Medijski Zakoni U BiH

Medijski zakoni u BiH
25.08.2003
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini
Cilj ovog zakona je: a) ustanoviti da informacije pod kontrolom javnog
organa predstavljaju javno dobro od vrijednosti i da javni pristup ovim
informacijama promovira veu transparentnost i odgovornost tih javnih
organa, te da su ove informacije neophodne za demokratski proces...
25.08.2003
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine
Ovim zakonom ureuje se pristup informacijama u posjedu javnih organa
radi: 1) utvrivanja da informacije pod kontrolom javnog organa
predstavljaju znaajno javno dobro i da javni pristup informacijama
potie veu transparentnost i odgovornost javnih organa, to je
neophodno za demokratski proces...
25.08.2003
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj
Cilj ovog Zakona je:
(a) Ustanoviti da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju
javno dobro od vrijednosti, i da javni pristup ovim informacijama
promovira veu transparentnost i odgovornost tih javnih organa, te da su
ove informacije neophodne za demokratski proces...
01.11.2002
Odluka kojom se proglaava Zakon o zatiti od klevete FBiH
Koristei se ovlatenjima data Visokom predstavniku lanom V Aneksa 10
(Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki
predstavnik konani autoritet u zemlji u...
Zakon o zatiti od klevete FBiH
Ovim zakonom ureuje se graanska odgovornost za tetu nanesenu ugledu
fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja
neistinitih injenica identifikovanjem tog pravnog ili fizikog lica
treem licu.
Zakon o zatiti od klevete RS
Ovim Zakonom ureuju se prihvatljiva ogranienja slobode izraavanja u
pogledu graanske odgovornosti za tetu nanesenu ugledu fizikog ili
pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem neeg neistinitog i potvruje
da:
25.08.2003
Godina IV - Broj 28, Petak, 17. novembra 2000. godine
Na osnovu lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine Parlamentarna
skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma odranoj
18.oktobra 2000.godine i na sjednici Doma naroda odranoj 23.oktobra
2000.godine, usvojila je
ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
ODJELJAK I
UVODNE ODREDBE
lan 1.
Cilj
1. Cilj ovog zakona je:
a) ustanoviti da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju
javno dobro od vrijednosti i da javni pristup ovim informacijama
ove informacije neophodne za demokratski proces;
b) ustanoviti da svako lice ima pravo pristupa ovim informacijama u
najveoj moguoj mjeri u skladu sa javnim interesom, te da javni organi
imaju odgovarajuu obavezu da objave informacije; i
c) omoguiti svakom fizikom licu da zatrai izmjenu, i daje komentar na
svoje line informacije pod kontrolom javnog organa.
lan 2.
Tumaenje
Ovaj zakon se tumai s ciljem da olaka i promovira u najveoj mjeri i
bez odlaganja objavljivanje in-formacija pod kontrolom javnog organa po
najnioj prihvatljivoj cijeni.
lan 3.
Definicije
U smislu ovog zakona,
1. informacija je svaki materijal kojim se prenose injenice,
miljenja, podaci ili bilo koji drugi sadraj, ukljuujui svaku kopiju
ili njen dio, bez obzira na oblik ili karakteristike, kao i na to kada
je sainjena i kako je klasificirana.
2. javni organ je svaki organ u Bosni i Hercegovini kako slijedi:
a) izvrni organ;
b) zakonodavni organ;
c) sudski organ;
d) organ koji obavlja javnu funkciju a imenovan je ili ustanovljen u
skladu sa zakonom;
e) bilo koji drugi upravni organ;
f) pravno lice koje je u vlasnitvu ili koje kontrolira javni organ.
3. kontrola znai ili raspolaganje informacijama ili kontrola pristupa
informacijama.
4. lina informacija je svaka informacija koja se odnosi na fiziko
lice koje se moe direktno ili indi-rektno identificirati injenicama
kao to su, ali nije ogranieno na identifikacijski broj ili fiziki,
men-talni, ekonomski, etniki, vjerski, kulturni ili socijalni identitet
tog lica.
5. nadleni javni organ je javni organ koji ima kontrolu nad traenom
informacijom, a to je javni organ koji je sainio informaciju ili za
koga je sainjena informacija. Ako se javni organ koji je sainio
informaciju ili za koga je sainjena informacija ne moe utvrditi, onda
je nadlean onaj javni organ ija je funkcija najblia traenoj
informaciji.
ODJELJAK II
PRISTUP INFORMACIJAMA
lan 4.
Pravo pristupa
Svako fiziko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod
kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuu obavezu da
objavi takve informacije. Ovo pravo pristupa podlijee samo formalnim
radnjama i ogranienjima kako je utvreno u ovom zakonu.
lan 5.
Utvrivanje izuzetka
1. Na osnovu ispitivanja svakog pojedinanog sluaja, izuzetak od
objavljivanja traene informacije utvruje se samo u sluajevima kad
nadleni javni organ:
a) utvrdi izuzetak u smislu l. 6., 7. ili 8. za cijelu informaciju ili
dio informacije; i
b) odredi, nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa u smislu lana
9., da objavljivanje informacije nije od javnog interesa.
lan 6.
Izuzeci u vezi sa funkcijama javnih organa
1. Nadleni javni organ moe utvrditi izuzetak, u sluajevima kada se
otkrivanjem informacije osno-vano moe oekivati izazivanje znaajne
tete po legitimne ciljeve sljedeih kategorija u Bosni i Her-cegovini:
a) vanjska politika, interesi odbrane i sigurnosti, kao i zatita javne
sigurnosti; b) interesi monetarne politike;
c) spreavanje kriminala i svako otkrivanje kriminala; i
d) zatita procesa donoenja odluke od strane javnog organa u davanju
miljenja, savjeta ili pre-poruka od strane javnog organa, zaposlene
osobe u javnom organu, ili svake osobe koja vri aktiv-nosti za ili u
ime javnog organa, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ili
tehnike informacije.
lan 7.
Izuzetak u vezi s povjerljivim komercijalnim informacijama
Kada nadleni javni organ opravdano utvrdi da zahtjev za pristup
informacijama ukljuuje povjerljive komercijalne interese tree strane,
nadleni javni organ e dopisom po hitnom postupku obavijestiti treu
stranu o pojedinostima zahtjeva. U dopisu se informira trea strana o
neposrednom objavljivanju informacija, ukoliko trea strana, u roku od
15 dana od prijema tog dopisa, ne odgovori u pisanoj formi da takve
informacije smatra povjerljivim i navede razloge za tetu koja bi
proistekla iz objavlji-vanja informacija. Nakon prijema takvog odgovora,
nadleni javni organ e utvrditi izuzetak.
lan 8.
Izuzetak kod zatite privatnosti
Nadleni javni organ e utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da
traene informacije ukljuuju line interese koje se odnose na
privatnost treeg lica.
lan 9.
Ispitivanje javnog interesa
1. Nadleni javni organ e objaviti traenu informaciju, bez obzira na
utvreni izuzetak u smislu l. 6., 7. ili 8., ako je to opravdano javnim
interesom, i uzeti u obzir svaku korist i svaku tetu koji mogu
proistei iz toga.
2. U donoenju odluke da li je objavljivanje informacija opravdano
javnim interesom, nadleni javni organ e razmotriti okolnosti kao to
su, ali nisu ograniene na, svako nepotivanje zakonske obaveze,
postojanje bilo kakvog prijestupa, sudsku pogreku, zloupotrebu vlasti
ili nemar u obavljanju slubene dunosti, neovlateno koritenje javnih
fondova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, jav-nosti ili
okoline.
3. Ako je utvreno da je objavljivanje traenih informacija, koje je
nadleni javni organ utvrdio kao izuzetak u smislu l. 7. ili 8., u
javnom interesu, nadleni javni organ e dopisom obavijestiti treu
stranu da e informacije biti objavljene po isteku roka od 15 dana od
dana prijema tog dopisa. Trea strana e biti obavijetena dopisom o
pravu albe, nadlenom organu kome alba treba biti podne-sena, uz
neophodne informacije u vezi sa obraanjem takvom organu, kao i krajnji
rok i trokove za podnoenje albe. Trea strana e takoer dopisom biti
obavijetena o pravu obraanja ombudsmenu, a ovaj dopis e sadravati
sve neophodne informacije za obraanje ovom uredu.
lan 10.
Razdvajanje informacija na dijelove
Ako je dio traenih informacija utvren kao izuzetak, nadleni javni
organ e izdvojiti takav dio i ob-javiti ostatak informacija, osim ako
usljed ovog razdvajanja informacije nisu postale nerazumljive.
ODJELJAK III
POSTUPAK PRISTUPA INFORMACIJAMA
lan 11.
Podnoenje zahtjeva
1. Zahtjevi za pristup informacijama se podnose onom javnom organu za
koji podnosilac zahtjeva smatra da ima nadlenost.
2. Zahtjev za pristup informaciji mora:
a) biti u pisanoj formi, napisan na jednom od zvaninih jezika Bosne i
Hercegovine;
b) sadravati dovoljno podataka o prirodi i/ili sadraju informacija,
kako bi se omoguilo da javni or-gan provede redovne aktivnosti u cilju
pronalaenja zahtijevanih informacija; i
c) ukljuiti ime podnosioca zahtjeva, kao i adresu podnosioca zahtjeva.
3. Zahtjev za pristup linoj informaciji mora, pored ispunjavanja uvjeta
iz stava 2., biti sainjen samo od strane fizikog lica na kojeg se isti
odnosi, ili od strane zakonskog zastupnika podnosioca zahtjeva ili od
lica kojeg je podnosilac zahtjeva ovlastio u pisanoj formi za pristup
informaciji. Ako je zahtjev sainjen od strane lica na koje se odnosi,
ovo lice e potpisati zahtjev i pokazati svoj zakonom utvren lini
dokument sa fotografijom. Ako je zahtjev sainjen od strane zakonskog
zastupnika podnosioca zahtjeva ili lica koje je ovlateno za pristup
informaciji, to lice e potpisati zahtjev, pokazati svoj zako-nom
utvren lini dokument sa fotografijom, dokaz o zakonskom zastupanju ili

