TRANSPORT I ŠPEDICIJA

Priručnik I. dio

2023.
1. UVOD – EKONOMSKO ZNAČENJE PROMETA

U teoriji i praksi ekonomska kategorija prometa može se promatrati u užem i širem kontekstu.
U širem kontekstu promet može značiti: promet roba, promet novca ili kapitala, itd. U užem
kontekstu pod prometom se podrazumijeva prijenos ili prijevoz ljudi, dobara, informacija,
energije i sl. s jednog na drugo mjesto.

Promet je ključan faktor koji omogućuje odvijanje ekonomskog ciklusa u gospodarstvu. S

obzirom da ekonomski ciklus obuhvaća fazu razmjene čimbenika proizvodnje (sirovine, rad i
kapital), fazu proizvodnje i fazu razmjene dobara i potrošnju, jasna je činjenica da promet ima
aktivnu ulogu u njihovom povezivanju. Naime, faza proizvodnje može se smatrati okončanom
tek u momentu kada proizvod prijeđe u fazu potrošnje odnosno kada se plasira na tržište.
Upravo u tom povezivanju i razmjeni promet ostvaruje svoju osnovnu zadaću i omogućuje
proces reprodukcije. Zbog toga može se zaključiti da je promet temeljna pretpostavka
proizvodnje i potrošnje. „Po svojoj funkciji u gospodarstvu i šire, u društvu u cjelini, možemo
promet usporediti s funkcijom krvotoka u ljudskom organizmu“ (Čavrak, 2009, str. 4).

U konačnici može se konstatirati da se ekonomsko značenje prometa očituje u omogućavanju

procesa reprodukcije, razvoju teritorijalne podjele rada i na aktivnoj ulozi u razvitku
gospodarstva u siromašnim i nerazvijenim područjima zemlje. Ekonomsko značenje prometa i
definicija osnovnih pojmova opisuju se u nastavku.

1.1. Semantički odnos pojmova „prijevoz“ – „promet“

U znanstvenoj i stručnoj literaturi susreću se termini: prijevoz, transport, prijenos, promet,

saobraćaj, komunikacije, telekomunikacije, veze i sl., za koje autori daju različite interpretacije.
Naročito kompliciran lingvistički problem predstavlja semantički odnos izraza „prijevoz -
promet”. Pojam prijevoz je jednosmislen, dok promet obuhvaća više jednosmislenih pojmova.
U tom smislu pojam prometa može se promatrati u tri različita konteksta. U najširem kontekstu
pojam promet predstavlja odnose među ljudima, pa se može govoriti o društvenom prometu. U
nešto užem kontekstu pojam promet znači i ekonomsku, odnosno ekonomsko financijsku
kategoriju (robni, nerobni, turistički, devizni, novčani, trgovinski promet). Promet u užem
kontekstu obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika te
komunikacije.

1
Prijevoz se može definirati kao specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture
i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Dakle, prijevoz
organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti. Riječi „prijevoz” i „transport”
predstavljaju sinonime. Riječ transport potječe iz lat. riječi transportare (prenositi) i
novolatinska riječi transportus (prijevoz, prevoženje, prenošenje). Operacije koje se vezuju uz
prijevoz robe su: ukrcaj (utovar), iskrcaj (istovar), prekrcaj (pretovar), sortiranje, smještaj,
slaganje, punjenje i pražnjenje kontejnera, signiranje (obilježavanje) koleta i sl.

Uvidom u tablicu 1. moguće je uočiti ključne razlike između pojmova „prijevoz“ i „promet“.

Tablica 1. Semantički odnos raznih tipova prijevoza i prometa

Pomorski prijevoz Pomorski promet

- je gospodarska djelatnost prijevoza robe i
putnika brodovima morem.
- pridjevi „morski”, „morsko” se često u literaturi
zamjenjuju s pridjevima „pomorski”,
„pomorsko” – to nije pogrešno, ali je primjerenije
upotrebljavati: „morsko brodarstvo” i „morske
luke”
Željeznički prijevoz
- je gospodarska djelatnost premještanja
(prijevoza), prijenosa robe i putnika svim
vrstama željezničkih vozila i na svim vrstama
željezničkih putova, bez obzira na njihovu
namjenu (u (ne)gospodarske svrhe).
Cestovni prijevoz
- je gospodarska djelatnost premještanja
(prijevoza), prijenosa robe i putnika svim
vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama
cestovnih putova, bez obzira na njihovu namjenu
(u (ne)gospodarske svrhe)
Zračni prijevoz
- je privredna djelatnost prijevoza, prijenosa,
premještaja robe i putnika svim vrstama
zrakoplova, letjelica i na svim zrakoplovnim
putovima, bez obzira poduzima li se u
(ne)gospodarske svrhe
- obuhvaća prijevoz robe i putnika brodovima
morem, kao i sve operacije i komunikacije u
pomorskom prijevozu ili morskom brodarstvu
- obuhvaća djelatnosti: morskog brodarstva,
morskih luka, pomorskih špeditera i pomorskih
agenata
Željeznički promet
– obuhvaća prijevoz robe i putnika željezničkim
prijevoznim vozilima po željezničkim putovima,
kao i sve operacije i komunikacije u željezničkom
prijevozu
- obuhvaća i djelatnosti koje su u izravnoj i
neizravnoj vezi sa željezničkim prijevozom
Cestovni promet
- obuhvaća prijevoz robe i putnika cestovnim
prijevoznim vozilima po cestovnim putovima,
kao i sve operacije i komunikacije u cestovnom
prijevozu
- obuhvaća slijedeće djelatnosti koje su u izravnoj
ili neizravnoj vezi s cestovnim prijevozom: neki
poslovi na kopnenim terminalima (kontejnerskim,
za rasute terete, za drva, za žive životinje...)
Zračni promet
- obuhvaća prijevoz robe i putnika zrakoplovima
(i letjelicama) po zrakoplovnim rutama, sve
operacije i komunikacije u zračnom prijevozu
- osim zračnog transporta obuhvaća i djelatnosti
koje su u izravnoj i neizravnoj vezi s takvim
prijevozom (neki poslovi u polaznim i odredišnim
zrakoplovnim lukama, terminalima ili
pristanišnim platformama...)

2
Temeljem uvida u tablicu vidljivo je da je promet širi pojam od prijevoza. Zbog toga može se
konstatirati da navedeni pojmovi nisu sinonimi. Također, vrlo često prevladava pogrešno
mišljenje da su riječi „promet“ i „saobraćaj“ sinonimi, osobito u situacijama kada se radi o
prijevozu robe i putnika ili sličnim radnjama u vezi s prijevozom robe. Međutim, promet i
saobraćaj nisu istoznačni pojmovi, a niti se promet tiče samo saobraćaja.

1.2. Uloga prometa u procesu reprodukcije

U ekonomskom smislu proces proizvodnje je završen tek kada roba dođe do potrošača, i to od
mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Različita mjesta proizvodnje roba i potrošnje, različita
odredišta ljudi, te izvori i korisnici informacija stvaraju potrebu za njihovim povezivanjem. U
tom smislu promet ostvaruje svoju osnovnu zadaću i omogućuje proces reprodukcije.

PRIJEVOZ PRIJEVOZ PRIJEVOZ PRIJEVOZ

Uskladištenje Plasiranje na Prodaja

Nabava sirovina Proizvodnja
proizvoda tržište krajnjem kupcu

Slika 1. Faze procesa reprodukcije u proizvodnom poduzeću

Temeljem slike 1. može se uočiti kako je promet sastavni dio i uvjet svih faza reprodukcije od
nabave sirovina, proizvodnje, razmjene i potrošnje. Budući da se promet pojavljuje u svakoj
fazi procesa reprodukcije, on svojom vrijednošću sudjeluje u vrijednosti svake faze. Prometni
troškovi su značajna stavka svih navedenih faza. Zbog toga smanjenje prometnih (prijevoznih)
troškova direktno uvjetuje mogućnost smanjivanja cijena proizvoda.

Promet se kao složen gospodarski, organizacijski i tehnički sustav može podijeliti prema
različitim kriterijima. Kriteriji za podjelu prometa navedeni su na slici 2.

