23.11.2015.

Tretmani plodova poslije berbe

POSTUPCI S VOEM NAKON BERBE!!!

Tretmani voa poslije berbe

veliko znaenje za produenje skladine sposobnosti i

Prethlaenje voa

eliminaciju karantenskih i drugih tetnika i bolesti

uvanje voa
Sortiranje
Pakiranje

njihova vrijednost raste s poveanjem meunarodne trgovine

Transport

svjeim voem

Prodaja

Voarstvo - Materijali s predavanja - Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vrste tretmana prije i poslije berbe

KEMIJSKI:
fungicidi (Euparen - vonjak)
metil bromid - hladnjaa
fosfin
Poliamini (difenil amin) predhlaenje i obrana od Scalda
(karenca!!!)
N2(inertni plin)i i O2 (oksidativni ok)
aplikacija voskova smanjuju disanje
1-MCP blokira procese starenja

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja - Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vrste tretmana prije i poslije berbe

FIZIKALNI:
tretman hladnoom podhlaivanje posebno vano za CA i

transport

topla voda prednosti i nedostaci

topli zrak, - prednosti i nedostaci
Zraenje nije se zadralo u iroj praksi

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vrste tretmana prije i poslije berbe

BIOLOKI:
Kvasci, bakterije i gljivice

radi se o korisnim organizmima koji su u prirodi sastavni dio mikrosvijeta

rizosfere i filosfere gdje se za stanite i hranjive tvari nadmeu s
mikroorganizmima tetnim za biljke

proizvodnju biofungicida prate brojne tehnike i tehnoloke potekoe, rjeenja

nisu ni brza ni jeftina

bioloka kontrola koritenjem antagonista pokazala se jednom od najobeavajuih

Biofungicidi
Kreirani za bioloko suzbijanje gljivica uzronika biljnih bolesti
Biofungicidi su pripravci na osnovi mikro-gljivica, bakterija i kvasaca koji su

antagonisti fitopatogenim gljivicama

Napredak u izolaciji i karakterizaciji novih sojeva mikoroorganizma koji

zadovoljavaju glavnu karakteristiku biofungicida:

Konstantna supresija patogena pri uporabi na poljima

Masovna proizvodnja u standardnim fermentacijskim uvjetima

alternativa

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Prednosti biofungicida

Nedostaci bioungicida:

primjena biolokih agensa u programima integralne zatite bilja

omoguava razvoj odrive poljoprivredne proizvodnje;

tee se uvode u primjenu

smanjeni utjecaj na okoli;

sigurniji su za uporabu od kemijskih sredstava;

imaju ui spektar djelovanja

manje su fitotoksini;

sporije djeluju od kemijskih sredstava

kraih su karenci;

biopreparati imaju krai rok trajanj i skuplji su

kompatibilnost sa ostalim kemijskim i fizikalnim tretmanima

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Strojevi za aplikaciju biofungicida prije skladitenja

Registrirani preparati
Trichodex WP Hrvatska

Biokontrolni organizam : Trichhoderma harzianum T-39

Ciljani patogen: siva plijesn ( Botrytis cinerea )
Primjena u uzgoju kultura: jagoda, vinova loza
Proizvoa proizvoda: Makhteshim

Serenade WP, - SAD

o Biokontrolni organizam : Bacillus subtilis QST-713
o Ciljani patogen: siva plijesn, plava plijesan, bakterijska pale,
krastavost
o Primjena u uzgoju kultura: borovnica, vinja, vinova loza,
jezgriavo voe, orah
o Proizvoa proizvoda: AgraQuest, CA
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

KEMIJSKI TRETMANI

Boni Protect -Hrvatska

Biokontrolni organizam : Aureobasidium pullulans
Ciljani patogen: Penicillium sp., Botrytis sp., Monilia sp., Gleosporium sp.
Primjena u uzgoju kultura: jezgriavo voe (jabuka, kruka, dunja)
Proizvoa proizvoda: AgraQuest, CA