punomo, kao i kopiju zakonom utvrenog linog dokumenta podnosioca
zahtjeva.
4. Javni organ nee ispitivati niti zahtijevati razloge opravdanosti
zahtjeva.
lan 12.
Nemogunost postupanja u skladu sa zahtjevom
1. Ako javni organ nije u mogunosti da udovolji zahtjevu zbog
nedostatka formalnih uvjeta koji su predvieni st. 2. i 3. lana 11. on
e, to je prije mogue, ali najkasnije osam dana od dana prijema
zahtjeva, pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva kada je takvo
obavjetavanje mogue, da zahtjev ne moe biti obraen iz navedenog
razloga. Ovaj dopis e obavijestiti podnosioca o mogunosti pod-noenja
albe odreenom organu kome alba treba biti upuena, ukljuujui
neophodne podatke za kontaktiranje takvog organa, kao i trokove
podnoenja albe. Dopisom e takoer podnosilac zahtjeva biti
obavijeten o pravu obraanja ombudsmenu, a sadravat e i sve neophodne
informacije za kontaktiranje.
2. Za zahtjeve koji nisu u skladu sa lanom 11.2.b) obavijest iz stava
1. e takoer sadravati sva specifina pitanja koja mogu razjasniti
zahtjev, kao i kopiju Vodia, u smislu lana 20.a).
3. Dopisom predvienim ovim lanom podnosilac zahtjeva e biti
obavijeten da e se preinaeni zahtjev tretirati kao novi zahtjev.
lan 13.
Odreivanje nadlenog javnog organa
1. Ako javni organ koji primi zahtjev nije nadleni javni organ, on e,
to je prije mogue, ali najkas-nije osam dana od dana prijema zahtjeva,
proslijediti zahtjev nadlenom javnom organu i dopisom o tome
obavijestiti podnosioca zahtjeva. Zahtjev se ne proslijeuje ako se u
navedenom vremenskom periodu utvrdi da je traena informacija pod
kontrolom javnog organa koji je primio zahtjev, a nadleni javni organ,
nakon to je obavijeten o pojedinostima ovog zahtjeva, nema prigovora
da javni organ koji je primio zahtjev obradi takav zahtjev. Javni organ
koji je primio zahtjev smatra se nadlenim javnim organom i obrauje
zahtjev u smislu lana 14.
2. Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog organa, a u sluaju
kada javni organ koji primi zahtjev ima kontrolu nad traenom
informacijom, javni organ koji je primio zahtjev smatra se nadlenim
javnim organom. Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog
organa, a u sluaju kada javni organ koji je primio zahtjev nema
kontrolu nad traenom informacijom, javni organ koji je primio zahtjev
e u vremenskom periodu utvrenom u stavu 1. dopisom obavijestiti
podnosioca zahtjeva da zahtjev ne moe biti obraen iz ovog razloga.
lan 14.
Postupanje nadlenog javnog organa po prijemu zahtjeva
1. Po prijemu zahtjeva za pristup informaciji nadleni javni organ
poduzima sve potrebne mjere da prikupi zahtijevane informacije, i
razmotri sve injenice i okolnosti koje su znaajne za obradu zahtjeva.
2. Ako se odobri pristup informaciji, bilo djeliminoj ili cijeloj,
nadleni javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca zahtjeva.
Dopisom se:
a) obavjetava podnosilac zahtjeva o mogunosti linog pristupa
informacijama u prostorijama nadlenog javnog organa; i/ili
b) obavjetava podnosilac zahtjeva o mogunosti umnoavanja, trokovima
umnoavanja, te da se umnoavanje podnosiocu zahtjeva osigurava nakon
izvrene uplate. Kada je umnoavanje informacije veoma sloeno ili
dugotrajno, umnoavanje se osigurava podnosiocu zahtjeva u vrijeme koje
je pri-hvatljivo i za podnosioca zahtjeva i za nadleni javni organ; ili
c) prilae kopija traene informacije kada se ista osigurava besplatno,
u smislu lana 16.
3. Ako se odbije pristup informaciji, bilo djeliminoj ili cijeloj,
nadleni javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca zahtjeva.
Dopis:
a) sadri zakonski osnov za status izuzea informacije, uz navode
lanova ovog zakona na koje se po-ziva, kao i sva materijalna pitanja
koja su vana za odluku, to ukljuuje i uzimanje u obzir faktora
javnoga interesa; i
b) obavjetava podnosioca zahtjeva o pravu podnoenja albe odreenom
organu, a to ukljuuje neophodne podatke za kontaktiranje takvog
organa, krajnji rok za podnoenje albe, kao i trokove podnoenja
albe. Ovo obavjetenje upuuje podnosioca zahtjeva na pravo da se
obrati ombudsmenu i sadri neophodne podatke za kontaktiranje s ovim
uredom.
4. Dopisi predvieni st. 2. i 3. bit e upueni to je prije mogue, a
najkasnije 15 dana od dana pri-jema zahtjeva. Za zahtjeve koji se
obrauju u smislu lana 7. i/ili lana 9. 3. ovaj rok od 15 dana se
produava za vremenski period utvren u tim lanovima. Podnosilac
zahtjeva e dopisom, a po hitnom postupku, biti obavijeten o produetku
roka, kao i o razlozima tog produenja.
lan 15.
Jezik na kojem su informacije dostupne
1. Pristup informaciji e biti obezbjeen na jednom od zvaninih jezika
u Bosni i Hercegovini; kao i na originalnom jeziku koji je razliit od
jednog od zvaninih jezika u Bosni i Hercegovini, ako je to mogue i
razumno uiniti.
2. Nadleni javni organ nije duan da prevodi zahtijevanu informaciju sa
jednog na drugi slubeni jezik u Bosni i Hercegovini.
lan 16.
Trokovi umnoavanja
Nadleni javni organ ne naplauje naknade ili takse za podnoenje
zahtjeva ili za pisane obavijesti u smislu ovog zakona. Cijene se
odreuju samo za usluge umnoavanja, a utvruje ih Vijee ministara u
svojoj odluci koja se donese u smislu ovog zakona. Za standardnu
veliinu fotokopija, prvih 10 stranica se ne naplauje.
ODJELJAK IV
LINE INFORMACIJE
lan 17.
Pravo na izmjenu i/ili davanje komentara na line informacije
1. Svako lice ima pravo osigurati da njegove line informacije koje su

pod kontrolom javnog organa budu tane ili, u odnosu na svrhu
prikupljanja ili koritenja informacija, da budu aktuelne, kompletne,
relevantne za zakonsku namjenu zbog koje su pohranjene, te da na bilo
koji drugi nain nisu pogrene.
2. Nakon odobravanja pristupa linim informacijama, podnosilac zahtjeva
moe postupiti u smislu stava 1., tako to podnosi:
a) zahtjev za izmjenu. Zahtjev za izmjenu moe se odbaciti samo ako
nadleni javni organ opravdano utvrdi da informacije na koje se zahtjev
odnosi ispunjavaju uvjete iz stava 1. Ako je zahtjev odbaen, nadleni
javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca zahtjeva, a ovaj dopis
mora ispunjavati uvjete utvrene u lanu 14. 3. b) ovog zakona; i/ili
b) komentar koji se dodaje na line informacije. Komentar mora potpisati
podnosilac zahtjeva, te se mora odnositi na informacije na koje se
dodaje. Nadleni javni organ to je mogue prije, ali najkas-nije 15
dana od dana prijema komentara dopisom obavjetava podnosioca zahtjeva
da je takav komentar dodan informacijama.
ODJELJAK V
ODGOVORNOSTI JAVNIH ORGANA
lan 18.
Dunost pomaganja
Javni organ poduzima sve potrebne mjere pomoi svakom fizikom ili
pravnom licu koje trai da ost-vari bilo koje pravo u smislu ovog
zakona.
lan 19.
Slubenik za informiranje
Svaki javni organ imenuje slubenika za informiranje koji obrauje
zahtjeve sainjene u skladu s ovim zakonom. Nakon imenovanja slubenika
za informiranje, njegovo ime i podaci za kontaktiranje do-stavljaju se
ombudsmenu.
lan 20.
Obaveza dostavljanja
1. Svaki javni organ dostavlja:
a) Vodi kojim se svakom licu omoguava pristup informacijama pod
kontrolom javnog organa ukljuujui, ali nije ogranieno na, informacije
potrebne za obraanje javnom organu i njegovom slubeniku za
informiranje, bitne elemente postupka podnoenja zahtjeva, zajedno sa
uzorkom zahtjeva u pisanoj formi, informacije o kategorijama izuzetaka,
postupku pristupa informacijama, trokovima umnoavanja, pristupu
pravnom lijeku, i svim bitnim rokovima. Vodi takoer upuuje na indeks
registar, kako je utvreno u stavu 1.b), kao i na nain pristupa
registru. Vodi se dostavlja om-budsmenu, svakoj javnoj i pravnoj
biblioteci u Bosni i Hercegovini i, kada je mogue putem interneta, a
dostupan je na zahtjev. Ovaj vodi je besplatan.
b) Indeks registar vrsta informacija koje su pod kontrolom javnog
organa, oblik u kojem su informa-cije na raspolaganju, kao i podatke o
tome gdje se moe pristupiti tim informacijama. Ovaj indeks registar se
stavlja na raspolaganje u smislu obaveze o dostavljanju, kako je
utvreno u stavu 1.a).
c) Statistike podatke, po tromjesenom prikazu, koji se odnose, ali

nisu ograniene na broj primljenih zahtjeva, vrstu traenih informacija,
utvrene izuzetke, kao i odluke koje se donesu u toku postupka, te
konane odluke. Ovi statistiki podaci se dostavljaju Parlamentarnoj
skuptini Bosne i Hercegovine i ombudsmenu, a dostupne su na zahtjev.
d) Izvjetaj, najmanje godinji, u kojem se detaljno navode funkcije,
politika, poslovi i organizacijska struktura i finansijski poslovi
javnog organa, to ukljuuje, ali nije ogranieno na njegov predloeni
budet i godinji finansijski izvjetaj koji sadri detalje o ostvarenim
prihodima i rashodima u prethod-noj godini. Ovaj izvjetaj se podnosi
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine i dostupan je na zahtjev.
ODJELJAK VI
OMBUDSMEN
lan 21.
Ombudsmen
Ombudsmen za Bosnu i Hercegovinu obavljat e svoje funkcije u smislu
ovog zakona, a u skladu sa njegovim mandatom i odgovornostima, kako je
utvreno lanom II. 1. Ustava Bosne i Hercegovine i Aneksom 6. Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i u skladu sa svim
kasnije donesenim propisima koji reguliraju njegovu nadlenost i
odgovornosti.
lan 22.
Aktivnosti ombudsmena
1. U obavljanju funkcija u smislu ovog zakona, ombudsmen za Bosnu i
Hercegovinu moeinter alia razmatrati:
a) sainjavanje i dostavljanje informacija, kao to su vodii i ope
preporuke koje se odnose na pro-voenje i primjenu ovog zakona;
b) ukljuivanje u godinji izvjetaj posebnog dijela koji se odnosi na
njegove aktivnosti u smislu ovog zakona; i
c) predlaganje uputstava o primjeni ovog zakona svim nadlenim
ministarstvima unutar Bosne i Her-cegovine, u saradnji sa institucijama
ombudsmena u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
ODJELJAK VII
ZAVRNE ODREDBE
lan 23.
Pravo na albu
1. Svaki podnosilac zahtjeva ima pravo podnijeti albu u upravnom
postupku na svaku odluku done-senu u smislu ovog zakona rukovodiocu
javnog organa koji je donio odluku. U razmatranju takve albe,
rukovodilac javnog organa primjenjuje opa zajednika naela iz zakona
koji reguliraju oblast uprave, a navedeni su u lanu 26. 1.
2. Nijednom se odredbom ovoga zakona ne onemoguuje pravo fizikog ili
pravnoga lica da se ali u upravnom postupku ili osigura razmatranje od
strane suda.
lan 24.
Saradnja
Svaki javni organ u Bosni i Hercegovini duan je pruiti pomo javnim

organima u entitetima kada primjena odgovarajuih zakona o pristupu
informacijama zahtijeva njihovu saradnju.
lan 25.
Odgovornost za primjenu Zakona
1. Vijee ministara poduzima sve odgovarajue mjere, ukljuujui, ali
bez ogranienja na donoenje odluka, radi osiguranja propisnog i
efikasnog provoenja ovog zakona.
2. Vijee ministara e, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona, donijeti Odluku kojom se reguliraju trokovi umnoavanja u
smislu lana 16., te potpisati zajedniki dogovor sa vladama entiteta u
cilju primjene lana 24.
lan 26.
Ovaj zakon u odnosu na druge zakone
1. U cilju ovog zakona, opa zajednika naela zakona koji reguliraju
oblast uprave, kao to su Zakoni o upravi i Zakoni o upravnim postupcima
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske primjen-juju se sve
dok ista pitanja nisu regulirana ovim zakonom.
2. Ovim se zakonom ne umanjuju prava i obaveze lica koje se odnose na
pristup informacijama, kako je regulirano Zakonima o sudskom postupku,
ukljuujui dokazni postupak, u skladu sa zakonima koji se odnose na
profesionalne povlastice utvrene zakonom, ili u skladu sa Zakonima o
administrativnim taksama, ukljuujui takse za pribavljanje originalne
dokumentacije, a izuzimajui takse za pod-noenje zahtjeva ili donoenja
odluke.
3. Svako krenje ovog zakona podlijee sankcijama u skladu sa Krivinim
zakonima, Zakonima o prekrajima i Zakonima iz oblasti uprave, i u
skladu sa drugim zakonima koji su vaei na teritoriju Bosne i
Hercegovine.
4. Zakonski akti koji se usvoje nakon ovog zakona, a ija svrha nije
izmjena ovog zakona, nee ogra-niiti prava i obaveze koje su utvrene
ovim zakonom.
lan 27.
Prijelazne odredbe
1. U toku prva tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, javni
organ moe zahtijevati pro-duenje rokova predvienih u l.12. i 14.4.
za 15 dana. Ako je takvo produenje zahtijevano, javni organ koji trai
produenje o tome dopisom obavjetava podnosioca zahtjeva i
zainteresirane strane u okviru prvobitno odreenih rokova.
2. Svaki javni organ u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona duan je da primijeni lan 20.a) i b).
lan 28.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Slubenom
glasniku BiH.
PS BIH broj 57/'00 23. oktobra. 2000.godine Sarajevo

Predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH mr.Vladimir
olji, s. r.
Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH dr.Halid
Genjac, s. r.
25.08.2003
Na osnovu lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
donosim
UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne
i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma
naroda od 19. juna 2001. godine i na sjednici Predstavnikog doma od 22.
juna 2001. godine. Broj 01-508/01 13. jula 2001. godine Sarajevo
Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi, s. r.
ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I OPE ODREDBE
lan 1.
Predmet i cilj
Ovim zakonom ureuje se pristup informacijama u posjedu javnih organa
radi:
1) utvrivanja da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju
znaajno javno dobro i da javni pristup informacijama potie veu
transparentnost i odgovornost javnih organa, to je neophodno za
demokratski proces,
2) utvrivanja da svako fiziko ili pravno lice ima pravo pristupa ovim
informacijama u najveoj moguoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te
da javni organi imaju odgovarajuu obavezu da saope te informacije,
3) omoguavanja svakom fizikom licu da zatrai izmjenu i stavi
primjedbe na svoje line informacije pod kontrolom javnog organa.
lan 2.
Tumaenje
Odredbe ovog zakona tumae se tako da se u najveoj mjeri i bez
odlaganja olaka i potakne saopavanje informacija pod kontrolom javnog
organa uz najniu prihvatljivu cijenu.
lan 3.
Nazivi koji se koriste u zakonu
Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea znaenja:
(1) informacija svaki materijal kojim se prenose injenice, miljenja,
podaci ili bilo koji drugi sadraj, ukljuujui svaku kopiju ili njen
dio, bez obzira na oblik, karakteristike, vrijeme kada je sainjena i
kako je klasificirana;
(2) javni organ organ, odnosno pravno lice u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i to: - organ zakonodavne
vlasti, - organ izvrne vlasti, - organ sudske vlasti, - organ uprave, pravno lice sa javnim ovlatenjima, koje je osnovano u skladu sa
zakonom, - pravno lice koje je u vlasnitvu ili pod kontrolom
Federacije, kantona, opine ili grada ili nad ijim radom javni organ
vri nadzor;
(3) kontrola posjedovanje informacija ili omoguavanje pristupa
informacijama;
(4) lina informacija svaka informacija koja se odnosi na fiziko lice
koje se moe neposredno ili posredno identificirati injenicama,
naroito ukljuujui: identifikacioni broj, fiziki, mentalni,
ekonomski, etniki, vjerski, kulturni ili socijalni identitet tog lica;
(5) nadleni javni organ javni organ koji ima kontrolu nad traenom
informacijom, kao i javni organ koji je sainio informaciju ili za koga
je sainjena informacija. Ako se javni organ koji je sainio informaciju
ili za koga je sainjena informacija ne moe utvrditi, nadlean je onaj
javni organ ija je nadlenost najblia traenoj informaciji.
II PRISTUP INFORMACIJAMA
lan 4.
Pravo pristupa
kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuu obavezu da
te informacije saopi. Pravo pristupa informaciji moe biti ogranieno
samo na nain i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom.
lan 5.
Utvrivanje izuzetaka
Traena informacija bit e utvrena izuzetom od saopavanja na osnovu
ocjene svakog pojedinanog sluaja, samo ako nadleni javni organ:
1) utvrdi izuzetak u smislu l. 6., 7. i 8. ovog zakona za cijelu ili
dio informacije; i
2) utvrdi, nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa u smislu lana
9. ovog zakona, da saopavanje informacije nije u javnom interesu.
lan 6.
Izuzeci u vezi sa djelokrugom javnih organa
Nadleni javni organ moe utvrditi izuzetak u sluajevima kada se
saopavanjem informacije osnovano moe oekivati izazivanje znaajne
tete za slijedee legitimne ciljeve Federacije:
1) interesi odbrane i sigurnosti, kao i zatita javne sigurnosti,
2) spreavanje kriminala i otkrivanje kriminala,
3) zatita postupka donoenja odluka u javnom organu, ukljuujui
davanje miljenja, savjeta ili preporuka, bilo da se radi o licu
zaposlenom u javnom organu ili drugom licu koje radi za ili u ime javnog
organa, s tim da to ne obuhvata injenine, statistike, naune ili
lan 7.
Izuzetak u vezi s povjerljivim komercijalnim informacijama
(1) Kada nadleni javni organ osnovano utvrdi da zahtjev za pristup
informaciji ukljuuje povjerljive komercijalne interese tree strane,
bez odlaganja pismeno obavjetava treu stranu o pojedinostima zahtjeva
i upozorava je da e se traena informacija saopit, ako u roku od 15
dana od dana prijema ovog obavjetenja pismeno ne odgovori da smatra da
je informacija povjerljiva i navede razloge zbog kojih bi njenim
saopavanjem mogla nastupiti teta.
(2) Nakon prijema odgovora u smislu stava 1. ovog lana, nadleni javni
organ utvrdit izuzetak od saopavanja traene informacije.
lan 8.
Nadleni javni organ utvruje izuzetak od saopavanja traene
informacije ako osnovano utvrdi da informacija ukljuuje line interese
koji se odnose na privatnost treeg lica.
lan 9.
(1) Nadleni javni organ saopava traenu informaciju bez obzira na
izuzetak utvren u skladu sa l. 6., 7., ili 8. ovog zakona, ako je to
opravdano javnim interesom. Pri tome uzima u obzir svaku korist i tetu
koje mogu proistei iz saopavanja informacije.
(2) Prilikom donoenja odluke da li je saopavanje informacije opravdano
javnim interesom, nadleni javni organ razmatra okolnosti naroito
ukljuujui: svako nepotivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog
prijestupa, nepravde, zloupotrebe vlasti ili nemara u obavljanju
slubene dunosti, neovlatenog koritenja javnih fondova, opasnosti po
zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.
(3) Ako se utvrdi da je saopavanje traene informacije, koju je
nadleni organ utvrdio kao izuzetak u smislu l. 7. i 8. ovog zakona u
javnom interesu, nadleni javni organ rjeenjem obavjetava treu stranu
da e informaciju saopiti po isteku roka od 15 dana od dana prijema tog
rjeenja. Navedeno rjeenje sadri pouku o pravu na albu, naznaku i
adresu organa kojem se alba podnosi, rok i trokove za podnoenje
albe, kao i uputu o pravu obraanja Instituciji ombudsmena Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ombudsmen) sa naznakom neophodnih
podataka za kontaktiranje ombudsmena.
lan 10.
Razdvajanje informacije na dijelove
Ako je dio traene informacije utvren kao izuzetak, nadleni javni
organ izdvaja taj dio i saopava ostatak informacije, osim ako uslijed
ovog razdvajanja informacija nije postala nerazumljiva.
III POSTUPAK PRISTUPA INFORMACIJAMA
lan 11.
Podnoenje zahtjeva
(1) Zahtjev za pristup informacijama podnosi se onom javnom organu za

koji podnosilac zahtjeva vjeruje da je nadlean.
(2) Zahtjev za pristup informaciji mora:
1) biti u pisanom obliku na jednom od slubenih jezika Federacije,
2) dati dovoljno podataka o prirodi i/ili sadraju informacije, kako bi
se omoguilo da javni organ uz razuman napor pronae traenu
informaciju; i
3) sadravati ime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu.
(3) Ako se zahtjev odnosi na linu informaciju podnosioca zahtjeva,
zahtjev, pored ispunjavanja uvjeta u smislu stava 2. ovog lana, moe
podnijeti samo fiziko lice na koje se zahtjev odnosi, njegov zakonski
zastupnik ili lice koje je podnosilac zahtjeva pisano ovlastio za
pristup informaciji. Ako zahtjev podnese fiziko lice na koje se zahtjev
odnosi, to lice je duno da potpie zahtjev i pokae propisani lini
dokument sa fotografijom. Ako zahtjev podnese zakonski zastupnik
podnosioca zahtjeva ili lice koje je podnosilac zahtjeva pisano ovlastio
za pristup informaciji, to lice duno je da potpie zahtjev i pokae
propisani lini dokument sa fotografijom, dokaz o zakonskom zastupanju
odnosno punomo, kao i kopiju linog dokumenta podnosioca zahtjeva.
(4) Javni organ nije ovlaten da ispituje opravdanost ili da zahtjeva
obrazloenje zahtjeva.
lan 12.
(1) Ako javni organ nije u mogunosti da udovolji zahtjevu zbog
odsutnosti formalnih uvjeta utvrenih st. 2. ili 3. lana 11. ovog
zakona, javni organ to je prije mogue, a najkasnije u roku od 8 dana
od dana prijema zahtjeva, rjeenjem obavjetava podnosioca zahtjeva kada
je takvo obavjetavanje mogue, da zahtjev ne moe biti obraen iz
navedenog razloga. Navedeno rjeenje sadri pouku o pravu na albu,
naznaku i adresu organa kojem se alba podnosi, rok i trokove za
podnoenje albe, kao i uputu o pravu obraanja ombudsmenu sa naznakom
neophodnih podataka za kontaktiranje ombudsmena.
(2) Za zahtjeve koji nisu u skladu sa lanom 11. stav 2. taka 2) ovog
zakona rjeenje iz stava 1. ovog lana sadri i sva specifina pitanja
koja mogu razjasniti zahtjev, kao i kopiju Vodia u smislu lana 20.
taka 1) ovog zakona.
(3) Rjeenjem iz st 1. i 2. ovog lana obavjetava se podnosilac
zahtjeva da e se njegov preinaeni zahtjev smatrati novim zahtjevom.
lan 13.
Odreivanje nadlenog organa
(1) Ako javni organ koji primi zahtjev nije nadlean, duan je da bez
odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva
dostavi zahtjev nadlenom javnom organu i da o tom pisano obavijesti
podosioca zahtjeva. Ako javni organ koji je primio zahtjev u navedenom
roku utvrdi da posjeduje zahtjevanu informaciju nee dostavljati zahtjev
nadlenom javnom organu ali e obavijestit taj nadleni javni organ o
pojedinostima zahtjeva. Ukoliko se nadleni javni organ ne protivi da
zahtjev bude obraen javni organ koji je primio zahtjev smatra se
nadlenim javnim organom i duan je da postupi u smislu lana 14. ovog
zakona.
(2) Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog organa, a javni
organ koji je primio zahtjev ima kontrolu nad traenom informacijom,
javni organ koji je primio zahtjev smatra se nadlenim javnim organom.

Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog organa, a javni organ
koji je primio zahtjev nema kontrolu nad traenom informacijom, duan je
da u roku iz stava 1. ovog lana pisano obavijesti podnosioca zahtjeva o
razlozima zbog kojih ne moe udovoljiti zahtjevu.
lan 14.
Postupanje nadlenog javnog organa nakon prijema zahtjeva
(1) Nakon prijema zahtjeva za pristup informaciji nadleni javni organ
poduzima sve potrebne radnje da pribavi traenu informaciju i razmatra
sve injenice i okolnosti od znaaja za rjeavanje zahtjeva.
(2) Kada nadleni javni organ odobri pristup informaciji u cjelosti ili
djelimino, rjeenje o tome dostavlja podnosiocu zahtjeva. Navedeno
rjeenje sadri:
1) obavjetenje o mogunosti linog pristupa informaciji u prostorijama
nadlenog javnog organa;
2) obavjetenje o mogunosti umnoavanja informacije i o trokovima
umnoavanja, uz napomenu da se umnoavanje informacije omoguava nakon
izvrene uplate. Kada je umnoavanje informacije neuobiajeno sloeno
ili dugotrajno, umnoavanje se omoguava podnosiocu zahtjeva u vrijeme
koje je prihvatljivo i za podnosioca zahtjeva i za nadleni javni organ;
i/ili
3) priloenu kopiju traene informacije, kada se ista osigurava
besplatno, u smislu lana 16. ovog zakona.
(3) Ako nadleni javni organ odbije pristup informaciji u cjelosti ili
djelimino, rjeenjem e obavjestiti podnosioca zahtjeva o tome.
Navedeno rjeenje sadri:
1) zakonski osnov za status izuzea informacije u smislu ovog zakona,
ukljuujui sva materijalna pitanja vana za donoenje rjeenja, kao i
uzimanja u obzir faktora javnog interesa; i
2) pouku o pravu na albu, naznaku i adresu organa kome se alba
podnosi, rok i trokove za podnoenje albe, kao i uputu o pravu
obraanja ombudsmenu sa naznakom neophodnih podataka za kontaktiranje
ombudsmena.
(4) Rjeenja iz st. 2. i 3. ovog lana dostavljaju se se to je prije
mogue, a najkasnije 15 dana od dana prijema zahtjeva. Za zahtjeve koji
se obrauju u smislu lana 7. i/ili lana 9. stav 3. ovog zakona rok od
15 dana produava se saglasno rokovima utvrenim tim odredbama. Nadleni
javni organ, po hitnom postupku pisano obavjetava podnosioca zahtjeva o
produetku roka, kao i o razlozima tog produenja.
lan 15.
(1) Pristup informacijama osigurava se na jednom od slubenih jezika
Federacije, kao i, ako je to mogue i razumno uiniti, na originalnom
jeziku koji je razliit od jednog od slubenih jezika.
(2) Nadleni javni organ nije duan da prevodi zahtjevanu informaciju sa
jednog na drugi slubeni jezik.
lan 16.
Trokovi umnoavanja
(1) Javni organ ne naplauje naknadu ili taksu za podnesene zahtjeve,

rjeenja ili obavjetenja u smislu ovog zakona. Cijena se odreuje samo
za trokove umnoavanja, a utvruje se u skladu sa uputstvom koje u
smislu ovog zakona donosi federalni ministar pravde.
(2) Za standardnu veliinu fotokopija prvih deset stranica trokovi se
ne naplauju.
IV LINE INFORMACIJE
lan 17.
Pravo na izmjenu i davanje primjedbi na line informacije
(1) Svako lice ima pravo da osigura da njegove line informacije koje su
pod kontrolom javnog organa budu tane i, s obzirom na svrhu
prikupljanja ili koritenja informacija, aktuelne, potpune, od znaaja
za namjenu zbog koje su sainjene ili da na bilo koji drugi nain ne
navode na pogean zakljuak.
(2) Nakon odobravanja pristupa linim informacijama podnosilac zahtjeva
moe postupiti u smislu stava 1. ovog lana, tako to podnosi:
1) zahtjev za izmjenu navedenih linih informacija, koji nadleni javni
organ moe odbiti ako osnovano utvrdi da navedene informacije
ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog lana. Ako nadleni javni organ
odbije zahtjev, rjeenjem o tome obavijetava podnosioca zahtjeva, u
skladu sa lanom 14. stav 3. alineja 2) ovog zakona; i/ili
2) primjedbe koje se odnose na navedene line informacije, koje nadleni
javni organ prilae uz te informacije. Primjedbe koje potpisuje
podnosilac zahtjeva moraju se odnositi na line informacije kojima se
prilau. Nadleni javni organ to je mogue prije, a najkasnije u roku
od 15 dana od prijema primjedaba pisano obavjetava podnosioca zahtjeva
da su primjedbe priloene uz odgovarajue line informacije.
V ODGOVORNOST JAVNIH ORGANA
lan 18.
Dunost pruanja pomoi
Javni organ duan je da u okviru svojih mogunosti poduzme potrebne
mjere pruanja pomoi fizikom ili pravnom licu koje trai da ostvari
svoje pravo u smislu ovog zakona.
lan 19.
Javni organ duan je duan je da odredi slubenika za informiranje, koji
obrauje zahtjeve sainjene u smislu ovog zakona. Nakon odreivanja
slubenika za informiranje, njegovo ime i podaci za kontaktiranje
dostavljaju se ombudsmenu.
lan 20.
Obaveza objavljivanja i dostavljanja
Javni organ duan je da objavi:
1) Vodi koji svakom licu omoguava pristup informacijama pod kontrolom
javnog organa i koji naroito ukljuuje: informacije potrebne za
obraanje javnom organu i slubeniku za informiranje; bitne elemente

postupka podnoenja zahtjeva zajedno sa uzorkom za informiranje, bitne
elemente postupka podnoenja zahtjeva zajedno sa uzorkom zahtjeva u
pisanoj formi; informacija o vrstama izuzetaka, postupku pristupa
informacijama, trokovima umnoavanja, o pravnim lijekovima i svim
bitnim rokovima. Vodi upuuje i na indeks registar u skladu sa takom
2) ovog lana, kao i na nain pristupa tom registru. Vodi se dostavlja
ombudsmenu, svakoj opinskoj i pravnoj biblioteci u Federaciji i, ako je
to mogue, objavljuje putem Interneta, a dostupan je na zahtjev. Vodi
je besplatan.
2) Indeks registar koji sadri vrste informacija koje su pod kontrolom
javnog organa, oblik u kojem su informacije dostupne, kao i podatke o
tome gdje se moe pristupiti tim informacijama. Ovaj Indeks registar
dostupan je u skladu sa obavezama dostavljanja utvrenim u taki 1) ovog
lana;
3) Tromjesene podatke koji naroito ukljuuju: broj primljenih
zahtjeva, vrstu traenih informacija, utvrene izuzetke, odluke donesene
u toku postupka i konane odluke. Ovi statistiki podaci dostavljaju se
Parlamentu Federacije i ombudsmenu, a dostupni su na zahtjev.
4) Godinji izvjetaj koji sadri: djelokrug, politiku, poslove,
organizacionu strukturu i finansijske poslove javnog organa, to
naroito ukljuuje predloeni budet i godinji finansijski izvjetaj sa
podacima o ostvarenim prihodima i rashodima u prethodnoj godini.
Navedeni izvjetaj dostavlja se Parlamentu Federacije i dostupan je na
zahtjev.
VI OMBUDSMEN
lan 21.
Ombudsmen
Ombudsmen obavlja svoje funkcije u smislu ovog zakona u okviru svog
mandata i odgovornosti utvrenih Ustavom Federacije i Zakonom o
ombudsmenima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije
BiH, broj 32/2000).
lan 22.
Aktivnosti ombudsmena
U obavljanu svojih funkcija u smislu ovog zakona ombudsmen moe, izmeu
ostalog, razmatrati:
1) sainjavanje i dostavljanje informacija, kao to su vodii i ope
preporuke koje se odnose na provoenje i primjenu ovog zakona;
2) ukljuivanje u godinji izvjetaj posebnog dijela koji se odnosi na
njegove aktivnosti u smislu ovog zakona; i
3) predlaganje uputstava o primjeni ovog zakona svim nadlenim organima
u Federaciji, u saradnji sa institucijom ombudsmena za Bosnu i
Hercegovinu i ombudsmenom Republike Srpske.
VII PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 23.
Meusobna saradnja
Svaki javni organ u Federaciji duan je da prui pomo javnim organima

Bosne i Hercegovine i Republike Srpske kada primjena odgovarajuih
zakona o slobodi pristupa informacijama zahtjeva njihovu saradnju.
lan 24.
Odgovornost za primjenu ovog zakona
(1) Federalni ministar pravde duan je da poduzme sve odgovarajue
mjere, naroito ukljuujui izdavanje uputstava za efikasno provoenje
ovog zakona. Federalni ministar pravde utvrdit e trokove umnoavanja u
smislu lana 16. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada
Federacije potpisat e sporazum sa Vladom Republike Srpske, kao i
Vijeem ministara Bosne i Hercegovine vladama radi osiguranja primjene
lana 23. ovog zakona.
lan 25.
Odnos ovog zakona prema drugim zakonima
(1) U cilju provoenja ovog zakona, Zakon o upravi u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 28/97), Zakon o
upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 2/98) i Zakon
o upravnim sporovima (Slubene novine Federacije BiH, broj 2/98)
primjenjuju se na sva javne organe u smislu ovog zakona, osim ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ovim zakonom ne ograniavaju se prava i obaveze fizikih i pravnih
lica koja se odnose na na pristup informacijama u skladu sa zakonima o
sudskom postupku, ukljuujui dokazni postupak, zakonima koji se odnose
na oslobaanje od dunosti svjedoenja ili zakonima o administrativnim
taksama, ukljuujui takse za pribavljanje originalnih dokumenata a
iskljuujui takse za podnoenje zahtjeva i donoenje odluka.
(3) Zakoni koji se usvoje nakon donoenja ovog zakona, a ija svrha nije
izmjena ili dopuna ovog zakona, ni na koji nain ne mogu ograniiti
prava i obaveze utvrene ovim zakonom.
(4) Na svako krenje ovog zakona primjenjuju se sankcije utvrene
krivinim zakonima, zakonima o prekrajima i zakonima iz oblasti uprave,
kao i drugim zakonima koji su na snazi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
lan 26.
Stupanje na snagu i poetak primjene
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim
novinama Federacije BiH, a primjenjuje se nakon isteka est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Prof.dr. Ivo
Komi, s. r. Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije
BiH Enver Kreso, s. r.
25.08.2003
Na osnovu Amandmana XL taka 2. na Ustav Republike Srpske (Slubeni
glasnik Republike Srpske, broj 28/94.), d o n o s i m
U K A Z O PROGLAENJU ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA
Proglaavam Zakon o slobodi pristupa informacijama koji je Narodna
skuptina Republike Srpske usvojila na sjednici odranoj 2.-3. maja
2001. godine
Broj: 01-494/01. 08. maja 2001. godine Banja Luka
Predsjednik Republike Srpske Mirko arovi, s.r.
Na osnovu lana 70. stav 1. taka 2. Ustava Republike Srpske i lana
116. Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 10/96. i 1/01.), Narodna skuptina Republike
Srpske, na sjednici od 2. maja 2001. godine, d o n o s i
ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA
GLAVA I
UVODNE ODREDBE
Cilj
lan 1.
Cilj ovog Zakona je:
(a) Ustanoviti da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju
javno dobro od vrijednosti, i da javni pristup ovim informacijama
ove informacije neophodne za demokratski proces;
(b) Ustanoviti da svaka osoba ima pravo pristupa ovim informacijama u
najveoj moguoj mjeri u skladu sa javnim interesom, te da javni organi
imaju odgovarajuu obavezu objaviti informacije; i
(c) Omoguiti svakom fizikom licu da zatrai izmjenu, i daje komentar
na svoje line informacije pod kontrolom javnog organa.
Tumaenje
lan 2.
Ovim Zakonom se olakava i promovira, u najveoj mjeri i bez odlaganja,
objavljivanje informacija koje se nalaze pod kontrolom javnog organa, po
najnioj prihvatljivoj cijeni.
Definicije
lan 3.
U smislu ovog Zakona:
(1) informacija je svaki materijal kojim se prenose injenice,
miljenja, podaci, ili bilo koji drugi sadraj, ukljuujui svaku kopiju
ili njen dio, bez obzira na oblik ili karakteristike, kao i na to kada
je sainjena i kako je klasificirana;
(2) javni organ je svaki republiki organ, gradski organ, opinski
organ ili bilo koji organ u Republici Srpskoj kako slijedi:
a) izvrni organ;
b) zakonodavni organ;
c) pravosudni organ;
d) organ koji obavlja javnu funkciju, a imenovan je ili ustanovljen u
skladu sa zakonom;
e) bilo koji drugi upravni organ;
f) pravno lice koje je u vlasnitvu ili koje kontrolira javni organ;
(3) kontrola znai ili raspolaganje informacijama ili kontrola
pristupa informacijama;
(4) lina informacija je svaka informacija koja se odnosi na fiziko
lice koje se moe direktno ili indirektno identificirati injenicama kao
to su, ali nisu ograniene na, identifikacijski broj ili fiziki,
mentalni, ekonomski, etniki, vjerski, kulturni ili socijalni identitet
te osobe;
(5) nadleni javni organ je javni organ koji ima kontrolu nad traenom
informacijom, a to je javni organ koji je sainio informaciju ili za
koga je sainjena informacija. Ako se javni organ koji je sainio
informaciju ili za koga je sainjena informacija ne moe utvrditi, onda
je nadlean onaj javni organ ija je funkcija najblia traenoj
informaciji.
GLAVA II
PRISTUP INFORMACIJAMA
Pravo pristupa
lan 4.
kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuu obavezu
objaviti takve informacije. Ovo pravo pristupa podlijee samo formalnim
radnjama i ogranienjima kako je utvreno u ovom Zakonu.
Utvrivanje izuzetka
lan 5.
Izuzetak od objavljivanja traene informacije utvruje se samo u
sluajevima kada nadleni javni organ:
(a) utvrdi izuzetak u smislu l. 6., 7. ili 8. za cijelu informaciju ili
dio informacije, i
(b) odredi, nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa u smislu lana
9., da objavljivanje informacije nije od javnog interesa.
Izuzeci kod funkcija javnih organa
lan 6.
Nadleni javni organ moe utvrditi izuzetak, u sluajevima kada se
otkrivanjem informacije osnovano moe oekivati izazivanje znaajne
tete po legitimne ciljeve sljedeih kategorija u Republici Srpskoj:
(a) interesi odbrane i sigurnosti, kao i zatita javne sigurnosti;
(b) spreavanje kriminala i svako otkrivanje kriminala;
(c) zatita procesa donoenja odluke od strane javnog organa u davanju
miljenja, savjeta ili preporuka od strane javnog organa, uposlene osobe

