FAKULTET

ORGANIZACIJE
I INFORMATIKE
Pavlinska 2 EST. 1962.
42 000 Varaždin
Hrvatska
TRANSPORT I ŠPEDICIJA

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA

„PRIJEVOZ” - ”PROMET”

www.FOI.unizg.hr
UVOD

• Termini: prijevoz, transport, prijenos, promet,

saobraćaj, komunikacije, telekomunikacije,
veze... – autori im daju različita značenja i uvijek
ih posebno definiraju u odnosu na predmet
istraživanja

• Semantički odnos izraza „prijevoz-promet” –

kompliciran lingvistički problem

www.FOI.unizg.hr
• Prijevoz – jednosmislen pojam

• Promet – više jednosmislenih pojmova

• Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja

pomoću prometne suprastrukture i prometne
infrastrukture omogućuje proizvodnju
prometne usluge.

www.FOI.unizg.hr
• Prijevoz – organizirano svladava prostorne i
vremenske udaljenosti

• „prijevoz” i „transport” – sinonimi

• Transport – lat. riječ transportare (prenositi) i

novolatinska riječ transportus (prijevoz,
prevoženje, prenošenje)

www.FOI.unizg.hr
• U hrvatskom se jezičnom sustavu promet susreće u 3
različita smisla:

1. promet znači odnose među ljudima (društveni promet,

promet među ljudima...)

2. promet znači ekonomsku, tj. ekonomskofinancijsku

kategoriju (robni, nerobni, turistički, devizni, platni...)

3. promet obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u

vezi s prijevozom putnika i robe te komunikacije.

Promet shvaćen u ovom trećem smislu riječi biti će

predmetom razmatranja.

www.FOI.unizg.hr
SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA “CESTOVNI
PRIJEVOZ – CESTOVNI PROMET”

• Cestovni prijevoz je gospodarska djelatnost

premještanja (prijevoza), prijenosa robe i putnika
svim vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama
cestovnih putova, bez obzira na njihovu namjenu (u
(ne)gospodarske svrhe)

• Cestovni promet je širi pojam od „cestovnog

prijevoza”

www.FOI.unizg.hr
SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA “CESTOVNI
PRIJEVOZ – CESTOVNI PROMET”

• Cestovni promet obuhvaća prijevoz robe i

putnika cestovnim prijevoznim vozilima po
cestovnim putovima, kao i sve operacije i
komunikacije u cestovnom prijevozu

• obuhvaća sljedeće djelatnosti koje su u izravnoj

ili neizravnoj vezi s cestovnim prijevozom: neki
poslovi na kopnenim terminalima (kontejnerskim,
za rasute terete, za drva, za žive životinje...)

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT I ŠPEDICIJA

UVOD U TRANSPORT I ŠPEDICIJU

www.FOI.unizg.hr
UVOD
• Rezultat rada prometa je PROMETNA USLUGA

• SPECIFIČNOSTI:
• Promjena mjesta nalaženja dobara, ljudi kao i
vijesti
• Ne stvara se nova materijalna vrijednost – sam
proces potrošnje prometne usluge poklapa se s
procesom njene proizvodnje
• Ne mijenja se uporabna vrijednost, već se ona
nastoji očuvati i učiniti dostupnom potrošačima

www.FOI.unizg.hr
UVOD

EKONOMSKO ZNAČENJE PROMETA

• Promet kao gospodarska djelatnost
omogućuje proces reprodukcije
• Promet utječe na razvijanje teritorijalne
podjele rada
• Promet igra značajnu ulogu u razvitku
gospodarstva u siromašnim i nerazvijenim
područjima zemlje

www.FOI.unizg.hr
POVIJESNI RAZVOJ PROMETA

www.FOI.unizg.hr
SVLADAVANJE PROSTORA

www.FOI.unizg.hr
SVLADAVANJE VREMENA

www.FOI.unizg.hr
MOGUĆNOSTI PRIJEVOZA

• KONVENCIONALNI TRANSPORT – prijevoz se obavlja

isključivo jednim prijevoznim sredstvom
• KOMBINIRANI TRANSPORT- prijevoz robe obavljaju
najmanje dva prijevozna sredstva ali ne istovremeno
nego uzastopno
• INTEGRALNI TRANSPORT- takav oblik prijevoza gdje
se između tereta i vozila umeće sredstvo integralnog
transporta (palete ili kontejneri)

www.FOI.unizg.hr
MOGUĆNOSTI PRIJEVOZA
MULTIMODALNI TRANSPORT
• višegranski transport
• istodobno se rabe dva transportna sredstva iz dvije
različite prometne grane
• koristi se na dijelu puta
• teret na prvom vozilu putuje nedirnut na cijelome
putu od pošiljatelja do primatelja

• OBLICI:
• HUCKEPACK promet (uprtni)
• RO- RO sustavi prometa
• LASH sustavi
• BIMODALNI promet

www.FOI.unizg.hr
MEĐUOVISNOST PROMETA I
GOSPODARSTVA
• Gospodarski razvitak pojedine zemlje usko je
povezan s razvitkom prometa
• sve je više gospodarskih djelatnosti koje su nužno
vezane uz promet i koje bez prometa ne mogu
obavljati svoju djelatnost

• Zbog toga je djelotvoran, dostupan i konkurentni

prometni sustav od velikog značenja za gospodarstvo
zemlje u cjelini

www.FOI.unizg.hr
MEĐUOVISNOST PROMETA I GOSPODARSTVA

• Promet osigurava uspješnu i brzu razmjenu

dobara, prijevoz ljudi te prijenos vijesti i
informacija.

• Promet omogućava slobodu kretanja u

obavljanju raznovrsnih djelatnosti, a posebno je
važan za prijevoz dobara između proizvođača i
potrošača

• Razvijeni promet - uvjet za uspješan gospodarski

razvitak zemlje, a istodobno i čimbenik
približavanja i povezivanja s drugim regijama i
zemljama

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE

• Promet u tri različita smisla:

• Najširi smisao - riječ promet predstavlja odnose
među ljudima, pa se može govoriti o društvenom
prometu

• U nešto užem smislu riječ promet znači i

ekonomsku, odnosno ekonomsko financijsku
kategoriju (robni, nerobni, turistički, devizni,
novčani, trgovinski promet)

• Promet u užem smislu obuhvaća prijevoz ili

transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i
putnika te komunikacije

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE
• Ekonomska teorija: „Promet je kao dio narodnog
gospodarstva i jedno od važnih područja
materijalne proizvodnje”

• Prijevoz roba i ljudi ogleda se u promjeni mjesta

njihova nalaženja (dvojako ekonomsko shvaćanje
prometa)

• ako se odvija u okviru tehničke podjele rada

unutar poslovnog sustava radi se o unutarnjem
prometu
• ako pak se radi o prijevozu između poslovnih
sustava radi se o vanjskom prometu

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE
• Uloga i mjesto prometa u procesu reprodukcije
mogu se odrediti dvojako:
• Promet kao posebno područje materijalne
proizvodnje, u kojoj čovjek svojom svjesnom
aktivnošću, djelujući sredstvima za rad na predmete
rada, dio je cjelokupnog procesa reprodukcije.

• Promet, svojim djelovanjem u vremenu i prostoru,

premještajući ljude, dobra, energiju i vijesti s jednog
mjesta na drugo, omogućuje odvijanje procesa
reprodukcije i cirkulaciju kapitala kroz sve četiri faze
procesa:
1. proizvodnju
2. raspodjelu
3. razmjenu
4. potrošnju

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE

• Promet se kao složen gospodarski, organizacijski i

tehnički sustav može podijeliti prema različitim
kriterijima, i to prema:
• 1. načinu prevoženja, prometnim sredstvima i
putovima kojima se odvija:
• kopneni ili suhozemni
• vodni
• zračni

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE

▪ 2. prema području na kojem se promet odvija,

odnosno teritorijalnom djelokrugu poslovanja:
• unutarnji ili tuzemni
• međunarodni ili inozemni
• pogranični
• tranzitni

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE

▪ 3. prema obilježju prometne površine:

• cestovni
• željeznički
• riječni
• jezerski
• kanalski
• pomorski
• cjevovodni
• zračni
• telekomunikacijski

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE

▪ 4. prema sredstvima kojima se obavlja:

• automobilski
• željeznički
• brodski
• zračni
• telegrafski
• telefonski
• radio promet

www.FOI.unizg.hr
POJAM TE MJESTO I ULOGA PROMETA U
PROCESU REPRODUKCIJE
▪ 5. prema načinu organizacije:
• linijski promet
• slobodni promet
• prigodni promet

▪ 6. prema značajkama predmeta prijevoza ili prijenosa:

• putnički
• teretni (robni)
• promet vijesti

▪ 7. prema namjeni, tj. prema korisniku usluge:

• javni
• promet za vlastite potrebe
www.FOI.unizg.hr
PROMET KAO ČIMBENIK RAZVITKA GOSPODARSTVA

• Promet pridonosi gospodarskom razvitku i

društvenom napretku, povezujući proizvodnju i
potrošnju

• Djelotvoran, dostupan i konkurentni prometni sustav

od velikog je značenja za gospodarstvo svake
zemlje

• Dobro organizirani prometni sustav osigurava

razvitak gospodarstva, rast standarda i dizanje
razine kvalitete usluga

www.FOI.unizg.hr
PROMET KAO ČIMBENIK RAZVITKA GOSPODARSTVA
• Prometni sustav Republike Hrvatske ne zadovoljava
zahtjeve razvijenih zemalja Europe

• U razvijanju prometa spominju se sljedeće potrebe:

• unutarnja povezanost pojedinih dijelova
Hrvatske
• povezanost prometnog sustava Hrvatske s
europskim prometnih sustavom
• snižavanje prometnih troškova
• sigurnost prometa i zaštita okoliša
• razvitak suvremenih transportnih tehnologija

www.FOI.unizg.hr
POKAZATELJI VAŽNOSTI TRANSPORTA

• Udio transporta u BDP-u (BDV-u)

• Udio transporta u izdacima za potrošnju kućanstva

• Broj zaposlenih

• Udio u investicijama

www.FOI.unizg.hr
OPĆI ZNAČAJ PROMETA

20 – 25% OPĆI
6 – 10 % 7–9%
ukupnih ZNAČAJ
BDP-a zaposlenih
investicija PROMETA

www.FOI.unizg.hr
DULJINA PROMETNICA U RH U 2019.G. (km)

• Željezničke pruge: 2.604

• Ceste: 26.712

• Autoceste: 1.310

www.FOI.unizg.hr
PRIJEVOZ PUTNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

www.FOI.unizg.hr
PRIJEVOZ ROBE U REPUBLICI HRVATSKOJ

www.FOI.unizg.hr
STRUKTURA PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

www.FOI.unizg.hr
STRUKTURA PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

www.FOI.unizg.hr
STRUKTURA PRIJEVOZA U EUROPSKOJ UNIJI

www.FOI.unizg.hr
STRUKTURA PRIJEVOZA U EUROPSKOJ UNIJI

www.FOI.unizg.hr
FAKULTET
ORGANIZACIJE
I INFORMATIKE
Pavlinska 2 EST. 1962.
42 000 Varaždin
Hrvatska
TRANSPORT I ŠPEDICIJA

DEFINICIJA PROMETA

www.FOI.unizg.hr
Definicija prometa

• Promet – prijenos ili prijevoz objekata u prostoru

• Objekti mogu biti:

• Ljudi
• Roba
• Informacija

www.FOI.unizg.hr
Podjela prometa

Prema kriteriju prometnih putova i vozila:

1. Pomorski promet
2. Zračni promet
3. Cestovni promet
4. Željeznički promet
5. Riječni promet
6. Cjevovodni promet
7. Telekomunikacije
8. Promet u lukama, stanicama i terminalima
Promet ima veliki utjecaj na dinamiku društveno-ekonomskog razvoja.
Tehnoekonomska obilježja prometa

• Osnova su na kojoj se određuje uloga prometa u

društveno-ekonomskom razvoju i u međunarodnoj
razmjeni ljudi i roba

1. Prometni sustav sastoji se od tri osnovna elementa:

• put

• polazište i odredište

• vozilo ili pokretački stroj

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa

Put:
• prirodan i slobodan (npr. More ili zrak),
• prirodan i umjetno unaprijeđen (plovna rijeka s
produbljenim koritom),
• umjetan (željeznička pruga, kanal…)

Polazište i odredište (luka, stanica,…): sastavni dio prirodnog i

umjetnog puta, a označavaju mjesta na kojem proces
prijevoza ili prijenosa počinje te se privremeno ili trajno
zaustavlja.

Vozilo ili pokretački stroj: dio prometnog sustava koji služi

za smještaj objekta prometa u procesu prometa, te koji inicira
i održava kretanje vozila po prometnom putu.

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa
2. Prijevozna usluga
• output nematerijalnog oblika
• ne može se uskladištiti
-> višak potražnje iznad ponude ne može zadovoljiti
dekumuliranjem postojećih zaliha,
-> višak ponude iznad potražnje može kumulirati na
zalihama,
-> potreba da se procesi proizvodnje i potrošnje te
usluge odvijaju istovremeno

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa

• Potražnja za prijevoznim uslugama nije konstantna,

• Postoji vremensko i prostorno kolebanje u odnosu na

ponudu prometnih usluga,

• Problem vršne potražnje za prometnim uslugama.

• Prometni kapacitet treba se kretati tako da se omogući

što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu visoke
potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost
kapaciteta u vrijeme i na mjestu niske potražnje.

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa

3. Ulaganja u prometni sustav su kapitalno intenzivna.

Tako je, primjerice, izgradnja autocesta u Hrvatskoj
zahtijevala ulaganja u iznosu od 5-10 milijuna eura po
kilometru.

4. Potražnja za prometnim uslugama je izvedena

potražnja, što znači da ovisi o potražnji za robama koje
se prevoze. S obzirom da je proces društveno-
ekonomskog razvoja kontinuiran na srednji i duži rok,
može se zaključiti da i potražnja za prometnim
uslugama raste relativno kontinuirano.

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa

5. Ulaganja u prometni sustav su nedjeljiva

• postoji kritičan minimalni obujam ulaganja bez

kojeg nije moguće izgraditi pojedini element
prometnog sustava

• on ovisi o elementu sustava, ali je velik

• kapacitet prometnog sustava ne može rasti

kontinuirano, već skokovito

www.FOI.unizg.hr
Tehnoekonomska obilježja prometa
6. Prometne grane su međusobno konkurentne i
komplementarne

• Komplementarnost - u slučajevima kad se prometni

proces između izvorišta i odredišta odvija u dionicama

• korištenje različitih vrsta prometnih sredstava kod

multimodalnog ili intermodalnog transporta

• Konkurentnost - postoji funkcionalna mogućnost

pružanja prometne usluge za pojedinu granu

• istovremeno se pojavljuju značajne razlike u

troškovima s obzirom na duljinu i brzinu prijevoza,
težinu i vrstu robe, doba godine i ostalo.

www.FOI.unizg.hr
Uloga prometa u društveno-ekonomskom razvoju

1. Odvijanje procesa reprodukcije

▪ Direktan utrošak prometne usluge ogleda se u dopremanju
sirovina, materijala i ostalih inputa u neku djelatnost te
opremanju gotovih proizvoda na tržište do potrošača.
▪ Indirektan utrošak prometnih usluga sadržan je u toku istog
procesa u strojevima, materijalima i ostalim inputima u čijoj su
se proizvodnji također utrošile prometne usluge.
2. Uloga prometnih grana kao potrošača budući da one u
svom poslovanju i razvoju koriste proizvode ostalih sektora.
3. Promet djeluje kao značajan činilac na povećanje stupnja
specijalizacije i društvene podjele među regijama.
4. Promet ima veliki vojno-strateški značaj budući da je
mogućnost brzog i sigurnog prijevoza velike količine
dobara, velikog broja ljudi i vijesti na širokom području jedna
od osnovnih pretpostavki obrambene sposobnosti zemlje.

www.FOI.unizg.hr
Uloga prometa u društveno-ekonomskom razvoju Hrvatske

• Društveno-ekonomski razvoj, pa i razvoj prometa ovise

o mnogobrojnim činiteljima.

• Kod preciziranja uloge prometa u društveno-

ekonomskom razvoju Hrvatske treba voditi računa o:
1. geografskom prometnom i
2. geografsko fizičkom položaju Hrvatske

www.FOI.unizg.hr
Strateški i prometni položaj Hrvatske

www.FOI.unizg.hr
Strategija razvoja prometa

• Društveno-ekonomski razvoj je kontinuiran proces,

odnosno potražnja-potrošnja prometnih usluga raste
kontinuirano.

• Kapacitet prometa raste skokovito, jer vrijeme izgradnje

prometnog puta može trajati i po nekoliko godina.

• Zbog kontinuiranog rasta potražnje i skokovitog rasta

prometnog kapaciteta, pojavljuju se povremeni viškovi,
odnosno manjkovi kapaciteta u odnosu na potražnju.

www.FOI.unizg.hr
Rast kapaciteta prometa

www.FOI.unizg.hr
Strategija prometa
Dvije mogućnosti ulaganja:
1. ulaganja u promet čime se stvaraju preduvjeti za kasniji razvoj
u ostalim djelatnostima.
2. ulaganja društvene akumulacije u direktno proizvodne
djelatnosti koje će tražiti kasniji razvoj prometa.

