Professional Documents
Culture Documents
02 Lijevanje
02 Lijevanje
Lijevanje
1.1 Osnove lijevanja
Kod lijevanja se izraci odljevci, oblikuju uz promjene osnovnih agregatnih stanja
materijala: krutina talina (tjestasto stanje) krutina:
Prema tome, u izradi odljevaka troi se osnovni materijal, pomoni materijal od koga se
izrauju modeli (drvo) i kalupi (pijesak, gips) te toplina (gorivo, elektrina energija). U graninim
sluajevima:
(a) sva toplina utroena za taljenje materijala nepovratno se izgubi,
(b) sav rastaljeni materijal se iskoristi,
(c) pomoni materijal za izradu modela i kalupa se ili nepovratno izgubi (kalupi za
jednokratnu uporabu) ili ne troi (trajni kalupi).
Optimizacijom tehnolokog procesa mogu se postii znaajne utede topline.
Prednosti
Nedostaci
Strojarska tehnologija I
Pri ravnomjernom dovoenju topline (Q/) tijekom grijanja ravnomjerno raste temperatura
krutine (S-2.1 1 A). Po dostizanju temperature ravnotee mjeavine faza krutina/tekuina
talita (A), dolazi do promjene osnovnog agregatnog stanja krutina tekuina taljenja (A
B). Tijekom taljenja jednokomponentne agregacije temperatura ostaje konstantna sva se
dovedena toplina koristi na smanjivanje djelovanja privlanih sila izmeu gradbenih estica.
Slika S-2.2 Promjene agregatnih stanja legure Cu-Ni tijekom vremena, pri grijanju, i
dijagram stanja ravnotee
Na S-2.3 su prikazane promjene agregatnih stanja (osnovnih i alotropskih) eljeza pri
njegovom grijanju do temperatura iznad vrelita. Zanimljivo je opaziti kako se pri grijanju
uzajamno odmiu atomi eljeza pri hlaenju e se uzajamno primicati. Na temelju podataka
Odsjek za politehniku
o dimenzijama kristalnih reetki moe se izraunati da kod -Fe jedan atom eljeza zauzima
prostor od oko 0,0117 nm3, kod -Fe 0,0121 nm3 i kod -Fe 0,0126 nm3.
Slika S-2.3 Promjene agregatnih stanja legure eljeza tijekom vremena, pri grijanju
U analizi procesa lijevanja koriste se znanja iz:
o fluida ulijevanje taline u kalup i ispunjavanje kalupne upljine talinom
o razmjene mase i topline nukleacija i rast kristala
o razmjene topline skruivanje taline i hlaenje odljevka
o materijala uzajamne veze struktura i karakteristika odljevaka
Izraunavanja su naelno mogua ali se u praksi optimalne procesne veliine u pravilu
odreuju provedbom pokusa.
U pogodnoj pei se tali kruti materijal grije do temperatura veih od talita. Rastaljeni
materijal se pomou lonca ulijeva u pripremljeni kalup popunjavajui pri tom njegove
upljine. U kalupu se rastaljeni materijal hladi i pri tome skruuje. Oblikovani i ohlaeni
odljevak se istresa iz kalupa i dorauje.
est su glavnih operacija procesa lijevanja:
Strojarska tehnologija I
1. izrada modela,
2. izrada kalupa,
3. taljenje materijala,
4. ulijevanje rastaljenog materijala u kalup i
5. istresanje odljevka,
6. dorada odljevaka.
Ove su operacije u velikoj mjeri razliite kod razliitih postupaka lijevanja.
Razliiti su proizvodi oblikovani postupcima lijevanja:
Odsjek za politehniku
Kod postupaka s jednokratnim kalupom se za svaki odljevak izrauje novi kalup (u pravilu,
uz koritenje trajnog modela), koji se unitava pri istresanju odljevka iz kalupa. Trajni kalup se
izrauje od postojanog materijala te koristi za izradu veeg broja odljevaka (u nekim sluajevima
i preko 100 000). Prema tome, za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim
kalupom a pogodni postupci s trajnim kalupom.
Po specifinostima provedbe postupaka razlikuju se:
zastupljenost, %
60
11
9
7
7
6
Strojarska tehnologija I
Nedostaci
Na S-2.5 je prikazan izgled odljevka od sivog lijeva, (a) prije obrade skidanjem strugotine i
(b) nakon obrade skidanjem strugotine (dorada).
