31.

Objasnite kaznu u obliku deponiranja beskamatnog depozita za drave koje prekorae

doputenu visinu fiskalnog deficita!
Najznaajnija sankcija od strane Vijea u procedurama prekomjernog deficita. Ona nastupa
nakon to se Vijee odluilo za konkretne mjere, s tim da se daje jo dva mjeseca zemlji lanici
da dovede deficit u zahtijevane granice prije same implementacije tih mjera. Ukoliko se ti
zahtjevi ne izvre, sankcija nastupa trenutno.
Veliina tog depozita se sastoji od fiksnog (inicijalnog) dijela koji iznosi 0,2% BDP-a te
varijabilnog dijela koji iznosi 0,1% BDP-a za svaki postotni poen za koji je stvarni deficit vei
od referentnog (3% BDP-a). Ako fiskalna politika i dalje nije usklaena zahtjevima Pakta, taj
depozit se pretvara u bespovratnu novanu kaznu, bez obzira zadovoljili se uvjeti ili ne.
Procedura u sluaju prekomjernog deficita prvi put je primijenjena za Portugal 2002. godine.
Nakon Portugala, ista procedura je pokrenuta za Njemaku, Francusku, Grku i Nizozemsku
32. Navedite 5 osnovnih razloga za uvoenje fiskalnih pravila u EMU!
1) potreba uvoenja fiskalnih pravila u obliku Pakta moe se opravdati stajalitem da se kod
veine zemalja pojavljuju prekomjerni deficiti posebno nakon ulaska u monetarnu uniju.
2) fiskalne restrikcije proizale iz tih kriterija prvenstveno su rezultat straha da preveliki deficiti i
javni dug zemalja lanica moe utjecati na rast kamatnih stopa u drugim lanicama EMU, to
moe bitno utjecati na stabilnost cijena. Fiskalna nedisciplina utjee na rast kamatnih stopa zbog
ega dodatno raste javni dug, odnosno javni rashodi naspram javnih prihoda. Takve sve vee
nestabilnosti odraavaju se na trite kapitala i sve su jai spillover uinci na druga trita. U
najgorem scenariju ovakav slijed dogaaja vodi k nestabilnosti globalnog trita, odnosno u
ovom sluaju trita EU.
3) visoki fiskalni deficiti mogu potkopati kredibilitet nove sredinje banke, a "mekana"
monetarna politika moe utjecati na raskalaenost fiskalnih politika zemalja lanica EMU.
4) postoji bojaznost da neki sudionici trita mogu pretpostaviti kako e EU izvui pojedine
zemlje iz financijskih tekoa i prema tome formirati svoja oekivanja.
5) ako se eli pristupiti odreenom klubu, kao EMU, potrebno je potovati njihova pravila, a to
je provedba politike Pakta o stabilnosti i rastu te maastrikih kriterija konvergencije
33. Koja tri elementa bi trebala jamiti uspjeh Pakta o stabilnosti i rastu?
1) osim Komisije koja je glavni protagonist u provedbi fiskalnih pravila u EU, provedba
fiskalnih pravila u EMU ovisi i o Europskoj sredinjoj banci (ESB) koja takoer priprema
izvjea na temelju kojih Vijee donosi odluke u svezi prekomjernih deficita. Na taj se nain u
EMU cilj odravanja ekonomske stabilnosti dodatno provodi od strane ESB politikom
odravanjamonetarne stabilnosti za koju je nuno postojanje fiskalne stabilnosti.