3
 Promet prema načinu prevoženja, prometnim sredstvima i putevima kojima se odvija:
•kopneni (suhozemni)
•vodni
•zračni

Promet prema području na kojem se promet odvija, odnosno teritorijalnom djelokrugu poslovanja:
•unutarnji (tuzemni)
•međunarodni (inozemni)
•pogranični
•tranzitni

Promet prema obilježju prometne površine:

•cestovni
•željeznički
•riječni
•jezerski
•kanalski
•pomorski
•cjevovodni
•zračni
•telekomunikacijski

Promet prema sredstvima kojima se obavlja:

•automobilski
•željeznički
•brodski
•zračni
•telegrafski
•telefonski
•radio promet

Promet prema načinu organizacije:

•linijski promet
•slobodni promet
•prigodni promet

Promet prema značajkama predmeta prijevoza ili prijenosa:

•putnički
•teretni (robni)
•promet vijesti

Promet prema namjeni, tj. prema korisniku usluge:

•javni
•promet za vlastite potrebe

Slika 2. Kriteriji za podjelu prometa

4
Uloga i mjesto prometa u procesu reprodukcije može se odrediti dvojako:

• promet kao posebno područje materijalne proizvodnje, u kojoj čovjek svojom svjesnom
aktivnošću, djelujući sredstvima za rad na predmete rada, dio je cjelokupnog procesa
reprodukcije.
• promet, svojim djelovanjem u vremenu i prostoru, premještajući ljude, dobra, energiju
i vijesti s jednog mjesta na drugo, omogućuje odvijanje procesa reprodukcije i
cirkulaciju kapitala kroz sve četiri faze procesa: proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i
potrošnju

1.3. Prometne mogućnosti

1) Konvencionalni transport – prijevoz se obavlja isključivo jednim prijevoznim sredstvom.
Primjer konvencionalnog transporta jest prijevoz robe od prodavatelja do kupca na osnovi
jednog ugovora o prijevozu i jednog dokumenta o prijevozu određene pošiljke.

Jedno transportno
sredstvo

Pošiljalac Primalac

Slika 3. Konvencionalni transport

2) Kombinirani transport - prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva, ali ne
istovremeno nego uzastopno. Kombinirani ili mješoviti prijevoz znači prijevoz robe od
otpremnog do odredišnog mjesta uz sudjelovanje prijevoznika iz dvije ili više različitih
prometnih grana. Za kombinirani transport karakteristično je što je jedinica prijevoza
okrupnjena u kontejner od kojeg se u tijeku transporta ne odvaja, već se samo prekrcava i
prevozi se raznim vrstama transporta.

Prvo transportno
sredstvo

Pošiljalac Primalac

Drugo transportno
sredstvo

Slika 4. Kombinirani transport

5
3) Multimodalni transport - višegranski transport u kojem se istodobno koriste dva
transportna sredstva iz dvije različite prometne grane. Teret na prvom vozilu putuje nedirnut na
cijelome putu od pošiljatelja do primatelja. Najčešće prvo transportno sredstvo na kojem je
smješten teret jest kamion ili kamionska prikolica, dakle, vozilo cestovnog prometa. Drugo
transportno sredstvo u multimodalnom lancu redovito je brod ili željeznica.

Temeljni oblici multimodalnog transporta su: HUCKEPACK promet (uprtni), RO- RO sustavi
prometa, LASH sustavi i BIMODALNI promet (detaljnije bilješke u poglavlju Tehnologije
transporta).

Pošiljalac

Prvo transportno
sredstvo

Prvo + Drugo
transportno sredstvo

Prvo transportno
sredstvo

Primalac
Slika 5. Multimodalni transport

1.3. Tehno - ekonomska obilježja prometa

Tehno – ekonomska obilježja prometa osnova su na kojoj se određuje uloga prometa u
društveno-ekonomskom razvoju i u međunarodnoj razmjeni ljudi i roba. Tehno –ekonomska
obilježja su:

1) Prometni sustav sastoji se od tri osnovna elementa: put, polazište i odredište, vozilo ili
pokretački stroj.

• Put može biti prirodan i slobodan (npr. More ili zrak), prirodan i umjetno unaprijeđen
(plovna rijeka s produbljenim koritom) te umjetan (željeznička pruga, kanal…).
• Polazište i odredište (luka, stanica,…) su sastavni dio prirodnog i umjetnog puta, a
označavaju mjesta na kojem proces prijevoza ili prijenosa počinje te se privremeno ili
trajno zaustavlja.
• Vozilo ili pokretački stroj su dio prometnog sustava koji služi za smještaj objekta
prometa u procesu prometa, te koji inicira i održava kretanje vozila po prometnom putu.

6
2) Prijevozna usluga je output nematerijalnog oblika i ne može se uskladištiti pa se višak
potražnje iznad ponude ne može zadovoljiti dekumuliranjem postojećih zaliha, niti se višak
ponude iznad potražnje može kumulirati na zalihama, što nameće potrebu da se procesi
proizvodnje i potrošnje te usluge odvijaju istovremeno.

Potražnja za prijevoznim uslugama nije konstantna već postoji vremensko i prostorno kolebanje
u odnosu na ponudu prometnih usluga, čime se postavljaju direktni zahtjevi na razinu
proizvodnje, pa se pojavljuje problem vršne potražnje za prometnim uslugama. Očito je da se
prometni kapacitet treba kretati tako da se omogući što veća proizvodnja u vrijeme i na mjestu
visoke potražnje, a da se svede na što manju neiskorištenost kapaciteta u vrijeme i na mjestu
niske potražnje.

3) Ulaganja u prometni sustav su kapitalno intenzivna. Tako je, primjerice, izgradnja

autocesta u Hrvatskoj zahtijevala ulaganja u iznosu od 5-10 milijuna eura po kilometru.

4) Potražnja za prometnim uslugama je izvedena potražnja, što znači da ovisi o potražnji

za robama koje se prevoze. S obzirom da je proces društveno-ekonomskog razvoja kontinuiran
na srednji i duži rok, može se zaključiti da i potražnja za prometnim uslugama raste relativno
kontinuirano.

5) Ulaganja u prometni sustav su nedjeljiva, što znači da postoji kritičan minimalni obujam
ulaganja bez kojeg nije moguće izgraditi pojedini element prometnog sustava. Taj minimalni
obujam ulaganja ovisi o elementu sustava, ali se općenito može reći da je on velik. To dovodi
do toga da kapacitet prometnog sustava ne može rasti kontinuirano, već skokovito.

6) Prometne grane su međusobno konkurentne i komplementarne. Komplementarnost se

najčešće pojavljuje u slučajevima da se prometni proces između izvorišta i odredišta odvija u
dionicama, koje zahtijevaju korištenje različitih vrsta prometnih sredstava kod multimodalnog
ili intermodalnog transporta (jedno transportno sredstvo iz jedne transportne grane s teretom
postaje teret drugog prijevoznog sredstva iz druge prijevozne grane). Konkurentnost između
prometnih grana se javlja kada postoji funkcionalna mogućnost pružanja prometne usluge za
pojedinu granu, a istovremeno se pojavljuju značajne razlike u troškovima s obzirom na duljinu
i brzinu prijevoza, težinu i vrstu robe, doba godine i ostalo.

7
1.4. Međuovisnost prometa i gospodarstva

Gospodarski razvitak pojedine zemlje usko je povezan s razvitkom prometa. Sve je više
gospodarskih djelatnosti koje su nužno vezane uz promet i koje bez prometa ne mogu obavljati
svoju djelatnost. Zbog toga je djelotvoran, dostupan i konkurentni prometni sustav od velikog
značenja za gospodarstvo zemlje u cjelini.

Promet osigurava uspješnu i brzu razmjenu dobara, prijevoz ljudi te prijenos vijesti i
informacija. Nadalje, promet omogućava slobodu kretanja u obavljanju raznovrsnih djelatnosti,
a posebno je važan za prijevoz dobara između proizvođača i potrošača. Razvijeni promet je
uvjet za uspješan gospodarski razvitak zemlje, a istodobno i čimbenik približavanja i
povezivanja s drugim regijama i zemljama.