Iz toga proizlaze 2 strategije koje se odnose na razvoj kapaciteta

prometa:
1. „Razvoj pomoću viška kapaciteta prometa”
2. „Razvoj pomoću manjka kapaciteta prometa”

• VIŠAK KAPACITETA – zaleđena društvena akumulacija

• MANJAK KAPACITETA – društvo trpi štete zbog činjenice da se
sva potražnja za prometnim uslugama ne može zadovoljiti

www.FOI.unizg.hr
 Strategija prometa

• VIŠAK i MANJAK su ekonomski neracionalni te ih je

potrebno minimizirati, a to se može na dva načina:

1. Izgradnja elemenata prometnog sustava što manjeg

kapaciteta kako bi skokovi u porastu kapaciteta bili što
manji iako tu postoji ograničenje (treći element
prometnog sustava).

2. Povezivanje prometnog sustava s ostalim prometnim

sustavima radi plasmana vlastitih viškova i pokrića
vlastitih manjkova.

www.FOI.unizg.hr
FAKULTET
ORGANIZACIJE
I INFORMATIKE
Pavlinska 2 EST. 1962.
42 000 Varaždin
Hrvatska
TRANSPORT I ŠPEDICIJA

SWOT ANALIZA PROMETA

www.FOI.unizg.hr
SWOT matrica

• Snage i slabosti definiramo kao unutarnje čimbenike.

• Prilike i prijetnje definiramo kao vanjske čimbenike.

SNAGE SLABOSTI
(S) (W)

PRILIKE PRIJETNJE
(O) (T)

59
www.FOI.unizg.hr
SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU
Snage
• povoljan geografski položaj,
područje se nalazi na važnom
prometnom koridoru EU
• ulaganja u prometnu infrastrukturu
• prometni sustav je dobro razvijen s
obzirom na predviđene i izgrađene
mreže autocesta
• pristup razvoju velikih
infrastrukturnih objekata je razvijen
s visokim standardima zaštite
prirode i okoliša
• visoki nivo biološke raznolikosti na
području obale, krša, planinskih
regija i riječnih dolina
• dugogodišnja gospodarska
suradnja
• ljudski resursi
www.FOI.unizg.hr
Prilike
• daljnji razvoj riječnog i željezničkog
prometa
• liberalizacija transportnih djelatnosti
• orijentacija na EU i na povećanje
pomorskog, riječnog i željezničkog
prijevoza roba
• rast međunarodne razmjene i povratak
dijela predratnog tranzitnog prometa
• gospodarski rast zemalja JI Europe
• nove dimenzije prekogranične suradnje
• zajednički razvoj i unapređivanje
prometne infrastrukture
• suradnja u zaštiti okoliša i elaboracija
zajedničkih standarda za zaštitu okoliša
• zajednički razvoj obnovljivih izvora
energije
• razvoj i upravljanje integriranog sustava
za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša
SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU
Slabosti
 neodgovarajuća prometna povezanost
s glavnim koridorima EU (lokalne i
sekundarne prometnice)
 kvaliteta i ograničenost prometne
infrastr.
 loša tehnološka opremljenost i
nedovoljna konkurentnost
 nedovoljno razvijena transportna
logistika
 prirodne barijere na području krša i
brdovitim područjima
 željeznička povezanost je nedostatna i
nedovoljno razvijena
 slaba mobilnost putnika i tereta
 riječni promet nedovoljno razvijen
 neujednačenost prometnih podsustava
 loša integriranost prirodnih i kulturnih
vrijednosti u sustavima zaštite okoliša
www.FOI.unizg.hr
Prijetnje
 nedovoljno razvijen riječni i željeznički
promet utjecat će na uvjete na cestama
 konkurencija zemalja u okruženju
 nedovoljna prekogranična suradnja
 nedovoljna suradnja lokalnih i
regionalnih vlasti
 „Schengen“ granica povećati će pritisak
na granične prijelaze
 očekuje se pojačan tranzitni promet
 moguća šteta zbog razvoja transportnog
koridora Save i Drave
 intenzivan razvoj turizma s
neodgovarajućom prometnom i drugom
infrastrukturom
 neodrživi ekonomski razvoj
 degradacija prirodnog okoliša zbog
zagađenja i pomanjkanja strateškog
pristupa u korištenju prirodnih resursa
Što nakon SWOT analize?
• SWOT analiza temelj je za
definiranje VIZIJE te za određivanje
strateških ciljeva upravljanja

• STRATEŠKI CILJEVI osnova su za

daljnje utvrđivanje specifičnih
prioriteta i mjera za djelovanje

• SPECIFIČNI PRIORITETI I MJERE

(djelovanja) pokazuju smjerove u
upravljanju kojima se postiže
maksimalni učinak uz optimalno
korištenje raspoloživih resursa (nizak
trošak)

• AKCIJSKI PLANOVI su konkretni

zadaci (isplanirani resursi) kojima se
ostvaruju zacrtani ciljevi i specifični
prioriteti 62
www.FOI.unizg.hr
ZAKLJUČAK

➢ Postoje preduvjeti za snažni razvoj transporta u Hrvatskoj u

narednom razdoblju, a to se posebice odnosi na tranzitni prijevoz
robe.

➢ Mogućnost za realizaciju stranih ulaganja u kapacitete za

skladištenje i prekrcaj putem joint venture poslova ili raznih oblika
koncesije.

➢ Značajna prilika za strane ulagače, koji bi donijeli know-how,

vidljiva je u segmentu logistike, odnosno otvaranju velikih
špediterskih centara.

63
www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT I ŠPEDICIJA

UTJECAJ PROMETA NA OKOLIŠ

www.FOI.unizg.hr
Uvod
• iznimno negativan utjecaj prometa na stanje okoliša

• postojeći prometni sustavi nisu održivi u odnosu na okoliš

• onečišćenje tla, zraka i vode, pojava buke i vibracija

najznačajnije su negativne posljedice prometa na okoliš

• potreba postizanja ravnoteže odnosa između prednosti koje

promet pruža u razvoju gospodarstva i društva u cjelini te
nepovoljnih utjecaja koji se javljaju njegovim rastom

• jedan od najznačajnijih izazova budućeg razvoja prometnog

sustava odnosi se na integraciju ekoloških i okolišu usmjerenih
ciljeva

www.FOI.unizg.hr
Vanjski učinci prometa na održivi razvoj

• Razvoj prometa ovisi o razvoju gospodarstva u cjelini, unatoč

regionalnim razlikama i različitom razvoju pojedinih vrsta
prometa

• Zahtjevi za razvijenim prometom rastu paralelno s rastom BDP-

a u pojedinim zemljama

• Određene indikacije upućuju da bi sporiji rast BDP-a rezultirao

neproporcionalno sporijim rastom prometnih aktivnosti, a brži
rast BDP-a bržim rastom prometnih aktivnosti

www.FOI.unizg.hr
Prikaz prometne djelatnosti u gospodarskom životu EU,
za 2016. godinu
Ostvareni iznos BDV-a Ukupna BDV iznosi 664 milijardi € (od čega promet 5 %)

Zaposlenost 11,5 milijuna zaposlenih u prometnom sektoru (5,2 % ukupne radne

Investicije u prometnu infrastrukturu
Robni promet (cestovni, željeznički, unutarnja
plovidba, cjevovodni)
Putnički promet (osobna vozila, autobusi,
željeznica, zrakoplovi)
snage)
Investicije u prometnu infrastrukturu iznosile su 1.048 milijarde €
(od čega 54% za ceste, 34% za željeznice i 12% za ostale vrste
prometa)
Promet ostvaruje oko 3.661 milijardi tkm* (od čega cestovni 49,3%,
željeznički 11,2%)
Promet ostvaruje oko 6.802 milijardi pkm* ili 13.314 km po
stanovniku

Rast prometa Robni promet: oko 0,1 % godišnje (preko 75 % od 1970.)

Putnički promet: oko 1 % godišnje (preko 110 % od 1970.)
Sigurnost Ceste: 25.651 poginulih osoba u prometnim nesrećama (broj
poginulih u cestovnom prometu bilježi pad od 7-8 % godišnje).
Željeznica: 44 poginulih osoba u željezničkim nesrećama.
Zrak: 0 poginulih osoba u zrakoplovnim nesrećama.

