28.11.2014.

najvei proizvoai: SAD, Kina, Indija, Brazil, Indonezija

praktini minimum za klijanje sjemena 12,5C

ispod 10C zaustavlja se rast i razvoj

znatne potrebe za svjetlom ne podnosi zasjenjivanje

trai lagana, rahla tla ista od korova

sjeme duhana vrlo je sitno (1 g = 10.000-12.000 sjemenki)

Proizvodnja rasada

1. sjetva u odgovarajue supstrate - hidropone (bazeni s vodom

u koje je dodan fungicid i mineralno gnojivo)
2. sjetva u lijehe klijalita (hladna, poluhladna, topla)

vrijeme sjetve u klijalitima uskladiti s vremenom presaivanja sadnica na

stalno mjesto
sredina oujka

sjetvena norma 0,1 g/m2

NJEGA RASADA U LIJEHAMA

1. zalijevanje
nakon sjetve provodi se svaka dva dana, nakon
nicanja po potrebi predveer
2. prozraivanje - kad rasad poinje etvrtati (stadij 4. lista), a
u daljnjem porastu provodi se
vie; pred sadnju rasad se
privikava uvjetima u polju tako da ostaje otvoren i nou
3. prihrana prva prihrana obavlja se u fazi etvrtanja, druga
prema
potrebi 8-10 dana nakon prethodne prihrane
- prihrana se provodi otopinom KAN-a, s 10 g/m2 KAN-a, a
potom se rasad dobro ispere

rasad se presauje kada stabljika ima debljinu olovke; duljina

stabljike s li
em iznosi 12-15 cm, a korijen treba biti
dobro
razvijen
dobar rasad spreman za presaivanje jest onaj kojemu pri savijanju oko
prsta stabljika ne puca

sadnja presadnica na stalno mjesto u polju koncem travnja ili

poetkom svibnja u junoj Hrvatskoj, a u sjevernoj Hrvatskoj
sredinom svibnja

razmak u redu 35 cm i 1 m izmeu redova (sklop od oko 25.000 biljaka/ha)

28.11.2014.

Gnojidba
Predkultura i izolacija

plodored obavezan
najbolje predkulture su strne itarice i mahunarke
izolacija od 3 m zadovoljava potrebe

glavna hranjiva (u kg/ha) duik 120, fosfor 120-150 te kalij 140180

fosfor i kalij te 60% duika unosi se u osnovnoj i predsjetvenoj
pripremi, a ostatak duika u jednoj prihrani

Aprobacija i sakupljanje sjemena

dva pregleda: prije pojave cvjetnih pupova i u zriobi tobolaca

skidanje cvjetnih glava kad tobolci postanu smei ili smee-crveni

usjev duhana priznat e se kao sjemenski

odsjeene glave sue se i dorauju u specijalnim strojevima

doraeno sjeme dosuuje se na 5-8% vlage i uva u specijalnim

skladitima

broj netipinih biljaka nije vei od 3%

prostorna izolacija najmanje 3m
zakorovljenost ne smije biti vea od ocjene 1 (slaba)

Kultivari

Vir
inija tip

Burley tip

VaD
DH 16
DH 17
Vj - 9

Podravac
Slavonac
ulinec

Klasifikacija i karakteristike kultivara

vrijeme sjetve
sadraj eruka kiselina
sadraj glukozinolata
vrijeme cvatnje
razvoj listova
duljina glavne stabljike
boja latica

duljina vegetacije ozimih kultivara je 280 dana, a jarih 110 dana

Plodored

sjeme Brassica vrsta moe preivjeti u tlu 4-6 godina pa je

potrebno voditi rauna o samoniklim biljkama
dobri predusjevi su rano povre, itarice i okopavine

28.11.2014.

najvie joj odgovaraju duboka dobro obraena zemljita,

dobre strukture, s dovoljnom koliinom osnovnih hranjivih
elemenata, sposobna da uvaju vlagu koja nisu zakorovljena