u javnom organu, ili svake osobe koja vri aktivnosti za, ili u ime
javnog organa, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ili
Izuzetak kod povjerljivih komercijalnih informacija
lan 7.
Kada nadleni javni organ opravdano utvrdi da zahtjev za pristup
informacijama ukljuuje povjerljive komercijalne interese tree strane,
nadleni javni organ e dopisom, po hitnom postupku, obavijestiti treu
stranu o pojedinostima zahtjeva. Dopisom se trea strana informira o
neposrednom objavljivanju informacija, osim ako trea strana, u roku 15
dana od prijema ovog dopisa, ne odgovori u pisanoj formi da takve
informacije smatra povjerljivim i navede razloge za tetu koja bi
proizila iz objavljivanja informacija. Nakon prijema takvog odgovora,
nadleni javni organ e utvrditi izuzetak.
lan 8.
Nadleni javni organ e utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da
traene informacije ukljuuju line interese koji se odnose na
privatnost treeg lica.
lan 9.
(1) Nadleni javni organ e objaviti traenu informaciju, bez obzira na
utvreni izuzetak, ako je to opravdano javnim interesom, i uzeti u obzir
svaku korist i svaku tetu koje mogu proizii iz toga.
(2) U donoenju odluke da li je objavljivanje informacija opravdano
javnim interesom, nadleni javni organ e razmotriti okolnosti kao to
su (ali nisu ograniene na): svako nepotivanje zakonske obaveze,
postojanje bilo kakvog prestupa, sudske pogreke, zloupotreba vlasti ili
nemar u obavljanju slubene dunosti, neovlateno koritenje javnih
fondova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili
okolia.
(3) Ako je utvreno da je objavljivanje traenih informacija, koje je
nadleni javni organ utvrdio kao izuzetak u smislu l. 7. ili 8., u
javnom interesu, nadleni javni organ e dopisom obavijestiti treu
stranu da e informacije biti objavljene po isteku roka 15 dana od dana
prijema ovog dopisa. Trea strana e takoer dopisom biti obavijetena o
pravu albe, nadlenom organu kome se alba podnosi, uz neophodne
informacije u vezi s obraanjem takvom organu, kao i krajnji rok i
trokove za podnoenje albe. Trea strana e takoer dopisom biti
obavijetena o pravu obraanja Uredu ombudsmena Republike Srpske, a ovaj
dopis e sadravati sve neophodne informacije za obraanje ovom Uredu.
Razdvajanje informacija na dijelove
lan 10.
Ako je dio traenih informacija utvren kao izuzetak, nadleni javni
organ e izdvojiti takav dio i objaviti ostatak informacija, osim ako
zbog ovog razdvajanja informacije nisu postale nerazumljive.
GLAVA III
POSTUPAK PRISTUPA INFORMACIJAMA
Podnoenje zahtjeva
lan 11.
(1) Zahtjevi za pristup informacijama podnose se onom javnom organu za
kojeg podnosilac zahtjeva smatra da je nadlean.
(2) Javni organ nee ispitivati niti zahtijevati razloge opravdanosti
zahtjeva. Zahtjev za pristup informaciji mora:
(a) biti u pisanoj formi, napisan na jednom od slubenih jezika Bosne i
Hercegovine;
(b) sadravati dovoljno podataka u vezi sa prirodom i/ili sadrajem
informacija, kako bi se omoguilo da javni organ provede redovne
aktivnosti u cilju pronalaenja zahtijevanih informacija; i
(c) ukljuiti ime podnosioca zahtjeva, kao i podatke za kontakte sa
podnosiocem zahtjeva.
(3) Ako se zahtjev odnosi na linu informaciju podnosioca zahtjeva, onda
zahtjev, pored ispunjavanja uvjeta iz stava 2., samo sainjava fiziko
lice na koje se zahtjev odnosi, ili zakonski zastupnik podnosioca
zahtjeva, ili osoba koju je podnosilac zahtjeva ovlastio u pisanoj formi
za pristup informaciji. Ako je zahtjev sainjen od strane osobe na koju
se odnosi, ova osoba e potpisati zahtjev i pokazati svoj zakonom
utvren lini dokument sa fotografijom. Ako je zahtjev sainjen od
strane zakonskog zastupnika podnosioca zahtjeva ili osobe koja je
ovlatena za pristup informaciji, ta osoba e potpisati zahtjev,
pokazati svoj, zakonom utvren lini dokument sa fotografijom, dokaz o
zakonskom zastupanju ili punomo, kao i kopiju zakonom utvrenog linog
dokumenta podnosioca zahtjeva.
lan 12.
(1) Ako javni organ nije u mogunosti udovoljiti zahtjevu zbog
nedostatka formalnih uvjeta koji su predvieni st. 2. i 3. lana 11., on
e, to je prije mogue, ali najkasnije osam dana od dana prijema
zahtjeva, pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva kada je takvo
obavjetavanje mogue, da zahtjev ne moe biti obraen iz navedenog
razloga. Ovim dopisom e obavijestiti podnosioca o mogunosti podnoenja
albe odreenom organu kome alba treba biti upuena, ukljuujui
neophodne podatke za kontakte sa takvim organom, kao i trokove i rokove
za podnoenje albe. Dopisom e takoer podnosilac zahtjeva biti
obavijeten o pravu obraanja Uredu ombudsmena Republike Srpske, a
sadravat e i sve neophodne informacije za kontakte.
(2) Za zahtjeve koji nisu u skladu sa lanom 11.2.(b) obavijest iz stava
(1) e takoer sadravati sva specifina pitanja koja mogu razjasniti
zahtjev, kao i kopiju vodia, u smislu lana 20.a).
(3) Dopisom predvienim ovim lanom podnosilac zahtjeva e biti
obavijeten da e se preinaeni zahtjev tretirati kao novi zahtjev.
Odreivanje nadlenog javnog organa
lan 13.
(1) Ako javni organ koji primi zahtjev nije nadlean, on e, u roku 15
dana od dana prijema zahtjeva, proslijediti zahtjev nadlenom javnom
organu i dopisom o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Zahtjev se ne

prosljeuje ako se u navedenom vremenskom periodu utvrdi da je traena
informacija pod kontrolom javnog organa koji je primio zahtjev, a
nadleni javni organ, nakon to je obavijeten o pojedinostima ovog
zahtjeva, nema prigovora da javni organ koji je primio zahtjev obradi
takav zahtjev. Javni organ koji je primio zahtjev smatra se nadlenim
javnim organom i obrauje zahtjev u smislu lana 14. ovog Zakona.
(2) Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog organa, a u
sluaju kada javni organ koji primi zahtjev ima kontrolu nad traenom
informacijom, javni organ koji je primio zahtjev smatra se nadlenim
javnim organom. Ako se ne moe utvrditi sjedite nadlenog javnog
organa, a u sluaju kada javni organ koji je primio zahtjev nema
kontrolu nad traenom informacijom, javni organ koji je primio zahtjev
e u vremenskom periodu utvrenom u stavu (1) dopisom obavijestiti
podnosioca zahtjeva da zahtjev ne moe biti obraen iz ovog razloga.
Postupanje nadlenog javnog organa po prijemu zahtjeva
lan 14.
(1) Po prijemu zahtjeva za pristup informaciji, nadleni javni organ
poduzima sve redovne mjere da prikupi zahtijevane informacije, i
razmotri sve injenice i okolnosti koje su znaajne za obradu zahtjeva.
(2) Ako se odobri pristup informaciji, bilo djeliminoj ili cijeloj
informaciji, nadleni javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca
zahtjeva. Dopisom se:
a) obavjetava podnosilac zahtjeva o mogunosti linog pristupa
informacijama u prostorijama nadlenog javnog organa, i
b) obavjetava podnosilac zahtjeva o mogunosti umnoavanja,
procijenjenim trokovima umnoavanja, te da se umnoavanje podnosiocu
zahtjeva osigurava nakon izvrene uplate. Kada je umnoavanje
informacije veoma sloeno ili dugotrajno, umnoavanje se osigurava
podnosiocu zahtjeva u vrijeme koje je prihvatljivo i za podnosioca
zahtjeva i za nadleni javni organ; i/ili prilae kopija traene
informacije kada se ona osigurava besplatno u smislu lana 16. ovog
Zakona.
(3) Ako se odbije pristup informaciji, bilo djeliminoj ili cijeloj
informaciji, nadleni javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca
zahtjeva. Dopis treba da:
(a) sadri zakonski osnov za status izuzea informacije, uz navode
lanova ovog Zakona na koje se poziva, kao i sva materijalna pitanja
koja su vana za odluku, to ukljuuje i uzimanje u obzir faktora javnog
interesa; i
(b) obavjetava podnosioca zahtjeva o pravu podnoenja albe, odreenom
organu, a to ukljuuje neophodne podatke za kontakte sa takvim organom,
krajnji rok za podnoenje albe, kao i trokove podnoenja albe. Ovaj
dopis upuuje podnosioca zahtjeva na pravo da se obrati Uredu ombudsmena
Republike Srpske i sadrava neophodne podatke za kontakte s ovim Uredom.
(4) Rok za obavjetenje podnosioca zahtjeva, kako je utvreno u stavu
(2) i stavu (3) ovog lana, je 15 dana od dana prijema zahtjeva. Za
zahtjeve koji se obrauju u smislu lana 7. i/ili lana 9. (3) ovaj rok
se produava za vremenski period utvren u ovim lanovima. Podnosilac
zahtjeva e dopisom, a po hitnom postupku, biti obavijeten o produenju
roka, kao i o razlozima za to produenje.
lan 15.
(1) Pristup informacijama bit e osiguran na jednom od slubenih jezika