2) Maastricht je stvorio svojevrsnu kulturu stabilnosti koju provode i lijevo orijentirane vlade
ija usmjerenost na socijalnu politiku esto utjee na rast javnih rashoda i deficita prorauna. Iz
tog razloga Pakt je bitan da se zadri postojea stabilnost koju su dosad najvie ugroavale
upravo Njemaka i Francuska.
3) ako bi se pojedine lanice odluile na promjenu politike prema Paktu i EMU,
veina aspekata takve politike je ve ozakonjena, a za njezinu promjenu potrebna je
jednoglasna odluka Vijea EU. Prema tome, kljuni elementi politike fiskalne discipline u
EU do detalja su definirani, a u sluaju potrebe postoji jo Europski sud pravde na koji se
Komisija moe osloniti u sluaju pojave fiskalne nediscipline u EU
34. U emu kritiari Pakta o stabilnosti i rastu vide procikliki karakter?
Pri provedbi Pakta o stabilnosti i rastu Vijee i Komisija nadziru provedbu stabilizacijskog
programa predloenog od zemlje lanice, a prihvaenog od strane Komisije i
Vijea. Ako ciljevi koji se odnose na proraunske pozicije nisu postavljeni, niti mogu biti
postavljani u skladu sa stvarnim strukturnim i ciklikim kretanjima, u sluaju negativnih
ekonomskih kretanja moe doi do iskakanja zemalja lanica iz granica zacrtanih Paktom.
U takvim okolnostima Vijee i Komisija reagiraju i zahtijevaju od lanice da dodatno
"stegne" svoj fiskalni poloaj u cilju izvrenja programom odreenih ciljeva.
U obrnutoj situaciji, kada je lanica u boljem ekonomskom poloaju od pretpostavljenoga, tada
lanice opet mogu odstupiti od planiranog programa tako da "olakaju" svoj fiskalni poloaj i
daljnje ostvarenje zacrtanih ciljeva.
U oba sluaja, fokusiranjem na krive ciljeve, stabilizacijskim programom se mogu izazvati
prociklika kretanja, a posebno u recesiji dodatno oteati poloaj pojedine zemlje lanice EU.
Problem je posebno naglaen u prvom primjeru, kada u pojedinoj lanici doe do usporavanja
rasta, a takva slina ekonomska kretanja nisu prisutna u cijeloj eurozoni.
35. Kako Ackrill (2004.) gleda na cilj srednjorone fiskalne uravnoteenosti?
Ackrill upozorava da ako su deficiti preveliki, a recesija nije tolika da
bi odreena lanica prema Paktu izbjegla penalizacije i opravdala postojanje prekomjernih
deficita, tada zbog pritisaka na fiskalnu politiku ona moe biti prociklika, odnosno poticati
i dalje negativna ekonomska kretanja. Jedino opravdanje Pakta vidi se u injenici da mora
postojati neka vrsta kontrole koja bi osigurala kompatibilnosti fiskalnih politika zemalja
lanica s antiinflacijskim poloajem Europske sredinje banke. Bez obzira na potrebu
usklaivanja fiskalne i monetarne politike, smatra se da cilj uravnoteenosti prorauna u
srednjem roku nije prikladan oslonac (benchmark) za tako neto. Predlae se da se u sustav
Pakta o stabilnosti i rastu unese odreena doza fleksibilnosti. Drugim rijeima, predlae se
da se iskljue neki elementi javnih rashoda koji su dosad bili ograniavani, kao rashodi za
javne investicije i drugi rashodi koji u duem roku utjeu na izgradnju takvog okruenja
koje bi se lake nosilo s nepredvidivim diferencijalnim okovima

36. Koje tri osnovne reforme Eichengreen smatra nunim za fiskalnu konsolidaciju?
Kako bi zemlje lanice bile u mogunosti izbjei numerika ogranienja Pakta koja po
njima nikad nee biti uinkovita, Eichengreen predlae reforme triju osnovnih
fiskalnih institucija. To su: (1) reforma sustava donoenja prorauna, (2) reforma mirovinskog
osiguranja te (3) reforma osiguranja od nezaposlenosti i trita rada.
Naime, neuinkovitost tih institucija je danas glavni imbenik visokih javnih rashoda i potrebe za
dodatnim financijskim sredstvima koje se najee pribavljaju zaduivanjem.
37. Prema koje tri injenice je fiskalni sustav EU u provoenju stabilizacijske politike
specifian i razliit u usporedbi s klasinim fiskalnim sustavima?
Fiskalni sustav EU je specifian i u odreenoj mjeri nerazvijen u odnosu na fiskalne
sustave "klasinih" nacionalnih drava. Fiskalni sustav EU se moe promatrati kroz tri
segmenta. Prvo, proraun EU kao jedini instrument koji se u potpunosti provodi sa sredinje,
odnosno supranacionalne razine EU. Proraun EU prvenstveno slui kao zajednika
blagajna iz koje se financiraju zajednike politike EU, a njegovo makroekonomsko znaenje
nije kao kod klasinih prorauna nacionalnih drava. Ostatak fiskalnog sustava se moe
promatrati kao skup raznih pravila i dogovora preko kojih zemlje lanice harmoniziraju i
koordiniraju ostale segmente fiskalne politike. Drugi takav segment jest harmonizacija
oporezivanja, a trei koordinacija fiskalnih, odnosno proraunskih politika zemalja lanica
EU prema maastrikim kriterijima konvergencije i Pakta o stabilnosti i rastu.
38. Koja etiri obiljeja prema Mihaljeku (1998) utjeu na postojeu konfiguraciju
europskog fiskalnog sustava? (ovo je vjerovatno kriv odgovor, kad skuim javim novi )
Tradicionalna teorija javnih financija, odnosno fiskalnog federalizma iskristalizirala
je okvirna pravila kojih bi se trebalo pridravati u izgradnji vierazinskog sustava odluivanja
o fiskalnim pitanjima (npr. Musgrave, 1973; Oates, 1972). Pritom se nisu uzimala
u obzir politika ni konstitutivna ogranienja koja se danas odnose na konfederacije kao
to je EU. U skladu s time, potrebno je bilo izgraditi takve fiskalne odnose uz koje bi (1) zemlje
lanice zadrale visok stupanj politike i konstitutivne suverenosti, (2) supra-nacionalna
ili konfederalna razina imala bi samo one ovlasti koje su joj zemlje lanice dodijelile,
(3) fiskalna pravila utvrena na konfederalnoj razini ne bi bila u sukobu s onima
na nacionalnoj razini, te bi (4) dolo do stvaranja monetarne unije unutar postojee konfederacije
(Mihaljek, 1998:208)