Uloga prometa u društveno – ekonomskom razvoju:

• Promet omogućuje odvijanje procesa reprodukcije za najveći broj proizvoda. Postoji:

direktan i indirektan utrošak prijevozne usluge u proizvodnji. Direktan utrošak
prometne usluge ogleda se u dopremanju sirovina, materijala i ostalih inputa u neku
djelatnost te opremanju gotovih proizvoda na tržište do potrošača. Indirektan utrošak
prometnih usluga sadržan je u toku istog procesa u strojevima, materijalima i ostalim
inputima u čijoj su se proizvodnji također utrošile prometne usluge.

• Prometne grane se pojavljuju i u ulozi potrošača budući da one u svom poslovanju i

razvoju koriste proizvode ostalih sektora.

• Promet djeluje kao značajan činilac na povećanje stupnja specijalizacije i društvene

podjele među regijama.

• Promet ima veliki vojno-strateški značaj budući da je mogućnost brzog i sigurnog

prijevoza velike količine dobara, velikog broja ljudi i vijesti na širokom području jedna
od osnovnih pretpostavki obrambene sposobnosti zemlje.

Prometni sustav Republike Hrvatske ne zadovoljava zahtjeve razvijenih zemalja Europe. S

ciljem osuvremenjivanja prometnog sustava potrebno je ojačati unutarnju povezanost državnog
teritorija, unaprijediti povezanost domaćeg prometnog sustava s europskim, sniziti prometne
troškove te povećati sigurnost prometa i zaštite okoliša.

8
1.5. SWOT analiza u prometu
SWOT analiza je sustavan instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju snage/slabosti
organizacije s prilikama/opasnostima okruženja. Snage i slabosti definiramo kao unutarnje
čimbenike. Prilike i prijetnje definiramo kao vanjske čimbenike.
Tablica 2. SWOT analiza povezivanja prometa RH s EU
SNAGE
• povoljan geografski položaj, područje se
nalazi na važnom prometnom koridoru
EU
• ulaganja u prometnu infrastrukturu
• prometni sustav je dobro razvijen s
obzirom na predviđene i izgrađene mreže
autocesta
• pristup razvoju velikih infrastrukturnih
objekata je razvijen s visokim
standardima zaštite prirode i okoliša
• visoki nivo biološke raznolikosti na
području obale, krša, planinskih regija i
riječnih dolina
• dugogodišnja gospodarska suradnja
• ljudski resursi
SLABOSTI
 neodgovarajuća prometna povezanost s
glavnim koridorima EU (lokalne i
sekundarne prometnice)
 kvaliteta i ograničenost prom. infrastr.
 loša tehnološka opremljenost i
nedovoljna konkurentnost
 nedovoljno razvijena transportna
logistika
 prirodne barijere na području krša i
brdovitim područjima
 željeznička povezanost je nedostatna i
nedovoljno razvijena
 slaba mobilnost putnika i tereta
 riječni promet nedovoljno razvijen
 neujednačenost prometnih podsustava
 loša integriranost prirodnih i kulturnih
vrijednosti u sustavima zaštite okoliša
PRILIKE
• daljnji razvoj riječnog i željezničkog
prometa
• liberalizacija transportnih djelatnosti
• orijentacija na EU i na povećanje
pomorskog, riječnog i željezničkog
prijevoza roba
• rast međunarodne razmjene i povratak
dijela predratnog tranzitnog prometa
• gospodarski rast zemalja JI Europe
• nove dimenzije prekogranične suradnje
• zajednički razvoj i unapređivanje
prometne infrastrukture
• suradnja u zaštiti okoliša i elaboracija
zajedničkih standarda za zaštitu okoliša
• zajednički razvoj obnovljivih izvora
energije
• razvoj i upravljanje integriranog sustava
za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša
PRIJETNJE
 nedovoljno razvijen riječni i željeznički
promet utjecat će na uvjete na cestama
 konkurencija zemalja u okruženju
 nedovoljna prekogranična suradnja
 nedovoljna suradnja lokalnih i
regionalnih vlasti
 „Schengen“ granica povećati će pritisak
na granične prijelaze
 očekuje se pojačan tranzitni promet
 moguća šteta zbog razvoja transportnog
koridora Save i Drave
 intenzivan razvoj turizma s
neodgovarajućom prometnom i drugom
infrastrukturom
 neodrživi ekonomski razvoj
 degradacija prirodnog okoliša zbog
zagađenja i pomanjkanja strateškog
pristupa u korištenju prirodnih resursa
9
SWOT analiza temelj je za definiranje vizije te za određivanje strateških ciljeva upravljanja.
Strateški ciljevi osnova su za daljnje utvrđivanje specifičnih prioriteta i mjera za djelovanje.
Specifični prioriteti i mjere (djelovanja) pokazuju smjerove u upravljanju kojima se postiže
maksimalni učinak uz optimalno korištenje raspoloživih resursa (nizak trošak). Akcijski
planovi su konkretni zadaci (isplanirani resursi) kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi i specifični
prioriteti.

Postoje preduvjeti za snažni razvoj transporta u Hrvatskoj u narednom razdoblju, a to se

posebice odnosi na tranzitni prijevoz robe. Mogućnost za realizaciju stranih ulaganja u
kapacitete za skladištenje i prekrcaj putem joint venture poslova ili raznih oblika koncesije.
Značajna prilika za strane ulagače, koji bi donijeli know-how, vidljiva je u segmentu logistike,
odnosno otvaranju velikih špediterskih centara.

1.6. Utjecaj prometa na okoliš

Utjecaj prometa na stanje okoliša je iznimno negativan. Postojeći prometni sustavi nisu održivi
u odnosu na okoliš. Najznačajnije negativne posljedice prometa na okoliš su: onečišćenje tla,
zraka i vode, pojava buke i vibracija. Postoji potreba postizanja ravnoteže odnosa između
prednosti koje promet pruža u razvoju gospodarstva i društva u cjelini te nepovoljnih utjecaja
koji se javljaju njegovim rastom. Jedan od najznačajnijih izazova budućeg razvoja prometnog
sustava odnosi se na integraciju ekoloških i okolišu usmjerenih ciljeva.

Vanjski učinci prometa na održivi razvoj

• Razvoj prometa ovisi o razvoju gospodarstva u cjelini, unatoč regionalnim razlikama i

različitom razvoju pojedinih vrsta prometa

• Zahtjevi za razvijenim prometom rastu paralelno s rastom BDP-a u pojedinim zemljama

• Određene indikacije upućuju da bi sporiji rast BDP-a rezultirao neproporcionalno

sporijim rastom prometnih aktivnosti, a brži rast BDP-a bržim rastom prometnih
aktivnosti

10
Održivi razvoj

 proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva, s

ciljem zadovoljenja potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe.
 okvir oblikovanja politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka
te bez negativnih posljedica na okoliš i prirodne izvore važne ljudskim djelatnostima u
budućnosti

 ne odnosi se samo na ekološke probleme, već se sastoji od tri dijela: ekonomske

održivosti, ekološke održivosti i socijalno-političke održivosti

Slika 6: Sastavni elementi održivog razvoja

Izvor: izrada autora prema Giddings, B., Hopwood, B. i O'Brien, G. (2002) Environmet,
economy and society: fitting them together into sustainable develompent, Sustainable
Development, 10, str. 187-196.

Nepovoljni čimbenici prometa

• zakrčenost u prometu
• nedostatak sigurnosti u prometu
• prometne buke
• vršna opterećenja u gradovima
• ograničene dostupnosti i mobilnosti utjecaja na prirodni okoliš
• onečišćenja zraka i društvenih vrijednosti

11
1.7. Troškovi prijevoza

Troškovi zauzimaju središnje mjesto zbog direktnog utjecaja na uspjeh poslovanja poduzeća.
Naime, sve ekonomske odluke temelje se na troškovima, stoga upravljanju troškovima treba
posvetiti posebnu pozornost. U cilju što povoljnijeg poslovnog rezultata poduzeća potrebna je
optimalizacija rezultata iz odnosa: korist (benefit) / ulaganja (costs) (isplativost ulaganja).

Troškovi i uvjeti njihova nastajanja djeluju na konačan rezultat jednako kao i prihodi. Svako
racionalno gospodarenje s utrošcima vodi smanjenju troškova ( ili bar relativnom smanjenju s
obzirom na rast prihoda), a to se odražava na konačnu dobit.

