su mjere kao što su logistički plan za teretni promet, inteligentni ili „pametni” sustavi za
stvaranje zelenijeg prometa.

• Prometni sektor EU-a, posebno cestovni promet, gotovo potpuno ovisi o nafti kao izvoru goriva. S
obzirom na nestalna tržišta nafte i poteškoće s opskrbom, potrebno je naći pouzdana alternativna
goriva i nove dobavljače.

• Zemlje Europske unije ne smiju nametati bilo kakve carine na robu koja je proizvedena u EU prilikom
prelaska granica, a niti roba proizvedena u trećoj zemlji nakon uvoza u EU obzirom da je EU osmišljena
kao prostor slobode.
 Transeuropska mreža prometnica ( TEN-T)

• Transeuropska prometna mreža obuhvaća 89.511

km cesta, 93.741 km željeznice, 330 zračnih luka,
270 međunarodnih morskih luka, 210 riječnih luka,
sustave upravljanja prometom, navigacijske i
informacijske sustave.

• osmišljena je s ciljem jamčenja pristupa i

povezanosti za sve regije EU-a i za povezivanje
državnih veza u jedinstvenu europsku mrežu.
Transeuropska mreža prometnica ( TEN-T)

• Devet koridora čine TEN-T mrežu, a to su:

Baltičko-jadranski, Sjeverno more-Baltik,
Mediteranski, Bliski istok-Istočni,
Mediteran, Skandinavsko-mediteranski,
Rajnsko-alpski, Atlantski, Sjeverno more-
Mediteran, Rajna-Dunav.
• Svaki koridor mora uključivati minimalno tri
vrste prometne infrastrukture i moraju
prolaziti kroz najmanje tri zemlje članice i
dva granična prijelaza.
Glavni sudionici u prometnom sektoru u EU-u
• Sudionici Europske Unije:
• Komisija- predlaže akte i provodi politiku
• Vijeće- usvaja predložene akte od Komisije
• Europski parlament- predstavlja građane Europske
• unije

• Sudionici u državama koje su članice Europske Unije:

• Nacionalna ➢ odgovorna tijela za promet
i politiku ulaganja
• Regionalna
➢ odgovorna za putničke i
• Lokalna teretne prijevoznike.
Jedinstveno europsko tržište temelji se na
nekoliko osnovnih načela:
• slobodno kretanje ljudi i radne
snage ➢ jače povezivanje
zemalja
• slobodno kretanje robe
➢ suradnja
• sloboda pružanja usluga u ➢ društveni
zemljama članica
razvitak

• sloboda kretanja kapitala.

Potrebe za ulaganja u infrastrukturu i
dostupnost financijskih sredstava

• Za razvoj prometne infrastrukture odgovornost imaju sve članice EU

• Instrumenti EU za potporu prometne politike:

➢Instrument za povezivanje Europe (CEF)
➢Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF)
Proračunska sredstva EU-a dodijeljena za
promet
 EFRR -
Europski fond
za regionalni
razvoj
 CEF (Instrument za povezivanje Europe)

• Ima najveću ulogu za promet

i prometne infrastrukture

• Ciljevi:
➢ Kreiranje mreža koje su
povezane diljem Europe

➢ Doprinos kvalitetnim i
modernim transeuropskim
mrežama
• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
(MMPI) je nadležno tijelo za koordinaciju i
upravljanje
CEF (Instrument za
povezivanje Europe)
• Najveća ulaganja u promet
imaju:
➢ Poljska
➢ Njemačka
➢ Francuska
➢ Italija
Zaključak

• Europskoj Uniji i njezinim članicama cilj je zadržati kvalitetu provedenih

programa, kako bi se prometna politika održala te kako bi se pomoću
financijskih potpora postigao željeni efekt.
Pitalice za studente
________________ osmišljena je s ciljem povezivanja svih regija EU-a u
Transeuropska prometna mreža
jedinstvenu europsku mrežu.

ne smiju nametnuti
Zemlje Europske unije ________________ bilo kakve carine na robu
koja je proizvedena u EU prilikom prelaska granica.

Koji instrument ima najveću ulogu za promet i prometne infrastrukture?

➢ CEF

TEN-T je transeuropska prometna mreža cesta, željeznica, zračnih luka i vodne

infrastrukture u Europskoj uniji?
➢ TOČNO
HVALA VAM NA POZORNOSTI!
 Literatura
• Radionov N., Ćapeta T., Marin J., Bulum B., Kumpan A., Popović N., Savić I.:
Europsko prometno pravo, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2011.
• Europski revizijski sud, Razvoj uspješnog prometnog sektora u EU u: izazovi na
koje je potrebno odgovoriti, 2018.
• Internet izvori:
• https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/LR_TRANSPORT/LR_TRANSP
ORT_HR.pdf , preuzeto 11,3.2022.
• https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/file_import/european-
semester_thematic-factsheet_transport_hr.pdf , preuzeto 12.3.2022.
• https://ec.europa.eu/inea/en/connecting-europe-facility/cef-transport/2015-
hr-tm-0399-w, preuzeto 12.3.2022.
• https://www.prometna-zona.com/ , preuzeto 14.3.2022.
• https://hrcak.srce.hr/clanak/8154 . preuzeto 15.3.2022.
 Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2022.
Kolegij: Transport i špedicija

STRATEŠKI DOKUMENT
EUROPSKE UNIJE: BIJELA
KNJIGA O PROMETU

M E N TO R I C A : D R . S C . S U Z A N A S T U D E N T I : A L E K S FA R K A Š
K E G L E V I Ć KOZ J A K
V I K TO R I J A B U L I N
 Sadržaj
✓Općenito- Bijela knjiga o prometu
✓Ključni ciljevi dokumenta
✓Problemi koji se pokušavaju riješiti
✓Projekt AaCTA
✓Vizija
✓Strategija
✓Provedba i revizija u sredini razdoblja
✓Mjere za sve vrste prijevoza za učinkovitiji i konkurentiji prometni sustav
 Bijela knjiga o prometu
•Promet je od temeljne važnosti za naše gospodarstvo i društvo→ održiv (ograničenost i okoliš)

•Dokument- plan puta u jedinstveni europski prometni prostor

•Završna verzija- 28.03.2011.

•Čemu služi?
• 40akcijskih točaka
• 131 inicijativu

• izgradnja Konkurentnog prometnog sustava koji omogućuje učinkovito i sigurno kretanje ljudi i robe diljem EU
• Uvoz nafte- smanjenje ovisnosti EU
• Gradska mobilnost bez CO2- 2030.
• Emisija ugljika iz prometa za 60%- 2050.
Ključni ciljevi dokumenta
•Upotreba benzinskih i dizelskih automobila smanjiti za pola (2030.g), postupno prestati koristiti
(2050.g)

•Zračni promet- goriva s niskim udjelom ugljika -povećati korištenje (2050.g)

•Cestovni promet iznad 300km udaljenosti- prebaciti na željeznički i vodeni prijevoz 30%
(2030.g), iznad 50% do 2050. g.

•Emisije CO2 iz brodskih goriva- 40% do 2050. g

Ključni ciljevi dokumenta
•Utrostručiti postojeću mrežu brzih vlakova- 2030.g

•Putnički prijevoz- srednje duge udaljenosti prebaciti na željeznički prijevoz do 2050.g.

•Povezati veće zračne luke sa željeznicom do 2050.g

•Povezati najvažnije morske luke sa željeznicom i riječnim plovnim putovima do 2050.g.

•Broj žrtava na cestama smanjiti gotovo na nulu do 2050.g.

•Primijeniti načelo „plaćanja korisnika” i „plaćanja onečišćivača”

Problemi koji se pokušavaju riješiti
•Nedostatak nafte u budućim desetljećima

•Problem stakleničkih plinova

•Povećani obujam prometa

•Mobilnost
Nedostatak nafte u budućim
desetljećima
•Međunarodna energetska agencija (IEA- International Energy Agency): što je svijet manje uspješan u
smanjenju ispuštanja ugljika, veći će biti porast cijene nafte

•Politička zabrinutost povezana sa sigurnošću opskrbe energijom

•Upotreba plastike- neobnovljivi resursi

•Rast cijena nafte

• negativan učinak u industriji
• Opadanje povjerenja potrošača i investicija→ smanjenje gospodarskog rasta
• Rast cijena proizvoda CPI→ vezana i uračunata u domaće cijene
• Stanje stagflacije u gospodarstvu
Problem stakleničkih plinova
•U razvijenim zemljama do 2050.g. ispušne plinove smanjiti za 80%-95% u odnosu na 1990.g.
•Promet u odnosu na druge sektore gospodarstva- do 2050. smanjiti barem za 60%
• Jedan dio postotka do 2030.g. – 20% u donosu na 2008.g.
Povećani obujam prometa
•Tehnološki napredak- promet učinkovitiji
•Problem:
• nafta i naftni derivati- 96% prometnih energetskih potreba u EU
• veliki izvor buke i lokalno zagađenje zraka

• odgađanje djelovanja i neodlučnost u uvođenju novih tehnologija mogle bi prouzročiti nepopravljivu

štetu prometnoj gospodarskoj djelatnosti u EU.
Mobilnost
•Odgovarajuća mreža i pametnije korištenje iste

•Ulaganje u prometnu infrastrukturu- pozitivan učinak

• Gospodarski rast

• Stvaranje blagostanja

• Stvaranje poslova i jačanje trgovine

• Geografska dostupnost i mobilnost ljudi

➢Ostvariti najveći mogući pozitivni učinak na gospodarstvo i najmanji mogući negativni učinak na okoliš
Projekt AaCTA
•dio Europske klimatske inicijative (EUKI)
•Glavni cilj EUKI: poticanje klimatske suradnje unutar EU kako bi se ublažile emisije stakleničkih
plinova
•Naslov projekta: Podržavanje dekarbonizacije cestovnog prometa odozdo prema gore za donositelje
odluka na lokalnoj razini: Bijela knjiga“.