Utjecaj na okolinu Udio prometa u emisiji: CO2: 21,1 %, NOX: 55,4 %

www.FOI.unizg.hr
Rast prijevoza u EU, 1995.-2016.

www.FOI.unizg.hr
Održivi razvoj

• proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i

ekoloških zahtjeva, s ciljem zadovoljenja potreba sadašnje
generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da
zadovolje svoje potrebe

• okvir oblikovanja politika i strategija kontinuiranog

gospodarskog i socijalnog napretka te bez negativnih
posljedica na okoliš i prirodne izvore važne ljudskim
djelatnostima u budućnosti

• ne odnosi se samo na ekološke probleme, već se sastoji od tri

dijela: ekonomske održivosti, ekološke održivosti i socijalno-
političke održivosti,

www.FOI.unizg.hr
Sastavni elementi održivog razvoja

Izvor: izrada autora prema Giddings, B., Hopwood, B. i O'Brien, G. (2002) Environmet, economy and
society: fitting them together into sustainable develompent, Sustainable Development, 10, str. 187-196.

www.FOI.unizg.hr
Nepovoljni čimbenici prometa

• zakrčenost u prometu
• nedostatak sigurnosti u prometu
• prometne buke
• vršna opterećenja u gradovima
• ograničene dostupnosti i mobilnosti utjecaja na prirodni okoliš
• onečišćenja zraka i društvenih vrijednosti

www.FOI.unizg.hr
TROŠKOVI PRIJEVOZA

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Pavlinska 2, Varaždin
TROŠKOVI

• zauzimaju središnje mjesto zbog direktnog

utjecaja na uspjeh poslovanja poduzeća
• sve ekonomske odluke temelje se na troškovima
- upravljanju troškovima treba posvetiti posebnu
pozornost
• u cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata
poduzeća potrebna je optimalizacija rezultata iz
odnosa:
korist (benefit) / ulaganja (costs)
(isplativost ulaganja).

www.FOI.unizg.hr
TROŠKOVI

• troškovi i uvjeti njihova nastajanja djeluju na konačan

rezultat jednako kao i prihodi

• svako racionalno gospodarenje s utrošcima vodi

smanjenju troškova ( ili bar relativnom smanjenju s
obzirom na rast prihoda), a to se odražava na
konačnu dobit

P - Tr = D

www.FOI.unizg.hr
TROŠKOVI PRIJEVOZA

• Troškove prijevoza možemo promatrati s tri različita

stajališta:
• Troškovi koje ima prijevoznik usluge
• U pravilu su niži od cijene prijevozne usluge koja je
ponuđena korisniku usluge (ovisi o ponudi usluga na
transportnom tržištu).
• Troškovi koje ima korisnik usluge mogu se
razvrstati na:
• Troškove prijevoza – prijevozne troškove i
• Dodatne troškove koji obuhvaćaju troškove: pakiranje robe,
istovara i pretovara, osiguranja robe za vrijeme prijevoza…
• Troškovi društvene zajednice
• U prvom su redu u uloženim sredstvima za izgradnju i
održavanje infrastrukture.

www.FOI.unizg.hr
Klasifikacija prijevoznih troškova

Prijevozni troškovi nastaju premještanjem materijalnih

dobara od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Na
temelju nastanka prijevoznih troškova dijelimo ih prema
različitim kriterijima, i to:
1. Oblicima prometa –prometnim granama,
2. Njihovoj ekonomskoj suštini: troškovi materijala, troškovi
amortizacije, usluge održavanja, plaće..,
3. Načinu sudjelovanja u procesu proizvodnje: prijevozni
te manipulativni troškovi,
4. Mjestu njihova nastanka: početno završni troškovi i
troškovi čistog prijevoza,
5. Po tomu koga opterećuju: neposredni i opći troškovi,
6. Prema stupnju iskorištenja kapaciteta odnosno obujmu
eksploatacije rada (fiksni – neovisno o opsegu prijevoza
i varijabilni – ovisno o opsegu prijevoza).

www.FOI.unizg.hr
Struktura prijevoznih troškova

Prijevozne troškove čine dvije glavne skupine

troškova:

1. Fiksni (stalni) troškovi i

2. Varijabilni (promjenljivi) troškovi

www.FOI.unizg.hr
Fiksni (stalni) prijevozni troškovi

Na ukupnu visinu fiksnih troškova ne utječu

oscilacije u veličini iskorištenja voznih kapaciteta.
Obilježje stalnosti – fiksnosti – imaju sljedeće vrste
troškova:
• Zakonska amortizacija,
• Naknada za uporabu javnih cesta,
• Troškovi registracije vozila,
• Premije osiguranja,
• Doprinosi i članarine, te
• Troškovi poslovanja.

www.FOI.unizg.hr
FIKSNI TROŠKOVI

• određeni kapacitet ima ograničenu proizvodnu

sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta

• S obzirom na to fiksne troškove dalje dijelimo na:

• Apsolutno fiksne
• Relativno fiksne troškove

www.FOI.unizg.hr
APSOLUTNO FIKSNI TROŠKOVI

• nastaju kao rezultat određene izgrađenosti i

opremljenosti poduzeća

• ne mijenjaju se ni onda kada vozni kapaciteti privremeno

ili stalno obustave svoju djelatnost ( radi se o: amortizaciji,
osiguranju vozila, zakupninama i najamninama…)

• U prosječnom iznosu opadaju sa svakom novo-

ostvarenom količinom učinaka
• većim iskorištavanjem kapaciteta postaju sve manji za
svaku novu jedinicu
• potrebno je postići što veće iskorištenje kapaciteta

www.FOI.unizg.hr
 APSOLUTNO FIKSNI TROŠKOVI (UKUPNI)

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
 POJEDINAČNI APSOLUTNO FIKSNI TROŠKOVI

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q
www.FOI.unizg.hr
RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI

• S povećanjem opsega poslovanja poduzeća javlja se

granica koju postavljaju postojeći kapaciteti
• proširenje kapaciteta (veći obujam voznih jedinica)
izaziva nove, veće fiksne troškove
• grafički prikaz relativno fiksnih troškova najbolje
predočuje njihovo ponašanje:
• Unutar jedne zone su nepromjenjivi
• Na prijelazu iz jedne zone u drugu naglo skaču, kako
bi u toj drugoj zoni zadržali određenu razinu do
sljedeće zone

www.FOI.unizg.hr
RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI

• Pojedinačni relativno fiksni troškovi upozoravaju

na činjenicu da su oni na prijelazu iz jedne zone u
drugu znatno viši od troškova na stupnjevima
zaposlenosti kojima završava prethodna zona

• Tako oni upozoravaju da je potrebno osigurati

odgovarajuću zaposlenost proširenih kapaciteta
kako bi fiksni troškovi po jedinici bili prihvatljivi

www.FOI.unizg.hr
 UKUPNI RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
 POJEDINAČNI RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
REMANENCIJA TROŠKOVA

• Remanentnost troškova je obilježje troškova da

ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada se
snižava stupanj zaposlenosti

• To znači da ako manje koristimo prijevozne

kapacitete, troškovi ne padaju u skladu sa
smanjenjem korištenja tih kapaciteta.

www.FOI.unizg.hr
 PRIKAZ REMANENCIJE TROŠKOVA

Iznos

4000
II

3000
I

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
VARIJABILNI TROŠKOVI

• Svi oni troškovi koji se mijenjaju s veličinom obavljenog

prometa.

• Reagiranje troškova na svako povećanje ili smanjenje

stupnja zaposlenosti se naziva varijabilnost, elastičnost ili
promjenljivost troškova

• Karakteristični varijabilni troškovi su:

• Gorivo
• Mazivo
• Automobilske gume
• Repromaterijal
• Dnevnice vozačkog osoblja
• Osobna primanja uposlenih

www.FOI.unizg.hr
VARIJABILNI TROŠKOVI

• Intenzitet mijenjanja troškova može biti različit u

odnosu na mijenjanje stupnja zaposlenosti, pa
varijabilne troškove dijelimo na:

• Proporcionalne (mijenjaju se razmjerno povećanju

obujma prometa )
• Degresivne (troškovi koji rastu sporije od porasta
obujma prometa)
• Progresivne (troškovi koji rastu brže od porasta
obujma prometa)

www.FOI.unizg.hr
 UKUPNI PROPORCIONALNI TROŠKOVI

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
 POJEDINAČNI PROPORCIONALNI TROŠKOVI

Iznos

4000

3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
REAGIBILNOST TROŠKOVA
• Reagibilnost troškova je obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na
mijenjanje stupnja zaposlenosti
• Za izračunavanje reagibilnosti troškova koristi se računski postupak
pomoću kojeg se može utvrditi i intenzitet mijenjanja troškova
• Koeficijent reagibilnosti se izračunava prema sljedećem postupku:

%promjene varijabilnog troška

rt=
%promjene stupnja zaposlenosti

• Kada je reagibilnost:
• rt=1 trošak je proporcionalan
• rt>1 trošak je progresivan
• rt<1 trošak je degresivan

www.FOI.unizg.hr
 KRETANJE UKUPNIH VARIJABILNIH TROŠKOVA

Iznos
Progresivni

Proporcionalni
4000
Degresivni
3000

2000

1000

0 10 20 30 40 50 Q

www.FOI.unizg.hr
Vanjski troškovi u prometu

Vanjski troškovi u prometu smatraju se troškovi koje

korisnik prometa, a koji utječe na njih, direktno ne
plaća u cijeni koštanja prijevoza. Međutim, to ne znači
da oni ne izazivaju troškove, već teret naplate pada
negdje drugdje u društvu, i to kroz:
• Više premije osiguranja
• Manje prinose u poljoprivredi
• Povećano ulaganje u zdravstvo
• Povećane izostanke s posla
• Izazivanje efekta staklenika

www.FOI.unizg.hr
Vanjski troškovi u prometu

Vanjski troškovi imaju svoj odraz, prije svega, u:

• Zakrčenosti prometa
• Prometnim nesrećama
• Onečišćenju zraka i
• Prometnoj buci

Te vanjske troškove koje društvo kolektivno

plaća, teško je egzaktno utvrditi. Temeljem provedenih
istraživanja oni iznose i do 5% BDP.