Troškove prijevoza možemo promatrati s tri različita stajališta:

 Troškovi koje ima prijevoznik usluge u pravilu su niži od cijene prijevozne usluge
koja je ponuđena korisniku usluge (ovisi o ponudi usluga na transportnom tržištu).
 Troškovi koje ima korisnik usluge mogu se razvrstati na: troškove prijevoza
(prijevozne troškove) i dodatne troškove (koji obuhvaćaju troškove: pakiranje robe,
istovara i pretovara, osiguranja robe za vrijeme prijevoza…)
 Troškovi društvene zajednice u prvom su redu u uloženim sredstvima za izgradnju i
održavanje infrastrukture.

Prijevozni troškovi nastaju premještanjem materijalnih dobara od mjesta proizvodnje do mjesta

potrošnje. Na temelju nastanka prijevoznih troškova dijelimo ih prema različitim kriterijima, i
to: oblicima prometa, njihovoj ekonomskoj suštini, načinu sudjelovanja u procesu proizvodnje,
mjestu njihova nastanka, po tomu koga opterećuju, prema stupnju iskorištenja kapaciteta
odnosno obujmu eksploatacije rada (fiksni – neovisno o opsegu prijevoza i varijabilni – ovisno
o opsegu prijevoza). Prijevozne troškove čine dvije glavne skupine troškova: fiksni (stalni)
troškovi i varijabilni (promjenljivi) troškovi.

1. Fiksni (stalni) troškovi na ukupnu visinu fiksnih troškova ne utječu oscilacije u veličini
iskorištenja voznih kapaciteta. Obilježje stalnosti – fiksnosti – imaju sljedeće vrste troškova:
 Zakonska amortizacija,
 Naknada za uporabu javnih cesta,
 Troškovi registracije vozila,
 Premije osiguranja,
 Doprinosi i članarine,
 Troškovi poslovanja.

12
Određeni kapacitet ima ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta S
obzirom na to fiksne troškove dalje dijelimo na:

 Apsolutno fiksni troškovi nastaju kao rezultat određene izgrađenosti i opremljenosti

poduzeća. Ne mijenjaju se ni onda kada vozni kapaciteti privremeno ili stalno obustave
svoju djelatnost (radi se o: amortizaciji, osiguranju vozila, zakupninama i
najamninama…). U prosječnom iznosu opadaju sa svakom novo-ostvarenom količinom
učinaka, većim iskorištavanjem kapaciteta postaju sve manji, a za svaku novu jedinicu
potrebno je postići što veće iskorištenje kapaciteta.
 Relativno fiksni trošak s povećanjem opsega poslovanja poduzeća javlja se granica
koju postavljaju postojeći kapaciteti. Proširenje kapaciteta (veći obujam voznih
jedinica) izaziva nove, veće fiksne troškove koji su unutar jedne zone nepromjenjivi,
na prijelazu iz jedne zone u drugu naglo skaču, kako bi u toj drugoj zoni zadržali
određenu razinu do sljedeće zone. Pojedinačni relativno fiksni troškovi upozoravaju na
činjenicu da su oni na prijelazu iz jedne zone u drugu znatno viši od troškova na
stupnjevima zaposlenosti kojima završava prethodna zona. Tako oni upozoravaju da je
potrebno osigurati odgovarajuću zaposlenost proširenih kapaciteta kako bi fiksni
troškovi po jedinici bili prihvatljivi.

Remanentnost troškova je obilježje troškova da ne prate promjenu stupnja zaposlenosti kada

se snižava stupanj zaposlenosti. To znači da ako manje koristimo prijevozne kapacitete,
troškovi ne padaju u skladu sa smanjenjem korištenja tih kapaciteta.

2. Varijabilni (promjenljivi) troškovi su svi oni troškovi koji se mijenjaju s veličinom

obavljenog prometa. Reagiranje troškova na svako povećanje ili smanjenje stupnja zaposlenosti
se naziva varijabilnost, elastičnost ili promjenljivost troškova. Karakteristični varijabilni
troškovi su:
 Gorivo
 Mazivo
 Automobilske gume
 Repromaterijal
 Dnevnice vozačkog osoblja
 Osobna primanja uposlenih

13
Intenzitet mijenjanja troškova može biti različit u odnosu na mijenjanje stupnja zaposlenosti,
pa varijabilne troškove dijelimo na:

 Proporcionalne (mijenjaju se razmjerno povećanju obujma prometa )

 Degresivne (troškovi koji rastu sporije od porasta obujma prometa)
 Progresivne (troškovi koji rastu brže od porasta obujma prometa)

Reagibilnost troškova je obilježje promjenjivih troškova da reagiraju na mijenjanje stupnja

zaposlenosti. Za izračunavanje reagibilnosti troškova koristi se računski postupak pomoću
kojeg se može utvrditi i intenzitet mijenjanja troškova. Koeficijent reagibilnosti se izračunava
prema sljedećem postupku:

% 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐯𝐚𝐫𝐢𝐣𝐚𝐛𝐢𝐥𝐧𝐨𝐠 𝐭𝐫𝐨š𝐤𝐚

𝐫𝐭 =
% 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐬𝐭𝐮𝐩𝐧𝐣𝐚 𝐳𝐚𝐩𝐨𝐬𝐥𝐞𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢

Kada je reagibilnost (rt):

rt = 1 trošak je proporcionalan

rt >1 trošak je progresivan

rt < 1 trošak je degresivan

Vanjski troškovi u prometu smatraju se troškovi koje korisnik prometa, a koji utječe na njih,
direktno ne plaća u cijeni koštanja prijevoza. Međutim, to ne znači da oni ne izazivaju troškove,
već teret naplate pada negdje drugdje u društvu, i to kroz:

 Više premije osiguranja

 Manje prinose u poljoprivredi
 Povećano ulaganje u zdravstvo
 Povećane izostanke s posla
 Izazivanje efekta staklenika

Vanjski troškovi imaju svoj odraz, prije svega, u: zakrčenosti prometa, prometnim nesrećama,
onečišćenju zraka i prometnoj buci. Vanjske troškove koje društvo kolektivno plaća, teško je
egzaktno utvrditi. Temeljem provedenih istraživanja oni iznose i do 5% BDP.

14
2. TRANSPORTNE KLAUZULE – PARITET ISPORUKE
Potreba za terminima Incoterms nastala je zbog značajnih poteškoća na koje su nailazili
prodavatelji i kupci prilikom sklapanja međunarodnih trgovinskih odnosa. Primjerice poteškoće
na koje su nailazili odnosile su se na razlike u trgovinskoj praksi i pravnim propisima, na
nedovoljnu informiranost ili probleme različitog tumačenja pojedinih pojmova u
vanjskotrgovinskom prometu.

Međunarodna trgovinska komora (Pariz) je 1936. godina izdala međunarodna pravila za

tumačenje trgovinskih termina (Incoterms). Prilagodba pravila u godinama: 1953., 1967.,
1980., 1990., 2000., 2010. godine. Posljednja revizija bila je 2020. godine.