Sjetva

jako osjetljiva na plitko obraeno tlo jer ima vretenast

nerazgranat korijen koji duboko prodire u tlo

Gnojidba

za svakih 100 kg sjemena + nadzemni dio biljke potrebno je

4,4 kg N, 2,4 kg P2O5 + 5 kg K2O
ukupne potrebe za hranjivima su: 120-180 kg/ha duika, od
ega se u predsjetvenoj pripremi tla koristi 40-80 kg/ha, a
ostala koliina u proljetnoj prihrani

sjetva se obavlja na razmak redova od 25 50 cm,

a norma sjetve je 3-5 kg/ha za osnovno i 6-8
kg/ha za certificirano sjeme 1. i 2. generacije
najpovoljniji rok za sjetvu ozimih kultivara je
poetak rujna, a za jare to ranije u proljee
(veljaa, oujak)
kod uljane repice se uzgajaju linijske, multilinijske i
hibridne sorte

kod jare uljane repice sav se N aplicira prije sjetve

ovisno o lokaciji potrebe fosfora i kalija se odreuju prema

analizi
(90-150 kg/ha fosfora i 100-170 kg/ha kalija te100-140
kg/ha kalcija)

Korovi

Izolacija
kod Brassica vrsta prevladava stranooplodnja, ali je
mogua i samooplodnja
zbog razliitog uljanog sastava sjemena i mogue
kontaminacije peluda vjetrom ili insektima potrebna je
izolacija najmanje 1000 m za osnovno i 600 m za ostale
kategorije sjemena
povean prinos sjemena po ha i do 35% omoguuje se
dovozom 7-10 konica pela po ha tijekom cvatnje

Kontrola (aprobacija)

potrebna su dva pregleda: u vrijeme cvatnje i pred etvu (60%

usjeva u tehnolokoj zriobi)

u prvom pregledu se utvruje genetska istoa, izolacija, postotak

primjesa, korova i sl.
u drugom pregledu utvruje se genetska istoa i stupanj zriobe

Raphanus raphanistrum (divlja rotkvica), Sinapis

arvensis (goruica) i Brassica nigra (crna ogrtica)

imaju sjeme sline veliine kao i uljana repica pa su

opasni korovi u proizvodnji sjemena uljane repice

Proizvodnja hibridnog sjemena

dva naina kontrole polinacije: samoinkopatibilnost i citoplazmatska

muka sterilnost
samoinkopatibilnost ukljuuje gene iz jezgre, koji spreavaju
samooplodnju kod fertilnih biljaka - sustavom dominantne (SI) ili
recesivne (RSI) samoinkopatibilnosti
sustav dominantne samoinkopatibilnosti sastoji se od sedam razliitih
genotipova - ukljuene su etiri samoinkopatibilne linije od kojih svaka
ima drugaiji SI alel
te etiri linije povratno su kriane u parovima u polju, za proizvodnju dvije
heterozigotne SI linije, koje su i oinska i majinska linija

povratno su kriane u polju i proizvode F1 hibrid, koji se sastoji od

samoinkopatibilnih genotipova koji se mogu meusobno kriati
sustav recesivne samoinkopatibilnosti sastoji se od pet razliitih
genotipova

ukljuene su dvije meusobno kompatibilne a samoinkopatibilne linije koje su i

majinske i oinske

siju se u polju i povratno kriaju za dobivanje velike koliine sjemena koja

se koristi kao majinski roditelj u odvojenoj proizvodnji F 1 hibridnog
sjemena uz samokompatibilne linije kao oinski roditelj
F1 hibrid je muki fertilan (gen samokompatibilnosti iz oinske

linije)

28.11.2014.