•Cilj projekta AaCTA: pružiti cjelovitu sliku o energetskoj tranziciji u cestovnom prometu, povezanosti s
promjenama u energetskim sustavima, kao i kanale za financiranje projekata usmjerenih na
elektrifikaciju i dekarbonizaciju prometa.
◦ Edukacije i mogućnostima financiranja kroz bespovratna sredstva, zajmove komercijalnih banaka i opcije
financiranja u zajednici
Projekt AaCTA
Smanjenje stakleničkih plinova u EU za 60%- mapa putaEU za 2050. (Bijela knjiga)- u proemtnom
sektoru predviđa:
◦ potpuno ukidanje korištenja konvencionalnih fosilnih goriva u gradovima, upotrebu 40 % održivih goriva
s niskim udjelom ugljika u zračnom prometu i smanjenje emisija iz prijevoza od 40 % robe i cestovnog
prijevoza, tako da dekarbonizirani oblici prijevoza preuzmu 50 % međugradskog prometa.
NECP- National Enery and Climate Plans
Hrvatski NECP- prosinac 2019.
◦ povećanje udjela OIE u konačnoj potrošnji, povećanje udjela čistih vozila u cestovnom prometu
◦ izgradnja stanica za punjenje električnih vozila na nacionalnoj razini

◦ Kad je riječ o Hrvatskoj, procjena našeg NECP-a kaže da su nam ciljevi u obnovljivim izvorima (36,4 posto
do 2030.) dovoljno ambiciozni, jer je cilj EU-a 32 posto do 2030., kao i obvezujući cilj za emisije
stakleničkih plinova unutar mehanizma zajedničkog napretka. No, Hrvatska nije dovoljno ambiciozno
zacrtala ciljeve energetske učinkovitosti u primarnoj potrošnji energije i finalnoj potrošnji, gdje su
ambicije označene niskima
o razmotriti investicijske i reformske mjere povezane s klimom i energijom
o Mjere za poticanje ulaganja u OIE
o Mjere za potporu održivom prometu (kroz reforme za razvoj održive urbane i međugradske mobilnosti)
o Mjere koje podržavaju ulaganja u energetsku učinkovitost (posebno obnovu zgrada s naglaskom na škole, bolnice, socijalno
stanovanje, odnosno usmjerene na kućanstva u riziku od energetskog siromaštva)
Vizija- rast prometa i potpora mobilnosti
(smanjenja ispušnih plinova za 60%)
•Glavni cilj europske prometne politike - pomoći uspostaviti sustav koji podupire
europski gospodarski napredak, jača konkurentnost i nudi visokokvalitetne
usluge mobilnosti i istovremeno učinkovitije koristi resurse.

•Praksa:
• u prometu je potrebno koristiti manje energije koja mora biti čišća,
• bolje koristiti modernu infrastrukturu, a smanjiti njegov negativni utjecaj na okoliš i
glavna prirodna bogatstva kao što su voda, zemlja i ekosustavi
Vizija- učinkovita osnovna mreža za multimodalno
međugradsko putovanje i prijevoz
• Srednje udaljenosti (300km)
• nove tehnologije manje razvijene , a izbori načina prijevoza manji nego u gradu→
podrazumijeva veću upotrebu autobusnog, željezničkog i zračnog putničkog prijevoza
osoba i tereta
• Prevoze i dalje kamioni –no uz razvoj i potporu novih motora i čistijih goriva, korištenje
pametnih prometnih sustava

• teretni prijevoz na veće udaljenosti- brodski i željeznički prijevoz

Željeznica- neprivlačni način prijevoza i
transporta
•Primjeri nekih drugih zemalja
•potrebna su značajnija ulaganja za proširenje i modernizaciju kapaciteta željezničke mreže, isto
tako potrebno je uvesti novi vozni park s tihim kočnicama i automatskim spojnicama.
•konkurentnost željeznice u prijevozu robe nužno je riješiti strukturne promjene -preuzeti veći dio
teretnog prijevoza na srednje i velike udaljenosti
• ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta željezničke mreže te postepeno uvođenje modernog
voznog parka
Morske luke
Logistički centri- veze s unutrašnjošću učinkovite

Razvoj- ključan za prijevoz povećanih količina tereta unutar, između EU i ostatka svijeta

Unutarnji plovni putovi nisu dovoljno iskorišteni

Velike udaljenosti
Zračni promet- putovanja u i iz trećih zemalja i područja EU koja su inače slabo povezana poboljšanje
učinkovitosti zrakoplova i upravljanja prometom
◦ Uz smanjenje ispušnih plinova povećati i konkurentsku prednost
◦ Po potrebi povećati kapacitete zračnih luka- odgovor na povećanu potražnju
Brodarstvo
Pozitivniji učinak na okoliš
◦ Tehnologija
◦ Poboljšana goriva

◦ Pomorski promet na teritoriju EU- sveukupno ispuštanje CO2 smanjiti za 40% (i za 50%) do 2050.g. u
usporedbi sa podacima iz 2005.g.
Strategije:
Uvođenje novih tehnologija i razvoj infrastrukture
•Kako bi se provela ranije navedena vizija, potrebne su strategije kako bi se razvio učinkovit okvir za
korisnike prometa i prijevoznike

•Cilj za iduće desetljeće je stvoriti jedinstveni europski prometni prostor koji uklanja preostale zapreke
između pojedinih grana prometa i nacionalnih sustava

•Jedinstveni europski prometni prostor bi trebao olakšati kretanje građana i tereta, smanjiti troškove
te ojačati održivost europskog prometa

•Potrebno dovršiti unutarnje tržište željezničkih usluga za uspostavljanje Jedinstvenog europskog

željezničkog prostora
•Otvaranje tržišta moraju biti pračeni kvalitetnim poslovima i dobrim radnim uvjetima

•Razvijanje europske startegije za sigurnost civilnog zrakoplovstva koja uključuje prilagodbu novim
tehnologijama, te međunarodnu suradnju s glabnim partnerima

•U pomorskom prometu potrebne su preventivne mjere za sigurnost putničkih brodova, korištenje

infromacijskog sustava „SafeSeaNet” koji služi za praćenje pomorskog prometa, potporu sigurnosti i
zaštitu okoliša od zagađenja s brodova

•Za drastično smanjenje broja žrtava u prometu bit će ključne inicijative na području tehnologije,
obrazovanja i povećane pažnje ranjivijim cestovnim korisnicima
Strategije:
Moderna infrastruktura i pametno financiranje
•Potrebno riješiti problem velikih razlika u prometnoj infrastrukturi između djelova zapadne i istočne
Europske unije

•Glavni preduvjet za učinkovitiji i nesmetaniji prometni sustav je dovršenje transeuropske prometne

mreže, te te uravnoteženije raspodjele tereta i putnika među vrstama prometa

•Projekti financirani sredstvima EU-a moraju biti usredotočeni na 9 ključnih mrežnih koridora EU-a

•Potrebno uvesti informatičke alate u mrežu koridora za pojednostavljene administrativne procedure,

praćenje tereta i optimiziranje voznih redova i prometnih tokova
Osnovna mreža koridora TEN-T-a
❖Baltičko-jadranski
❖Sjeverno more – Baltik
❖Mediteranski
❖Bliski istok – Istočni Mediteran
❖Skandinavsko - mediteranski
❖Rajnsko – alpski
❖Atlantski
❖Sjeverno more – Mediteran
❖Rajna – Dunav.
Provedba bijele knjige i njezina revizija u sredini
razdoblja
•Pozdravlja se namjera Komisije da provede reviziju Bijele knjige u sredini razdoblja kako bi se
ocjenio ostvaren napredak i da bi se predložile daljnje radnje u cilju postizanja njezinih ciljeva

•Nastavlja se podrška prethodno navedenih 10 ciljeva za konkurentni prometni sustav

•Cilj o smanjenju stakleničkih plinova u prometu do 2030. bi trebao biti na razini na kojoj će biti
omogućeno postizanje dugoročnog cilja iz Bijele knjige koji govori o smanjenju emisije
stakleničkih plinova od barem 60% do 2050.
Čovjek u središtu prometne politike
• Mjere na koje se poziva u pogledu sigurnosti na cestama

• Inicijative kojima je cilj smanjenje broja žrtava i povreda na cestama, naglasak na glavne uzroke: vožnja pod

utjecajem alkohola i droge, prekoračenje brzine, nevezivanje sigurnosnim pojasom

• Revizija treće direktive o vozačkim dozvolama s ciljem uvođenja:

• obaveznog treninga vožnje koji pokazuje nove funkcije vozila

• druge faze kod polaganja vozačkog ispita

• provjera tjelesne sposobnosti vozača za vožnju

• medicinsko-psihološke provjere za prekršitelje prometnih pravila, npr. Zbog konzumacije droge, alkohola ili

agresivnog ponašanja itd...

•Poziva se na idividualnu mobilnost, posebno osoba s invaliditetom i starijih

•Na ulaganja u istraživanje i razvoj odgovarajučeg sustava za pomoč vozaču pri vožnji

•Veća dostupnost besplatnih ili jeftinih bežičnih mreža i drugih digitalnih usluga u javnom prijevozu i
na stanicama s ciljem poboljšanja mobilnosti građana
Mjere za sve vrste prijevoza za učinkovitiji i
konkurentiji prometni sustav

•U pogledu zračnog prometa poziva se na:

• Učinkovit razvoj mreže zračnih luka EU-a koji mora obuhvaćati glavne zračne luka „čvorišta” a onda i ostale
zračne luke koje su nužne za rast i razvoj tih područja

• Reviziju regulatorne i fiskalne politike EU-a s ciljem jačanja konkurentnosti europskih zrakoplovnih industrija i
osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja sa zračnim prijevoznicima iz trečih zemalja

• Odobravanje projekata financiranih od strane EU-a, koji su dio ključnih mrežnih koridora TEN-T-a
Mjere za sve vrste prijevoza za učinkovitiji
i konkurentiji prometni sustav
• U pogledu cestovnog prometa poziva se na:
• Povećanje broja parkirnih mjesta za teretna vozila u transeuropskoj prometnoj mreži za 40%

• Odobravanje projekata vezanih za dovršavanje cestovne mreže TEN-T-a financiranih od strane EU-a

• Dovršenje izrade simulacijskog alata koji mjeri potrošnju goriva i emisiju CO2 kod teretnih vozila

• Mjere za osiguravanje usklađenosti nacionalnih propisa sa zakonima EU-a u području prekograničnog

prijevoza
Mjere za sve vrste prijevoza za učinkovitiji
i konkurentiji prometni sustav
•U pogledu željezničkog prometa poziva se na:
• Donošenje željezničke strategije za predlaganje novih mjera o promjeni načina prijevoza do 2030. i 2050.
izneseneih u „10 ciljeva za konkurentni prometni sustav” Bijele knjige

• Korištenje sredstava EU-a za poboljšanje postojeće i nadogradnju prekogranične željezničke infrastrukture

• Analiza razloga nedostatka velikog broja željezničkih veza duž članica EU-a, te poziv Komisije da donese mjere
revitalizacije svih veza koje su obustavljene ili ukinute tijekom Drugog svijetskog rata, te izgradnja novih koje su
bile u planu.