Incoterms:

 su međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih termina

 uređuju pravno - ekonomski odnos između prodavatelja i kupaca
 predstavljaju skup pojmova koji se odnose na kupoprodaju, plaćanje i prijevoz robe u
međunarodnoj trgovini

Razlozi promjena i nadopuna Incoterms termina:

 brzi razvoj prijevoznih sredstava

 primjena suvremenih transportnih tehnologija (paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO)
 razvoj organizacije prijevoza u koju se svojim stručnim znanjima sve više uključuju
međunarodni špediteri
 prilagođavanje termina elektronskoj razmjeni podataka za administraciju, trgovinu i
promet

Zbog sve većeg broja sudionika u vanjskotrgovinskom prometu (razlog: liberalizacija zakona
u oblasti vanjske trgovine) bitno je slijedeće:

 Incoterms termini ne temelje se na međunarodnim konvencijama (oni vrijede kao

preporuka i postaju obveza ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate)
 Incotrems terminima jasno se i nedvosmisleno uređuju pravni i ekonomski odnosi među
sudionicima međunarodne razmjene
 Rješavaju pitanja troška i rizika za robu koja se nalazi na putu od kupca do prodavatelja
 Rješavaju isključivo pitanja između prodavatelja i kupca te se ne odnose na prijevoznika
kao sudionika u lancu vanjskotrgovinskog prometa

15
Podjela Incotermsa (2020.)

 SKUPINA E - ovaj termin ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke

 SKUPINA F - ova skupina termina ukazuje na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni
 SKUPINA C - ova skupina termina ukazuje na to da je glavni prijevoz plaćen
 SKUPINA D - ova skupina termina ukazuje na prispijeće robe u određenu zemlju primatelja

Tablica 3. Klauzule iz zbirke INCOTERMS 2020

SKUPINE ENGLESKI NAZIVI I KRATICE HRVATSKI PRIJEVOD

Skupina E Ex Works – EXW Franko tvornica
Polazak
Skupina F Free Carrier – FCA Franko prijevoznik
Glavni prijevoz
nije plaćen Free Alongside Ship - FAS Franko uz bok broda

Free On Bord - FOB Franko brod

Skupina C Cost and Freight – CFR Cijena i vozarina

Glavni prijevoz
plaćen Cost, Insurance and Freight - CIF Cijena, osiguranje i vozarina

Carriage Paid to - CPT Vozarina plaćena do

Carriage and Insurance Paid to - CIP Vozarina i osiguranje plaćeni do

Skupina D Delivered at Place Unloaded -DPU Isporučen na mjestu istovaren

Prispijeće
Delivered at Place - DAP Isporučeno na mjesto
Delivered Duty Paid - DDP Isporučeno ocarinjeno

EXW „Franko tvornica“ znači da prodavatelj izvršava svoju obavezu kad robu stavi na
raspolaganje kupcu na ugovorenom mjestu, neocarinjenu i neutovarenu. Termin predstavlja
minimalne obveze za prodavatelja, pa kupac treba snositi sve troškove i rizike koji su povezani
s preuzimanjem robe. Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu, u
ugovor treba napisati „..isporuka EXW tvornica Zagreb, Inc. 2020”

FCA „Franko prijevoznik“ znači da prodavatelj isporučuje robu na mjesto koje je imenovao
kupac, izvozno ocarinjenu prijevozniku kojeg je ugovorio kupac. Odredba se može koristiti bez
obzira na način transporta. Primjer: Ukoliko je npr. isporuka dogovorena na kamionu u Torinu,
u ugovor treba napisati „..isporuka FCA Torino, Inc. 2020”

16
FAS „Franko uz bok broda“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada
izvozno ocarinjenu robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci. Od tog trenutka sve troškove
i rizike snosi kupac. Primjer: Ako je npr. isporuka dogovorena u riječkoj luci, u ugovor treba
napisati „..isporuka FAS Rijeka, Inc. 2020”

FOB „Franko brod“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada izvozno
ocarinjenu robu isporuči preko ograde brod u imenovanoj luci. Od tog trenutka sve troškove i
rizike snosi kupac. Primjer: Ukoliko se radi o uvozu iz Njemačke, u ugovor bi npr. unijeli izraz
„…isporuka FOB Hamburg, Inc. 2020”

CFR „Cijena i vozarina“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke kada izvozno
ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme. Prodavatelj snosi troškove i vozarinu
dopreme robe do odredišne luke. Troškove pomorskog osiguranja snosi kupac. Primjer: U
slučaju izvoza robe u SAD, puni naziv ovog izraza bio bi npr. „…isporuka CFR New York,
Inc. 2020”

CIF „Cijena, osiguranje i vozarina“ znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu isporuke
kada izvozno ocarinjena roba prijeđe ogradu broda u luci otpreme. Prodavatelj snosi troškove,
pomorsko osiguranje i vozarinu dopreme robe do odredišne luke. Primjer: U slučaju izvoza
robe u Britaniju, puni naziv ovog izraza bio bi npr. „…isporuka CIF London, Inc. 2020”

CPT „Vozarina plaćena do …“ znači da prodavatelj isporučuje izvozno ocarinjenu robu

prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta odredišta. Troškove
osiguranja prijevoza snosi kupac. Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste prijevoza.
Primjer: Moguća formulacija u slučaju izvoza u Njemačku bila bi „…isporuka CPT Frankfurt,
Inc. 2020”

CIP „Vozarina i osiguranje plaćeni do …“ znači da prodavatelj isporučuje izvozno

ocarinjenu robu prijevozniku kojeg on određuje i snosi sve rizike i troškove do mjesta odredišta,
te također snosi troškove osiguranja prijevoza. Ova se klauzula može iskoristiti za sve vrste
prijevoza. Primjer: U slučaju izvoza u Mađarsku formulacija bi mogla biti „…isporuka CIP
Budapest, Inc. 2020”

17
DPU „Isporučen na mjestu istovaren” znači da je prodavatelj isporučio robu onda kada je
ona skinuta s dolaznog prijevoznog sredstva i stavljena na raspolaganje kupcu na odredišnom
mjestu. Primjer: U slučaju izvoza u Njemačku formulacija bi mogla biti „…isporuka DPU
Hamburg, Inc. 2020”

DAP „Isporučeno na mjesto“ znači da je prodavatelj izvršio svoju obvezu kada je na

imenovano mjesto (uglavnom adresa kupca) isporučio robu na prijevoznom sredstvu spremnu
za istovar. Obveze prodavatelja su troškovi i rizik transporta do imenovanog mjesta a kupac
snosi troškove istovara, uvoznog carinjenja i ostala davanja vezana uz uvoz. Primjer: U slučaju
uvoza u Hrvatsku formulacija bi mogla biti “isporuka Varaždin”, Inc. 2020

DDP „Isporučeno i ocarinjeno“ (naznačeno mjesto odredišta) – prodavatelj isporučuje robu

kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva, na naznačenom mjestu
odredišta. Prodavatelj snosi sve troškove i rizike koji nastaju dopremom robe, uključujući gdje
je primjenjivo „pristojbe’’ (termin uključuje odgovornost i rizike obavljanja i plaćanja carinskih
formalnosti te carina, poreza i drugih pristojbi) za uvoz u zemlju odredišta termin se može
koristiti bez obzira na vrstu prijevoza Primjer: Ukoliko se radi o izvozu u Egipat, u ugovor bi
npr. unijeli izraz „…isporuka DDP Kairo, Inc. 2020“

Izmijenjene, odnosno revidirane američke vanjskotrgovinske definicije su ekvivalent

INCOTERMS-ima u SAD-u. Te definicije, kraticom označavane R.A.F.T.D. (eng. Revised
American Foreign Trade Definitions), je 1941. godine donijela Trgovinska komora SAD-a.
SAD-e prihvatile Incoterms termine pri sklapanju kupoprodajnih ugovora s europskim
partnerima. Praksa u poslovanju: pri izvozu u SAD-e primjenjuju se klauzule Incoterms, a pri
uvozu iz SAD-e klauzule R.A.F.T.D.

18
3. ULOGA PANEUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA U MEĐUSOBNOM
POVEZIVANJU
S ciljem optimalnijega povezivanja članica Europske unije na konferencijama o transportu
(Prag 1991., Kreta 1994., Helsinki 1997.) određena je mreža cestovnih i željezničkih pravaca -
multimodalna mreža sveeuropskih prometnih koridora (Pan-Europski koridori).
Definirano je ukupno deset koridora koji povezuju Europu od Atlantika pa do Volge i od
Skandinavije pa do Sredozemnog mora. Koridori su na tračnicama i na cesti predviđeni.
Koridor VII je plovni put na Dunavu.