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORTNE KLAUZULE – PARITET ISPORUKE
INCOTERMS

• PROBLEMATIKA: Zbog čega Incoterms

termini?

• Glavne teškoće na koje nailaze prodavatelji i

kupci jesu:
1. Razlike u trgovinskoj praksi
2. Razlike u pravnim propisima
3. Teškoće uslijed nedovoljne informiranosti
4. Teškoće uslijed različitog tumačenja pojedinih
pojmova u vanjskotrgovinskom prometu

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS

ODGOVOR:
1936. godina – Međunarodna trgovinska komora
(Pariz) izdala međunarodna pravila za
tumačenje trgovinskih termina (INCOTERMS)
o Prilagodba pravila u godinama : 1953., 1967., 1980., 1990.,
2000.,2010.
o Posljednja revizija: 2020.

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS
• međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih
termina

• Uređuju pravno-ekonomski odnos između

prodavatelja i kupaca

• predstavljaju skup pojmova koji se odnose na

kupoprodaju, plaćanje i prijevoz robe u
međunarodnoj trgovini

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS

• Razlozi promjena i nadopuna INCOTERMS termina:

• Brzi razvoj prijevoznih sredstava

• Primjena suvremenih transportnih tehnologija

(paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO, HUCKEPACK)

• Razvoj organizacije prijevoza u koju se svojim

stručnim znanjima sve više uključuju međunarodni
špediteri

• Prilagođavanje termina elektronskoj razmjeni

podataka za administraciju, trgovinu i promet
www.FOI.unizg.hr
 INCOTERMS

• Zbog sve većeg broja sudionika u vanjskotrgovinskom

prometu (razlog: liberalizacija zakona u oblasti vanjske
trgovine) bitno je slijedeće:

➢ Incoterms termini ne temelje se na međunarodnim

konvencijama (oni vrijede kao preporuka i postaju obveza ako
ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate)

➢ Incotrems treminima jasno se i nedvosmisleno uređuju pravni i

ekonomski odnosi među sudionicima međunarodne razmjene

➢ Rješavaju pitanja troška i rizika za robu koja se nalazi na putu

od kupca do prodavatelja

➢ Rješavaju isključivo pitanja između prodavatelja i kupca te se

ne odnose na prijevoznika kao sudionika u lancu
vanjskotrgovinskog prometa

www.FOI.unizg.hr
PODJELA INCOTERMSA (2020.)

SKUPINA E – ovaj termin ukazuje na polazak

robe iz mjesta isporuke

SKUPINA F - ova skupina termina ukazuje na to

da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni

SKUPINA C - ova skupina termina ukazuje na to

da je glavni prijevoz plaćen

SKUPINA D - ova skupina termina ukazuje na

prispijeće robe u određenu zemlju primatelja
www.FOI.unizg.hr
Incoterms 2020

OBAVEZE

PRODAVATELJ KUPAC

SKUPINA E SKUPINA F SKUPINA C SKUPINA D

EXW FCA CFR DAP
FAS CIF DPU
FOB CPT DDP
CIP
Klauzule iz zbirke INCOTERMS 2020

SKUPINE ENGLESKI NAZIVI I KRATICE HRVATSKI PRIJEVOD

Skupina E Ex Works – EXW Franko tvornica

Polazak
Skupina F Free Carrier – FCA Franko prijevoznik

Glavni prijevoz
Free Alongside Ship - FAS Franko uz bok broda
nije plaćen

Free On Bord - FOB Franko brod

Cost and Freight – CFR Cijena i vozarina
Skupina C Cost, Insurance and Freight - CIF Cijena, osiguranje i vozarina

Glavni prijevoz
Carriage Paid to - CPT Vozarina plaćena do
plaćen

Carriage and Insurance Paid to - CIP Vozarina i osiguranje plaćeni do

Skupina D Delivered at Place Unloaded - DPU Isporučen na mjestu istovaren

Prispijeće Delivered at Place - DAP Isporučeno na mjesto

Delivered Duty Paid - DDP Isporučeno ocarinjeno

INCOTERMS
• EXW “Franko tvornica” znači da prodavatelj izvršava
svoju obavezu kad robu stavi na raspolaganje kupcu na
ugovorenom mjestu, ocarinjenu, neutovarenu.
• Termin predstavlja minimalne obveze za prodavatelja, pa kupac
treba snositi sve troškove i rizike koji su povezani s
preuzimanjem robe
• Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena u tvornici u
Zagrebu, u ugovor treba napisati „..isporuka Fco tvornica
Zagreb, Inc. 2020”

• FCA “Franko prijevoznik” znači da prodavatelj isporučuje

robu na mjesto koje je imenovao kupac, izvozno
ocarinjenu prijevozniku kojeg je ugovorio kupac
• Odredba se može koristiti bez obzira na način transporta
• Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena na kamionu u
Torinu, u ugovor treba napisati „..isporuka FCA Torino, Inc. 2020”

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS
• FAS “Franko uz bok broda” znači da prodavatelj
ispunjava svoju obvezu isporuke kada izvozno
ocarinjenu robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci
• Od tog trenutka sve troškove i rizike snosi kupac
• Primjer: Ako je npr. isporuka dogovorena u riječkoj luci, u
ugovor treba napisati „..isporuka FAS Rijeka, Inc. 2020”

• FOB “Franko brod” znači da prodavatelj ispunjava svoju

obvezu isporuke kada izvozno ocarinjenu robu isporuči
preko ograde brod u imenovanoj luci
• Od tog trenutka sve troškove i rizike snosi kupac
• Primjer: Ukoliko se radi o uvozu iz Njemačke, u ugovor bi
npr. unijeli izraz „…isporuka FOB Hamburg, Inc. 2020”

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS
• CFR “Cijena i vozarina” znači da prodavatelj ispunjava
svoju obavezu isporuke kada izvozno ocarinjena roba
prijeđe ogradu broda u luci otpreme
• Prodavatelj snosi troškove i vozarinu dopreme robe do
odredišne luke
• Troškove pomorskog osiguranja snosi kupac
• Primjer: U slučaju izvoza robe u SAD, puni naziv ovog izraza
bio bi npr. „…isporuka CFR New York, Inc. 2020”

• CIF “Cijena, osiguranje i vozarina” znači da prodavatelj

ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno
ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme
• Prodavatelj snosi troškove, pomorsko osiguranje i vozarinu
dopreme robe do odredišne luke
• Primjer: U slučaju izvoza robe u Britaniju, puni naziv ovog
izraza bio bi npr. „…isporuka CIF London, Inc. 2020”
www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS
• CPT “Vozarina plaćena do …” znači da prodavatelj
isporučuje izvozno ocarinjenu robu prijevozniku kojeg
on određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta
odredišta
• Troškove osiguranja prijevoza snosi kupac
• Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza
• Primjer: Moguća formulacija u slučaju izvoza u Njemačku bila bi
„…isporuka CPT Frankfurt, Inc. 2020”

• CIP “Vozarina i osiguranje plaćeni do …” znači da

prodavatelj isporučuje izvozno ocarinjenu robu
prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i
troškove do mjesta odredišta, te također snosi troškove
osiguranja prijevoza
• Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza
• Primjer: U slučaju izvoza u Mađarsku formulacija bi mogla biti
„…isporuka CIP Budapest, Inc. 2020”

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS

• DPU „Isporučen na mjestu istovaren” (Delivered At Place

Unloaded);
• Prodavatelj je isporučio robu onda kada je ona skinuta
s dolaznog prijevoznog sredstva i stavljena na
raspolaganje kupcu na odredišnom mjestu.