• Odobravanje projekata financiranih od strane EU-a u kojima se dovršava željeznička mreža koja je dio ključnih
mrežnih koridora TEN-T-a
Mjere za sve vrste prijevoza za učinkovitiji
i konkurentiji prometni sustav
•U pogledu pomorskog prometa poziva se na:
• Mjere za pojednostavljenje formalnosti za brodove koji plove među lukama EU-a u cilju uspostave
stvarnog Europskog pomorskog prometnog prostora bez prepreka

• Bolja usklađenost između pomorskih i carinskih tijela s ciljem pojednostavljenja informacijskih tokova

• Mjere za razvoj potencijala pomorskih autocesta kao dijela transeuropske prometne mreže

• Prijedlog za moderniziranje zakonodavstva o sigurnosti putničkih brodova s ciljem ojačanja prevencija

nesreća na moru i upravljanja njihovim posljedicama
Literatura
•https://www.znanost-klima.org/ne-ignorirajte-izvjestaj-medunarodne-energetske-agencije/ (posjećeno:
15.03.2022.)
•https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/3/11/infografika-koje-zemlje-u-svijetu-najvise-uvoze-naftu-iz-rusije
(posjećeno 16.03.2022.)
•https://repozitorij.efzg.unizg.hr/islandora/object/efzg:6314/datastream/PDF/download (posjećeno 15.03.2022.)
•https://www.sdewes.org/projects/aacta/documents/AaCTA%20bijela%20knjiga%20HR_1.pdf (posjećeno
15.03.2022.)
•https://www.huka.hr/objekti/zakonodavstvo/zakonodavstvo-eu/Bijela%20knjiga%202011%202020%20final-
HRV.doc, (posjećeno 15.03.2022.)
•https://oie.hr/europska-komisija-o-necp-u-hrvatska-nedovoljno-ambiciozno-zacrtala-
ciljeve-energetske-ucinkovitosti/ (posjećeno 15.03.2022.)
Literatura
• Europska komisija, BIJELA KNJIGA - Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Put prema
konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima, Bruxelles, 28. 3.
2011, (14. 3. 2022.)
• Europski parlament, Rezolucija Europskog parlamenta od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o
prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-8-2015-0310_HR.html (14. 3. 2022.)
HVALA NA PAŽNJI!
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE IINFORMATIKE VARAŽDIN

Analiza strukture troškova u

transportnim poduzećima
KOLEGIJ: Transport i špedicija
Mentorica: dr.sc. Keglović Kozjak Suzana
Izradile: Ena Gaća i Emina Fajt
Seminarska grupa: g1
 SADRŽAJ:

Struktura troškova u Analiza troškova u

Transportno
Transportni troškovi transportnom transportnom
Uvod poduzeće
poduzeću poduzeću

Troškovi poslovanja
Analiza strukture Tržište cestovnog Subjekti cestovnog Top 3 poduzeća u
transportnog
troškova prometa prometa 2020.god u RH
poduzeća
 Uvod:

Transport
robe i prijenos Oblikovanje
usluga → vrijednosti
proces robe
proizvodnje
Pojam troškova u prometu

Transportni troškovi
Troškovi predstavljaju u
predstavljaju dio prometnih
novcu izraženu vrijednost
troškova koji nastaju prilikom Poznavanje strukture
utrošenih resursa u
transporta ljudi, robe vijesti i troškova → formiranje cijene
proizvodnji novih i stvaranju
informacija s jednog mjesta
određenih učinaka.
na drugo.
Transportni troškovi

• Ljudska snaga i transportna sredstva

• troškove proizvodnje čija visina djeluje na formiranje vrijednosti robe koja
se prevozi
• Proces transporta → dodatni proces rada procesu proizvodnje
• transportni troškovi → dodatni troškovi proizvodnje
Promet – dvije skupine troškova

1. Čisti prometni troškovi → predstavljaju utrošak rada i sredstava za

obavljanje prometnih funkcija - ne utječu na veličinu vrijednosti robe

2. Dodatni prometni troškovi → sadrže utrošak rada i sredstava koji se

odnose na prometne funkcije u području prometa
***ubrajaju se i transportni troškovi koji se ne pokrivaju iz vrijednosti
stvorene u procesu proizvodnje materijalnih dobara, već su oni sastavni dio
vrijednosti robe
TRANSPORTNO poduzeće
Organiziranje i vršenje prometnih usluga
 • za prometno poduzeće : • Za korisnika:
• prenesena vrijednost • Ono što je za
transportnih sredstava prometno poduzeće

Troškovi • pogonska energija

• troškovi pomoćnog i
ostalog materijala i
prihod koji je
realiziran po cijeni
usluge iz kojeg pokriva
svoj trošak
usluge u prijevozu
• osobni dohoci
zaposlenika
• troškovi korištenja
prometne infrastrukture

RAZLIKA → DOHODAK PODUZEĆA

Transportni troškovi

1 2 3
TROŠKOVI KOJE IMA TROŠKOVI KOJE IMA TROŠKOVI KOJE IMA
PRIJEVOZNIK KORISNIK USLUGE DRUŠTVENA
USLUGE ZAJEDNICA (cjeloviti
gospodarski sustav)
Troškovi koje ima prijevoznik usluge

• Izdatci za :
• gorivo
• vozila
• maziva
• popravak vozila
• plaće radnika
• osiguranja
• tehničke preglede vozila
• ostalo
 • Sve ono što mora platiti da bi udovoljio potražnji
za prijevozom
Troškovi koje • Odabir prometne grane koja najbolje odgovara
ima korisnik • Ukupan iznos troškova koje korisnici plaćaju
određuje na potražnju za prijevozom
usluge • viši troškovi → smanjuju potražnju
• niži troškovi → povećavaju potražnju
Troškovi koje ima društvena zajednica – cjeloviti
gospodarski sustav

Ne snose ih niti
Teško ih je
prijevoznik niti
definirati
korisnik usluge
= prikazuje učešće pojedinih vrsta
troškova u ukupnim troškovima
• Fokus na smanjenju troškova energije Struktura
(gorivo) i smanjenju troškova rada
(plaće) troškova u
• Struktura troškova obuhvaća:
mazivo, gume, vozila, gorivo,
amortizaciju, plaće radnika,
transportnom
održavanje i popravak vozila,
dnevnice, osiguranja, režijske
poduzeću
troškove i ostalo
Analiza troškova u TRANSPORTNOM poduzeću

struktura prometnih troškova prema stupnju iskorištenosti kapaciteta

granični troškovi u prometu

potopljeni troškovi

oportunitetni troškovi
struktura prometnih troškova prema stupnju
iskorištenosti kapaciteta

• Fiksni troškovi
• Registracija i tehnički pregled vozila, Troškovi osiguranja, Troškovi amortizacije,
Režijski troškovi, Pristojbe za obavljanje usluge prijevoza, Troškovi osoblja
• Varijabilni troškovi
• Proporcionalno varijabilni, progresivno varijabilni, degresivno varijabilni i regresivno
varijabilni troškovi

• Prosječni ili jedinični troškovi

• Poluvarijabilni troškovi
Granični • Još se nazivaju dopunski ili
marginalni
troškovi • = iznos za koji se mijenjanju
ukupni troškovi prometnog
u poduzeća kada se prodaja usluga
poveća za neku novu količinu

prometu jedinica
Potopljeni troškovi

Ishod koji ne
možemo promijeniti
Izgubljeno ulaganje
odlukom u
sadašnjosti
Oportunitetni troškovi

Vrijednost dobara
Propuštena i usluga koji se
mogućnost nisu koristili, a
mogli su
 ANALIZA TROŠKOVA POSLOVANJA
TRANSPORTNOG PODUZEĆA

Cilj: ostvarivanje pozitivnog poslovnog rezultata (smanjenje

troškova, povećanje prihod)

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA = planiranje troškova,

evidentiranje i analiziranje troškova te izvještavanje
odgovornih u poduzeću koji će donijeti potrebne odluke
za otklanjanje neželjenih odstupanja od plana

Obuhvaća: analizu strukture

troškova, analizu obujma
troškova
 Analiza strukture troškova
= nastoji utvrditi razloge odstupanja ostvarenih troškova od
potrebnih troškova te utvrditi mogućnosti za realizaciju istih

Minimizacija troškova → sagledati troškove kroz pojedine

kriterije

*** Racionalizacija troškova = kontinuiranu aktivnost prometnog

poduzeća koje za cilj ima dovesti strukturu i obujam troškova na
razinu koja odgovara konkurentnom prometnom poduzeću
 Tržište cestovnog prijevoza robe je u
najvećoj mjeri deregulirano

Tržište Cijene ovise isključivo o troškovima

prijevoza i proizvoljnoj marži
cestovnog prijevoznika
prometa
Prijevoznici imaju vlastite cjenike usluga
za relacije na kojima obavljaju prijevoz,
koje prilagođavaju ovisno o vrsti posla
 S obzirom na posebnosti mjesta i uloge u sustavu ponude
i potražnje usluge cestovnog prijevoza, moguće je
identificirati tri funkcionalne skupine tržišnih subjekata:

Subjekti tržišta 1.) Proizvođači prijevozne usluge (prijevoznici)

cestovnog
prijevoza 2.) Korisnici prijevozne usluge (uvoznici,izvoznici…)

3.) Posrednici (prijevozni agenti, špediteri)

Prema ostvarenom poslovnom prihodu u 2020. godini, 3
najveća poduzeća u RH koja su registrirana za djelatnost
cestovnog prijevoza robe su :

MANŠPED d.o.o.
RALU LOGISTIKA d.d.
RICARDO d.o.o.
 • Društvo fokusirano na cestovni prijevoz i logistiku
• Osnivano 2004.godine
• Sjedište: Rijeka
• Među vodećim pružateljima logističkih usluga u regiji putem
centralnog ureda u Rijeci te vlastitih podružnica u Sloveniji i Srbiji

1. Manšped • Inovativnim rješenjima u svim segmentima logističkog poslovanja,

d.o.o. konstantnim unapređenjem usluga i implementacijom modernih i

novih tehnologija, odgovornošću prema okolišu te svakodnevnim i
neprestanim radom na edukaciji našeg osoblja, Kupcima pružamo
prednost u njihovom poslovnom okruženju te stvaramo dodatnu
vrijednost

• Vodeći se navedenim načelima, ostvarujemo pozitivan poslovni rezultat

i nastojimo da poslovni proces nas i naših Kupaca u svakome
trenutku teče nesmetano
Glavni troškovi poduzeća Manšped d.o.o.
 • Sjedište: Dugo selo
• Godina osnivanja: 2009. god
• Djelatnost: Cestovni prijevoz robe
• Misija: Partnerima osigurati vrhunsku
2. Ralu logističku uslugu i omogućiti im rast
konkurentnosti usredotočujući se na
osnovnu djelatnost. Biti tvrtka koja privlači i
logistika d.d. razvija vrhunske profesionalce na području
integriranih logističkih usluga.