Slika 7. Paneuropski prometni koridor

Izvor:http://www.poslovni.hr/media/Data/Poslovni%20forum/Prezentacija%20prof.dr.sc.%20
Mlinarica1.pdf
Tablica 4. Paneuropski koridori
Broj Dionica Duljina
I Helsinki (Finska) – Tallinn (Estonija) – Riga (Latvija) – Kaunas (Litva) 550
– Klaipėda (Litva) – Varšava (Poljska)
A - Riga – Kaliningrad (Rusija) – Gdanjsk (Poljska)
II Berlin (Njemačka) – Poznań (Poljska) – Varšava (Poljska) – Brest 1.830
(Bjelorusija) – Minsk (Bjelorusija) – Smolensk (Rusija) – Moskva
(Rusija) – Nižnji Novgorod (Rusija)
III Dresden (Njemačka) – Krzywa (Poljska) – Wroclaw (Poljska) – 1.640
Katowice (Poljska) – Krakov (Poljska) – Lviv (Ukrajina) – Kijev
(Ukrajina)
A - Berlin – Krzywa
IV Dresden (Njemačka) – Prag (Češka) – Brno (Češka) – Željeznica: Beč 3.258
(Austrija) Cesta: Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Budimpešta
(Mađarska) – Arad (Rumunjska) – Craiova (Rumunjska) – Sofija
(Bugarska) – Plovdiv (Bugarska) – Omenio (Bugarska) – Istanbul
(Turska)
A - Nürnberg (Njemačka) – Prag
B - Arad – Bukurešt (Rumunjska) – Constanţa (Rumunjska)
C - Sofija – Solun (Grčka)

19
 V Venecija (Italija) – Trst (Italija) – Kopar (Slovenija) – Ljubljana 1.600
(Slovenija) – Maribor (Slovenija) – Budimpešta (Mađarska) – Užgorod
(Ukrajina) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina)
A - Bratislava (Slovačka) – Žilina (Slovačka) – Košice (Slovačka) –
Užgorod,
B - Rijeka (Hrvatska) – Zagreb (Hrvatska) – Bečehel (Mađarska)
C -Ploče (Hrvatska) – Sarajevo (Bosna i Hercegovina) – Osijek
(Hrvatska) – Budimpešta
VI Gdanjsk (Poljska) – Grudziądz (Poljska) – Toruń (Poljska) – 1.800
Zębrzydowice (Poljska) – Žilina (Slovačka)
A - Grudziądź – Poznań (Poljska)
B - Gdańsk– Varšava (Poljska) – Zębrzydowice
C - Zębrzydowice – Ostrava (Češka)
VII Njemačka – Austrija – Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – 2.860
Hrvatska – Srbija – Ruse (Bugarska) – Lom (Bugarska) – Constanca
(Rumunjska)
A - Bukurešt (Rumunjska) – Moldavija – Ukrajina
VIII Drač (Albanija) – Tirana (Albanija) – Skopje (Makedonija) – Bitola 1.300
(Makedonija) – Sofija (Bugarska) – Dimitrovgrad (Bugarska) – Burgas
(Bugarska) – Varna (Bugarska)
IX Helsinki (Finska) – Vyborg (Rusija) – Petrograd (Rusija) – Pskov 6.500
(Rusija) – Kijiv (Ukrajina) – Ljubašyvka (Ukrajina) – Kišinjev
(Moldavija) – Bukurešt (Rumunjska) – Ruse - Veliko Tarnovo -
Kazanlak - Stara Zagora - Dimitrovgrad (Bugarska) - Haskovo -
Charmanli - Svilengrad - Aleksandrupolis (Grčka)
A - Petrograd – Moskva (Rusija) – Kijev
B - Ljubašivka – Odesa (Ukrajina)
C - Klaipėda (Litva) – Kaunas (Litva) – Vilnius (Litva) – Minsk
(Bjelorusija) – Kijev
D - Kaliningrad (Rusija) – Kaunas
E - Dimitrovgrad – Omenio (Bugarska) – Aleksandrupolis
X Salzburg (Austrija) – Beljak (Austrija) – Ljubljana (Slovenija) – Zagreb 2.360
(Hrvatska) – Beograd (Srbija) – Niš (Srbija) – Skopje (Makedonija) –
Veles (Makedonija) – Solun (Grčka)
A - Graz (Austrija) – Maribor (Slovenija) – Zagreb,
B - Budimpešta (Mađarska) – Novi Sad (Srbija) – Beograd,
C- Niš – Sofija (Bugarska) (Korr. IV – Carigrad)
D - Veles (Makedonija) – Bitola (Makedonija) – Lerin (Grčka) –
Via Egnatia

Republika Hrvatska povezana je s paneuropskim prometnim koridorima. Preko teritorija

Republike Hrvatske vode putovi iz zapadne i srednje Europe prema zemljama jugoistočne
Europe i Bliskog istoka; kao i iz zemalja srednjega Podunavlja te njihova zaleđa do morskih
luka na Jadranu (Padjen, 2000.). Europska unija usporedno s povećanjem broja država članica
nastoji ostvariti integraciju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu
prometnica (engl. Trans – European Network – Transport, TEN-T). S obzirom na to da je
Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013. članica Europske unije, paneuropski koridori su sastavni
dio Transeuropske mreže (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014a):

20
  Koridor Vb: Rijeka – Zagreb – Budimpešta
 Koridor Vc: Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta
 Koridor VII: Rajna – Dunav
 Koridor X: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles –
Solun
 Koridor Xa: Graz – Maribor – Zagreb

Slika 8. Paneuropska mreža koridora

Izvor: Dodatak 1 Strategiji prometnog razvoja, str. 97
Republika Hrvatska smještena je u srednjoeuropskom, mediteranskom i podunavskom okružju,
te zahvaljujući tome predstavlja sjecište putova od sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu.
Jadransko more, zbog svog položaja, omogućuje povoljan pomorski prijevoz do jadranskih
luka, a od njih dalje cestama, željeznicom ili riječnim prometom do kontinentalne Hrvatske ili
europskih zemalja

Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i

transverzalnim prometnim pravcima. Kada bismo im dodali i Jadranski koridor, koji se pruža
uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grčkom, definirali bismo okosnicu cijele
prometne mreže.

Primorski i panonsko-podunavski dijelovi Hrvatske razdvojeni su planinskim masivom

Dinarida, koji se pruža usporedno s jadranskom obalom u smjeru sjeverozapad – jugoistok.
Ovaj gorski prag graditeljima prometnica od davnina je pravi izazov. Povezivanje sjevernih
nizina s obalom bitno je i stoga što se najveći dio bruto domaćeg proizvoda ostvaruje u
panonskom području, potom malo manji, ali vrlo značajan udio u primorskom, dok su planinski
krajevi najnerazvijeniji.
21
Slika 9. Mreža javnih cesta kroz Hrvatsku
Izvor: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/RH-javne%20ceste_24072013.jpg

Tablica 5. Mreža autocesta u Republici Hrvatskoj

Za autoceste u Republici Hrvatskoj, neovisno o njihovoj izgrađenosti, određene su sljedeće
oznake:
A1 Zagreb (Lučko) – Bosiljevo - Split - Dubrovnik,

A2 Macelj - Zagreb (Jankomir),

A3 Bregana - Zagreb - Lipovac,

A4 Goričan - Zagreb (I. Reka),

A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj,

A6 Bosiljevo - Rijeka (Orehovica),

A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva,

A8 Kanfanar - Matulji,

A10 Metković - Opuzen,

A 11 – u izgradnji Zagreb – Sisak,

22
4. TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

Prometni i transportni teretni sustav preduvjet su optimalnom funkcioniranju sustava robne

razmjene. U suvremenim uvjetima svjetska i nacionalna tržišta postaju mjesta u kojima se
susreću interesi brojnih nositelja međunarodne robne razmjene. Razvoju transportnih sustava
značajno je doprinijela interdisciplinarnost prometnih znanosti i prometnih aktivnosti pomoću
kojih su prostorne udaljenosti postale gotovo zanemarive. Osobito je značajan napredak
ostvaren u tehnici i tehnologiji prometa. Kombinirani i multimodalni transport dobiva sve veći
značaj u odnosu na konvencionalni transport. Takva značajnost kombiniranog i multimodalnog
transporta proizlazi iz činjenice da se u njima mogu u odgovarajućim kombinacijama koristiti
sve prednosti pojedinih grana prometa, ali istodobno i prednosti suvremenih transportnih
tehnologija, odnosno: paletizacije, kontejnerizacije, RO-RO, FO-FO, RO-LO, FO-FO,
Huckepack i bimodalne tehnologije transporta.