39. Na koja tri cilja su usmjereni napori regionalne politike!Objasnite svaki od njih!
Napori regionalne politike usmjerenisu na tri cilja: konvergenciju, konkurentnost i kooperaciju.
Konvergencija. Cilj je podupiranjem gospodarskog rasta i zaposlenosti ubrzati konvergenciju
najslabije razvijenih drava lanica EU i njihovih regija. Ti se napori financiraju sredstvima
ERRF-a, ESF-a i Kohezijskog fonda i za taj se ciljizdvaja 81,5% ukupnih sredstava navedenih
fondova.

Konkurentnost. Cilj je razvoj ekonomskih i socijalnih promjena, poticanje inovacija,

poduzetnitva, zatite okolia i razvoj trita rada u regijama koje nisu obuhvaene ostvarenjem
cilja konvergencije. Financiranjese provodi putem ERRF-a i ESF-a, te ini 16% tih fondova.
Kooperacija. Cilj je Unije jaanje kooperacije na meugraninoj, transnacionalnoj i
meuregionalnoj razini na podruju urbanoga, ruralnoga i obalnog razvoja te ubrzanje razvoja
ekonomskih odnosa meu malim i srednjim poduzeima. Financiranje se provodi putem ERRF-a
i za to se troi 2,5% njegovih sredstava.
40. Navedite nazive i ukratko opiite fondove putem kojih se raspodjeljuju sredstva za
regionalni razvoj!
Sredstva za regionalni razvoj raspodjeljuju se putem sljedeih triju fondova:
1) Europski regionalni razvojni fond, ERRF (European Regional Development
Fund, ERDF) obuhvaa programe podupiranja razvoja ope infrastrukture, inovacija i investicija
radi stvaranja novih radnih mjesta. Sredstva su raspoloiva najsiromanijim regijama EU. Taj
fond, osnovan 1975. godine, najvei je od tri postojea fonda.
2) Europski socijalni fond, ESF (The European Social Fund, ESF) usmjeren je na projekte
profesionalnog obrazovanja te na potporu zapoljavanju i stvaranju novih poslova.
Sredstva su namijenjena svim zemljama EU. Fond je osnovan 1958. godine.
3) Kohezijski fond (The Cohesion Fund) slui za financiranje ekoloke i prometne
infrastrukture te za razvoj obnovljivih izvora energije. Sredstva iz tog fonda namijenjena
su zemljama iji je BDP nii od 90-postotnog prosjeka EU. To se odnosi na 12 novih zemalja
lanica, Portugal i Grku. panjolska se vie ne moe koristiti sredstvima tog fonda. Fond je
osnovan 1994. godine kako bi se ubrzala ekonomska, socijalna i teritorijalna konvergencija
zemalja lanica Unije.
Europski regionalni razvojni fond i Europski socijalni fond nazivaju se i strukturnim fondovima.