Vizija: Biti vodeći dobavljač integrirane

logističke usluge u hladnom lancu u regiji
jugoistočne Europe.
Glavni troškovi poduzeća Ralu
logistika d.d.
 • Osnivanje: 1992.god
• Sjedište: Darda (blizina Osijeka)
• Početna djelatnost tvrtke bila je maloprodaja.
• Tijekom godina Ricardo se prilagođavao tržištu i njegovim
zahtjevima te danas možemo reći da primarna djelatnost
uključuje cestovni prijevoz i logističke usluge te
proizvodnju voća i prirodnih sokova

3. Ricardo • Misija: Iskustvom i inovativnim rješenjima osiguravamo

visoku kvalitetu i najviši stupanj sigurnosti kroz
d.o.o. logističke usluge i proizvodnju soka slijedeći zahtjeve i
očekivanja svih zainteresiranih strana.

• Vizija: Biti lider u cestovnom prijevozu u RH koji će biti

standard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svim
segmentima poslovanja – zaposlenima poželjan
poslodavac, kupcima prvi izbor i pouzdan partner i
društveno odgovorna kompanija.
Glavni troškovi poduzeća Ricardo d.o.o.
 Literatura:
• Čavrak, Vladimir (2004). Makroekonomske implikacija izgradnje
prometne infrastrukture u Hrvatskoj (Znanstveni rad, University of Zagreb,
Faculty of Economics & Business). Preuzeto 01.04.2022. s:
https://scholar.google.hr/citations?user=ovlPX-
kAAAAJ&hl=hr#d=gs_md_cita
d&u=%2Fcitations%3Fview_op%3Dview_citation%26hl%3Dhr%26user%
3DovlPX-kAAAAJ%26citation_for_view%3DovlPX-kAAAAJ%3AIjCSPb-
OGe4C%26tzom%3D-60
• Dvorski, S. (2022). Transport i špedicija -Skripta. Multimedijski sustavi
[Moodle]. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike,
Varaždin
• https://www.fininfo.hr/ (preuzeto 4.4.2022.)
• https://www.ricardo.hr/ (preuzeto 4.4.2022.)
• https://www.mansped.hr/ (preuzeto 4.4.2022.)
• http://www.ralulogistics.com/home (preuzeto 4.4.2022.)
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike Varaždin

Strategija prometnog razvoja Republike

Hrvatske od 2017. do 2030.

Student:Laura Furdi
Ekonomika poduzetništva Mentor:
Transport i špedicija Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
Sadržaj:
uvod
zakonodavne aktivnosti
ciljevi strategije
analiza postojećeg stanja
osnovni prometni koridori
zaključak
popis literature
 Uvod

Slika1: Strategija prometnog razvoja RH (2017.)

(preuzeto:05.03.2022.)
Tri faze: izrada Strategije prometnog razvoja RH 2014.-
2030.

izrada Nacionalnog prometnog modela

usklađivanje Nacionalnog prometnog modela i

prve faze Strategije prometnog razvoja RH

Omogućen razvoj i razvitak

Korištenje EU fondova
Zakonodavne aktivnosti
 Ex-ante uvijeti
Smjernice Europske
komisije
Plan aktivnosti
Izrada strategije:
Ministarstvo
mora,prometa i
infrastrukture
Slika2: Dijagram ispunjavanja ex-ante uvjeta
(preuzeto:MMPI Strategija prometnog razvoja
RH,05.03.2022.)
ciljevi Strategije
Opći
Specifični
opći
Koristiti više javni prijevoz
Razviti prometni sustav
Okolišna održivost
Povećati sigurnosti
Poboljšati integraciju prometnih modova u RH
Razvijati hrvatski dio TEN-T mreže
Specifični
Poboljšati promet sa susjednim zemljama
Poboljšati dostupnost udaljenih dijelova Hrvatske
Sigurnost na cestovnom i željezničkom prometu
Podržati razvoj zračnog i pomorskog prometa
Povećati konkurentnost riječkih luka
Analiza postojećeg stanja
Opće
Pad broja stanovništva
4 županije bilježe porast (2021.-sve bilježe pad)
Česte migracije
Demografsko starenje
Nejednak ekonomski razvoj
 Slika3: Populacija 65+ godina
(preuzeto:MMPI Strategija prometnog razvoja RH,05.03.2022.)
Javni prijevoz
2012.-2015.porast broja putnika
porast osobnog prijevoza
Covid 19-smanjeni broj putnika
željeznički prijevoz
Loša povezanost,sporost
Zastarijela infrastruktura i vozni red
HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Slika 4: HŽ vlak(http://www.hzpp.hr/),06.03.2022.
Cestovni prijevoz
4 koridora
Vrste cesta:autoceste,državne,županijske i lokalne
Problem naplate autoceste - zatvoreni sustav
RH zaostaje u cestovnoj sigurnosti

Slika 5: Hrvatske autoceste(https://www.hac.hr/hr/o-nama),07.03.2022.

Zračni prijevoz
Svake godine sve više izražen
Glavne: Zračna luka „Franjo
Tuđman” , Zračna luka Split i
Zračna luka Dubrovnik
Sporedne: Zadar, Pula, Rijeka,
Osijek i Brač
Najveći promet je u ljetnim
mjesecima
Slika6 : Zračna luka "Franjo Tuđman"(https://www.zagreb-
airport.hr/putnici/u-zracnoj-luci/13),07.03.2022.
Pomorski prijevoz
Vrlo slabo zastupljen
73 otočne luke i 22 kopnene
Problemi: visoka cijena goriva,oscilacije
prometa,manjak teretnog prijevoza
Jadrolinija-najveći brodski posrednik RH
 Luka Rijeka-najveća pomorska luka RH
Luka Ploče- strateška luka RH
Ostale luke služe za prijevoz putnika

Slika7 : Trajekt "Jadrolinija"(https://www.jadrolinija.hr/o-nama/o-jadroliniji/profil-

jadrolinije),07.03.2022.
Riječni prijevoz
4 luke:
Vukovar-najveća
Osijek
Slavonski Brod
Sisak

Slika8 : Luka Vukovar(https://luka-vukovar.hr/),07.03.2022.

Osnovni prometni koridori
TEN-T
Transeuropska mreža prometnica
Hrvatska je na 4 koridora
Vb, Vc, X i Xa koridori
9 osnovnih koridora:
• Baltičko-jadranski,
• Sjeverno more – Baltik,
• Mediteranski,
• Bliski istok – Istočni Mediteran,
• Skandinavsko-mediteranski,
• Rajnsko – alpski,
• Atlantski,
• Sjeverno more – Mediteran,
• Rajna – Dunav
 Zaključak

Strategija 2014. Strategija 2017.

Rast i razvoj
Članstvo u EU prometa u RH
Literatura
MMPI Strategija prometnog razvoja
Popis stanovništva 2021.
Slika1,2,3: MMPI Strategija prometnog razvoja RH, 05.03.2022.
Slika 4: HŽ vlak,http://www.hzpp.hr/,06.03.2022.
Slika 5:Hrvatske autoceste(https://www.hac.hr/hr/o-nama),07.03.2022.
Slika6 : Zračna luka "Franjo Tuđman"(https://www.zagreb-airport.hr/putnici/u-
zracnoj-luci/13),07.03.2022.
Slika7 : Trajekt "Jadrolinija"(https://www.jadrolinija.hr/o-nama/o-jadroliniji/profil-
jadrolinije),07.03.2022.
Slika8 : Luka Vukovar(https://luka-vukovar.hr/),07.03.2022.
Hvala na pozornosti!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike Varaždin

Inteligentni transportni sustavi

(ITS)

Kolegij: Transport i špedicija

Studentice: Helena Brlek i Hana Hanžek
Mentorica: doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
Inteligentni transportni sustavi
⚫uključuju primjenu informacijsko – komunikacijskih
tehnologija kako bi se poboljšali i nadogradili tradiconalni
prometni sustav te kako bi se odvijao promet koji je puno
sigurniji, učinkovitiji te promet koji smanjuje zagađenje
okoliša
⚫Ciljevi ITS-a: usmjeravanje količine prometa, smanjenje
količine ugljikovog dioksida, veća sigurnost društvene
zajednice

Slika: Inteligentni trasnportni sustavi (preuzeto s

https://zastita.info/hr/novosti/zasto-ce-inteligentni-
transportni-sustavi-igrati-kljucnu-ulogu-u-
postpandemijskoj,31730.html )
 Funkcionalna područja ITS-a
⚫11 domena ITS-a: informiranje putnika, upravljanje prometom
i operacijama, vozila, prijevoz tereta, javni prijevoz, žurne
službe, elektronička plaćanja vezana uz transport, sigurnost
osoba u cestovnom prijevozu, nadzor vremenskih uvjeta i
okoliša, upravljanje odzivom na velike nesreće, nacionalna
sigurnost (Bošnjak, 2008).