Pjeani kalup
Pjeani kalupi moraju ispunjavati slijedee zahtjeve:
o dovoljno velika vrstoa odranje oblika
o dovoljno velika permeabilnost proputanje toplog zraka i plinova kroz sloj
pijeska
o dovoljna termika stabilnost bez pucanja pri i po ulijevanju taline metala
o dovoljna krhkost mogunost skupljanja odljevka bez pojave lomova
o ponovna uporabljivost pijeska smanjenje zagaenja okoline
Odsjek za politehniku
Vlani kalup, izraen je od smjese pijeska, gline i vode, te u trenutku ulijevanja taline sadri
izvjesnu koliinu vode. Povrinski suhi kalup se dobiva suenjem upljina vlanog kalupa do
dubine 10 15 mm acetilenskim plamenikom ili infracrvenom grijalicom. Kod suhog kalupa
se u pravilu koriste organska veziva te kalup pee kako bi mu se poveala vrstoa.
Kalupljenje
U pravilu su kalupi dvodijelni (S-2.6) i izrauju se uz koritenje modelnih ploa. Na
modelne ploe postavljaju se:
o dijelovi modela i
o dio elemenata ulijevnog sustava,
dok se dio elemenata ulijevnog sustava, nakon ispunjavanja kalupnika s kalupnom
mjeavinom, isijeca u kalupnoj mjeavini (S-2.7).
Strojarska tehnologija I
Model
Model, s kojim se oblikuje kalupna upljina, izrauje se na temelju nacrta komada. Pri
konstrukciji modela treba imati na umu:
(a) skupljanje odljevka pri hlaenju dodatak za sakupljanje,
(b) deformaciju odljevka pri hlaenju korekcija za deformaciju,
(c) dodatnu obradu odljevka postupcima odvajanja strugotine dodatak za obradu,
(d) vaenje modela iz kalupa:
, mm/m
13
21
21
26
16 21
21
26
Vrsta metala
magnezij
legure magnezija
manganska bronca
mjed
nikal
olovo
sivi eljezni lijev
, mm/m
21
16
21
13
21
26
8 13
Odsjek za politehniku
kositar
21
21
buenje i
provlaenje
odljevci do 800 mm
0,3 1
0,3 1
0,3
25
23
38
23
6 20
8 30
4 10
sivi liv
kovkasti liv
elini liv
liv obojenih metala
Povrine koje su okomite na modelnu plou treba izraditi sa zakoenjem (S-2.10) kako se
pri vaenju modela kalup ne bi otetio. Stupanj zakoenja je ovisan o visini odljevka (T-2.3).
Tablica T-2.3 Stupanj zakoenja kod runog kalupiranja
h, mm
do 20
20 50
50 100
100 200
200 300
300 500
500 800
800 1000
1000 1200
a, mm
1
1,5
2
2,5
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
3
130'
115'
045'
030'
030'
030'
030'
030'
Najee se za izradu modela koristi drvo koje je lako i lako se obrauje. S jednim drvenim
modelom moe se pri runom kalupljenju izraditi oko 100 kalupa, a pri strojnom kalupljenju
oko 1000 kalupa.
Kalupna mjeavina
Prostor kalupnika oko modela puni se kalupnom mjeavinom:
Pijesak prije svega mora biti temperaturno i kemijski postojan. Koriste se pijesci:
o kvarcni SiO2
o cirkonijski ZrO2SiO2
o kromitni FeOCr2O3
o olivinski (MgFe)2SiO4
o amotni Al2O32SiO2
Veliina je zrna najvie koritenog kvarcnog pijeska 0,06 0,75 mm. to su manja zrna
pijeska to e biti manja hrapavost povrina odljevka. to su zrna pijeska vea to e se lake
Strojarska tehnologija I
10
proputati zrak i plinovi tijekom ulijevanja/skruivanja taline. Smjesa zrna razliitih veliina
poveava vrstou kalupa ali mu smanjuje propusnost.