4.1. TRANSPORT ROBE NA PALETAMA

Paleta - specijalno izrađena i najčešće drvena podloga na koju se po stanovitim pravilima slažu
komadni tereti (kartoni, sanduci, vreće, bale, gajbe, bačve, role, i sl. s teretom) radi oblikovanja
većih standardiziranih teretnih jedinica kojima se sigurno, jednostavno, brzo i racionalno
manipulira.

Paletizacija je skup organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka za

automatizirano manipuliranje i transport okrupnjenim jedinicama tereta od sirovinske baze do
potrošača.

23
Sustav paletizacije:

• najpotpunije i univerzalno povezuje pojedinačne komadne terete u okrupnjenim

jedinicama tereta
• omogućuje uspostavljanje neprekidnog lanca svih sudionika od sirovinske baze do
potrošača
• sustav je kompatibilan s drugim suvremenim transportnim tehnologijama
(kontejnerizacija, RO-RO i HUCKEPACK tehnologija)
Danas se u svijetu koriste različite palete, kako po svojim karakterističnim osobinama tako i po
obliku, dimenzijama i namjeni. Sve palete se, s obzirom na praktičnu upotrebu mogu svrstati u
osnovne skupine:

 Ravna drvena paleta - ima jednu ili dvije nosive površine i može imati 2 ili 4 ulaza
(osim drveta mogu biti od plastike, aluminija i metala)
 Boks-palete - ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je ugrađena ograda drvenih ili
metalnih okvira, najčešće od lima ili cijevi visine 1 m. Mogu biti zatvorene ili otvorene,
a dimenzije su jednake kao i kod ravnih paleta. Obvezno imaju slijedeće oznake:
lijevo – naziv vlasnika, npr. HŽ
u sredini – naziv proizvođača
desno – EUR – to znači da su standardne za europske željeznice i da se međusobno
razmjenjuju
 Stubne palete - kao nadgradnju imaju na svakom uglu po jednu stubu, čija je funkcija
da pri visokom slaganju paletnih paketa prime težinu gornjih paketa (jedinica).
 Specijalne palete – namijenjene su za specijalne vrste tereta, a odlikuju se specifičnim
konstruktivnim ili funkcionalnim karakteristikama koje ih prilagođavaju namjeni.

U praksi se najviše koriste ravne palete dimenzija 1.200x800 mm i/ili 1.200x1.000 mm, na koje
se može složiti do 1.000 kg tereta.

U sustavu paletizacije najvažnije sredstvo za rad je viličar. Viličar je specifično mehanizirano,

transportno - pretovarno sredstvo opskrbljeno s posebnim vilicama koje podilaze ispod paleta,
koju podiže ili spušta u cilju prenošenja s jednog mjesta na drugo, prilikom uskladištenja ili
iskladištenja, utovara, istovara ili pretovara.

24
 - smanjenje težine i cijene transporta - gubitak i nestanak paleta
ambalaže
- česta oštećenja i popravci
- smanjenje oštećenja i gubitka na robi
- održavanje paletnog fonda
- ubrzanje utovara i istovara
- razmjena paleta
- svođenje broja ručnih manipulacija
na minimum (smanjenje radne snage) - evidencije paleta...
- veći stupanj iskorištenosti kapaciteta
sredstava za manipulaciju robe
- velika ušteda skladišnog prostora
- higijensko-tehnička zaštita rada
- minimiziranje troškova
administrativno - tehničkog osoblja

Slika 10. Prednosti i nedostaci paletizacije

4.2. TRANSPORT ROBE U KONTEJNERIMA

Kontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici, transportni sanduci, transportne posude,

savitljivo složene posude, pokretna transportna oprema ili druga slična konstrukcija koja
ispunjava sljedeće uvjete:

• potpuno ili djelomično zatvoreni, ali da čine odijeljeni prostor namijenjen za smještaj
robe, s najmanje jednim vratima

• konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne

• konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili više prijevoznih sredstava bez
indirektnog prekrcaja

• opremljeni uređajima pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje, posebice

pretovar s jednog na drugo prijevozno sredstvo

• izrađeni od postojanog materijala i dovoljno čvrsti

• otporni na vremenske prilike i prikladni za višekratnu uporabu

• izrađeni s obujmom od najmanje jednog kubika

25
Najvažnije zadaće kontejnera su da se koristi kao manipulacijsko-transportna jedinica tereta
i kao jedinica tereta za uskladištenje i pakiranje, te da ima sve značajke „karike” u neprekidnom
transportnom lancu od proizvođača do potrošača (tj. „od vrata do vata”).

Transportni lanac – skup tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, prostorno i vremenski

sinkroniziranih operacija (npr. pakiranja, signiranja, vaganja, brojenja, utovara - istovara,
pretovara, skladištenja..) u vezi s prijevozom određene robe koje osiguravaju brz, siguran i
racionalan protok robe od sirovinske baze do potrošača.

Kontejnerizacija je skup međusobno organizacijski povezanih sredstava za rad i tehnoloških

postupaka za automatizirano manipuliranje i transport okrupnjenim jedinicama tereta –
kontejnerima od sirovinske baze do potrošača. Najčešći kriterij podjele kontejnera je njihova
namjena, a mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: univerzalni i specijalni kontejneri.

Univerzalni kontejneri su namijenjeni za prijevoz robe pakirane u tvorničku ambalažu koja

je namijenjena za široku potrošnju, a dijele se na kontejnere za opću i na kontejnere za
specijalnu namjenu (razlika u konstrukciji).

Specijalni kontejneri se nazivaju i kontejnerima za prijevoz posebnih vrsta roba (kontejneri s

izotermičkim obilježjima i kontejneri cisterne).

Pomorski promet Željeznički promet Cestovni promet Zračni promet

•potpuno kontejnerski •plato-vagoni •plato-prikolice za •teretni i kombinirano

brodovi •vagoni-nosači za prijevoz svih tipova teretno-putnički
•RO-RO brodovi prijevoz kontejnera u kontejnera zrakoplovi
•LO-LO brodovi zatvorenim blok- •poluprikolice za •helikopteri
(potpuno vlakovima prijevoz kontejnera •zračni brodovi
kontejnerski •pojedinačni vagoni duljine 20 (30 ili 40) (upravljivi baloni)
brodovi, djelomično stopa, sa ili bez •četveromotorni
kontejnerski uređaja za istovar mlazni zrakoplovi
brodovi, preuredivi •specijalni tegljači za
kontejnerski prijevoz
brodovi, SEA- poluprikolica
TRAIN brodovi,
klasični trgovački
brodovi)
•FO-FO brodovi
(klasični LASH
brodovi, SEA-BEE
brodovi, BACAT
brodovi)

Slika 11. Sredstva za rad u sustavu kontejnerizacije po granama prometa

26
 - smanjeni troškovi pakiranja robe
- zahtjeva veliki početni investicijski
- isključuje prekrcaj robe te osigurava kapital
solidno čuvanje robe
- potrebna je automatizacija
- smanjeni troškovi uskladištenja i suprastrukture svih grana prometa, a
povećava se brzina manipulacije djelomično i prometne infrastrukture
- omogućava u cijelosti korištenje - zahtijeva visoko kvalificirane,
obujma standardiziranih prijevoznih obrazovane i iskusne kadrove
sredstava
- primjereno projektiran i organiziran
- omogućava unificiranje tehničko- integralni prometni informacijski
tehnoloških rješenja sustav
- skraćuje se vrijeme premještanja robe
od proizvođača do potrošača
- smanjuju se manipulacijsko-prijevozni
troškovi (produktivnost raste)

Slika 12. Prednosti i nedostaci kontejnerizacije

4.3. TRANSPORT ROBE RO-RO BRODOVIMA

Roll on – Roll off (RO-RO) specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan

horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava najčešće natovarenih teretom na
specijalne RO-RO brodove.

