1.Objasniti trenje kotrljanja.

Trenje kotrljanja izraava se kao otpor pri kotrljanju tijela po

povrini,
odnosno pri kotrljanju jednog tijela po povrini drugog tijela.

(Kotrljanje diska po ravnoj nedeformabilnoj porini)

Ukoliko se tijelo kotrlja po deformabilnoj povrini imaemo kotrljanje sa

klizanjem.

Disk e ostati u stanju mirovanja sve dok sila F

ne dostigne graninu vrijednost koja ovisi i od
osobina materijala diska i podloge.
Da bi se nastavilo kretanje diska potrebno je
da sila F bude vea od granine sile Fgr

(Kotrljanje diska po
ravnoj deformabilnoj porini)

2. ta je dinamiki zavrtanj i kako nastaje?

Pod dejstvom vektora MO i FR koji su paralelni tijelo se kree
poput zavrtnja. Sistem se svodi na dinamiki zavrtanja ili dinamu.
Dalje svoenje sistema nije mogue jer se takvo kretanje
ne moe ostvariti dejstvom jedne jedine sile ili samo spregom sila.

Stranica 1

3.Varinjonova teorema.
Moment rezultante prostornog sistema sueljnih sila za proizvoljnu taku
jednak je vektorskom zbiru momenata komponentnih sila za istu taku.

4.Veze Mf, Ft i q.
Mf - dijagrama momenta savijanja
Ft transverzalne sile
q - kontinuirano optereenje nosaa
5.ta su lananice?
Ue, lanac ili kabl koje je objeeno na krajevima i nosi teret ukljuujui i
svoju teinu zove se lananica. Lananice su vani elementi i koriste se
kao nosei elementi viseih mostova, objeenih cjevovoda, za pridravanje
visokih objekata (tornjeva, antenskih stubova, dimnjaka) i elektrini vodovi
optereeni sopstvenom teinom.

Stranica 2

6. ta su Papus Guldinova pravila? Napisati izraze i objasniti.

Pomou Guldinovih teorema moe se odrediti povrina tijela koje nastaje
obrtanjem krive linije oko date ose, odnosno zapremina tijela, koja nastaje
obrtanjem ravne povrine oko date ose, primjenom statikih metoda.
-Prva teorema. Povrina tijela koja nastajeobrtanju oko ose, jednaka je
proizvodu duine L
i duine luka

POVRINA OPISANOG TIJELA:

A=2 * L * XT

-Druga teorema. Zapremina tijela koje nastaje obrtanjem ravne povrine

oko date ose, jednaka je proizvodu povrine ravne figure i duine luka koju
opie teite te ravne figure

UKUPNA ZAPREMINA FORMIRANOG TIJELA:

V=2 * A * XT

7.Vrste i podjela lananica.

Lananice optereene koncentrisanim silama
Kod lananica treba odrediti za praksu vane podatke, a to su:
odnos izmeu sila i raspona,
veliina progiba,
zavisnost tih veliina od duine lananice.
Lananice optereene kontinuiranim optereenjem
Postoje tri vrste lananica optereenih kontinuiranim optereenjem koje
moe biti:
proizvoljno kontinuirano optereenje,
parabolino
ravnomjerno optereenje po luku lananice.

Stranica 3

8.Uslovi za rjeavanje statiki odreenih reetki.

Najmanji broj tapova reetkastog ravnog nosaa konstruisanog od
trouglova odreen je relacijom:
s=2(n-3)+3=2n-3
Ako je s = 2n-3, reetkasti nosa je statiki odreen, a ako je s > 2n-3
reetkasti nosa je statiki neodreen. U sluaju kada je s < 2n-3
reetkasti nosa je promjenljiv ili labilan, odnosno, kao nosa je
neupotrebljiv.
9.Osobine momenta sprega sila.
intenzitet momenta sprega sila jednak je proizvodu intenziteta sile F i
kraka sprega sila h, M=F*h.
pravac momenta sprega sila upravan je na ravan dejstva sprega sila.
smer momenata sprega sila je na onu stranu odakle se obrtno dejstvo
sprega sila vidi kao matematiki pozitivno.

Glavni moment sila sprega jednak momentu jedne sile za taku na

napadnoj liniji druge sile. Glavni momenat je i slobodan vektor jer ne zavisi
od izbora momentne take.
Intenzitet glavnog momenta sprega sila
Pravac glavnog momenta sprega sila upravan je na ravan dejstva sprega
sila.
Smjer glavnog momenta sprega sila je na onu stranu prostora odakle se
obrtanje vektora AB najkraim putem do poklapanja sa vektorom F, vidi
kao matematiki pozitivno.
Intenzitet , pravac i smer glavnog momenta sprega sila odgovara vektoru
momenta sprega sila
Stranica 4

Za potpuno definisanje sprega sila potrebno je znati:

- intenzitet momenta sprega,
- intenzitet sila koje ine spreg,
- ravan dejstva sprega,
- smjer obrtanja tijela

10.Vrste optereenja.