citoplazmatska muka sterilnost (CMS) ukljuuje gene iz

citoplazme stanica koji spreavaju proizvodnju peluda
na majinskim linijama, kombinirane sa jednim ili vie
dominantnih gena iz jezgre koji vraaju muku
fertilnost F1 hibrida sa odgovarajuim krianjima
sustav se sastoji od tri razliita genotipa; linije A sa
sterilnom citoplazmom (majinska linija), linija B odriva
fertilnosti citoplazme (oinska linija) i linija R kao restorer
jezgrinih gena (oinska linija), za proizvodnju F1 hibrida
F1 hibrid je muki fertilan zbog gena restorera muke
fertilnosti iz linije R

etva

kad i komercijalni usjevi za proizvodnju ulja

ozima uljana repica dozrijeva u prvoj, a jara u drugoj polovici

lipnja

zrele komuke lako pucaju a sjeme ispada na tlo, pa tako

mogu nastati znatni gubici priroda (i do 50%) pa je zato vrlo
vano odrediti pravi moment etve
etva se obavlja pri 14-16% vlage sjemena

Suenje i dorada
naturalno sjeme odmah se sui u suarama, gdje mu se vlaga
svodi na 9%
ako se sjeme uva dulje od godine dana vlaga se svodi na 5-7%

sjeme uljane repice je lako doraditi i pripremiti za trite

najee je potrebito samo ienje zranim sitima za
odstranjivanje neistoa
dobro doraeno sjeme mora imati najmanje 99% istou i 94%
klijavost
sjeme se treba tretirati fungicidima irokog spektra djelovanja

Kultivari (hibridi)

u proizvodnji sjemena uglavnom se koriste europski kultivari

ozime uljane repice: Chagall, Siska, Oase i dr.

hibridi: NK Aviator, NK Petrol, PR45D03, Primus, Sitro

Glavne karakteristike za razlikovanje kultivara

veliina lista
boja lista u vegetaciji
pjege na listu
boja cjevastih cvjetova
veliina glave
oblik diska
glavna boja sjemena
molting na sjemenoj ljusci

Uvjeti uzgoja

velike potrebe za toplinom

potrebe za vodom takoer znaajne iako dobro podnosi suu
transpiracijski koeficijent 500, kritini period za vodu su
butonizacija i nalijevanje sjemena

Izolacija

kao stranooplodna kultura u proizvodnji sjemena zahtijeva

izolaciju od 1500 m za osnovno sjeme i 1000 m kod ostalih
kategorija sjemena
oplodnju obavljaju pele i bumbari (uglavnom) pa se preporuuje
tijekom oplodnje 2-8 konica po ha na sjemenskim parcelama
suncokreta

28.11.2014.

Sjetva

Plodored
ne podnosi monokulturu
zahtijeva 4-5 godina pauze prije uzgoja na istoj parceli
dobri predusjevi su itarice, okopavine, DTS i dr.

A x Rf

Gnojidba

2. trolinijski (TWC) hibridi

(A1 x B2) x Rf

potrebne koliine u kg/ha glavnih hranjiva: duik

180, fosfor 175 i kalij 300

uobiajena je praksa da se dio duika i cijela koliina fosfora i

kalija apliciraju u redove u sjetvi, a preostala koliina duika
aplicira se irom prije sjetve ili izmeu redova nakon nicanja

Kontrola (aprobacija)

u proizvodnji sortnog sjemena i roditeljskih linija obvezatna

su najmanje 3 pregleda
prvi pregled obavlja se u fazi razvoja 4 8 pari listova
utvruje se: lokacija proizvodne parcele, prostorna izolacija i
prisutnost samoniklih biljaka suncokreta, predusjev, zdravstveno
stanje, uklanjanje atipinih i bolesnih biljaka (Plasmopara), te
zakorovljenost

radi identifikacije sorte, utvrivanja genetske istoe i kontrole

uklanjanja atipinih i bolesnih biljaka
radi utvrivanja genetske istoe, zdravstvenog stanja i procjene
uroda zrna

drugi pregled obavlja se na poetku cvatnje

trei pregled obavlja se u fazi od pune do kraja cvatnje

utvrivanje genetske istoe i kontrole uklanjanja bolesnih i atipinih

biljaka kod oca i majke, a posebno fertilnih biljaka kod majke
kontrola oplodnje i uklanjanja fertilnih biljaka u CMS majci, te odreivanja vremena za uklanjanje oeve komponente