Slika: ITS (preuzeto s Slika: ITS (preuzeto s

https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/vrijedan-96-milijuna- https://repozitorij.etfos.hr/islandora/obje
kuna-prijavljen-eu-projekt--uvodenje-inteligentnih- /etfos%3A1431/datastream/PDF/view )
transportnih-sustava-na-funkcionalnom-prometnom-
podrucju-grada-splita-/95904 )
 Tehnologije ITS-a
⚫automatsko prepoznavanje registarskih oznaka, prometni
signali kontrole, promjenjivi prometni znakovi, kamere za
praćenje brzine, auto navigacija, sistemi upravljanja
kontejnerima
⚫autoceste u RH imaju jedan od najsuvremenijih sustava za
upravljanje i kontrolu prometa
⚫Centari za održavanje i kontrolu prometa (COKP) stalno prate
promet na autocestama pomoću kamera te obavještavaju
sudionike prometa o mogućim opasnostima poput zastoja, loših
vremenskih uvjeta, vožnje u suprotnom smjeru i slično

Slika: Promjenjivi prometni znakovi (preuzeto s https://www.prometna-

Tehnologije ITS-a
⚫na autocestama su iznimno važne cestovne
meteorološke postaje koje šalju podatke o
stanju na autocesti (količina vlage, snijeg,
vjetar) Centru za kontrolu i upravljanje
prometom koji zatim obavještava vozače
putem promjenjvih prometnih znakova
⚫u tunelima 🡪 prilagodna rasvjeta kako bi se
oči vozača prilagodile na veću jačinu
svjetlosti
⚫Od strane EuroTap1 istraživačkih
projekata, RH dobiva najviše ocjene za
sigurnost autocesta
Sistem za automatsko
prepoznavanje i praćenje vozila
⚫sistem za automatsko prepoznavanje i praćenje
vozila, funkcionira na način da se na mjernim
točkama vozila snimaju i radi se automatsko
prepoznavanje registarskih tablica
⚫nakon toga se ti podaci šalju centralnom serveru i
ukoliko je prekoračena brzina, evidentira se
prekršaj

Slika: Kamera za nadzor brzine (preuzeto s

https://sjever.hr/2020/06/22/mup-postavio-desetke-novih-
Sistem za upravljanje incidentnim
situacijama u prometu
⚫ skup kordiniranih aktivnosti kojima se pomaže
ozlijeđenim osobama u prometnim nesrećama,
uklanjaju vozila s prometnica te se normalizira
prometni tok
⚫spašavanje stradalih u prometnim nesrećama,
odnosno RSIM (Rescue service incident
menagement) 🡪 kada se uključe zračni jastuci,
lokacija tog vozila se šalje u RSIM, koji zatim šalju
najbliže vozilo hitne službe na mjesto nesreće
ITS u cestovnom prometu
Tri su osnovna sustava inteligentnih prometnica:
1. senzorsko-izvršni sustav
2. telekomunikacijski sustav
3. upravljački sustav

Slika; Brojač prometa

https://core.ac.uk/download/pdf/ Slika; Semafor
197878946.pdf https://stock.adobe.com/search?k=
semafori
Slika:ITS , preuzeto 29.03.2022. sa
https://www.google.com/search?q=its+u+%C5%BEe
ljezni%C4%8Dkom+prometu&tbm=isch&ved=2ah
UKEwih5tLOwuv2AhXHXvEDHbK_AOAQ2-
cCegQIABAA&oq=its+u+%C5%BEeljezni%C4%8Dko
m+pro
ITS u željezničkom prometu
⚫ cilj: radno rasterećenje dispečera telekomande
⚫ razvijeni sustavi za automatsko postavljanje vlakovnih putova
vožnje
⚫ rad sustava se temelji na 3 postupka:
1. automatski odabir puta vožnje za vlak u vremenu prije njegovog
nailaska na mjesto početka zaustavnog puta do kraja aktualnog
ovlaštenja za vožnje
2. izdavanje naredbe prema nadležnim signalno-sigurnosnim
uređajima o postavljanju puta vožnje za vlak u za to pogodnom
trenutku
3. rješavanje konflikata između međusobno suprotstavljenih
puteva vožnji
Postupak automatskog odabira puta
vožnje
Dva principa:
1. kada se vlak približava mjestu do kojega mu se mora postaviti put
za nesmetan nastavak vožnje, sustav će prema zadanom
redoslijedu postaviti sljedeći unaprijed planirani put vožnje

1. sustav za automatsko postavljanje puta vožnje ima pristup

podacima o predviđenim vožnjama svih vlakova na određenom
području upravljanja obuhvaćenih voznim redom
Slika:ETCS, preuzteo 29.03.2022. sa
https://www.google.com/search?q=its+u+zeljeznickom+prometu&s
xsrf=APq-
WBuDg8USHvDXac9lSNlGS7R_yelrBA:1648575466472&source=ln
ms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiJzcGY7uv2AhU1hP
Značajke ITS-a u poboljšanju
sigurnosti prometa
⚫ sve većeg broja stanovnika i vozila, urbanizacije dolazi do
ispuštanja sve više štetnih plinova , zagađenja i smanjenja
efektivnosti prometne infrastrukture

⚫ inteligentni transportni sustav se pokušava uvesti u što više

razvijenih zemalja kako bi se poboljšala sigurnost odvijanja
prometa
 Cjeline ITS-a u poboljšanju
sigurnosti prometa
⚫ 3 cjeline: 1. sustavi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli… )
2. sustavi vezani uz vozila

3. sustavi vezani uz kooperacije

⚫ u posljednje vrijeme određeni sustavi opremaju vozila i značajno

unapređuju sigurnost vožnje(ABS, ASS, APS…)

Slika:ABS , preuueto 29.03.2022. sa

https://www.bosch-mobility- Slika: ASS, preuzeto 29.03.2022. sa
Smjernice za razvoj ITS-a u
Hrvatskoj
⚫ u RH definiran je strategijski program razvoja ITS-a, i ono
što neposredno slijedi je razvoj nacionalne (fizičke, logičke
i institucionalne) arhitekture ITS-a

⚫ sustav elektroničke naplate cestarine, rutiranje, uvođenje

smart-kartica itd.

⚫ efektivniji pristup- postavljanje nacionalnoga strategijskog

programa i prometne politike iz kojih se izvode usklađeni
projekti ITS kompatibilne prometne infrastrukture i drugih
ITS projekata s privatnim i javnim partnerstvom
Literatura
⚫ Bošnjak I. (2021.) Razvoj inteligentnih transportnih sustava - ITS.
InfoTrend
⚫ Burina Dž. (2016). Inteligentni transportni sistemi u funkciji poboljšanja
sigurnosti cestovnog saobraćaja
⚫ Haramina H. (2018). Inteligentni transportni sustavi u željezničkom
prometu. Zagreb. Fakultet prometnih znanosti.
⚫ Jerčić J., Mataija M. (2019). Prikaz sustava za upravljanje informacijama
na autocestama pomoću dijagrama. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 7 No.
1
⚫ OIV uvodi pametna prometna rješenja (2021). Preuzeto 27.3. 2022. s
https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/oiv-uvodi-pametna-
prometna-rjesenja-139142
⚫ Razvoj inteligentnih transportnih sustava. Preuzeto 28.03.2022. sa
InfoTrend /
⚫ ERTMS (2022). Preuzeto 28.03.2022. sa ERTMS (europa.eu)
⚫ Primjena inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu, preuzeto
29.03.2022. sa https://repozitorij.velegs-
nikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A884/datastream/PDF/view
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike
Varaždin

PREDVIĐANJE POTRAŽNJE ZA TRANSPORTOM

Izradio: Ruben Horvat
Kolegij: Transport i špedicija
Mentor: Doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
SLIKA 1.
SADRŽAJ

SADRŽAJ
1. OPĆENITO O POTRAŽNJI

2. ČIMBENICI POTRAŽNJE

3. PREVIĐANJE POTRAŽNJE

4. OPĆENITO O TRANSPORTU

5. ODREDNICE TRANSPORTNOG PREDVIĐANJA

POTRAŽNJE

6. PROCESI U PREDVIĐANJU POTRAŽNJE ZA

TRANSPORTOM

7. ZAKLJUČAK

8. LITERATURA

9. POPIS SLIKA
 OPĆENITO O POTRAŽNJI

• DEMAND = POTRAŽNJA

• Procjenivanje odnosa između (Q) količine i

(P) cijene nekog dobra.

• Obrnuto proporcionalna.

• Potražnja predstavlja spremnost nekog kupca

za kupnjom nekog dobra.

SLIKA 2. 3
 ČIMBENICI
POTRAŽNJE
• CIJENE DOBARA ILI USLUGA

• CIJENE KONKURENCIJE

• KUPOVNE MOĆI
POTROŠAČA

• VELIČINA TRŽIŠTA

• UKUS POTROŠAČA

4
PREDVIĐANJE
POTRAŽNJE

• KVALITETNE PROGNOZE

• KRATKOROČNE
• SREDNJOROČNE
• DUGOROČNE

SLIKA 3.
PREVIĐANJE 5
OPĆENITO O
TRANSPORTU • Specijalizirana djelatnost koja uz pomoć prometne
infrastrukture i suprastrukture omogućuje proizvodnju
prometnih usluga.

• Sortiranje, ukrcaj, prekrcaj, iskrcaj, prenošenje itd.

7/14/20XX 6
SLIKA 4.
ODREDNICE TRANSPORTNOG
PREDVIĐANJA POTRAŽNJE

• Bruto proizvodnja ili dodana vrijednost regije utječe na opću izvedenu potražnju.
• Opskrba ili nadogradnja strukture prometne infrastrukture i usluga bolje kvalitete.
• Povećano korištenje postojećeg kapaciteta prometne infrastructure (provedbom mjera za ublažavanje
zagušenja).
• Promocija intermodalnog i kombiniranog prijevoza.
• Međunarodni sporazumi koji se odnose na trgovinu i transport.
• Dizajn i prostorna organizacija zaliha, skladištenja.
• Institucionalne promjene.
• Vlada i/ili regulatorne (financijske, administrativne, ekološke itd.) politike.

7
PROCESI U PREDVIĐANJU
POTRAŽNJE ZA TRANSPORTOM

• Tradicionalni četverostupanjski proces planiranja

prometa.

• (1) generiranje putovanja.

• (2) distribucija putovanja.
• (3) modalna podjela.
• (4) prometni zadatak.

8
ZAKLJUČAK
Točno predviđanje dugoročne potražnje
za korištenjem transporta čini važan dio
cjelokupnog procjena projekta.

Eksploatacija novih izvora podataka iz

naprednih komunikacijskih tehnologija mogu
riješiti neka od postojećih ograničenja u analizi
potražnje za prijevozom.

Predviđanje ukupne potražnje putnika i tereta u

konkurentskim i komplementarnim odnosima
među načinima transporta neophodni su inputi
u planiranju, projektiranju, ocjenjivanju i
reguliranju sustava transporta i lanaca opskrbe.