Vezivo daje kalupu potrebna mehanika svojstva. Koriste se:
Anorganska veziva
o glina
o cement
o vodeno staklo
Organska veziva
o fenolni polimeri
o furanski polimeri
odljevak po obradi
11
Odsjek za politehniku
Karakteristike
Karakteristike postupka lijevanja u pjeane kalupe:
Dio
Materijali
Greke
Oblici
svi
CE*
svi
Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
AC
dani
1 20
Strojarska tehnologija I
Masa, kg
0,01 300 000 Minimalna koliina, kom
Minimalni presjek , mm
35
Trokovi
Minimalni promjer jezgre, mm
46
Oprema
Detalji povrine
C
Kalup
Rad
Zavrna obrada
12
1 100
CE
CE
AC
AC
13
Odsjek za politehniku
Prednosti
ne koristi se vezivo i pijesak se lako regenerira
pijesak je suh te se ne javljaju greke izazvane vlagom
Nedostaci
postupak se teko mehanizira
mala produktivnost
Nedostaci
Postupkom lijevanja u koljkasti kalup moe se odliti komad prikazan na S-2.14. Slikovita
je shema postupka prikazana na S-2.15.
Strojarska tehnologija I
14
Postupak
svi
Uvjebanost radnika
CE*
Vrijeme uhodavanja
svi
Proizvodnost, kom/(hkalup)
0,01 300 000 Minimalna koliina, kom
24
Trokovi
36
Oprema
B
Kalup
Rad
Zavrna obrada
C
tjedni
5 50
100
C
BC
C
BD
15
Odsjek za politehniku
Prednosti
Nedostaci
za svaki odljevak potreban je novi model
mala je vrstoa modela
ekonominost ovisi o trokovima izrade modela
u odljevcima nekih metala javljaju se greke
Postupak
Materijali
Al do Fe lijevova Uvjebanost radnika
C
Greke
CE*
Vrijeme uhodavanja
tjedni mjeseci
Oblici
svi
Proizvodnost, kom/(hkalup)
1 20
Masa, kg
0,01 100
Minimalna koliina, kom
500
Minimalni presjek , mm
24
Trokovi
Minimalni jezgre, mm
46
Oprema
BC
Detalji povrine
B
Kalup
BC
Rad
C
Zavrna obrada
CD
* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost
Strojarska tehnologija I
16
Prednosti
precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja
Nedostaci
kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga
zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
ograniena veliina dijelova
relativno dugotrajna izrada kalupa
Zn do Cu
DE*
svi
0,01 1000
1
10
A
Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada
AB
dani
1 10
10
CE
CE
AB
CD
17
Odsjek za politehniku
pee. Prije lijevanja kalup se zagrije do oko 400 540 C. Kalup izvana moe biti keramiki
ili pjeani, a iznutra keramiki.
Prednosti
Nedostaci
precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja
Strojarska tehnologija I
18
Prije svega, pravi se kalup za izradu modela. U upljinu kalupa (S-2.16 a) ubrizgava se
materijal s niskim talitem vosak (termoplast), po skruivanju voska kalup otvara i vadi
votani model (b). S veim brojem votanih modela formira se grozd (c). Viekratnim
uranjanjem u keramiku suspenziju (d i e) oko grozda se oblikuje keramika koljka kalup
(f). Kalup s voskom se potom grije kako bi iz svih upljina kalupa iscurio rastaljeni vosak (g).
U kalup se ulijeva talina (h) te po skruivanju taline kalup razbije (i).
Prednosti
Nedostaci
ograniene su veliine i mase odljevaka
(do oko 5 kg)
kalupi za proizvodnju modela su skupi
proces se odvija u veem broju koraka
visoka je cijena rada
19
Odsjek za politehniku
svi
E*
svi
0,01 1000
1
0,5 1
A
Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada
AB
sati tjedni
1 1000
10 1000
CE
BC
AB
CD
Broj odljevaka
do 2000
5 000 10 000
do 50 000
5 000 20 000
iznad 100 000
Strojarska tehnologija I
20
Za ove potrebe potrebno je izraditi pogodan sustav kalupa s kojim je mogue provesti sve
korake izrade odljevka u trajnom kalupu. Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u
puni kalup:
U zatvoren kalup elinu kokilu, ulijeva se talina. Po skruivanju taline otvara se kokila i
izbacuje odljevak.