na glavi suncokreta sjeme dozrijeva onim redom kojim se

oplouju cvjetovi tj. od rubova glave prema sreditu
prezrelo sjeme ispada iz glave i osipa se, a zrela biljka
raspoznaje se po osuenim cvjetovima koji opadaju, glava se
razvije prema dolje, sjeme dobije oznaku linije ili hibrida
etva se obavlja kombajniranjem pri sadraju vlage u sjemenu
12-14%

etvrti pregled obavlja se u fazi fizioloke zriobe

utvrivanje genetske istoe linija, zdravstvenog stanja i procjene
uroda zrna

etva

u proizvodnji sjemena hibrida suncokreta obvezatna su

najmanje 4 pregleda
prvi pregled obavlja se u fazi razvoja 4 8 parova listova

trei pregled obavlja se u poetku tehnike zriobe

da bi se osigurala optimalna polinacija majinski i oinski

roditelji siju se u omjeru 2:1 do 7:1
razmak izmeu redova 50-100 cm (najee 70 cm), u redu 1520 cm
dubina sjetve 4-5 cm
norma sjetve 4-6 kg/ha

utvruje se lokacija proizvodne parcele, prostorna izolacija i

prisutnost samoniklih biljaka suncokreta, predusjev, identitet i
genetska istoa zasijanih roditeljskih komponenti, primjese,
ujednaenost, zdravstveno stanje i zakorovljenost usjeva, te
uklanjanje netipinih i bolesnih biljaka (Plasmopara)

drugi pregled obavlja se na poetku cvatnje

hibridi suncokreta na bazi citoplazmatske muke sterilnosti

(CMS)
ovisno o broju inbred linija koje sudjeluju u jednom hibridu
postoje:
1. dvolinijski (SC) hibridi:

Dorada

temperature za suenje sjemena suncokreta ne smiju prelaziti

38C
nakon etve vlaga sjemena svodi se ispod 10%
ienje sjemena obavlja se na zranim predistaima, a fina
dorada i kalibriranje na specijalnim strojevima

Kultivari

u suvremenoj proizvodnji dominiraju hibridi dobiveni temeljem

CMS-a
Srijemac, Luka, Maslinko, Joana, NK Dolbi, NK Ferti, NK Delfi,
PR63A90 i dr.

28.11.2014.

Glavne karakteristike kultivara

boja latica
pjege na tobolcu
duljina stabljike
pjegavost latica
boja peludnice
boja cvata
veliina tobolca
boja sjemenke
vrijeme cvatnje

lan se uzgaja za predivo (vlakno) ili ulje

granica uzgojnog podruja lana je izoterma od 20C, sjeverno

od te izoterme ide predivi lan, a juno uljani

Svrha i uvjeti uzgoja

Sjetva

Izolacija

samooplodna kultura, u nekih kultivara stranooplodnja do 5%

prema propisima izolacija 200 m za sve kategorije sjemena

Plodored

predivi lan umjereni klimat

uljani lan toplija, aridna i semiaridna podruja

monokulturu ne podnosi, zahtjeva 6 godina razmaka za ponovni uzgoj

na istoj povrini
najbolje predkulture su okopavine, viegodinje sitnosjemene
mahunarke, DTS
strne itarice loe su predkulture lanu

predivi lan sije se na razmak od 12,5 cm izmeu redova i 3-5cm u

redu zato je potrebno 60-70 kg sjemena po ha
uljani lan sije se na razmak izmeu redova od 20-40 cm i razmak u
redu 4-8 cm, zato je potrebno 30-60 kg sjemena po ha
predivi lan trai prohladna podruja umjerene klime, gdje se uzgaja
kao jari
uljani lan se sije i kao ozimi i kao jari
najpovoljniji rok za sjetvu ozimih kultura10-20 rujna, a jarih 12-25
oujka
najvei problem nakon nicanja predstavlja buha