Fungicidi

- Toksini ostaci
- Gomilanje otpornih patogena
- Oneienje okolia
dvostruka uloga

kontrola bolesti tijekom uvanja

smanjenje pojave CI (esta je primjena kod agruma)

u primjeni su TBZ i IMZ

problem je nastanak rezistentnosti patogena
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Tretman hladnoom

FIZIKALNI TRETMANI
javljaju se kao alternativa kemijskim tretmanima
zbog malog negativnog utjecaja na okoli su posebno aktualni
glavna primjena je eliminacija patogena i smanjenje fiziolokih

bolesti i ozljeda od niskih temperatura

ima iskljuivu promjenu za suzbijanje karantenskih tetnika u

meunarodnoj trgovini, najee agruma

sastoji se u dranju plodova par tjedana na 0-1 C
problem je nastanak oteenja ploda od niske temperature i striktno

odravanje temperature
zbog toga se prije toga primjenjuju toplinski tretmani (ok proteini

koji smanjuju tete)

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Tretman toplim zrakom

vaan je za meunarodnu trgovinu
dugotrajan je i moe doi do oteenja ploda od visoke

temperature (400- 800 minuta)

u kombinaciji s CA moe biti vrlo efikasan bez negativnih

uinaka na kvalitetu ploda

Tretman toplom vodom

traje znatno krae od tretmana toplim zrakom (od nekoliko

minuta, 3,5, 10 pa sve do 40 minuta)

lako se kombinira s aplikacijom fungicida i drugih tvari
lake se uklapa u tehnoloke procese poslije berbe
unutranjost ploda se manje zagrijava pa su manji uinci na

kvalitetu

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Naini uvanja voa

UVANJE VOA

1. u svjeem stanju
u

hladnjaama:
a) u normalnoj atmosferi (NA)
b) u kontroliranoj atmosferi (CA)

2. U obliku vonih preraevina (kompoti, pekmezi, sokovi,)

Od berbe do hlaenja mora proi to manje vremena
Da bi hlaenje uspjelo mora biti ubrzano (to prije postii temperaturu
+ 5 oC raznim postupcima)
Voarstvo - Materijali s predavanja - Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Temperatura

imbenici o kojima ovisi uvanje voa

Temperatura
Vlaga

jedan od najvanijih imbenika o kojem ovisi duljina i kvaliteta

uvanja

temperatura ima razliito djelovanje na plod ovisno o vrsti

voa i rasponu temperature

Kruka 1 dan drana u vonjaku na temperaturi od 20 o C

smanjuje se uvanje za 1 tjedan. Ukoliko se u vonjaku dri
etiri dana vrijeme uvanje se smanjuje za 4 tjedna

Sukladno tome treba prihvatiti naelo danas ubrano odmah hlaeno

Sastav atmosfere
Vrsta voa
Stupanj zrelosti
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Intenzitet disanja pojedinih vonih vrsta(CO2

mg/kg/h) ovisno o temperaturi

Utjecaj temperature na intenzitet disanja

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Prethlaenje voa

ovaj postupak ima veliku vanost za odranje duine i kvalitete uvanja

tijekom berbe voe je zagrijano i do 35 C

zbog toga je vano brzo smanjiti temperaturu, to je dosta zahtjevno

imbenici o kojima ovisi metoda prethlaenja

a)

Temperatura plodova nakon berbe

b)

Fiziologija dotine vone vrste

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

imbenici o kojima ovisi brzina hlaenja:

brzini prijenosa topline s plodova na rashladni medij

brzini protoka rashladnog medija oko i kroz kontejnere i kontaktnoj

povrini

razlici temperature plodova i rashladnog medija

termalnoj provodljivosti proizvoda

(jagodaintenzivno die, kruka sadri

vie eera i moe se uvati ispod 0 C )
a)

eljena duina uvanja

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Tunel brzog hlaenja ledenom vodom

(Leblond i Paulin, 1968)

Metode predhlaenja:

Zrakom

Vodom

Vakumom

Tekuim duikom ili suhim ledom

Za brzo hlaenje vodom treba 20-40 minuta, dok za hlaenje zrakom

treba ak 400-800 minuta (Pratella i Tonini, 1995.)