Prednosti
Nedostaci
samo
odljevci
Postupak
Uvjebanost radnika
C
Vrijeme uhodavanja
tjedni
Proizvodnost, kom/(hkalup) 5 50
Minimalna koliina, kom
1000
Trokovi
Oprema
B
Kalup
B
Rad
C
Zavrna obrada
BD
21
Odsjek za politehniku
Nedostaci
veliki su trokovi izrade matrice
(sloeni konstrukcijski zahtjevi)
mogu se lijevati samo neeljezne legure
ograniene su veliine i mase odljevaka
(1 2 kg)
ograniene su debljine zidova odljevaka
(1,5 4 mm)
Postupak
Uvjebanost radnika
C
Vrijeme uhodavanja
tjedni/mjeseci
bez nepogodne jezgre Proizvodnost, kom/(hkalup)
5 50
< 0,01 50
Minimalna koliina, kom
1000
0,5 1
Trokovi
3 (kod Zn 0,8)
Oprema
B
AB
Kalup
B
Rad
C
Zavrna obrada
BD
Zn do Cu
AC
Strojarska tehnologija I
22
23
Odsjek za politehniku
Nedostaci
Strojarska tehnologija I
24
gustoa, kg/m3
V
volumen, m3
Ck
specifina toplina krutine, J/(kgC)
tt
talite, K
t0
temperatura krutine na poetku grijanja, C
Lt latentna toplina taljenja (fazna promjena krutina talina), J/kg
Ct
specifina toplina taline, J/(kgC)
tu
temperatura taline pri ulijevanju, C
25
Odsjek za politehniku
PRIMJER P-2.1
Potrebno je 1 m3 mjedi (legura bakra i cinka) od 25 C (temperatura u ljevaonici), uz taljenje,
zagrijati do 100 C iznad talita (kako bi se mogla lako ulijevati u kalupnu upljinu) . Gustoa je
bronce 8,2 g/cm3, talite 1000 C, specifina toplina krutine 0,38 J/(gC), specifina
toplina taline 0,32 J/(gC), latentna toplina taljenja 180 J/g. Kolika je ukupna potrebna
koliina topline za grijanje u J i kWh.
Q0u = H0u = V[Ck(Tt T0) + Lt + Ct(Tu Tt)]
Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLABu:
Vol = 1 ; % m3
Gus = 8,2 ; % g/cm3
SpTpKrt = 0.38 ; % J/(gC)
SpTpTal = 0.32 ; % J/(gC)
LatTp = 180 ; % J/g
Tal = 1000 ; % C
Temp0 = 25 ; % C
TempPreg = 100 ; % C
PotKolTpUJ = Gus*10^6*(SpTpKrt*(Tal-Temp0)+LatTp+ SpTpTal*TempPreg) % J
PotKolTpUkWh = PotKolTpUJ/3600000 % kWh
Kada se program prekopira u komandni prozor MATLABa i izvri dobiva se rezultat:
PotKolTpUJ =
4.6600e+009
PotKolTpUkWh =
1.2944e+003
Prema tome, potrebno je koliina topline od oko 4,7 GJ , odnosno 1 300 kWh.
Plamene pei
a)
b)
c)
Strojarska tehnologija I
Elektrolune pei
Indukcijske pei
sastava metala:
isti metali imaju manju viskoznost
legure imaju veu viskoznost
26
27
Odsjek za politehniku
brzini ulijevanja:
ako je prespora dolazi do skruivanja
ako je prebrza dolazi do turbulencije
Do pojava vrtloenja dolazi pri naglim promjenama smjera teenja, to se izbjegava
usvajanjem pogodne geometrije ulijevnog sustava.
Ponaanje taline pri lijevanju se odreuje pokusima. Kod spiralnog pokusnog kalupa se
odreuje indeks protonosti duljina odlivene spirale (doseg tekue taline prije skruivanja).
Bernoullijeva jednadba:
h
gdje je:
h
p
g
p
v2
konstanta
og 2 og
visina, m
tlak, N/m2
ubrzanje Zemljine tee, m/s2
Strojarska tehnologija I
28
brzina, m/s
p1
v2
p
v 2
1 h2 2 2 i
og 2 og
og 2 og
v12
v 2
h2 2
2 og
2 og
v22
2 og
v 2 2 og oh1
Jednadba je kontinuiteta:
Q = vA = konstanta
gdje je:
Q
A
protok, m /s
povrina poprenog presjeka mlaza, m2
gdje je:
tp
PRIMJER P-2.2
Lijeva se metalni kota u kalupu:
Odrediti brzinu ulijevanja, protok taline kroz otvor na dnu spusta te vrijeme trajanja ulijevanja
kada je pri ulijevanju povrina taline u ljevakom loncu 2 cm iznad gornjeg otvora ake.
v u 2 og oh ,
Q = vA,
tp
V
Q
Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLABu:
VolOdlj = 2.54*1000 ; % cm3
Vis1 = 20 ; % cm
Vis2 = 2 ; % cm
29
Odsjek za politehniku
% C
Prema tome, brzina je utjecanja taline 208 cm/s, protok kroz otvor na dnu spusta 831 cm3/s,
te vrijeme trajanja ulijevanja 3,05 s.
gdje je:
Strojarska tehnologija I
30
Dvokomponentni sustav
Dvokomponentni sustav
31
Odsjek za politehniku
Strojarska tehnologija I
32
Smjer skruivanja
Zadnja toka skruivanja odljevka naziva se termikim teitem (G). Prema tome, pri
skruivanju taline fronta skruivanja napreduje od stjenka kalupa prema termikom teitu.