Gnojidba

orijentacijske koliine glavnih hranjiva u kg/ha: 80-120 duika, 120140 fosfora i 160-180 kalija
2/3 fosfora i kalija te 1/3 duika daje se pri osnovnoj obradi, ostatak
fosfora i kalija te 1/3 duika predsjetveno, a s ostatkom duika (1/3)
obavlja se prihrana

Dorada

Kontrola (aprobacija)

potrebna su dva pregleda: u cvatnji i pred etvu

prvi pregled: prostorna izolacija, atipine biljke i druge

primjese
drugi pregled: genetska istoa, ujednaenost kultivara i
prirod

etva

naturalno sjeme isti se na zranom predistau, pa se sui

do 9% vlage
osueno se sjeme isti u doradbenom pogonu, a u zadnjoj
fazi dorade tretira se eljeznom piljevinom koja se vee na
vilinu kosicu (Cuscuta) pa se njeno sjeme izvue magnetom
budui da se sjemenom mogu prenijeti neke bolesti
potrebno je tretiranje fungicidima
za sjetvu se koristi sjeme staro 2-5 godina jer se stajanjem
poveava klijavosti energija klijanja

etva se obavlja pri vlazi sjemena u tobolcu 12-16%

usjev se kombajnira u ranim jutarnjim ili veernjim
satima da bi se smanjio gubitak sjemena zbog dnevnog
pucanja tobolaca (zbog visokih temperatura)

28.11.2014.

Kultivari

nema domaih kultivara lana

najvaniji kultivari uljanog lana su Imperial i Recital
kultivari predivog lana : Viking, Viola, Electra

Glavne razlike kultivara

duljina srednje liske na treem ili etvrtom listu ispod cvata

irina te liske
duljina stabljike
dominantna boja cvijeta
vrijeme cvatnje

Uvjeti uzgoja

klije na 2-5C, raste u proljee na 7-9C, a prestaje rasti u jesen-zimu

pri 10-14C; veina naih kultivara prolazi kriptovegetaciju tijekom
zime

Izolacija

stranooplodna kultura, glavni opraivai pele i bumbari

za osnovno sjeme 600m, ostale kategorije 200 m

vremenski razmak bez lucerne najmanje 4 godine

Predkultura

Kontrola (aprobacija)

Obrada tla, gnojidba, sjetva, zatita

to dublje oranje uz kvalitetnu predsjetvenu pripremu

u osnovnoj obradi 100-140 kg/ha duika, 50-70 kg/ha fosfora i 60-80
kg/ha kalija
sjetva u veljai ili prvoj dekadi oujka, u redove na razmak 35 cm ili vie
ili u kuice 50 x 50 cm
vilina kosica najopasniji korov u sjemenarstvu lucerne

Njega usjeva

jednom osnovan sjemenski usjev moe kontinuirano proizvoditi sjeme

nekoliko godina, najee 3-5
prije ulaska u zimu usjev mora biti dobro razvijen i ishranjen, bez korova
da bi u proljee to ujednaenije krenuo u razvoj, cvatnju, zametanje
mahunica i formiranje sjemena
pele su najraireniji opraivai lucerne, za uspjeno opraivanje
potrebno je 7 do 10 konica/ha, vani opraivai su i divlje pele i
bumbari
sjeme se obino uzima iz prvog otkosa, a drugi i trei slue za sjeno
(krmu)
zatita od korova i tetnika su neophodni zahvati

prvi pregled u istoj godini kada se lucerna sije radi identifikacije kultivara,
podrijetla sjemena, zasijane povrine, prostorne izolacije, opeg stanja
usjeva
drugi pregled pred etvu radi dopune podataka o stanju usjeva, davanja
preporuke proizvoau za etvu i utvrivanja vremena etve te se
procjenjuje oekivani prinos naravnog suhog sjemena
na starijim luceritima prvi pregled je pred pupanje (poetak pupanja) radi
utvrivanja prostorne izolacije, zakorovljenosti, izgleda usjeva i davanja
preporuke proizvoau za njegu i zatitu usjeva

etva i dorada

lucerna dugo cvate pa svi slojevi mahuna ne dozore u isto vrijeme

vrlo je vano odrediti pravo vrijeme etve, tj. kada mahuna promijeni
zelenu boju u smeu ili tamnosmeu
preferira se desikacija kemijskim sredstvima i izravno kombajniranje
kombajniranje se obavlja kada je vlaga sjemena manja od 20%
suenjem se vlaga svodi na 12%
trifolin stroj

28.11.2014.