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Gubici u uvanju plodova kruaka sorte Viljamovka u ovisnosti o roku u

kojem je obavljeno hlaenje (Gorini, 1980)
Prethlaenje se moe obavljati i u samim rashladnim komorama -

dnevni unos ne smije biti vie od 10 % kapaciteta komore

Hlaenje obavljeno

Trajanje uvanja u
tjednima

Udio trulih plodova u

%

Odmah

13

Poslije 2 dana na 24 oC

56

12

Poslije 4 dana na 24 oC

14

22

Poslije 5 - 6 dana na 24 oC

46

za optimalno uvanje, trajanje punjenja komore ne bi smjelo biti

due od 48-96 sati

U praksi to esto traje 7 - 10 i vie dana, to nepovoljno utjee na

kvalitetu uvanja

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi

Babojeli

plodovi drani na 20 oC, 7-10 puta vie gube na masi nego plodovi na 0 oC

plodovi drani 4 dana na 20 oC, smanjuju duinu uvanja za mjesec dana

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vlaga

Podjela hladnjaa obzirom na sastav atmosfere

Hladnjae sa normalnom atmosferom (NA) - sastav plinova kao i u

zraku i u takvim hladnjaama se kontrolira uglavnom temperatura

Hladnjae sa kontroliranom atmosferom (CA) - osim temperature

kontrolira se sastav atmosfere (CO2, O2, N2, i C2H4) - usporava se
disanje i produljuje ivot ploda

Hladnjae sa modificiranom atmosferom (MA) - postrojenja slina CA,

ali se razina CO2 i O2 uspostavlja prirodnom respiracijom plodova

MAP tehnologija slina MA, ali se u ovom sluaju koriste plastine

folije i slina ambalaa za uspostavu modificiranih uvjeta (folija mora
biti selektivno propusna, ukoliko nije produkti disanja etilen, ubrzava
se starenje)

Relativna vlanost treba se kretati u granicama

85 92 (95%)

U visokoj relativnoj vlanosti smanjuje se razlika izmeu

vlage u plodu i vlage u atmosferi

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Prostor hladnjae i komore

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Tehnologije uvanja u kontroliranoj atmosferi (CA)

ULO (ultra low oxigen)
uvanje u atmosferi 1,8 % O2 i 1,0 -2,5 % CO2
- noviji reimi 0,8 0,9 %O2 i 1,0-1,0% CO2

RCA (rapid controlled atmosphere)

brzo hlaenje plodova na + 5 oC prije uspostave ULO

LECA (low ethilene controlled atmosphere)

smanjenje koncentracije etilena na razinu < 1 ppm, kao imbenika
senescence iz atmosfere u kojoj se nalaze plodovi

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Prednosti uvanja voa u kontroliranoj atmosferi (CA)

Znatno smanjenje klimakterijskog disanja

Znatno smanjenje koncentracije etilena kao faktora senescence
Osiguranje dobre kvalitete plodova koja se oituje u njihovoj

uvanje voa u hladnjaama (NA)

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Tehnologije uvanja u kontroliranoj atmosferi (CA)

DCA (dinamic controlled atmosphere)
poveanje razine CO2 svakih 5-15 dana za 10-30 %

IOS (initial oxigen stress)

izlaganje plodova atmosferi sa 1 % O2 i 0,1-0,4 % CO2 u trajanju 10
15 dana
- Postupak je vrlo uinkovit u smanjenju palei pokoice ploda

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Nune pretpostavke za uspjeh uvanja u CA

Punjenje komore obaviti za najvie 48 sati

U sljedea 3-4 dana koncentraciju kisika treba spustiti na 2 %, a

ugljinog dioksida na < od 5 % (poeljno je da to bude 2,5 %)

konzistenciji, skladu izmeu kiselina i eera, aromi, mirisu i sonosti

Smanjenju gubitka eera, razgradnje kiselina i drugih hranjivih

sastojaka
Smanjenje fiziolokih oboljenja plodova
Smanjenje oteenja zbog poremeaja odnosa plinova tijekom disanja