Cilj je kvantitativne analize smjera skruivanja odreivanje dijelova odljevka koji zadnji
skruuju te se u tim zonama, zbog stezanja materijala pri hlaenju, mogu pojaviti upljine.
Promjenama geometrije odljevka/kalupa moe se sprijeiti formiranje upljina.
33
Odsjek za politehniku
Modul skruivanja
Raunalna simulacija
vrijeme skruivanja:
t s c oM n
modul skruivanja:
M
V
A
Strojarska tehnologija I
c
V
A
n
34
Dimenzioniranje pojila
Izborom pogodnog oblika pojila tei se maksimalizirati modul skruivanja pojila s
minimalno moguim volumenom materijala. Idealni oblik je kugla ali bi se pri kalupljenju
35
Odsjek za politehniku
Oblik vrata pojila ovisi o mjestu spajanja s kalupnom upljinom. U prvoj aproksimaciji,
modul skruivanja vrata pojila ovisi o njegovom presjeku a ne o njegovoj duljini.
Za svako termiko teite odljevka potrebno je predvidjeti po jedno pojilo.
Uljevni sustav
Kalupna upljina se puni talinom kroz kanale uljevnog sustava.
Strojarska tehnologija I
36
Sustavi kanala za tlano lijevanje su naravno u velikoj mjeri razliiti od sustava kanala za
gravitacijsko lijevanje.
Hladnjaci
Kako bi se poboljalo hlaenje dijelova odljevka dodaju se u kalup hladnjaci.
Tipini
materijali
Masa, kg
Debljina dijelova
Maksimu
Maksimu
Minimum
Minimum
m
m
Tipina hrapavost
Ra, m
Poroznost
Sloenost
oblika
Tonost
dimenzija
Pijesak
svi
0,05
5 25
12
koljka
svi
0,05
100
1 3
2 3
Puni kalup
Gips
Precizni lijev
Trajni kalup
Tlano lijevanje
Centrifugalni
svi
0,05
5 20
neeljezni
0,05
50
12
12
svi
0,005
100
75
13
svi
0,05
300
50
23
23
34
neeljezni
< 0,05
50
0,5
12
12
12
34
svi
5 000
100
2 10
12
34
Kvaliteta
Lijevanje u pjeani kalup
o
o
o
o
o
o
o
o
Precizni lijev
o tolerancije (0,08 0,2 mm)
o mehanika svojstva i mikrostruktura ovise o procesu
o finom emulzijom se postiu dobri do izvrsni detalji
povrine
Tlani lijev
37
Odsjek za politehniku
Proizvodnost
o
o
o
o
o
o
Fleksibilnost
Pravila za konstruiranje
1. Debljina zidova treba riti to je mogue ravnomjernija.
2. Promjene debljina trebaju biti postupne.
3. Pogodan poloaj ravnine dijeljenja omoguava izvlaenje model iz kalupne upljine bez
oteivanja kalupa.
4. Povrina odljevka ovisi o povrini modela.
5. Predvidjeti zakoenja neophodna za vaenje modela.
Skica
Strojarska tehnologija I
Nepotpunosti odljevka
Nedostaje dio odljevka koji zavrava povrinom
nepravilnog geometrijskog oblika
Deformacije
Deformiran je dio odlijevka ili odlijevak kao cjelina
Izrasline srh
Napuklina
upljine
38
39
Odsjek za politehniku
Popravke odljevaka
Dio greaka odljevaka moe se otkloniti Za popravljanje greaka odljevaka primjenjuju se
razni postupci:
Strojarska tehnologija I
40
Literatura
1.
2.
3.
Dobler H-D., Doll W., Fischer U., Gnter W., Heinzler M., Vetter R.: Fachkunde
Metall, Europa-Lehrmittel, Haan-Gruiten 2003.
4.