Kultivari

domai: Posavina, Osjeka 66, Osjeka 99 i

Osjeka 100

strani: NS Alfa, Orca, Alexis

Glavne karakteristike kultivara

Sjemenski usjev, izolacija, predkultura, korovi

proljetni porast i cvatnja

stupanj poliploidije
duljina stabljike u cvatnji
duljina srednje liske
irina srednje liske
vrijeme cvatnje

stranooplodna kultura (samooplodnja 0,1-1%), opraivanje obavljaju

pele, pa je najmanja izolacija za osnovno sjeme 600 m, a za ostale
200 m
diploidini kultivari nee se oploditi ako su opraeni peludom
tetraploida i obrnuto, o emu treba voditi rauna
sjemenski usjev zahtijeva najmanje esteropolje jer sjeme moe
dugo ivjeti u tlu u stadiju mirovanja
glavni problem u sjemenarstvu vilina kosica (Cuscuta spp.)
rani kultivari mogu biti koeni 2-3 puta tijekom vegetacije, a kasni
daju samo jedan otkos
kad su povoljni uvjeti i potranja za sjemenom usjev se anje za
sjeme inae se kosi za sijeno ili se zaore kao siderat
danas su u proizvodnji sintetski kultivari i populacije crvene
djeteline
sintetski kultivari nastaju meukrianjem odabranih klonova
slobodnom oplodnjom, obino u policross rasadniku, dok je
populacija slobodnooplodna smjesa heterozigotnih biljaka

etva, dorada i uvanje sjemena

Gnojidba i sjetva

u godini kada se obavlja osnovna obrada tla 60-80 kg/ha duika, 80100 kg/ha fosfora i 90-100 kg/ha kalija
u godinama koritenja 150-200 kg/ha KAN-a
kod dvojne proizvodnje (sjeme i krma) meuredni razmak 15-25 cm
u proizvodnji iskljuivo za sjeme 35-60cm
sjetva specijalnim sijaicama od kraja veljae do sredine oujka
nakon sjetve i tijekom vegetacije poeljno navodnjavanje

sjeme sazrijeva tijekom duljeg razdoblja u skladu sa cvatnjom, to je

posljedica nedeterminiranog tipa rasta
moment etve kada veina glavica posmei, a tvrdo se tamnouto
sjeme moe istresti na ruku
dan dva prije planirane etve obaviti desikaciju
najuspjenija je jednofazna etva sa suvremenim prilagoenim
kombajnima
sjeme doraditi na desikatoru i trifolin strojevima

Gospodarenje usjevom

visoki prirod sjemena postie se u prvoj vegetacijskoj godini pri prvom

otkosu ali je tada visok porast zelene mase problem kod etve
prva konja obino krajem svibnja ili poetkom lipnja
usjev koristiti za sjemenarstvo maksimalno 3 godine
kontrola 2 puta godinje: u cvatnji i pred etvu

Kultivari

domai: OS Viva
strani: Astur

28.11.2014.

osjemenjivanje u godini sjetve

jednogodinji, viegodinji, ozimi

Temeljne karakteristike kultivara

ploidija
vrijeme pojave cvata
habitus u pojavi cvata
duina zastavice cvata
irina zastavice cvata
duina stabljike