9
LITERATURA
• 1. Demand Forecasting in Transport: Overview and Modeling Advances , preuzeto:
https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/1331677X.2011.11517446 (30.3.2022.)
• 2. Đ. Benić: Mikroekonomija: menadžerski pristup, Školska knjiga, Zagreb, 2012., str. 52
• 3. doc. dr. sc. Martina Briš Alić, Predviđanje potražnje, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2015., preuzeto:
https://www.slideserve.com/naava/doc-dr-sc-martina-bri-ali (30.3.2022.)
• 4. Priručnik, I. dio (2021.)
• 5. R. Zelenika: Multimodalni prometni sustavi, Zelenika Ratko, Rijeka 2006.
• 6. John Bates: The Routledge Handbook of Transport Economics, Routledge, London 2017.

10
POPIS SLIKA
• SLIKA 1. - https://assets.volvo.com/is/image/VolvoInformationTechnologyAB/FH-LNG-on-road?scl=1
• SLIKA 2. - https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/Supply-and-demand.svg/1280px-
Supply-and-demand.svg.png
• SLIKA 3. - https://img.freepik.com/free-vector/3d-growth-chart-diagram-with-shadow_1017-
20818.jpg?w=1380&t=st=1649182071~exp=1649182671~hmac=c0a3761642e3a7daceea53e0e40b925f8ecf4988
baa9ad1de09c5a9879bf6931
• SLIKA 4. - https://img.freepik.com/free-photo/system-logistics-truk-container-cargo-ship-cargo-plane-3d-
rendering-illustration_37416-397.jpg?w=2000
• SLIKA 5. - https://i0.wp.com/rayhaber.com/wp-content/uploads/2021/06/denizyolu-konteyner-
tasimaciliginda-neler-oluyor.jpg?fit=1780%2C1000&ssl=1

11
 HVALA NA PAŽNJI
SLIKA 5. 12
 Fakultet organizacije i informatike

BIJELA KNJIGA
PROMETA
MENTORICA: SUZANA KEGLEVIĆ KOZJAK
IZRADILE: NIKOLINA JURČEC I HELENA
PETREKOVIĆ
KOLEGIJ: TRANSPORT I ŠPEDICIJA

Varaždin, ožujak 2022.

SADRŽAJ:

● Bijela knjiga
● Bijela knjiga o prometu 2011.
● Priprema europskog prometnog prostora za budućnost
● Multimodalno međugradsko putovanje i prijevoz
● Putovanja na velike udaljenosti i interkontinenetalni prijevoz
● Gradski promet i dnevne migracije
● 10 ciljeva za konkurantni prometni sustav
● Jedinstveni europski prometni prostor
● Inovacije za budućnost
● Moderna infrastruktura
● Zaljučak
BIJELA KNJIGA

● Europski dokument
● Paket mjera
● Temelj suvremenog razvoja europskog modela vladavine
● Knjigu piše tim eksperata
● Podloga za donošenje odluka
BIJELA KNJIGA O PROMETU 2011.

● Tematika održivosti prometa

● Unapređenje mobilnosti prometa i putnika
● Priprema europskog prometnog prostora
● Preporuke za budućnost prometa
● Odluke za postizanje prometne povezanosti
● Strategije za budućnost
● Inovacije za budućnost
PRIPREMA EUROPSKOG PROMETNOG PROSTORA ZA
BUDUĆNOST

● Održivost razvoja i zaštita okoliša

● Do 2050. godine smanjenje stakleničkih plinova za 60%
● Smanjenje ovisnosti o nafti i naftnim derivatima
● Nove tehnologije u proizvodnji vozila
● Prometna modernizacija i ulaganje u infrastrukturu
MULTIMODALNO MEĐUGRADSKO PUTOVANJE I PRIJEVOZ

● Unapređenje sustava željezničkog prometa

● Rekonstrukcija raspodjele transportnih trošarina
● Povećanje kapaciteta javnog prijevoza
● Modernizacija europskog sustava kontrole zračnog prometa
● Smanjenje zagađenja zračnog i pomorskog prometa
PUTOVANJA NA VELIKE UDALJENOSTI I INTERKONTINENTALNI
PRIJEVOZ

● Poboljšanje učinkovitosti zrakoplova

● Optimizacija kapaciteta zračnih luka
● Preuzimanje željezničkog prometa za putovanja srednjih udaljenosti
● Poboljšanje brodarstva tehnologijom
GRADSKI PROMET I DNEVNE MIGRACIJE

● Troslojni paket mjera za rekonstrukciju urbanog prijevoza

● Uklanjanje motornih vozila klasičnog pogona
● Uvođenje električnih vozila, vozila na hidrogeni pogon
● Uklanjanje buke u gradskim područjima
● Povećanje kapaciteta javnog prijevoza
● Jedinstven sustav naplate urbanih cestovnih trošarina
10 CILJEVA ZA KONKURENTNI PROMETNI SUSTAV

1. prepoloviti korištenje automobila na uobičajena goriva

2. doseći 40-postotni udjel održivih goriva s niskim udjelom ugljika u zračnom prometu
3. 30% teretnog cestovnog prijevoza preusmjeriti na druge načine prijevoza
4. dovršiti europsku mrežu željezničkih pruga
5. TEN-T mreža na čitavom teritoriju EU-a
6. povezati sve zračne luke iz osnovne mreže sa željezničkom mrežom

7. modernizirana infrastruktura za upravljanjem zračnim prometom

8. uspostaviti okvir za europski multimodalni prometni sustav za obavještavanje, upravljanje i plaćanje

9. približiti nuli broj cestovnih nesreća sa smrtnim posljedicama

10. pomak prema punoj primjeni načela “korisnik plaća” ili “zagađivač plaća”
JEDINSTVENI EUROPSKI PROMETNI PROSTOR

● olakšano kretanje građana i tereta

● smanjivanje troškova
● otvaranje tržišta- kvalitetni poslovi i dobri radni uvjeti
● sigurnosna zaštita u prometu
INOVACIJE ZA BUDUĆNOST

● 3 glavna čimbenika:
○ učinkovitost vozila kroz nove motore, materijale i dizajn
○ čišća uporaba energije kroz nova goriva i pogonske sustave
○ bolje korištenje mreže i sigurnije prometne aktivnosti
● uvjeti u sklopu zakonodavnog okvira
 MODERNA INFRASTRUKTURA

● osnovna mreža
● pravilno određivanje cijena i izbjegavanje narušavanja tržišnih natjecanja

VANJSKE DIMENZIJE
● međunarodni promet
ZAKLJUČAK

● kombiniranje različitih inicijativa

● paketi mjera za buduće razdoblje
● zajednički interes poboljšanja
● očuvanje okoliša i zdravlja stanovništva
● poboljšanje infrastrukture europskog prijevoza
POPIS LITERATURE

1. https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-8-2015-0310_HR.html preuzeto 14.03.2022.

2. file:///C:/Users/hpetr/Downloads/538249.6._Bijela_knjiga_o_Jedinstvenom_europskom_prometnom_
podruju.pdf preuzeto 14.03.2022.
3. BIJELA KNJIGA, COM(2011) 144 final
Značenje intermodalnog
prijevoza u gospodarstvu
Autorica: Tihana Hrg
Mentorica: doc. dr. sc. Suzana Keglević Kozjak
Kolegij: Transport i špedicija
Fakultet organizacije i informatike
 Sadržaj
Intermodalni prijevoz

Intermodalni prijevoz - primjer

Prednosti i nedostatci

Razlika intermodalnog i multimodalnog prijevoza

Značenje za gospodarstvo

Razvijenost intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj

Literatura
Intermodalni prijevoz
▪ ishodište

odredište

▪ korištenje više vrsta prijevoznih sredstava

▪ kontejneri
▪ cestovna prikolica
▪ kompletna cestovna teretna vozila Slika 1. Redoslijed kod intermodalnog prijevoza
Intermodalni prijevoz - primjer

ishodište kontejneri kamion

vlak brod odredište

Prednosti i nedostatci
▪ niži troškovi
▪ brza usluga
Prednosti ▪ sigurnost
▪ ekološki
prihvatljiva usluga

▪ kašnjenja
▪ strukturni troškovi
Nedostatci
Slika 2. Intermodalni prijevoz ▪ pouzdanost
▪ oštećenja
Razlika intermodalnog i multimodalnog prijevoza

▪ ugovor/teretnica

intermodalni prijevoz multimodalni prijevoz

▪ posebni ugovori za svaku dionicu ▪ jedan ugovor pokriva cijelo
putovanja putovanje
▪ više odgovornih subjekta ▪ jedan odgovorni subjekt
Značenje za
gospodarstvo

▪ Europska unija - 01. 07. 2013.

▪ smjernice EU

▪ smanjenje troškova prijevoza

▪ zaštita okoliša
▪ sigurnost transporta

▪ 15% ukupnog prijevoza robe

Slika 3. Zastava Europske unije

Značenje za gospodarstvo
▪ stvaranje toka novca i omogućavanje potrošnje
▪ razvoj prometnog sustava
▪ organizacija prijevoza tereta

▪ prilagodba tržištu
▪ povećava zadovoljstvo korisnika

▪ od vrata do vrata
▪ usmjeren korisniku
 Značenje za
gospodarstvo
▪ kontejneri
▪ jednostavnije i brže
▪ mobilnost tereta
▪ smanjenje vremena
rukovanja
▪ pad cijene proizvoda
▪ premještanje proizvodnje
u nerazvijene krajeve
▪ globalizacija

Slika 4. Kontejneri
 Razvijenost intermodalnog
prijevoza u Hrvatskoj

▪ prednost Hrvatske
▪ geoprometni položaj

▪ pomorske luke, Dunav i Sava

▪ Pan-Europski prometni koridori V i X
▪ povezivanje Europe s Mediteranom

▪ postojeća cestovna infrastruktura

▪ potrebne izmjene

Slika 5. Pan-Europski
prometni koridori
Razvijenost
intermodalnog
prijevoza u Hrvatskoj

▪ luka Rijeka
▪ najniži troškovi prijevoza
▪ koridor Vb
▪ glavna kontejnerska luka Sjevernog Jadrana