Bosne i Hercegovine, kao i na originalnom jeziku koji je razliit od
jednog od slubenih jezika, ako je to mogue uiniti.
(2) Nadleni javni organ nije duan prevoditi informacije sa jednog na
drugi slubeni jezik u Bosni i Hercegovini.
Trokovi umnoavanja
lan 16.
Javni organ ne naplauje naknade ili takse za podnoenje zahtjeva ili za
dopise u smislu ovog Zakona. Naknade se naplauju samo za stvarni troak
umnoavanja, a utvruju se uputstvom Ministarstva pravde koje se donosi
u smislu ovog Zakona. Za standardnu veliinu fotokopija, prvih deset
strana se ne naplauje.
GLAVA IV
LINE INFORMACIJE
Pravo na izmjenu ili davanje komentara na line informacije
lan 17.
(1) Svaka osoba ima pravo osigurati da njezine line informacije koje su
pod kontrolom javnog organa budu tane ili, u odnosu na svrhu
prikupljanja ili koritenja informacija, budu aktualne, kompletne,
relevantne za zakonsku namjenu zbog koje su arhivirane, te da iz bilo
kojih drugih razloga ne budu pogrene.
(2) Nakon odobravanja pristupa linim informacijama, podnosilac zahtjeva
moe postupiti u smislu stava (1), tako to podnosi:
(a) Zahtjev za izmjenu. Zahtjev za izmjenu moe se odbiti samo ako
nadleni javni organ utvrdi da informacije na koje se zahtjev odnosi
ispunjavaju uvjete iz stava (1). Ako zahtjev bude odbijen, nadleni
javni organ dopisom o tome obavjetava podnosioca zahtjeva, a ovaj dopis
mora ispunjavati uvjete utvrene u lanu 14. (3) (b) ovog Zakona, i/ili
(b) Komentar koji se dodaje na line informacije. Komentar mora
potpisati podnosilac zahtjeva, te se mora odnositi na informacije na
koje se dodaje. Nadleni javni organ u roku 15 dana od dana prijema
komentara dopisom obavjetava podnosioca zahtjeva da je takav komentar
dodat informacijama.
GLAVA V
ODGOVORNOSTI JAVNIH ORGANA
Obaveza pomaganja
lan 18.
Javni organ preduzima sve redovne mjere pomoi svakom fizikom ili
pravnom licu koje trai da ostvari bilo koje pravo u smislu ovog Zakona.
lan 19.
Svaki javni organ imenuje slubenika za informiranje koji obrauje
zahtjeve sainjene u skladu s ovim Zakonom. Nakon imenovanja slubenika
za informiranje, njegovo ime i podaci za kontakt dostavljaju se Uredu

ombudsmena Republike Srpske.
Obaveza dostavljanja
lan 20.
Svaki javni organ dostavlja:
(a) Vodi kojim se svakoj osobi omoguava pristup informacijama pod
kontrolom javnog organa ukljuujui, ali nije ogranieno na, informacije
potrebne za obraanje javnom organu i njegovom slubeniku za
informiranje, bitne elemente postupka podnoenja zahtjeva, zajedno s
uzorkom zahtjeva u pisanoj formi, informacije o kategorijama izuzetaka,
postupku pristupa informacijama, trokovima umnoavanja, pristupu
pravnom lijeku, i svim bitnim rokovima. Vodi takoer upuuje na indeksregistar, kako je utvreno u taki (b), kao i na nain pristupa
registru.
Vodi se dostavlja Uredu ombudsmena Republike Srpske, svakoj javnoj i
svakoj pravnoj biblioteci u Bosni i Hercegovini i, kada je mogue putem
Interneta, a dostupan je na zahtjev. Ovaj vodi je besplatan.
(b) Indeks-registar, vrstu informacija koje su pod kontrolom javnog
organa, oblik u kojem su informacije na raspolaganju, kao i podatke o
tome gdje se moe pristupiti tim informacijama. Ovaj indeks-registar
stavlja se na raspolaganje u smislu obaveza o dostavljanju, kako je
utvreno u taki (a) ovog lana.
(c) Statistike podatke, po tromjesenom izvjetaju, koji se odnose, ali
nisu ogranieni, na broj primljenih zahtjeva, vrstu traenih
informacija, utvrene izuzetke, kao i odluke koje budu donesene u toku
postupka, te konane odluke. Ovi statistiki podaci dostavljaju se
Narodnoj skuptini Republike Srpske i Uredu ombudsmena Republike Srpske,
a dostupni su na zahtjev;
(d) Godinji izvjetaj, u kojem se detaljno navode funkcije, politika,
poslovi, organizacijska struktura i finansijski poslovi javnog organa,
to ukljuuje, ali nije ogranieno, na njegov predloeni budet i
godinji finansijski izvjetaj koji sadri detalje o ostvarenim
prihodima i rashodima u prethodnoj godini. Ovaj izvjetaj dostavlja se
Narodnoj skuptini Republike Srpske, a dostupan je na zahtjev.
GLAVA VI
URED OMBUDSMENA
Ured ombudsmena
lan 21.
Ured ombudsmena Republike Srpske obavljat e svoje funkcije u smislu
ovog Zakona, a u skladu sa njegovim mandatom i odgovornostima, kako je
utvreno lanom II. 1. Ustava Bosne i Hercegovine i Aneksom 6. Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i u skladu sa svim
kasnije donesenim propisima koji reguliraju njegovu nadlenost i
odgovornost.
Aktivnosti Ureda ombudsmena
lan 22.
U obavljanju funkcija u smislu ovog Zakona, Ured ombudsmena Republike
Srpske moe inter alia razmatrati:
a) Sainjavanje i dostavljanje informacija, kao to su vodii i ope

preporuke za olakavanje provedbe i primjene ovog Zakona;
b) Ukljuivanje u godinji izvjetaj posebnog dijela koji se odnosi na
njegove aktivnosti u smislu ovog Zakona; i c) Predlaganje instrukcija o
primjeni ovog Zakona svim nadlenim ministarstvima unutar Republike
Srpske, u suradnji s uredima ombudsmena Bosne i Hercegovine i Federacije
Bosne i Hercegovine.
GLAVA VII
ZAVRNE ODREDBE
Suradnja
lan 23.
Svaki javni organ u Republici Srpskoj duan je pruiti pomo javnim
organima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine kada
primjena odgovarajuih zakona o slobodi informiranja zahtijeva njihovu
suradnju.
Odgovornost za primjenu Zakona
lan 24.
(1) Vlada Rebulike Srpske e, u roku tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog Zakona, potpisati zajedniki dogovor sa Vijeem ministara
Bosne i Hercegovine i Vladom Federacije Bosne i Hercegovine u cilju
primjene lana 23. ovog Zakona.
(2) Ministarstvo pravde poduzima sve odgovarajue mjere, ukljuujui,
ali bez ogranienja na donoenje uputstava, radi osiguranja propisane i
efikasne provedbe ovog Zakona. Ministarstvo pravde e, u roku tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti uputstvo kojim
se reguliraju trokovi umnoavanja u smislu lana 16. ovog Zakona.
Zakon u odnosu na druge zakone
lan 25.
(1) Ukoliko su odredbe Zakona o dravnoj upravi, Zakona o opem upravnom
postupku, Zakona o upravnim sporovima ili drugih zakona koji su na snazi
u Republici Srpskoj u suprotnosti s ovim Zakonom, primenjivat e se
odredbe ovog Zakona.
(2) Ovim se Zakonom ne umanjuju prava i obaveze osoba koje se odnose na
pristup informacijama kako je regulirano zakonima o sudskom postupku,
ukljuujui dokazni postupak, u skladu sa zakonima koji se odnose na
profesionalne povlastice utvrene zakonom, ili u skladu sa zakonima o
administrativnim taksama, ukljuujui takse za pribavljanje originalne
dokumentacije, a izuzimajui takse za podnoenje zahtjeva ili donoenja
odluka.
Naroito, ovim Zakonom ne umanjuju se prava fizikog ili pravnog lica
koja se odnose na podnoenje albe u upravnom postupku i prava na
razmatranje predmeta pred sudom.
(3) Svako krenje ovog Zakona podlijee sankcijama u skladu sa Krivinim
zakonikom Republike Srpske, Zakonom o prekrajima, zakonima iz oblasti
uprave i u skladu sa drugim zakonima koji su vaei na teritoriju
Republike Srpske.
(4) Zakonski akt koji bude usvojen nakon ovog Zakona, a ija svrha nije
izmjena ovog Zakona, nee ograniiti prava i obaveze koje su utvrene

ovim Zakonom.
Prijelazne odredbe
lan 26.
Svaki javni organ u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
Zakona duan je primijeniti lan 20. (a) i (b).
Stupanje na snagu
lan 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku Republike Srpske, a poet e se primjenjivati est mjeseci
nakon stupanja na snagu.
Broj: 01-572/01. Datum: 02. maja 2001. godine Banja Luka
PREDSJEDNIK NARODNE SKUPTINE
Dr. Dragan Kalini, s.r.
.11.2002
Koristei se ovlatenjima data Visokom predstavniku lanom V Aneksa 10
(Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki
predstavnik konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja navedenog
Mirovnog ugovora; i posebno uzevi u obzir lan II 1. (d) istog
Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik prua pomo, kada to ocijeni
neophodnim, u iznalaenju rjeenja za sve probleme koji se pojave u vezi
sa civilnom implementacijom;
Pozivajui se na stav XI 2 Zakljuaka Vijea za implementaciju mira koje
se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijee za
implementaciju pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj
konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja Sporazuma o civilnoj
implementaciji Mirovnog ugovora da bi pomogao u iznalaenju rjeenja za
probleme, kako je prethodno reeno, donoenjem obavezujuih odluka,
kada to bude smatrao neophodnim, u vezi sa odreenim pitanjima,
ukljuujui (u skladu sa podstavom (c) ovog stava) i druge mjere u
svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na itavoj teritoriji
Bosne i Hercegovine i njenih entiteta;
Konstatirajui da je od osnivanja Vijee za implementaciju mira
konstantno naglaavalo da je sloboda izraavanja kljuni korak u razvoju
demokratskih institucija, kao i da ona predstavlja kamen temeljac
demokracije;
Pozivajui se na injenicu da je Vijee za implementaciju mira u svojoj
Deklaraciji, koju je donijelo u Madridu u decembru 1998. god., naglasilo
potrebu za koordinacijom u stvaranju neophodnog pravnog okvira koji bi
omoguio novinarima da profesionalno i samostalno rade u sigurnom
okruenju, ime bi se nastavila nastojanja Visokog predstavnika i
Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi usmjerena na zatitu i

unaprijeivanje slobode medija;
Uzimajui u obzir da je u skladu sa zahtjevima Vijea za implementaciju
mira kao i zbog neuspjeha dravnih i entitetskih organa vlasti da usvoje
odgovarajue zakone o zatiti slobode izraavanja i slobode kretanja
novinara, Visoki predstavnik donio Odluku o slobodi informiranja i
ukidanju krivine kazne za klevetu i uvredu (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine 14/99);
Nadalje uzimajui u obzir da je pomenuta Odluka ukinula zatvorsku kaznu
za klevetu i uvredu u entitetskim krivinim zakonima, te da je nalagala
da oba entiteta usvoje potrebne zakone koji bi uspostavili procesne
mogunosti u graanskom postupku za klevetu i uvredu u skladu sa
Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da
ukinu odgovarajue odredbe krivinog zakona u oba entiteta nakon
usvajanja zakona kao dijela graanskog prava ;
Konstatirajui
Deklaracije iz
Hercegovine da
javnosti pravo
odnosno Zakona
klevete;
da je Vijee za implementaciju mira u Aneksu svoje

maja 2000. god. zahtijevalo od organa vlasti Bosne i
odmah pokrenu usvajanje zakona koji e obezbijediti
na pristup informacijama kao i na pruanje informacija,
o slobodi pristupa informacijama i Zakona o zatiti od
Pozivajui se nadalje na injenicu da je nakon pomenute Odluke, radna

grupa sastavljena od domaih i meunarodnih strunjaka, pod zajednikim
vodstvom Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi i Ureda Visokog
predstavnika, pripremila nacrte zakona o zatiti od klevete za oba
entiteta;
Pozivajui se na injenicu da je Narodna skuptina Republike Srpske u
julu 2001. god. razmatrala i usvojila zakon prema pripremljenom nacrtu
(Slubeni glasnik Republike Srpske 37/01), ali da zakon nije usvojen u
Federaciji unato injenici da je zakon ve bio u obliku prijedloga u
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine;
Konstatirajui da su se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Ombudsman
Federacije Bosne i Hercegovine, Ured Visokog predstavnika i Organizacija
za sigurnost i saradnju u Evropi nekoliko puta sastali tokom zadnjih
deset (10) mjeseci da bi raspravili ponovno pokretanje procesa usvajanja
nacrta zakona, nakon ega je Vlada usvojila pomenuti nacrt;
Nadalje konstatirajui da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije
usvojio zakon u verziji koju je Vlada usvojila i dostavila Parlamentu;
Pozivajui se na injenicu da su gore pomenuti Ombudsman i Koordinacija
novinarskih udruenja Bosne i Hercegovine javno pozvali na usvajanje
nacrta zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine;
Uzimajui u obzir neprihvatljivu razliku u pravnom sistemu dva entiteta
vezano za krivinu odgovornost za klevetu, te kao posljedicu toga
diskriminaciju nad graanima Federacije Bosne i Hercegovine;
Imajui u vidu skoranje mjere koje su entiteti preduzimali u cilju