• Primjer: U slučaju izvoza u Njemačku formulacija

bi mogla biti „…isporuka DPU Hamburg, Inc. 2020”

110
www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS

• DAP (Delivered At Place); Isporučeno na mjesto

• Prodavatelj je izvršio svoju obvezu kada je na
imenovano mjesto(uglavnom adresa kupca) isporučio
robu na prijevoznom sredstvu spremnu za istovar

• Obveze prodavatelja su troškovi i rizik transporta do

imenovanog mjesta a kupac snosi troškove istovara,
uvoznog carinjenja i ostala davanja vezana uz uvoz

• Primjer: U slučaju uvoza u Hrvatsku formulacija bi

mogla biti “isporuka Varaždin”, Inc. 2020

www.FOI.unizg.hr
INCOTERMS
• DDP isporučeno i ocarinjeno (naznačeno mjesto
odredišta) – prodavatelj isporučuje robu kupcu
uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog
sredstva, na naznačenom mjestu odredišta.
• Prodavatelj snosi sve troškove i rizike koji nastaju
dopremom robe, uključujući gdje je primjenjivo
„pristojbe’’ (termin uključuje odgovornost i rizike
obavljanja i plaćanja carinskih formalnosti te carina,
poreza i drugih pristojbi) za uvoz u zemlju odredišta

• termin se može koristiti bez obzira na vrstu

prijevoza

• Primjer: Ukoliko se radi o izvozu u Egipat, u ugovor bi

npr. unijeli izraz »…isporuka DDP Kairo, Inc. 2020»
www.FOI.unizg.hr
Termini za bilo koji način prijevoza

• EXW – franko tvornica

• FCA – franko prijevoznik
• CPT – vozarina plaćena do..
• CIP – vozarina i osiguranje plaćeni do..
• DAP – isporučeno na mjestu..
• DPU – isporučeno mjesto istovareno
• DDP – isporučeno ocarinjeno

www.FOI.unizg.hr
Termini za pomorski ili riječni prijevoz

• FAS – franko uz bok broda

• FOB – franko brod
• CFR – cijena s vozarinom
• CIF – cijena s osiguranjem i vozarinom

www.FOI.unizg.hr
Revidirane američke vanjskotrgovinske definicije
R.A.F.T.D.

• Trgovinska komora SAD-a 1941. godine

• Velika je sličnost s Incoterms terminima

• SAD-e prihvatile Incoterms termine pri sklapanju

kupoprodajnih ugovora s europskim partnerima
• Praksa u poslovanju
• Pri izvozu u SAD-e primjenjuju se klauzule Incoterms
• Pri uvozu iz SAD-e klauzule R.A.F.T.D.

www.FOI.unizg.hr
ULOGA PANEUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA
U MEĐUSOBNOM POVEZIVANJU
UVOD

• Razvijenost prometa
• uvjet za uspješan gospodarski razvitak pojedine
regije i zemlje u cjelini
• čimbenik približavanja i povezivanja s drugim
regijama i zemljama

www.FOI.unizg.hr
UVOD

• Promet
• Pridonosi gospodarskom razvitku
• Oblikuje prostor i način života
• Odražava kulturu naroda

• Sam za sebe postaje jedna od važnijih grana

gospodarstva koja traži posebnu pozornost
društva

www.FOI.unizg.hr
PROMETNI KORIDORI

• Prometna infrastruktura
• u prvom planu programa zemalja članica EU
• posebno naglašen dio koji se odnosi na
izgradnju vanjskih odnosa pomoću bolje
povezanosti sa zemljama izvan EU

www.FOI.unizg.hr
PROMETNI KORIDORI

• Bez suvremenih prometnica neostvariva dva bitna

načela prometa:
• slobodno kretanje ljudi
• slobodno kretanje roba

www.FOI.unizg.hr
PROMETNI KORIDORI

• Posebna pozornost usmjerena je na

transeuropsku mrežu prometnica i
paneuropske prometne koridore
• Za RH bitni su koridori koji je povezuju s
pojedinim zemljama Europe

www.FOI.unizg.hr
Slika 1. Transeuropska mreža prometnica
Slika 2. Republika Hrvatska u mreži europskih
prometnih koridora
Slika 3. Paneuropski prometni koridori-Kreta 1994.

www.FOI.unizg.hr
Slika 4. Koridor V. Venezia-Kiev

www.FOI.unizg.hr
Slika 5. Koridor VII. - Dunav

www.FOI.unizg.hr
Slika 6. Paneuropski prometni koridori i prostori – Helsinki 1997.
Slika 7. Osnovni prioriteti po značenju u cestovnoj mreži
RH

www.FOI.unizg.hr
ZAKLJUČNO

• Položaj Hrvatske ima značajne prednosti u odnosu na

njenu prometnu i geostratešku lokaciju unutar Centralne
Europe, Mediterana i dunavskog okruženja

• Izgradnja prometne infrastrukture – važan preduvjet za

uspješno uključivanje Hrvatske u razvijenu Europu

www.FOI.unizg.hr
ZAKLJUČNO

• Mobilnost, dostupnost i zaštita okoliša

temeljni su ciljevi dugoročnog
planiranja prometa, a u skupini ciljeva
posebno se ističu:
• Maksimalno korištenje prometno-
geografskih prednosti zemlje
• Osiguranje razvitka prometa, odnosno
prometne infrastrukture na glavnim
prometnim pravcima, odnosno koridorima

www.FOI.unizg.hr
REZIME

• Od temeljnog je značenja uspostavljanje

prometnog povezivanja sa susjednim
zemljama kao i unutarnje regionalno
povezivanje

• Bez razvijene mreže prometnica Hrvatska u

svom razvitku teško može uhvatiti korak s
Europskom unijom

www.FOI.unizg.hr
TEHNOLOGIJE TRANSPORTA
TRANSPORT ROBE NA PALETAMA

• Paleta - specijalno izrađena i

najčešće drvena podloga na
koju se po stanovitim
pravilima slažu komadni
tereti (kartoni, sanduci, vreće,
bale, gajbe, bačve, role, i sl. s
teretom) radi oblikovanja
većih standardiziranih
teretnih jedinica kojima se
sigurno, jednostavno, brzo i
racionalno manipulira

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE NA PALETAMA

• Paletizacija je skup
organizacijsko povezanih
sredstava za rad i
tehnoloških postupaka za
automatizirano
manipuliranje i transport
okrupnjenim jedinicama
tereta od sirovinske baze
do potrošača

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE NA PALETAMA

SUSTAV PALETIZACIJE:
• najpotpunije i univerzalno povezuje
pojedinačne komadne terete u okrupnjenim
jedinicama tereta
• omogućuje uspostavljanje neprekidnog
lanca svih sudionika od sirovinske baze do
potrošača
• sustav je kompatibilan s drugim suvremenim
transportnim tehnologijama (kontejnerizacija,
RO-RO i HUCKEPACK tehnologija)

www.FOI.unizg.hr
 VRSTE PALETA

• Danas se u svijetu koriste različite palete, kako po

svojim karakterističnim osobinama tako i po obliku,
dimenzijama i namjeni
• Sve palete se, s obzirom na praktičnu upotrebu
mogu svrstati u osnovne skupine:
• ravne palete
• boks-palete
• stubne palete
• specijalne palete

• Najviše se koriste ravne palete dimenzija 1200x800mm

i/ili 1200x1000mm, na koje se može složiti do 1000 kg
tereta
www.FOI.unizg.hr
• Ravna drvena paleta

- Ima jednu ili dvije nosive

površine
- Može imati 2 ili 4 ulaza
- Osim drveta mogu biti od
plastike, aluminija i metala

Ravne standardizirane palete

www.FOI.unizg.hr
• Najviše se koriste slijedeće dimenzije drvene
standardne palete:
- 1000mm * 800mm
- 1200mm * 800mm (koriste se 80%)
- 1200mm * 1000mm
- 1600mm * 1200mm
- 1800mm * 1200mm

www.FOI.unizg.hr
• Boks-paleta

- Ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je ugrađena

ograda drvenih ili metalnih okvira, najčešće od lima ili
cijevi visine 1 m
- Zatvorene ili otvorene
- Dimenzije su jednake kao i kod ravnih paleta
- Obvezno imaju slijedeće oznake:
lijevo – naziv vlasnika, npr. HŽ
u sredini – naziv proizvođača
desno – EUR – to znači da su standardne za
europske željeznice i da se međusobno
razmjenjuju
www.FOI.unizg.hr
 Boks-paleta – metalna s dnom za
otvaranje

Razne standardizirane boks-palete

www.FOI.unizg.hr
Palete i kontejneri u zračnom prometu

www.FOI.unizg.hr
SREDSTVA ZA RAD S PALETAMA

• Najvažnije sredstvo za rad u sustavu paletizacije je

VILIČAR

⚫ Viličar je specifično mehanizirano, transportno-

pretovarno sredstvo opskrbljeno s posebnim vilicama
koje podilaze ispod paleta, koju podiže ili spušta u cilju
prenošenja s jednog mjesta na drugo, prlikom
uskladištenja ili iskladištenja, utovara, istovara ili
pretovara.