a) koncentrisano - u jednoj taki (sile i spregovi sila)

b) kontinuirano- djeluje na djelu nosaa ravnomjerno ili promjenjivo,
karakteristika optereenja po jedinici duine gkN/m
11.Uslovi ravnotee prostornog sistema sila.
Potreban i dovoljan uslov da bi proizvoljan prostorni sistem sila bio jednak
nuli, da glavni vektor i glavni moment tog sistema za izabranu redukcionu
taku budu jednaki nuli.
FR
=0
MR

=0

Projektovanjem vektorskih jednaina na ose izabranog Dekartovog

koordinatnog sistema 0xyz, dobija se est jednaina :
x=0
y=0
z=0
Mx=0
My=0
Mz=0
Uslovi ravnotee prostornog sistema sila su:
Stranica 5

X=0
Y=0
Z=0

12.Trenje na kosini.
Ako tijelo lei na nepominoj kosini pod kutem , njegova se teina Q
rastavlja u dvije komponente:
a) Q cos, koja stoji okomito na kosini; ona izraava pritisak tijela na
kosinu i izaziva otpor trenja Qcos=N,
b) Q sin, koja je paralelna s kosinom i nastoji da pokrene tijelo niz kosu
ravninu. Kad ne bi bilo trenja, ta bi sila prouzrokovala ubrzano gibanje
tijela.

13. Trei aksiom statike.

Sistem od dvije sile koje deluju u istoj taki krutog tela ima rezultantu koja
je jednaka vektorskom zbiru tih sila i koja sadri napadnu taku tih sila.

Stranica 6

Intenzitet ove sile moe se moe se odrediti primjenom kosinusne

teoreme:
a pravac
teoreme:

smjer

primjenom

sinusne

14.Konus trenja.
U sluaju kada je koeficijent trenja klizanja izmeu povrine i datog tijela
jednak u svim pravcima i ako je ugao trenja o jednak u svim pravcima,
posmatrano u prostoru dobiemo kruni konus iji je ugao na vrhu 2 o, a
koji nazivamo konus trenja

Stranica 7

(Konus trenja)

Da bi se tijelo pomjerilo mora biti ispunjen uslov:

F sin > F
F sin > N o = o F cos
tg > tg
>
15.ta se dobije redukcijom sistema sila u prostoru na taku?

16. Lananice optereene koncentrisanim silama.

Lananice optereene koncentrisanim silama
Kod lananica treba odrediti za praksu vane podatke, a to su:
odnos izmeu sila i raspona,
Stranica 8

 veliina progiba,
zavisnost tih veliina od duine lananice.

(Lananica optereena koncentrisanim silama)

17. Uetno trenje.

Pojasna je konica tipian primjer primjene trenja ueta. Savitljiva traka

obuhvaa kruni bubanj koji je uleiten.
Na bubanj djeluje zakretni moment kojeg treba zakoiti.
Ravnotea bubnja konice:
1)
.
Eulerova formula za trenje ueta:
2)
,
gdje je
obuhvatni kut ueta, R je polumjer koionog bubnja, r je
polumjer na kojem djeluje poznata sila S, a
je faktor kinetikog trenja
Stranica 9

izmeu koionog bubnja i pojasa.

(Pojasna je konica)

18. Prostorne reakcije veza.

Djelovanje veza na materijalni sustav oituje se u tome to one
sprjeavaju, odnosno mijenjaju gibanje koje bi priloene vanjske sile
izazvale kad bi sustav bio slobodan. Radi toga moemo smatrat da veze
proizvode isto djelovanje kao i sile, i zato se u mehanici djelovanje veza
zamjenjuje silama, koje nazivamo reakcijama veza.

Stranica 10

19. Osobine momenta sile za taku.

Stranica 11

Stranica 12

20. Momenat sprega u prostoru.

Moment sprega sila je vektorska veliina.
Pravac vektora je okomit na ravninu sprega (to je ona ravan u kojoj spreg tei
da obrne tijelo).
Smjer vektora odreen je pravilom desne ruke (kao i moment sile za taku).
Intenzitet momenta sprega jednak je proizvodu intenziteta sile i kraka sprega
(to je rastojenje izmeu napadnih linija sila)

gdje je:
- spreg sila,
- veliina sila koje ine spreg,
- meusobna udaljenost pravaca djelovanja sila, ili krak sila.
Moment sprega sila je slobodan vektor i moe se slobodno pomicati
paralelno i du svoga pravca (ne zavisi od izbora momentne take). Zato se
njegovo djelovanje u ravnini prikazuje samo krunom strelicom .

Djelovanjem sprega na kruto tijelo ne moe se postii njegova translacija,

nego samo vrtnja (rotacija) oko bilo koje osi okomite na ravninu sprega.

Stranica 13

21. ta se dobije redukcijom sila u prostoru na taku?

Pod redukcijom sile na datu taku podrazumijeva se paralelno prenoenje
sile u datu taku.
Djelovanje sile na kruto tijelo nee se promijeniti ako je
pomaknemo paralelno u drugu taku i dodamo spreg sila, iji je
moment jednak momentu sile za tu taku.
Znai, silu F moemo prenijeti u datu taku O, a da se pri tome mehaniko
dejstvo sile na tijelo ne bi promijenilo, trebamo dodati spreg iji je moment
jednak momentu sile za datu taku O. Ovaj postupak naziva se redukcija
sile na taku.

(Redukcija sile na taku O)

Stranica 14