ploda
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

U iduih tjedan dana treba postii da razina kisika bude 1,5-2 % a

ugljinog dioksida 2,5 %

Nuno je da komore budu nepropusne za zrak - doputeno je

smanjivanje pritiska sa 30 mm vodenog stupca (293,9 Pa) na 15 mm

(147 Pa) u roku pola sata, a isto tako moraju izdrati pritisak od 125 mm
Hg (16665 Pa)
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Usporedba hladnjaa CA i NA
hladnjae s CA su skuplje (30 %) i za njihovu uporabu moraju

postojati opravdani razlozi

Vanost uvanja voa u CA

Najvea korist kod: jabuke, kruke, breskve, kivija, kestena, trenje
Ogranieni rezultati kod transporta: jagoda, smokvi, malina, borovnica,

svaka CA komora postaje NA komora kad se iskljue ureaji za

kontrolu atmosfere
racionalnom uporabom CA smanjujemo gubitke na disimilaciji i

dehidraciji i oteenjima plinova O2 i CO2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Vrijeme uvanja voa u NA i CA

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

limuna, duda
Promjenjivi rezultati kod marelice i grejpa
Nikakva korist kod mandarina, narani i banana

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Nain slaganja paleta u komore

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

uvanje plodova u CA

Utjecaj CA na kvalitetu plodova

Smanjena je respiracija ploda
Smanjen uinak etilena
Produljenja vremena uvanje
Odravanje izvrsne vrstoe mesa ploda
Ostvareno je poveanje turgora plod ostaje soan i hrskav
Mali gubitak kiseline i eera i vitamina C
Uklanjanje fiziolokih promjena plodova (raspucavanje, staklavost,

posmeivanje)
Produljenje ivota na polici

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Ozljede uvjetovane nepovoljnim odnosom plinova u CA

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi

Babojeli

Povrinske ozljede uslijed niske koncentracije O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Posmeivanje mesa (sa upljinama) jabuke McIntosh uvane u

atmosferi s niskom koncentracijom O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Raspucavanje epiderme jabuke uvane

u 0,2 % CO2 i 1 % O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Plutasto posmeivanje mesa jabuke McIntosh uvane u atmosferi

s niskom koncentracijom O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Plutavost kasnog uvanja jabuke Coxs Orange Pippin uvane u

atmosferi s niskom koncentracijom O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Granulacija perikarpa ploda kivike nastale izlaganjem visokoj

koliini CO2 u NA na 0 oC

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Ozljede breskve Redhaven uvane u 0 % CO2 i 0 % O 2 kroz 9 tjedna

na 0 oC i zatim kroz 4 dana u NA na 20 oC

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Smee tokice na kruki Anjou u atmosferi uz niski O2 ili

visoki CO2 ili u kombinaciji oba

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Ozljede nektarine Late Le Grand uvane u 0 % CO2 i 0 % O 2

kroz tri tjedna na 0 oC i zatim kroz 6 dana u NA na 20 oC

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Posmeenje sredine kruke Viljamovke uvane u atmosferi niskog

O 2, uz prisutnost CO2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Ozljede uslijed visokog CO2 u jagodi Pajaro uvanoj u 30

% CO2 kroz 10 dana na 5 oC O2

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

23.11.2015.

Promjene tijekom uvanja voa

vrstoa jabuke McIntosh na kraju uvanja u CA i NA

Gubici na masi ploda (vano je i genetsko svojstvo sorte Koarke

anatomska graa epiderme) vie nezatvorenih pui

Smanjuje se vrstoa ploda (protopektini)
Smanjenje koliine kiselina (poveava se pH vei razvoj gljivinih

bolesti)
Poveava se koliina eera (mono - i di-saharida)
Poveava se intenzitet arome
Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Promjene tijekom uvanja plodova jabuke Golden

delicious u uvjetima CA i NA (Pavii, 1982.)

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Faktori koji utjeu na razinu etilena

Sorta
Stupanj zrelosti
Temperatura
Razina kisika
Razina ugljinog dioksida
Tretman etilenom
Drugi ugljikohidrati
Stres rane od insekata

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

Koliina proizvedenog etilena

Voarstvo - Materijali s predavanja Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrovi Babojeli

10