uspostavljanja jednakosti kroz ustavne promjene, te konstatirajui da je
neprihvatljivo da graani Federacije Bosne i Hercegovine budu u
nepovoljnom poloaju u odnosu na graane Republike Srpske;
Uzimajui u obzir i imajui u vidu sve prethodno pomenute injenice,
Visoki predstavnik donosi slijedeu:
ODLUKU
Kojom se proglaava Zakon o zatiti od klevete Federacije Bosne i
Hercegovine.
Ovim se proglaava Zakon o zatiti od klevete Federacije Bosne i
Hercegovine u tekstu koji slijedi i koji ini sastavni dio ove Odluke.
Ovaj Zakon stupa na snagu u skladu sa lanom 17. istog zakona, ali na
privremenoj osnovi dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne
usvoji isti zakon u odgovarajuem obliku, bez izmjena i dopuna i bez
postavljanja bilo kakvih uslova. Ova Odluka odmah stupa na snagu i bit
e odmah objavljena u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Sarajevo, 1. novembar 2002. god.
Visoki predstavnik Paddy Ashdown
ZAKON O ZATITI OD KLEVETE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
lan 1: Cilj zakona 2 lan 2: Principi koji se ostvaruju zakonom 2 lan
3: Tumaenje 2 lan 4: Znaenje naziva koji se koriste u zakonu 2 lan
5: Okvir djelovanja zakona 3 lan 6: Odgovornost za klevetu 3 lan 7:
Izuzeci od odgovornosti 4 lan 8: Obaveza ublaavanja tete 4 lan 9:
Zatita povjerljivih izvora 4 lan 10: Obeteenje 5 lan 11: Mirenje
stranaka 5 lan 12: Rokovi zastarjelosti 5 lan 13: Nadleni sud 5 lan
14: Efikasnost sudske zatite 6 lan 15: Odnos ovog zakona prema drugim
zakonima 6 lan 16: Prelazne odredbe 6 lan 17: Stupanje na snagu 6
Cilj zakona
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se graanska odgovornost za tetu nanesenu ugledu
fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja
neistinitih injenica identifikovanjem tog pravnog ili fizikog lica
treem licu.
Principi koji se ostvaruju zakonom
lan 2.
Ureivanjem graanske odgovornosti iz lana 1. ovog zakona eli se
postii da:
a) pravo na slobodu izraavanja, zajameno Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine i Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda (Slubeni glasnik BiH, broj 6/99) predstavlja jedan od bitnih
osnova demokratskog drutva, posebno kada se radi o pitanjima od
politikog i javnog interesa;
b) pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain

na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na izraavanja koja se
smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izraavanja koja mogu
uvrijediti, ogoriti ili uznemiriti;
c) sredstva javnog informiranja imaju znaajnu ulogu u demokratskom
procesu kao javni promatrai i prenosioci informacija javnosti.
Tumaenje
lan 3.
Ovaj Zakon se tumai na takav nain da se primjenom njegovih odredbi u
najveoj mjeri obezbjeuje princip slobode izraavanja.
Znaenje naziva koji se koriste u zakonu
lan 4.
Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea znaenja:
a) izraavanje - svaka izjava, a naroito svaki usmeni, pismeni, audio,
vizuelni ili elektronski materijal bez obzira na sadraj, oblik ili
nain iznoenja ili pronoenja;
b) javni organ - organ odnosno pravno lice u Federaciji Bosne i
Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija ) i to:
- organ zakonodavne vlasti,
- organ izvrne vlasti,
- organ sudske vlasti,
- organ uprave,
- pravno lice sa javnim ovlatenjima koje je osnovano u skladu sa
zakonom,
- pravno lice koje je u vlasnitvu ili pod kontrolom Federacije,
kantona, opine ili grada ili nad ijim radom javni organ vri nadzor.
c) javni slubenik - svako lice koje je zaposleno u javnom organu;
d) kleveta - radnja nanoenja tete ugledu fizikog ili pravnog lica
iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica
identifikovanjem tog fizikog ili pravnog lica treem licu.
Okvir djelovanja zakona
lan 5.
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na zahtjeve za naknadu tete zbog klevete,
bez obzira kako je zahtjev oznaen.
(2) Javnom organu nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu tete
zbog klevete.
(3) Javni slubenik moe privatno i iskljuivo u linom svojstvu
podnijeti zahtjev za naknadu tete zbog klevete.
Odgovornost za klevetu
lan 6.
(1) Svako lice koje prouzrokuje tetu ugledu fizikog ili pravnog lica
iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinite injenice,
identificirajui to pravno odnosno fiziko lice treem licu, odgovorno
je za klevetu
(2) Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su
autor, odgovorni urednik, izdava, kao i lice koje je na drugi nain
vrilo nadzor nad sadrajem tog izraavanja.
(3) Lice iz stavova 1. i 2. ovog lana (u daljem tekstu: tetnik)
odgovorno je za tetu ako je namjerno ili iz nepanje iznijelo ili
pronijelo izraavanje neistinite injenice.
(4) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na pitanja od
politikog ili javnog interesa, tetnik je odgovoran za tetu izazvanu
iznoenjem ili pronoenjem tog izraavanja ako je znao da je izraavanje
neistinito ili je nepanjom zanemario neistinitost izraavanja.
(5) Standard odgovornosti iz stava 4. ovog lana primjenjuje se i ako je
oteeni javni slubenik ili je bio javni slubenik ili je kandidat za
funkciju u javnom organu i ako, prema opem shvatanju javnosti, vri
znaajan uticaj na pitanja od politikog ili javnog interesa.
(6) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na umrlo lice,
nasljednik prvog reda tog lica moe podnijeti zahtjev, u smislu ovog
zakona, pod uslovom da je takvo izraavanje nanijelo tetu ugledu
nasljednika.
Izuzeci od odgovornosti
lan 7.
(1) Ne postoji odgovornost za klevetu:
a) ako je izraavanjem izneseno miljenje ili ako je to izraavanje u
sutini istinito, a netano samo u nebitnim elementima;
b) ako je tetnik po zakonu obavezan da iznosi ili pronosi izraavanje
ili je iznosio odnosno pronosio izraavanje u toku zakonodavnog, sudskog
ili upravnog postupka;
(c) ako je iznoenje odnosno pronoenje izraavanja bilo razumno.
(2) Prilikom donoenja odluke iz razloga predvienih u taki c) stava 1.
ovog lana sud uzima u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito:
- nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja,
- prirodu i stepen prouzrokovane tete,
- dobronamjernost i pridravanje tetnika ope prihvaenih
profesionalnih standarda,
- pristanak oteenog,
- vjerovatnost nastanka tete i u sluaju da izraavanje nije izneseno
ili proneseno,
- injenicu da li izraavanje predstavlja objektivnu i tanu informaciju
o izraavanju drugih lica,
- te da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili na
pitanja od politikog ili javnog znaaja.
Obaveza ublaavanja tete
lan 8.
Oteeni je duan da poduzme sve potrebne mjere da ublai tetu
uzrokovanu izraavanjem neistinite injenice, a naroito da tetniku
podnese zahtjev za ispravku tog izraavanja.
Zatita povjerljivih izvora

lan 9.
(1) Novinar i drugo fiziko lice koje je redovno ili profesionalno
ukljueno u novinarsku djelatnost traenja, primanja ili saopavanja
informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora
ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo ukljuuje i
pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili injenicu koji bi mogli
razotkriti identitet izvora, a naroito usmeni, pismeni, audio, vizuelni
ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog
izvora nije ni pod kakvim okolnostima ogranieno u postupku koji se vodi
u smislu ovog zakona.
(2) Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako
drugo fiziko lice koje uestvuje u postupku u smislu ovog zakona, a
koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili drugim
licem u smislu stava 1. ovog lana, sazna identitet povjerljivog izvora
informacija.
Obeteenje
lan 10.
(1) Obeteenje treba da bude u srazmjeri sa nanesenom tetom ugledu
oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete. Prilikom
odreivanja obeteenja sud je duan da cijeni sve okolnosti sluaja, a
naroito sve mjere koje je poduzeo tetnik radi ublaavanja tete, kao
to su:
- objavljivanje ispravke i opozivanje izraavanja neistinite injenice
ili izvinjenje;
- injenicu da je tetnik stekao novanu korist iznoenjem ili
pronoenjem tog izraavanja, kao i
- injenicu da li bi iznos dodjeljene tete mogao dovesti do velikih
materijalnih potekoa ili steaja tetnika.
(2) Sudska mjera o zabrani ili ograniavanju iznoenja ili pronoenja
izraavanja neistinite injenice nije dozvoljena prije objavljivanja tog
izraavanja.
(3) Privremena sudska mjera o zabrani pronoenja ili daljnjeg pronoenja
izraavanja neistinite injenice moe se odrediti samo ako oteeni sa
najveom sigurnou moe uiniti vjerovatnim da je to izraavanje
prouzrokovalo tetu njegovom ugledu i da e oteeni trpjeti
nepopravljivu tetu kao rezultat pronoenje ili daljnjeg pronoenja tog
izraavanja. Stalna sudska mjera o zabrani pronoenja ili daljnjeg
pronoenja izraavanja neistinite injenice moe se odnositi samo na
odreeno izraavanje za koje je utvreno da je klevetniko i na odreeno
lice za koje je utvreno da je odgovorno za iznoenje ili pronoenje tog
izraavanja.
Mirenje stranaka
lan 11.
im sud procjeni da su se stekli uvjeti, ispitat e mogunost mirenja
stranaka.
Rokovi zastarjelosti
lan 12.
(1) Rok za podnoenje zahtjeva za naknadu tete u smislu ovog zakona