▪ međunarodna trgovina
▪ EU i jugoistočna Azija
▪ Interes europskih potrošača

▪ pozitivni učinci na opći gospodarski razvoj Hrvatske

Razvijenost intermodalnog
prijevoza u Hrvatskoj

▪ cestovna infrastruktura najrazvijenija

▪ planovi o razvoju intermodalnih terminala

▪ Ploče
▪ Slavonski Brod
▪ Rijeka
▪ Zagreb
Literatura
https://www.containerships.eu/news/intermodal-vs-multimodal-what-is-the-difference

https://transportgeography.org/contents/chapter5/intermodal-transportation-containerization/

https://www.withvector.com/blog/post/what-is-intermodal-transportation

https://bizfluent.com/info-8420695-disadvantages-intermodal-transportation.html

https://hrcak.srce.hr/file/203750

https://paperzz.com/doc/5150719/2013-04-intermodalni-prijevoz-i-ulazak-hrvatske-u-eu

https://www.bib.irb.hr/741855
Literatura slika

https://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.LMPP/181-2013.pdf
http://www.moveouk.co.uk/services/

https://en.wikipedia.org/wiki/European_Union
https://www.abc.net.au/news/2021-10-29/what-is-
the-great-shipping-container-shortage-covid-christmas/100550198

https://www.geopolitika.news/analize/mario-stefanov-madarska-uspon-sile-na-razmedi-
berlina-moskve-i-istanbula/
Hvala na pažnji!
 Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu

Strategija prometnog razvoja

RH 2017.-2030.
Kolegij: Transport i špedicija Izradile: Kelemen Katarina
Ak. god. 2021./2022. Melnjak Ana

Mentorica: doc.dr.sc. Suzana Keglević

Kozjak
Sadržaj
• Uvod
• Zakonodavne aktivnosti
• Ciljevi
• Analiza postojećeg stanja
• Osnovni prometni koridori
• Cestovna i željeznička mreža
• Zaključak
• Literatura
Uvod
• RH država članica Europske unije – 01. srpnja 2013.
• Uredba br. 1303/2013 – odredbe Europskih strukturnih i investicijskih
fondova (ESI fondovi) kao preduvjeti za strategije
• Ex-ante uvjeti (ExAC) – ključni elementi kohezijske politike
Ex-ante uvjeti su ispunjeni kad su postignuti
sljedeći ciljevi:
• Postojanje sveobuhvatnog investicijskog prometnog plana
• Plan je u skladu sa Strateškom studijom utjecaja na okoliš
• Prometni plan doprinosi jedinstvenom europskom prometnom
području
• Postojanje realnih projekata za koje se može tražiti potpora iz
Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj
• Razvijenost mjera koje osiguravaju dovoljan kapacitet za tijela u
sustavu i korisnike prometnih projekata
Prometna infrastruktura u RH
• Ekonomski rast i međunarodna povezanost
• Instrument koji pokreće razmjenu dobara i bolju pristupačnost
različitim sadržajima
• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI)
• Strategija prometnog razvoja RH (2014. - 2030.)
• Vlada RH, 30. listopada 2014.
6 sektorskih radnih grupa
• Željeznički promet
• Cestovni promet
• Zračni promet
• Pomorski promet
• Unutarnja plovidba
• Javna gradska, prigradska i regionalna mobilnost
Jedinstvena nacionalna strategija prometnog
razvoja
• Kolovoz 2013.
• Funkcionalno regionalni pristup – podjela teritorija RH na
funkcionalne regije na temelju prometne potražnje
• Sektorski pristup – analiza ključnih vidova prometa u smislu
nacionalne i međunarodne mobilnosti
Ciljevi Strategije
• Procjena i definiranje budućih mjera (infrastruktura, rad i organizacija)
u sektoru prometa
• Osiguranje okvira za razvoj intervencija i definiranje sučelja s drugim
strategijama
• Uzimanje u obzir europske strategije i zahtjeve (npr. zaštita okoliša,
klime itd.)
• Identifikacija potrebe za daljnje prikupljanje podataka i definiranje
koraka za buduću reviziju Strategije
Metodologija izrade Strategije
• Analiza prometnog sektora i glavnih pokretača razvoja prometa u RH
• Hipoteze iz prethodnih procjena se pretvaraju u glavne nalaze - ciljeve
Analiza hipoteza
„U posljednjih 20 godina u RH se bilježi stalan
pad broja stanovnika.”
Stanovništvo RH od 1971. do 2021. • Prirast
6000000
stanovništva
5000000 • Prirodno kretanje
4784265
4000000
4426221
4601469
4437460
4284889
stanovništva
3888529
• Migracije
3000000

• Geografska
2000000
mobilnost
1000000 stanovništva
0
1971 1981 1991 2001 2011 2021

Izvor: Državni zavod za statistiku

 „Populacijska kretanja u RH razlikuju se prema
specifičnosti regija.”
Županija 1991. 2001. 2011. 2021.
Zagrebačka 282 989 309 696 317 606 301 206
Krapinsko-zagorska 148 779 142 432 132 892 120 942
Sisačko-moslavačka 251 332 185 387 172 439 140 549
Karlovačka 184 577 141 787 128 899 112 596
Varaždinska 187 853 184 769 175 951 160 264
Koprivničko-križevačka 129 397 124 467 115 584 101 661
Bjelovarsko-bilogorska 144 042 133 084 119 764 102 295
Primorsko-goranska 323 130 305 505 296 195 266 503
Ličko-senjska 85 135 53 677 50 927 42 893
Virovitičko-podravska 104 625 93 389 84 836 70 660
Požeško-slavonska 99 334 85 831 78 034 64 420
Brodsko-posavska 174 998 176 765 158 575 130 782
Zadarska 214 777 162 045 170 017 160 340
Županija 1991. 2001. 2011. 2021.
Osječko-baranjska 367 193 330 506 305 032 259 481
Šibensko-kninska 152 477 112 891 109 375 96 624
Vukovarsko-srijemska 231 341 204 768 179 521 144 438
Splitsko-dalmatinska 474 019 463 676 454 798 425 412
Istarska 204 346 206 344 208 055 195 794
Dubrovačko-neretvanska 126 329 122 870 122 568 115 862
Međimurska 119 899 118 426 113 804 105 863
Grad Zagreb 777 826 779 145 790 017 769 944

Tablica: Kretanje broja stanovništva RH po županijama

Izvor: Državni zavod za statistiku
„Prosječna dob populacije raste.”
Godina Prosječna starost
1991. 37,1
2001. 39,3
2005. 40,3
2010. 41,3
2015. 42,6
2019. 43,6

Tablica: Prosječna dob stanovništva RH

Izvor: Državni zavod za statistiku
„Nejednolik ekonomski razvoj određenih
regija.”
• Utjecaj urbanizacije
• Ponuda radnih mjesta
• Turizam
„Dostupnost automobila u RH je u porastu.”

Izvor: Centar za vozila Hrvatske

„Prometna opterećenja u RH znatno su veća
tijekom turističke sezone, osobito duž
jadranske obale.”
„Prosječna starost osobnih vozila raste.”
Godina Prosjek starosti
2008 9,89
2010 10,47
2012 11,38
2014 12,14
2016 12,76
2018 12,64
2020 12,89
2021 13,04

Izvor: Centar za vozila Hrvatske

„RH se sastoji od 6 funkcionalnih regija koje
odražavaju veći dio dnevnih migracija.”

Slika: Prikaz dnevno-migracijskih tokova za potrebe definiranja funkcionalnih regija

Slika1: Pristup regionalnim centrima javnim prijevozom
Slika2: Pristup regionalnim centrima osobnim prijevozom
Izvor: Strategija
 • Središnja Hrvatska
• Istočna Hrvatska
• Sjeverni Jadran
• Sjeverna Dalmacija
• Središnja Dalmacija
• Južna Dalmacija

Slika: Funkcionalne regije u RH

Izvor: Strategija
Željeznička mreža RH

Izvor: HŽ Infrastruktura
 Željeznički prijevoz
„Željeznički prijevoz je
gospodarska djelatnost
premještanja (prijevoza),
prijenosa robe i putnika svim
vrstama željezničkih putova, bez
obzira na njihovu namjenu. „
(priručnik I. dio)

750 vlakova dnevno

HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽ Cargo d.o.o.
Slika: Karta željezničke mreže s kolodvorima i
stajalištima
Izvor: HŽ Infrastrukture
Nedostaci željezničkog prijevoza RH
„Postoji znatan potencijal za povećanje teretnog prijevoza na
željezničkoj pruzi između Zagreba i Rijeke”

Izvor: Strategija Izvor: Strategija

Ulaganje u teretne terminale luke Rijeka → rast teretnog prijevoza

Kapacitet željezničke infrastrukture: 6.5 milijuna neto tona godišnje
 „Postoji značajan potencijal za upotrebu željezničkog sustava za
unutaraglomeracijske veze u Zagrebu i Rijeci, (…) za kvalitetnije uključivanje
željeznice u sustave javnog prijevoza drugih gradova, (…)”

Zagreb → ne postoji dobra povezanost željezničkog sustava i drugih

sustava javnog gradskog prijevoza

Split, Osijek, Varaždin i dr. → veliki potencijal za uključivanje

željezničkog sustava u javni prijevoz
 „Opće stanje željezničkog voznog parka javnih
operatera, bilo za prijevoz putnika, bilo za
prijevoz tereta ne odgovara suvremenim
prometnim zahtjevima” STARI VOZNI PARK

ZASTARJELA KOMUNIKACIJSKA I
„Nezadovoljavajuća održivost infrastrukture
INFORMACIJSKA OPREMA
nameće ograničenja i u kombinaciji s niskom
razinom sigurnosti na kolodvorima u ruralnim
NEDOSTUPNOST OSOBAMA S INVALIDITETOM
područjima odvraća putnike od korištenja
željezničkog prometnog sustava”
NEISPRAVNO I NEPRAVODOBNO OBNAVLJANJE
PRUGA

ZASTARJELI SIGNALNO – SIGURNOSNI UREĐAJI

„Problematičan je utjecaj prometovanja vlakova NEADEKVATAN ODVODNI SUSTAV

duž koridora Zagreb – Rijeka na okoliš”
„Prijevoz putnika u međunarodnom željezničkom
prometu odvija se uglavnom na pravcu koridora
RH1 (Slovenija i Srbija)”
OGRANIČEN POTENCIJAL U MEĐUNARODNOM
PUTNIČKOM PROMETU

„Podizanje razine interoperabilnosti hrvatske NISKA RAZINA INTEROPERABILNOSTI

željezničke mreže i željezničkog sustava svih susjednih → UVESTI EUROPSKI SUSTAV ZA
zemalja, osobito Slovenije i Mađarske, pruža značajne UPRAVLJANJE VLAKOVIMA
mogućnosti za postizanje povoljnijeg udjela
željezničkog prijevoza u strukturi svih vidova prometa”
 „Problem sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima”

Tablica: Vrste i broj željezničko

cestovnih prijelaza
Izvor: Strategija

60% nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima → prijelazi obilježeni

prometnim znakom
Loša vidljivost na prijelazima

„Željeznički sustav obilježen je izostankom
koordinacije u logistici (know-how)”
„Željezničkom sustavu nije osigurana
financijska održivost”
Tablica: HŽ Cargo – sažetak financija 2012. – 2016.
Izvor: Strategija
NE POSTOJI KOORDINIRANI SMJER
POSLOVANJA
NEKVALITETNA KOORDINACIJA IZMEĐU
UPRAVITELJA INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH
PRIJEVOZNIKA
NEODRŽIV NAČIN POSLOVANJA BEZ
DRŽAVNE POMOĆI
Specifični ciljevi za željeznički prijevoz
Unaprijediti koridore željezničkog teretnog prometa iz luke Rijeka prema tržištima s najvećim potencijalom za luku

Kvalitetnije koristiti hrvatski željeznički sustav u većim hrvatskim aglomeracijama te unutar i između funkcionalnih regija

Poboljšati razinu usluge željezničkog voznog parka i njegovog utjecaja na okoliš

Bolje integrirati željeznički sustav u sustave lokalnog prometa (sigurnost i zaštita, veza s drugim oblicima prijevoza itd.)

Povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima

Povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava

Zajamčiti održavanje infrastrukture uvažavajući aspekte ekonomičnosti

Specifične mjere – željeznički prijevoz
• 41 mjera

1. Elementi željezničke mreže → modernizacija, reorganizacija i prilagodba određenih

dionica

2. Modernizacija, elektrifikacija pruga

3. Obnova, unaprjeđenje pruga, kolodvora, voznog parka

4. Unaprjeđenje sigurnosti

5. Smanjen utjecaj na okoliš

6. Povećanje financijske održivosti

Cestovni prijevoz
„Gospodarska djelatnost premještanja (prijevoza), prijenosa robe i putnika svim
vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama cestovnih putova, bez obzira na njihovu
namjenu (u (ne)gospodarske svrhe)”
(priručnik I. dio)

Javne ceste:
Autoceste (i poluautoceste) – 1.416,5 km
Državne ceste – 6.858,9 km
Županijske ceste – 9.703,4 km
Lokalne ceste – 8.979,7 km

Slika: Hrvatska cestovna mreža

Izvor: Strategija
Nedostaci cestovnog prijevoza RH

„U Republici Hrvatskoj je već uspostavljena cestovna mreža.”

Kroz RH prolaze paneuropski državni koridori
→ osnovna cestovna mreža (međunarodni
promet)

Daljnji razvoj – usmjeriti na postizanje visokog

standarda redovitog održavanja

Daljnja ulaganja – nužno potrebne autoceste i

brze ceste
Slika: Karta međunarodnih cestovnih koridora
Izvor: Strategija
„Graničnu propusnu moć izvan turističke sezone dosežu prometni sustavi u
aglomeracijama, a osobito Zagreb”

Omjer količine promete i propusne moći > 0.75

→ gužve, zagušenja

Potencijalne manjkavosti

Slika: Cestovni promet – omjer količine prometa i

propusne moći na temelju prosječnog dnevnog prometa
Izvor: Strategija
 „Ceste imaju relativno visok standard kvalitete.”

Autoceste izgrađene u proteklih 25/30 godina – visoka razina usluge

Slika: Stanje kolnika na državnim cestama

Izvor: Strategija

→ Periodično investicijsko održavanje i rekonstrukcija, redovito

održavanje
„Standardi hrvatskih autocesta visoki su u usporedbi s međunarodnima,
no na starijim dionicama mreže mjere za zaštitu okoliša i odvodnju nisu
osuvremenjivane.”

hrvatske autoceste → sigurne i moderne

autoceste izgrađene 70-ih godina → opremiti

prema novim standardima
zaštite okoliša Slika: Znak „zeleni most”
Izvor: haop.hr

Slika: Mreža autocesta

Izvor: mmpi.gov.hr

Dionica A1 (Zagreb – Karlovac) → zatvoreni odvodni sustav, dodatne trake

Dionica A3 (Zagreb –Lipovac) → „zeleni mostovi”, zatvoreni odvodni sustav

 „(…) za gradnju cesta dodatnih kategorija, primjerice cesta s dvama
dvostraničnim i odvojenim smjerovima i velikim kružnim tokovima i
slično, mogu se iznaći ekonomičnija i tehnički prikladnija rješenja.”

Slika: Pogled na veliki kružni tok unutar i

izvan urbanog područja
Izvor: Strategija

→ uvođenje nove kategorije cesta prikladnije od šire prihvaćenih

norma
 Slika: Popis koncesionara autocesta u Republici Hrvatskoj
Izvor: Strategija

• ZATVORENI SUSTAV NAPLATE

(NAPLATNE POSTAJE)
„Sustav naplate cestarina jedan je od ključnih čimbenika → GUŽVE → DRŽAVNE CESTE
prometnih zastoja tijekom turističke sezone”
• GOTOVINA, KREDITNA/DEBITNA KARTICA, ENC,
SMART, INA KARTICOM → OVISNO O
KONCESIONARU

„Različiti sustavi naplate cestarina u Republici Hrvatskoj X EUROPSKA USLUGA ELEKTRONIČKE NAPLATE
nisu dobro usklađeni.” CESTARINE
„Neodrživost financijske samoodrživosti cestovnog sustava u Republici
Hrvatskoj (kod Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta). ”

HAC → godišnji rashodi > godišnji prihodi

Novi kredit za otplatu postojeće obveze po kreditima

izvori prihoda (naplata i trošarine na pogonska goriva) nisu dostatni

za otplate kredita
 „Republika Hrvatska u cestovnoj sigurnosti zaostaje za većinom
europskih zemalja.”

Hrvatske autoceste → moderne i sigurne

Pad broja poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama

Broj poginulih u RH je viši

od prosjeka EU

→ Sanacija 27 „crnih točaka”

Slika: Broj smrtno stradalih na milijun

stanovnika u EU
Izvor: Strategija
 „Promet Zagrebačkom obilaznicom „blokiran” je lokalnim prometom,
iako je njena osnovna funkcija omogućiti propusnost tranzitnog
prometa”

Obilaznica prometno preopterećena cijelu godinu → lokalni

promet ometa tranzitni

da se rastereti obilaznica → naplata cestarine, gradnja paralelnih

cesta, proširenje postojeće obilaznice

Slika: Omjer broja vozila i propusne moći u sezonskom i vansezonskom prometu

Izvor: Strategija
 Poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava.
Specifični
ciljevi Kvalitetnije koristiti hrvatski cestovni sustav u kontekstu javnog prometa
(autobusi u lokalnom, regionalnom i državnom sustavu)
cestovnog
Smanjiti utjecaj najstarijih dionica hrvatske mreže autocesta na okoliš
prijevoza
Optimizirati i međusobno uskladiti različite sustave naplate cestarina u Hrvatskoj

Unaprijediti tehničke zahtjeve u projektiranju cesta uz naglasak na ekonomičnija tehnička rješenja, sigurnosne
norme, zelenu mobilnost i integraciju vidova prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova

Povećati cestovnu dostupnost područja u kojima je postojeća infrastruktura dosegnula gornju granicu propusne
moći, a alternativni oblici prijevoza (javni željeznički i obalni linijski prijevoz) nisu ekonomski opravdani (turistička
središta u Jadranskoj Hrvatskoj), uključujući uvođenje održivog prometnog koncepta u prilog javnom prijevozu i
oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova

Povećati povezanost sa susjednim zemljama radi podizanja suradnje i teritorijalne integracije na višu razinu.

Poboljšati dostupnost područja u Hrvatskoj u kojima je dosegnuta gornja granica propusne moći i u kojima nema
alternativne cestovne infrastrukture (paralelne autoceste itd.) (…)

Smanjiti prometnu zagušenost u visoko opterećenim aglomeracijama uvažavajući posebna pravila koja vrijede za
zaštitu nacionalne baštine.
Specifične mjere - cestovni prijevoz
36 mjera
1. Elementi cestovne mreže – povezivanje mostom kod Gradiške, završiti i izgraditi dionice
autocesta (A5 do A3, A7, A11 …), reorganizacije zagrebačke i riječke mreže, razmatranje
sustava naplate…
2. Razvoj koncepta za održavanje cestovne mreže
3. Javne ceste i povezivanje
4. Razvoj koncepta odmorišta za cestovnu mrežu visoke razine uslužnosti
5. Upravljanje i nadzor prometa
6. Sigurnost cestovnog prometa
7. Smanjenje utjecaja na okoliš
(…)
Zaključak
Strategija definira mjere u sektoru prometa vezane za promet, a temelji
se na detaljnoj analizi prometnog sektora i glavnih nalaza.
Ako uspoređujemo željeznički i cestovni prijevoz vidljivo je da se radi o
dva potpuno različita stupnja razvoja i ulaganja.
Koliko god su ceste Republike Hrvatske moderne, sigurne i nove i dalje
se kroz cestovni prijevoz povlače neki od problema koji su prisutni i u
željezničkom prijevozu.
Mjesta za napredak ima više nego dovoljno u željezničkom prijevozu, a
što se tiče cestovnog vrijeme je da se uloži novac u obnove već
postojećih cesta, a ne uporno graditi neke nove.
Literatura
1. Cestovni promet - https://mmpi.gov.hr/promet/cestovni-promet-
124/124 (06.06.2022.)
2. Hrvatska željeznička mreža -
https://www.hzinfra.hr/naslovna/mreza-hrvatskih-pruga/ (preuzeto
06.06.2022.)
3. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.)
https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/MMPI%20Strategija%
20prometnog%20razvoja%20RH%202017.-2030.-final.pdf (preuzeto
05.0.2022.)
4. Željeznički prijevoz - https://mmpi.gov.hr/promet/zeljeznicki-
promet-129/zeljeznicki-prijevoz/13825 (07.03.2022.)
Literatura
5. Centar za vozila Hrvatske - https://www.cvh.hr/gradani/tehnicki-
pregled/statistika/ (06.03.2022.)
6. DSZ – priopćenje - https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/05-01-
04_01_2021.htm (06.03.2022.)
7. Popis 2021 - https://popis2021.hr/ (06.03.2022.)
8. Europska komisija, pojmovnik -
https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/what/glossary/e/ex-ante-
conditionalities (06.03.2022.)
9. DZS – priopćenje - https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/05-01-
04_01_2021.htm (06.03.2022.)
10. DSZ – priopćenje - https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-
03_01_2020.htm (06.03.2022.)