Ciljevi RO-RO tehnologije su:

 povezivanje cestovnog i željezničkog s pomorskim prometom na vrlo brz, siguran i
racionalan način, bez pretovara tereta sa cestovnih i željezničkih prijevoznih sredstava
na brodove, i obrnuto s brodova na kopnena prijevozna sredstva
 optimalizacija efekata prometne infrastrukture i prometne suprastrukture, posebice
cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa, a unutar pomorske lučke infrastrukture
i suprastrukture
 rješavanje problematike zakrčenosti morskih luka i maksimiziranje obrta RO-RO
brodova, a time i ubrzanje protoka robnih tokova
 kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, tehnoloških, organizacijskih i
ekonomskih učinaka proizvodnje prometne usluge,
 sigurno, brzo i racionalno prevoženje vangabaritnih i vrlo teških pošiljaka u pomorskom
prometu

27
RO-RO transportna tehnologija naročito se koristi na kraćim relacijama od 2000 nautičkih
milja, pa se ta tehnologija najviše razvila u zatvorenim morima, kao što su: Sjeverno more,
Jadransko more, Mediteran, Baltik, Perzijski zaljev, Crveno more...

- povećava optimalizaciju transportnih - relativno veliki razmak između

lanaca i smanjuje manipulacijsko-
prijevozne troškove
- širi mogućnosti primjene multimodalnog
transporta „od vrata do vrata”
- omogućuje ukrcaj, smještaj, prijevoz i
iskrcaj tereta u svakom obliku i veličini
- zahtijeva najniže lučke investicije
- ukrcaj i iskrcaj se može obavljati i noću
- mali rizik uvođenja ovakvih brodova
-uštede u operativnim troškovima
prikolica, poluprikolica i drugih vozila
s ili bez tereta radi lakšeg pristupa i
manevriranja
- neiskorištenost prostora ispod
prikolica i dr. vozila koji zauzimaju
kotači
- rampe zauzimaju dosta brodskog
prostora
- prostor između prikolica i gornjeg
dijela palube ostaje neiskorišten jer se
vozila ne slažu jedna na druga...

Slika 13. Prednosti i nedostaci RO-RO tehnologije transporta

4.4. TRANSPORT ROBE FO-FO/LASH BRODOVIMA

Float on – Flot off (FO-FO, doplutaj – otplutaj) je specifična tehnologija transporta za koju
je karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj mauna (barži, teglenica, potisnica) s
raznim komadnim i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili rasutim, i/ili tekućim teretima iz
LASH (Lighter Aboard Ship – mauna ili barža na brodu) brodova.

Najvažnija sredstva za rad u ovoj tehnologiji transporta su:

• matični brodovi ili nosači mauna (LASH sustav, SEE-BEE, BACT)

• maune (barže, teglenice, potisnice)

28
 - omogućuje potpunu integraciju
pomorskog i riječno-kanalsko-jezerskog
prometa
- pozitivno utječe na razvoj
međunarodnog multimodalnog transporta
- najveći se rezultati ostvaruju onda kada
pošiljatelj i primatelj tereta mogu svaki na
svojoj strani iskoristiti riječne plovne
putove
- vrlo kratko zadržavanje LASH brodova
u lukama
- LASH brodovi – svestrana
uporabljivost, neovisni o lukama i lučkoj
mehanizaciji
- znatne uštede u operativnim troškovima
- brodovi i maune FO-FO transportne
tehnologije nisu potpuno neovisni o
lukama i lučkoj mehanizaciji (maune
nemaju vlastiti pogon)
- LASH-maune plove bez posade
(potrebna je solidna organizacija kontrole
i čuvanja)
- nepovoljne vremenske prilike
- plovidba mauna po plovnim rijekama,
kanalima i jezerima izaziva mnoge
pravne i administrativne poteškoće i
probleme
- maune još nisu standardizirane

Slika 14. Prednosti i nedostaci FO-FO (ili LASH) tehnologije transporta

4.5. TRANSPORT ROBE HUCKEPACK TEHNOLOGIJOM

HUCKEPACK tehnologija transporta je specifična tehnologija transporta za koju je

karakterističan horizontalni i vertikalni utovar, prijevoz i iskrcaj cestovnih prijevoznih
sredstava na željezničkim vagonima.

Ciljevi HUCKEPACK tehnologije:

 povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza na vrlo brzi, siguran i racionalni način

 optimizacija efekata cestovne i željezničke infrastrukture i suprastrukture
 ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta
 kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, organizacijskih i ekonomskih
učinaka procesa proizvodnje prometne usluge

29
Postoje tri osnovna tipa HUCKEPACK tehnologije:

 HUCKEPACK tehnologija A: utovar kamiona s prikolicom ili tegljača s

poluprikolicom, natovarenih s teretom na željezničke vagone sa spuštenim podom.
 HUCKEPACK tehnologija B: utovar poluprikolice ili prikolice natovarenih teretom
na specijalne željezničke vagone sa spuštenim podom.
 HUCKEPACK tehnologija C: utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izrađenih
zamjenjivih i standardiziranih sanduka sličnih kontejnerima po sustavu „vertikalne
tehnologije” na kontejnerske ili „džepne” željezničke vagone.

- uštede troškova na pogonskom - Huckepack tehnologija produžuje

gorivu, rezervnim dijelovima, relaciju prijevoza od pošiljatelja do
preventivnom i investicijskom primatelja tereta
održavanju cestovnih vozila - dopunski troškovi
- uštede u naknadama za vožnju i - dodatne investicije
odmor vozača
- uštede u efektivnim satima vožnje
- pravodobno i uredno posluživanje
korisnika svojih usluga neovisno od
loših vremenskih uvjeta

Slika 15. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta cestovnog prometa

- povećanje obujma prijevoza - Europski željeznički teretni profil

- pridobivanjem dodatnog prijevoznog
supstrata, koji se ranije prevozio
cestovnim prijevoznim sredstvima
- vraćanje dijela opsega željeznici
koji je ranije preuzeo cestovni teretni
promet
- cijena prijevoza je puno niža nego
cijene u cestovnom teretnom prometu
- ekonomičniji na duljim relacijama
od 300 km
- znatno smanjenje transportnih šteta
uvjetuje uporabu specijalnih teretnih
vagona za huckepack - promet
- projektiranje, konstruiranje,
izgradnja i održavanje tih specijalnih
teretnih vagona je 2 puta skuplje u
odnosu na klasične teretne vagone
- velika početna investicijska sredstva
za izgradnju infrastrukture i nabavu
suprastrukture huckepack - terminala

Slika 16. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta željeznice

30
 - u najviše slučajeva cijena
- prijevoz po svakom vremenu manipuliranja i prijevoza tereta
- sigurnost, brzina i redovitost su je jednaka cijenama u
ponekad odlučujući činitelji u klasičnom cestovnom prometu
izboru takva načina prometa (čak i
kad su troškovi viši nego u
konvencionalnom cestovnom
prometu)

Slika 17. Prednosti i nedostaci HUCKEPACK sustava sa stajališta korisnika prijevoza

4.6. BIMODALNA TEHNOLOGIJA TRANSPORTA

Bimodalna tehnologija omogućuje „pretvaranje” klasičnih cestovnih prikolica kojima se teret

prevozi cestom u specijalne teretne željezničke vagone kojima se teret prevozi željeznicom
 sigurno, brzo i racionalno povezivanje cestovnog i željezničkog transporta bez pretovara
tereta sa cestovnih vozila na željezničke vagone,
 optimalizacija efekata cestovne i željezničke infrastrukture i suprastrukture

- važna u relativno nerazvijenim i rijetko - nedovoljna otpornost šasije cestovne

naseljenim područjima u kojima nije
razvijena kontejnerizacija
-što je veća udaljenost to je bimodalni
sustav ekonomičniji (>500km)
- smanjuje onečišćenje zraka i do 90% (u
odnosu na cestovni promet)
- bimodalna infrastruktura zauzima i do
80% manje prostora u odnosu na
klasičnu cestovnu infrastrukturu
- pozitivno utječe na smanjenje
prometnih nesreća
poluprikolice na tlačne i vlačne sile koje
se javljaju u tijeku prijevoza željeznicom
- relativno velika masa cestovne
poluprikolice s dvoosovinskim
željezničkim podvozjima
- operacije „pretvaranja” cestovnih
poluprikolica u željezničke „vagone” i
obrnuto
- organizacija rada i brojne evidencije o
teretu, poluprikolicama, vučnim
cestovnim vozilima, troškovima itd…

Slika 18. Prednosti i nedostaci bimodalne tehnologije

31