iznosi tri (3) mjeseca od dana kada oteeni sazna ili je trebao saznati
za izraavanje neistinite injenice i za identitet tetnika i taj se rok
ni u kom sluaju ne moe produiti nakon isteka jedne (1) godine od dana
kada je to izraavanje izneseno treem licu.
(2) Ako oteeni umre nakon poetka ali prije okonanja postupka, njegov
nasljednik prvog reda moe nastaviti postupak u ime umrlog ako podnese
zahtjev sudu u roku od tri (3) mjeseca od dana smrti oteenog i izjavi
da eli nastaviti postupak.
Nadleni sud
lan 13.
Za zahtjev za naknadu tete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog
informiranja nadlean je kantonalni sud.
Efikasnost sudske zatite
lan 14.
(1) Postupak po tubama za naknadu tete zbog klevete iznesene u
sredstvima javnog informiranja smatra se hitnim.
(2) Sud je duan postupiti po tubi za naknadu tete zbog klevete
iznesene u sredstvima javnog informiranja u roku od trideset (30) dana
od dana prijema tube u nadleni sud.
Odnos ovog zakona prema drugim zakonima
lan 15.
U odnosu na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom, primjenjuju se
odgovarajue odredbe zakona kojim su ureeni obligacioni odnosi, Zakona
o parninom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 42/98 i
3/99) i zakona kojim je ureen izvrni postupak u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Prijelazne odredbe
lan 16.
(1) Obustavljaju se svi krivini postupci zapoeti prema Glavi XX,
Krivi~na djela protiv asti i ugleda (lanovi od 213. do 220.) Krivinog
zakona Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovog zakona obustavlja se izvrenje
krivinih sankcija koje su izreene pravosnanom presudom za krivina
djela iz gore pomenutih lanova Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) Oteeni ima pravo da u roku od tri (3) mjeseca od dana
obustavljanja krivinog postupka iz stava 1. ovog lana, odnosno od dana
obustavljanja izvrenja krivinih sankcija iz stava 2. ovog lana
podnese zahtjev za naknadu tete u smislu ovog zakona, ako taj zahtjev
ispunjava uvjete propisane ovim zakonom.
(4) Parnini postupak koji se odnosi na pitanja ureena ovim zakonom,
koji je pokrenut i nije pravosnano okonan do dana stupanja na snagu
ovog zakona, nastavit e se u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u
vrijeme pokretanja postupka, ako to nije na tetu tuenog.
Stupanje na snagu
lan 17.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
Slubenim novinama Federacije BiH.
Na osnovu Amandmana XL taka 2. na Ustav Republike Srpske ("Slubeni glasnik Republike Srpske", broj
28/94.), d o n o s i m
U K AZ
O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI OD KLEVETE
Proglaavam Zakon o zatiti od klevete koji je Narodna skuptina Republike Srpske usvojila na sjednici
odranoj 24., 25. i 26. jula 2001. godine
Broj: 01-699/01.
01. augusta 2001. godine
Banja Luka
Predsjednik
Republike Srpske
Mirko arovi, s.r.
ZAKON
O ZATITI OD KLEVETE
OPI DIO
lan 1.
Ovim Zakonom ureuju se prihvatljiva ogranienja slobode izraavanja u pogledu graanske odgovornosti
za tetu nanesenu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem neeg neistinitog i potvruje
da:
a) Pravo na slobodu izraavanja, koje je garantirano Ustavom Republike Srpske i Evropskom konvencijom
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, predstavlja jedan od temelja demokratskog drutva, posebno
kada se radi o pitanjima od politikog i javnog interesa;
b) Pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain na koji je iznesen, i ne primjenjuje se
samo za izraavanja koja se smatraju korisnim ili neuvredljivim nego, takoer, i za ona koja mogu
uvrijediti, okirati ili uznemiriti;
c) Sredstva informiranja imaju vrlo znaajnu ulogu u demokratskom procesu kao javni posmatrai i
snabdjevai javnosti informacijama.
TUMAENJE
lan 2.
Ovaj Zakon tumai se tako da se u najveoj mjeri osigura princip slobode izraavanja.
DEFINICIJE
lan 3.
U smislu ovog Zakona:
a) "izraavanje" znai bilo kakvu izjavu, naroito ukljuujui: svaki usmeni, pisani, audio, vizualni ili
elektronski materijal, bez obzira na sadraj, formu ili nain iznoenja ili prenoenja;
b) "javni organ" znai svaki zakonodavni, sudski, izvrni ili drugi upravni organ, svaki organ koji je
imenovan ili ustanovljen u skladu sa Zakonom, a obavlja javnu funkciju, i svako pravno lice koje je ili u
vlasnitvu, ili je kontrolirano od strane jednog od gore navedenih javnih organa;
c) "javni slubenik" znai svaka osoba koja je uposlena u javnom organu;
d) "autor" je svaka osoba koja iznosi ili pronosi izraavanje.
GRANICE DJELOVANJA ZAKONA
lan 4.
1. Ovaj Zakon primjenjuje se na sve tube za naknadu tete, ukoliko su podnesene povodom nezakonite
povrede ugleda izazvane iznoenjem ili pronoenjem neeg neistinitog, bez obzira na vrstu tube.
2. Javnim organima nije dozvoljeno da podnose tube za klevetu. Javni slubenici mogu podnijeti tubu
samo u linom svojstvu.
ODGOVORNOST ZA KLEVETU
lan 5.
1. Svaka poslovno sposobna osoba koja prouzrokuje tetu ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili
pronoenjem izraavanja neeg neistinitog, identificirajui tu osobu treem licu, odgovorna je za klevetu,
ako je ta osoba prouzrokovala tetu u svojstvu autora, urednika ili izdavaa izraavanja, ili u svojstvu osobe
koja je na neki drugi nain efikasno kontrolirala sadraj tog izraavanja, kao i pravno lice koje je objavilo
izraavanje.
2. Osoba iz stava 1. ovog lana odgovorna je za izazvanu tetu ako je namjerno ili usljed nepanje iznijela
ili pronijela izraavanje.
3. Kada se izraavanje odnosi na pitanja od politikog ili javnog interesa, osoba iz stava 1. ovog lana
odgovorna je za izazvanu tetu iznoenjem ili pronoenjem izraavanja ako je ta osoba znala da je
izraavanje neistinito, ili je nepanjom zanemarila neistinitost izraavanja. Isti standard odgovornosti
primjenjuje se ako je oteeni bio ili je javni slubenik, ili je kandidat za funkciju u javnom organu i ako
vri, prema opem shvatanju javnosti, znaajan utjecaj na pitanja od politikog ili javnog interesa.
4. Kada se izraavanje odnosi na preminulu osobu, nasljednik prvog reda te osobe moe podnijeti tubu u
smislu ovog Zakona ako izraavanje prouzrokuje tetu i njegovom linom ugledu.
IZUZECI OD ODGOVORNOSTI
lan 6.
U sljedeim se sluajevima nee odgovarati za klevetu:
a) Ako se radi o izraavanju miljenja, ili kada je izraavanje u sutini istinito;
b) Ako je osoba koja je navodno prouzrokovala tetu bila po Zakonu obavezna iznositi ili pronositi
izraavanje, ili iznositi ili pronositi izraavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka;
c) Ako je iznoenje ili pronoenje izraavanja bilo razumno.
Kada sud donosi ovakvu odluku, uzima u obzir sve okolnosti sluaja, naroito ukljuujui: nain, oblik i
vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja, prirodu i stepen prouzrokovane tete, dobronamjernost i
pridravanje opeprihvaenih profesionalnih standarda od strane osobe koja nanosi tetu, vjerovatnost da bi
teta nastala i da izraavanje nije izneseno ili proneseno, podatak da li izraavanje sadri objektivnu i tanu
informaciju o izraavanju drugih osoba, i da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili pitanja
od politikog ili javnog znaaja.
STANDARD DOKAZIVANJA
lan 7.
Pri utvrivanju odgovornosti i dodjeljivanju naknade u smislu ovog Zakona, potreba za ograniavanjem
prava na slobodu izraavanja mora biti jasno utvrena u skladu sa lanom 10.(2) Evropske konvencije o
ljudskim pravima i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava.
OBAVEZA UBLAAVANJA
lan 8.
Tuilac u smislu ovog Zakona poduzima sve potrebne mjere da ublai svu tetu uzrokovanu navodnim
klevetnikim izraavanjem, a naroito ukljuujui zahtjev za ispravku koji upuuje tuenom.
MIRENJE STRANAKA
lan 9.
im sud procijeni da su se stekli uvjeti, ispitat e mogunost pomirenja stranaka.
ZATITA POVJERLJIVIH IZVORA
lan 10.
1. Novinar, kao i svako drugo fiziko lice koje je redovno ili profesionalno ukljueno u novinarski posao
traenja, primanja ili saopavanja informacija javnosti, koji je dobio informaciju od povjerljivog izvora,
nije duan saopiti izvor informacije. Ovo pravo ukljuuje pravo da ne otkrije bilo koji dokument koji bi
mogao razotkriti identitet izvora, naroito ukljuujui: usmene, pisane, audio, vizualne ili elektronske
materijale. Ni pod kakvim okolnostima pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ogranieno
kontekstom postupka u smislu ovog Zakona.
2. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora odnosi se na svako drugo fiziko lice koje uestvuje
u postupku u skladu s ovim Zakonom, a koje, kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili
drugom osobom iz stava 1. ovog lana, sazna identitet povjerljivog izvora informacije.
NAKNADA TETE
lan 11.
1. Obeteenje se vri iskljuivo sa namjerom nadoknade tete nanesene ugledu oteenog, a ta nadoknada
mora biti proporcionalna prouzrokovanoj teti. Pri utvrivanju naknade tete, sud uzima u obzir sve
okolnosti sluaja, naroito ukljuujui sve poduzete mjere kako bi se ublaila prouzrokovana teta, kao to
su: objavljivanje ispravke, opozivanje izjave ili izvinjenje, injenicu da li je osoba koja je nainila tetu
stekla novanu korist uinjenim iznoenjem ili pronoenjem izraavanja, ili injenicu da bi iznos dodijeljen
zbog tete mogao imati za posljedicu velike materijalne potekoe ili bankrot osobe koja je prouzrokovala
tetu.
2. Sud ne moe donijeti mjere o zabrani ili ograniavanju iznoenja ili pronoenja izraavanja prije prvog
objavljivanja tog izraavanja.
3. Privremene sudske mjere o zabrani pronoenja izraavanja ili zabrani daljnjeg pronoenja mogu biti
odreene samo kad oteeni moe uiniti sasvim vjerovatnim, da je izraavanje izazvalo tetu oteenom i
da e oteeni trpjeti nepopravljivu tetu kao rezultat pronoenja ili daljnjeg pronoenja izraavanja. Stalna
sudska mjera o zabrani pronoenja izraavanja ili zabrani daljnjeg pronoenja moe se primjenjivati samo
na posebno izraavanje/izraavanja, odnosno izraavanja za koja je utvreno da su nezakonita, kao i na
posebnu osobu/osobe za koju je utvreno da je odgovorna za iznoenje ili pronoenje izraavanja.
ROKOVI ZASTARJELOSTI
lan 12.
1. Rok za podnoenje tube u smislu Zakona je 3 (tri) mjeseca od dana kada je tuilac saznao ili mogao
saznati za izraavanje i identitet osobe koja je prouzrokovala tetu, i ni u kom sluaju se ne moe produiti
nakon jedne godine, od dana kada je izraavanje izneseno treem licu.
2. Ako tuilac umre nakon poetka, ali prije okonanja postupka, njegov nasljednik prvog stepena moe
nastaviti postupak u ime umrlog, ako se nasljednik obrati sudu u roku 3 (tri) mjeseca od dana smrti tuioca i
izjavi kako eli nastaviti postupak.
ODNOS OVOG ZAKONA PREMA DRUGIM ZAKONIMA
lan 13.
Ovaj Zakon je lex specialis u odnosu na sve druge zakone. Za sve to nije regulirano ovim Zakonom
primjenjivat e se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima, Zakona o izvrnom postupku i Zakona o
parninom postupku koji su na snazi u Republici Srpskoj.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 14.
1. Danom stupanja na snagu ovog Zakona, krivini postupak zapoet za djela iz lana 174. do 182.
Krivinog zakonika Republike Srpske, a nije okonan do dana stupanja na snagu ovog Zakona, bit e
obustavljen.
2. Krivine sankcije izreene pravosnanom presudom za djela iz lana 174. do 182. Krivinog zakonika
Republike Srpske danom stupanja na snagu ovog Zakona nee biti izvrene.
3. Svi zainteresirani tuioci imaju pravo, u roku 3 (tri) meseca od dana obustavljanja krivinog postupka i
obustavljanja izvrenja krivine sankcije, podnijeti tubu u smislu ovog Zakona, pod uvjetom da takva
tuba ispunjava sve ostale uvjete koji su sadrani u ovom Zakonu.
4. Postupak za sve parnine tube na teritoriju Republike Srpske, koje nisu rijeene do dana stupanja na
snagu ovog Zakona, nastavit e se i okonati u skladu sa Zakonom na osnovu kojeg je i zapoet.
STUPANJE NA SNAGU
lan 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-867/01.
Datum: 25. juli 2001. godine
Banja Luka
PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE
Dr. Dragan Kalini, s.r.

Medijski Zakoni U BiH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medijski Zakoni U BiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Medijski zakoni u BiH

utvren lini dokument sa fotografijom, dokaz o zakonskom zastupanju ili

1. Svako lice ima pravo osigurati da njegove line informacije koje su

c) Statistike podatke, po tromjesenom prikazu, koji se odnose, ali

Svaki javni organ u Bosni i Hercegovini duan je pruiti pomo javnim

PS BIH broj 57/'00 23. oktobra. 2000.godine Sarajevo

(1) Zahtjev za pristup informacijama podnosi se onom javnom organu za

javni organ koji je primio zahtjev smatra se nadlenim javnim organom.

(1) Javni organ ne naplauje naknadu ili taksu za podnesene zahtjeve,

obraanje javnom organu i slubeniku za informiranje; bitne elemente

Svaki javni organ u Federaciji duan je da prui pomo javnim organima

miljenja, savjeta ili preporuka od strane javnog organa, uposlene osobe

organu i dopisom o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Zahtjev se ne

(1) Pristup informacijama bit e osiguran na jednom od slubenih jezika

za informiranje, njegovo ime i podaci za kontakt dostavljaju se Uredu

a) Sainjavanje i dostavljanje informacija, kao to su vodii i ope

izmjena ovog Zakona, nee ograniiti prava i obaveze koje su utvrene

Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi usmjerena na zatitu i

da je Vijee za implementaciju mira u Aneksu svoje

Pozivajui se nadalje na injenicu da je nakon pomenute Odluke, radna

Imajui u vidu skoranje mjere koje su entiteti preduzimali u cilju

b) pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain

Zatita povjerljivih izvora

(1) Rok za podnoenje zahtjeva za naknadu tete u smislu ovog zakona

You might also like