Sjemenski usjev

u sjemenskoj proizvodnji mogua je samo jedna etva

drugi otkos daje jako reduciran prirod sjemena

Uvjeti uzgoja

Gospodarenje

Izolacija

stranooplodan, opraivanje vjetrom

izolacija ima smisla ako se i engleski i talijanski ljulj dre jednom vrstom
izolacija od 200 m za sve kategorije sjemena

dodavanje duika u kritinom razdoblju za stimulaciju porasta usjeva

50-80 kg/ha fosfora, 60-90 kg/ha kalija

dva pregleda: u fazi klasanja i tijekom zriobe sjemena

Kontrola (aprobacija)

Predkultura

veina sjemena trava moe se proizvoditi na istom polju vie godina

za neke sjemenske trave u certifikatu sjemena propisan je plodored 3-4
godine prije zasnivanja sjemenske proizvodnje

etva

Nain sjetve

sjetva u redove malog razmaka (10-15-20cm)

sjetva rano u proljee ili poetkom rujna
za diploidne kultivare norma 12 kg sjemena po ha, a za tetraploidne 1622 kg/ha

srednje visoka, bujna trava, cvate u svibnju i kolovozu

plodnija i vlanija tla

izravno kombajniranje ili konja te sakupljanje otkosa

najvea koliina sjemena dobiva se sa duih cvjetova razvijenih na
starim izdancima

Dorada

pokoen usjev suiti napolju i sjeme pokupiti kombajnom kad sadraj

vlage padne na 14%
za uspjeno skladitenje sjemena vlagu svesti na 10 12%
ienje na zrano reetkastom istau, gravitacijski separator, razliiti
vibrirajui stolovi

Kultivari

domai: Mir
introducirani: Barmultra II, Barelli, Barprisma, Jeanne

28.11.2014.

Glavne karakteristike kultivara

Uvjeti uzgoja

pojava cvata
duina zastavice
irina zastavice
duina vrnog internodija
duina cvata

Sjemenski usjev

uzgoj za sjeme uglavnom samo u godini nakon sjetve

u kasnijih kultivara mogua druga, ponekad trea etva, ovisno o
uvjetima uzgoja

niska trava, tjera mnogo izdanaka, stvara gustu tratinu, cvate 2 puta
godinje
sjetva u istoj kulturi na razmak 30-40 cm
tea etva od talijanskog ljulja jer je trava niska a sjeme sklono
osipanju
norma sjetve za 10% manja od talijanskog ljulja
ostali tehnoloki postupci, izolacija, predkultura kao i kod talijanskog
ljulja

Kultivari

domai: ampion, Mara

introducirani: Barfort, Greenfair, Margarita, Platinum i dr.

Glavne karakteristike kultivara

duina zastavice
irina zastavice
duina vrnog internodija

Sjemenski usjev
zahtjevi vrlo slini zahtjevima engleskog ljulja, osim to je koliina
sjemena za sjetvu vea
srednje visoka trava s osrednje razvijenim busom
cvatnja od poetka lipnja, zrioba od poetka srpnja
tijekom etve sjeme se lako osipa
sjemenski usjev se eksploatira 3-5 godina

Kultivari
domai: Zelena Dolina
introducirani: Cosmonaut, Pradel

Glavne karakteristike kultivara

duina zastavice
irina zastavice
duina vrnog internodija

Sjemenski usjev

trajanje 4 godine:1 godina prilagoavanja i 3 godine etve sjemena

izolacija, predkultura i korovi kao kod talijanskog ljulja
opraivanje anemohorijom (vjetar)

Nain sjetve

irokoredna sjetva na razmak od 45 do 60 cm, potrebno 8 kg/ha

sjemena

10

28.11.2014.

Gospodarenje

pogodna proljetna sjetva s nadusjevom ili bez njega

prihrana duikom u veljai
rani kultivari 50% duikau jesen i 50% u proljee

kao i kod drugih trava tj. u cvatnji i pred etvu

Kontrola (aprobacija)

etva

izravno kombajniranjem ili konja i vridba

u prvom sluaju vlaga 30% ili manje, a za konju vlaga moe biti 14%
suenje i ienje na isti nain kao i kod talijanskog ljulja

strani: Barexcel, Donata, Intensiv

Kultivari

11