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci paletizacije

• Prednosti:

- Smanjenje težine i cijene transporta ambalaže

- Smanjenje oštećenja i gubitka na robi
- Ubrzanje utovara i istovara – povećava se stupanj
uporabe prometne infrastrukture
- Svođenje broja ručnih manipulacija na minimum –
smanjenje radne snage
- Veći stupanj iskorištenosti kapaciteta sredstava i
opreme za manipulaciju robe
- Velika ušteda skladišnog prostora
- Higijenskotehnička zaštita rada
- Minimiziranje troškova administrativno-tehničkog osoblja

www.FOI.unizg.hr
• Nedostaci:

- Gubitak i nestanak paleta

- Česta oštećenja i popravci
- Održavanje paletnog fonda
- Razmjena paleta
- Evidencije paleta...

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

• Kontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici,

transportni sanduci, transportne posude, savitljivo
složene posude, pokretna transportna oprema ili druga
slična konstrukcija koja ispunjava sljedeće uvjete:

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

• potpuno ili djelomično zatvoreni, ali da čine odijeljeni

prostor namijenjen za smještaj robe, s najmanje jednim
vratima
• konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno
pune i prazne
• konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili
više prijevoznih sredstava bez indirektnog prekrcaja
• opremljeni uređajima pogodnim za brzo, sigurno i
jednostavno rukovanje, posebice pretovar s jednog na
drugo prijevozno sredstvo
• izrađeni od postojanog materijala i dovoljno čvrsti
• otporni na vremenske prilike i prikladni za višekratnu
uporabu
• izrađeni s obujmom od najmanje jednog kubika
www.FOI.unizg.hr
• Najvažnije zadaće kontejnera su:

• da se koristi kao manipulacijsko-transportna

jedinica tereta,
• da se koristi kao jedinica tereta za uskladištenje i
pakiranje,
• ima sve značajke „karike” u neprekidnom
transportnom lancu od proizvođača do potrošača
(tj. „od vrata do vata”)

www.FOI.unizg.hr
• Transportni lanac – skup tehničkih, tehnoloških,
organizacijskih, prostorno i vremenski sinkroniziranih
operacija (npr. pakiranja, signiranja, vaganja, brojenja,
utovara - istovara, pretovara, skladištenja..) u vezi s
prijevozom određene robe koje osiguravaju brz, siguran i
racionalan protok robe od sirovinske baze do potrošača.

www.FOI.unizg.hr
 TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

• Kontejnerizacija je skup međusobno organizacijski

povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka
za automatizirano manipuliranje i transport
okrupnjenim jedinicama tereta – kontejnerima od
sirovinske baze do potrošača

• Najčešći kriterij podjele kontejnera je njihova

namjena, a mogu se svrstati u dvije osnovne
skupine:
• univerzalni kontejneri
• specijalni kontejneri

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

• Univerzalni kontejneri su namijenjeni za prijevoz robe

pakirane u tvorničku ambalažu koja je namijenjena za široku
potrošnju, a dijele se na kontejnere za opću i na kontejnere
za specijalnu namjenu (razlika u konstrukciji)

• Specijalni kontejneri se nazivaju i kontejnerima za prijevoz

posebnih vrsta roba (kontejneri s izotermičkim obilježjima i
kontejneri cisterne)

www.FOI.unizg.hr
 Konstrukcijski dijelovi
standardiziranog ISO-
kontejnera

Jedan od tipova
univerzalnog
kontejnera (za opću
uporabu)

www.FOI.unizg.hr
Tehnički parametri ISO-kontejnera
www.FOI.unizg.hr
Označavanje kontejnera:

www.FOI.unizg.hr
SREDSTVA ZA RAD U SUSTAVU
KONTEJNERIZACIJE

1. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije

pomorskog prometa (kontejnerski brodovi):

• potpuno kontejnerski brodovi

• RO-RO brodovi
• LO-LO brodovi (potpuno kontejnerski brodovi,
djelomično kontejnerski brodovi, preuredivi
kontejnerski brodovi, SEA-TRAIN brodovi, klasični
trgovački brodovi)
• FO-FO brodovi (klasični LASH brodovi, SEA-BEE
brodovi, BACAT brodovi)

www.FOI.unizg.hr
SREDSTVA ZA RAD U SUSTAVU
KONTEJNERIZACIJE
2. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije željezničkog
prometa (specijalno opremljeni vagoni):
• plato-vagoni
• vagoni-nosači za prijevoz kontejnera u zatvorenim
blok-vlakovima
• pojedinačni vagoni

3. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije cestovnog

prometa (specijalna cestovna vozila):
• plato-prikolice za prijevoz svih tipova kontejnera
• poluprikolice za prijevoz kontejnera duljine 20 (30 ili
40) stopa, sa ili bez uređaja za istovar
• specijalni tegljači za prijevoz poluprikolica

www.FOI.unizg.hr
SREDSTVA ZA RAD U SUSTAVU
KONTEJNERIZACIJE

4. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije zračnog

prometa:
• teretni i kombinirano teretno-putnički zrakoplovi
• helikopteri
• zračni brodovi (upravljivi baloni)
• četveromotorni mlazni zrakoplovi

www.FOI.unizg.hr
TEHNOLOGIJE TRANSPORTA
II
PREDNOSTI I NEDOSTACI KONTEJNERIZACIJE

• Prednosti

- Smanjenje troškova pakiranja robe (i do 80%)

- Prijevoz robe u kontejnerima isključuje prekrcaj robe te
osigurava solidno čuvanje robe
- Smanjeni troškovi uskladištenja i iskladištenja i povećava brzinu
manipulacija
- Omogućava u cijelosti korištenje obujma standardiziranih
prijevoznih sredstava
- Omogućava unificiranje tehničko-tehnoloških rješenja
- Skraćuje se vrijeme premještanja robe od proizvođača do
potrošača
- Smanjuju se manipulacijsko-prijevozni troškovi, produktivnost
raste

www.FOI.unizg.hr
PREDNOSTI I NEDOSTACI KONTEJNERIZACIJE

• Nedostaci:

- Zahtijeva veliki početni investicijski kapital, veliku

specijalizaciju, standardizaciju i automatizaciju
suprastrukture svih grana prometa, a djelomično i
prometne infrastrukture
- Zahtijeva visoke kvalificirane, obrazovne i iskusne, ali i
vrlo disciplinirane operativne i kreativne menadžere
- Primjereno projektiran i organiziran integralni prometni
informacijski sustav
- Gotovo savršenu koordinaciju rada svih sudionika, svih
sredstava za rad i svih postupaka cjelokupnog sustava
kontejnerizacije...

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE RO-RO BRODOVIMA

• Roll on – Roll off (RO-RO)

• specifična tehnologija transporta
• karakterističan horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih
prijevoznih sredstava najčešće natovarenih teretom na
specijalne RO-RO brodove

www.FOI.unizg.hr
CILJEVI RO-RO TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

• povezivanje cestovnog i željezničkog s pomorskim

prometom na vrlo brz, siguran i racionalan način, bez
pretovara tereta sa cestovnih i željezničkih prijevoznih
sredstava na brodove, i obrnuto s brodova na kopnena
prijevozna sredstva

www.FOI.unizg.hr
CILJEVI RO-RO TEHNOLOGIJE TRANSPORTA
• optimalizacija efekata prometne infrastrukture i
prometne suprastrukture, posebice cestovnog,
željezničkog i pomorskog prometa, a unutar pomorske
lučke infrastrukture i suprastrukture
• rješavanje problematike zakrčenosti morskih luka i
maksimiziranje obrta RO-RO brodova, a time i
ubrzanje protoka robnih tokova

www.FOI.unizg.hr
CILJEVI RO-RO TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

• kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih,

tehnoloških, organizacijskih i ekonomskih učinaka
proizvodnje prometne usluge,
• sigurno, brzo i racionalno prevoženje vangabaritnih i
vrlo teških pošiljaka u pomorskom prometu

www.FOI.unizg.hr
• RO-RO transportna tehnologija naročito se koristi na
kraćim relacijama od 2000 nautičkih milja, pa se ta
tehnologija najviše razvila u zatvorenim morima, kao što
su: Sjeverno more, Jadransko more, Mediteran, Baltik,
Perzijski zaljev, Crveno more...

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci RO-RO tehnologije
transporta

• Prednosti

- Povećava optimalizaciju transportnih lanaca i smanjuje

manipulacijsko-prijevozne troškove
- Znatno je proširila mogućnosti primjene multimodalnog
transporta „od vrata do vrata” i izravan prijevoz tereta od
proizvođača do potrošača
- Opskrbljeni za ukrcaj, smještaj, prijevoz i iskrcaj tereta u
svakom obliku i svake veličine
- Omogućuje vrlo velike prekrcajne učinke
- Zahtijeva najniže lučke investicije
- Ukrcaj i iskrcaj se može obavljati i noću
- Rizik uvođenja ovakvih brodova je neznatan
- Ništa veće investicije i rizici financijskih efekata nego kod
uvođenja klasičnih brodova
- Uštede u operativnim troškovima
www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci RO-RO tehnologije
transporta

• Nedostaci

- Relativno veliki razmak između prikolica,

poluprikolica i drugih vozila s ili bez tereta radi
lakšeg pristupa i manevriranja
- Neiskorištenost prostora ispod prikolica i dr. vozila
koji zauzimaju kotači
- Rampe zauzimaju dosta brodskog prostora
- Prostor između prikolica i gornjeg dijela palube
ostaje neiskorišten jer se vozila ne slažu jedna na
druga...

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE FO-FO/LASH BRODOVIMA

• Float on – Flot off (FO-FO, doplutaj – otplutaj) je

specifična tehnologija transporta za koju je
karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj
mauna (barži, teglenica, potisnica) s raznim komadnim
i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili rasutim, i/ili
tekućim teretima iz LASH (Lighter Aboard Ship – mauna
ili barža na brodu) brodova.

Najvažnija sredstva za rad u ovoj tehnologiji transporta

su:
• matični brodovi ili nosači mauna (LASH sustav, SEE-
BEE, BACT)
• maune (barže, teglenice, potisnice)

www.FOI.unizg.hr
Postupak ukrcavanja i slaganja mauna
pomoću mosne dizalice na konvencionalni
LASH-brod

Postupak ukrcavanja i slaganja mauna

pomoću automatskog lifta preko
krmenog dijela SEABEE-broda
www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci FO-FO (ili LASH) tehnologije
transporta

• Prednosti

- Omogućuje potpunu integraciju pomorskog i riječno-kanalsko-

jezerskog prometa
- Pozitivno utječe na razvoj i afirmaciju međunarodnog
multimodalnog transporta
- Najveći se rezultati ostvaruju onda kada pošiljatelj i primatelj
tereta mogu svaki na svojoj strani iskoristiti riječne plovne
putove
- Vrlo kratko zadržavanje LASH brodova u lukama
- LASH brodovi – svestrana uporabljivost, neovisni o lukama i
lučkoj mehanizaciji
- Znatne uštede u operativnim troškovima

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci FO-FO (ili LASH) tehnologije
transporta

• Nedostaci

- Brodovi i maune FO-FO transportne tehnologije nisu

potpuno neovisni o lukama i lučkoj mehanizaciji (maune
nemaju vlastiti pogon)
- LASH-maune plove bez posade (potrebna je solidna
organizacija kontrole i čuvanja)
- Nepovoljne vremenske prilike
- Plovidba mauna po plovnim rijekama, kanalima i jezerima
izaziva mnoge pravne i administrativne poteškoće i
probleme
- Maune još nisu standardizirane

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

• HUCKEPACK tehnologija transporta je specifična

tehnologija transporta za koju je karakterističan
horizontalni i vertikalni utovar, prijevoz i iskrcaj
cestovnih prijevoznih sredstava na željezničkim
vagonima

www.FOI.unizg.hr
• Najvažniji ciljevi HUCKEPACK tehnologije:

• povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza na

vrlo brzi, siguran i racionalni način
• optimizacija efekata cestovne i željezničke
infrastrukture i suprastrukture
• ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta
• kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje
tehničkih, organizacijskih i ekonomskih učinaka
procesa proizvodnje prometne usluge

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

Postoje tri osnovna tipa HUCKEPACK

tehnologije:
• HUCKEPACK tehnologija A: utovar kamiona s prikolicom ili
tegljača s poluprikolicom, natovarenih s teretom na
željezničke vagone sa spuštenim podom

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

• HUCKEPACK tehnologija B: utovar poluprikolice ili prikolice

natovarenih teretom na specijalne željezničke vagone sa
spuštenim podom.

www.FOI.unizg.hr
TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

• HUCKEPACK tehnologija C: utovar i istovar specijalno za tu

tehnologiju izrađenih zamjenjivih i standardiziranih sanduka
sličnih kontejnerima po sustavu „vertikalne tehnologije” na
kontejnerske ili „džepne” željezničke vagone.

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa
stajališta cestovnog prometa

• Prednosti

- Uštede troškova na pogonskom gorivu, rezervnim

dijelovima, preventivnom i investicijskom održavanju
cestovnih vozila
- Uštede u naknadama za vožnju i odmor vozača
- Uštede u efektivnim satima vožnje
- Pravodobno i uredno posluživanje korisnika svojih
usluga neovisno od loših vremenskih uvjeta

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa
stajališta cestovnog prometa

• Nedostaci

- Huckepack tehnologija produžuje relaciju prijevoza

od pošiljatelja do primatelja tereta
- Dopunski troškovi
- Dodatne investicije

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa
stajališta željeznice

• Prednosti

- Povećanje obujma prijevoza

- Pridobivanjem dodatnog prijevoznog supstrata, koji se
ranije prevozio cestovnim prijevoznim sredstvima
- Vraćanje dijela opsega želj. prometa koji je ranije
željeznici preuzeo cestovni teretni promet
- Cijena prijevoza je puno niža nego cijene u cestovnom
teretnom prometu
- Ekonomičniji na duljim relacijama od 300 km
- Znatno smanjenje transportnih šteta

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa
stajališta željeznice

• Nedostaci

- Europski željeznički teretni profil – uvjetuje uporabu

specijalnih teretnih vagona za huckepack-promet
- projektiranje, konstruiranje, izgradnja i održavanje tih
specijalnih teretnih vagona je 2 puta skuplje u
odnosu na klasične teretne vagone
- velika početna investicijska sredstva za izgradnju
infrastrukture i nabavu suprastrukture huckepack-
terminala

www.FOI.unizg.hr
 Europski
željeznički
teretni profil
www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa
stajališta korisnika prijevoza

• Prednosti
- Prijevoz po svakom vremenu
- Sigurnost, brzina i redovitost su ponekad odlučujući
činitelji u izboru takva načina prometa (čak i kad su
troškovi viši nego u konvencionalnom cestovnom
prometu)

• Nedostaci
- U najviše slučajeva cijena manipuliranja i prijevoza tereta
je jednaka cijenama u klasičnom cestovnom prometu

www.FOI.unizg.hr
BIMODALNA TEHNOLOGIJA TRANSPORTA

• Ova tehnologija omogućuje „pretvaranje” klasičnih

cestovnih prikolica kojima se teret prevozi cestom u
specijalne teretne željezničke vagone kojima se teret
prevozi željeznicom
• sigurno, brzo i racionalno povezivanje cestovnog i
željezničkog transporta bez pretovara tereta sa
cestovnih vozila na željezničke vagone,
• optimalizacija efekata cestovne i željezničke
infrastrukture i suprastrukture

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci bimodalne tehnologije

• Prednosti
- Velika važnost u relativno nerazvijenim i rijetko
naseljenim područjima u kojima nije razvijena
kontejnerizacija
- Što je veća udaljenost to je bimodalni sustav
ekonomičniji (>500km)
- Smanjuje onečišćenje zraka i do 90% (u odnosu na
cestovni promet)
- Bimodalna infrastruktura zauzima i do 80% manje
prostora u odnosu na klasičnu cestovnu infrastrukturu
- Pozitivno utječe na smanjenje prometnih nesreća

www.FOI.unizg.hr
Prednosti i nedostaci bimodalne tehnologije

• Nedostaci

- Nedovoljna otpornost i izdržljivost šasije cestovne

poluprikolice na tlačne i vlačne sile koje se javljaju u
tijeku prijevoza željeznicom
- Relativno velika masa cestovne poluprikolice s
dvoosovinskim željezničkim podvozjima
- Operacije „pretvaranja” cestovnih poluprikolica u
željezničke „vagone” i obrnuto
- Organizacija rada i brojne evidencije o teretu,
poluprikolicama, vučnim cestovnim vozilima,
troškovima itd...( ako se ne vode kompjutorski)

www.FOI.unizg.hr