Instalacije 2

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.

Zakoni termodinamike.
Unutrasnja energija. Entalpija. Entropija.
Sastav i svojstva zraka u atmosferi.
Pojam vlaznosti u zraku. Dati parametre.
Nacin prenosenja toplote.
Toplota, mjerenja i jedinice.
Gubitci toplote u zatvorenoj prostoriji. Obrazac i jedinice.
Dvovodno grijanje sa gornjim razvodom, principijelna shema parnog grijanja. Objasnjenje.
Centralno dvocijevno grijanje sa centralnom pripremom sanitarne tople vode.
Shema etaznog grijanja: jednocijevno i pauk.
Toplovodno centralono grijanje sa donjim razvodom.
Toplovodno centaralno grijanje sa gornjim razvodom.
Parno centralno grijanje sa donjim razvodom (niski i visoki kondenzni vod).
Pojam posrednog grijanja. Objasniti i dati skicu.
Detalj podnog grijanja: kamen parket i ljepljeni pod.
Znacaj i zadatak dimnjaka, vrste i Shunt dimnjak.
Nacrtati i opisati dijelove montaznog dimnjaka. Detalj proboja kroz kosi krov.
Nacrtati i napisati dijelove plinskog dimnjaka. 2 varijante.

19. Hemijski proces sagorijevanja i produkt hemijskih reakcija.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.

Kotlovnica na kruto gorivo.

Obrazloziti sisteme ventiliranja. Neutralna linija i skice.
Navesti sisteme ventiliranja. Dati skice.
Objasniti pojam gravitacionog vjetrenja. Navesti tehnicke normative i skice.
Mehanicko vjetrenje.
Shema smjestaja ventilacijskih otvora.
Skicirati i obrazloziti mogucnost distribucije i odvodjenja zraka.
Skicirati ventilacioni sistem sa centralom u: a) spustenom stropu, b) suterenu
Tlocrt i presjek ventilacijski sistem zgrade P+1 sa centralom: a) u podrumu, b) u suterenu
Aksometrijski prikaz ventilacijskog uredjaja visenamjenske dvorane.
Ventilacijski sistemi centralnog vjetrenja a) sala za sastanke, b) hotel/stambena zgrada
Nacrtati sisteme ventiliranja i klimatizacije u salonu za sastanke (abc).
Presjek ventilacijskog sistema dvorane za predavanja.
Generalna shema centralnog klimatizera.
Zonirano niskotlacno klima postrojenje.
Shema visokotlacnog klima postrojenja.
Nacrtati i objasniti rad centralnog klimatizera. Rasclanjeno dijagrami ljeto-zima.
Shema centralnog klimatizera sa hladjenjem vodom.
Shema centralne klimatizacije sa rashladnim tornjem i vodovima automatike.
Shema centralnog klimatizera sa rashladnim postrojenjem. Objasniti rad i dati legendu.
Shema indukcijske klimatizacije visokog tlaka sa rashladnim tornjem.
Prostorna shema klima postrojenja zonirano po visini.
Klimatiziranje visekatnog objekta zonirano po visini.
Skica - presjek zgrade sa mogucim polozajima klima centrale.
Vertikalni presjek kroz klima uredjaj u suterenu. Jednokanalno i dvokanalno.
Klimatiziranje kazalista.
Jednokanalni sistem klimatizacije sa indukcijskim jedinicama.
Na shemi je dvokanalno zonirano sa indukcijskim jedinicama. Nema druge sheme?

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

1. OBJASNITI ZAKONE TERMODINAMIKE

Termodinamika je grana fizike koja prouava energiju, rad, toplotu, entropiju i spontanost procesa. Termodinamika
prouava veze izmeu toplinske energije i ostalih oblika energije koji se izmjenjuju u materijama u uslovima ravnotee.

Nulti zakon termodinamike definicija temperature

Temperat ura je skalarna veliina s vojst vena sistemima u ravnot ei, na takav nain da je jednakost temperatura obavezan
uslov za termodinamiku ravnoteu. Nulti zakon termodinamike kae da vi e sistema preputenih samim sebi tee
postizanju ravnotee: toplinske, hemijske, mehanike, nakon nekog vremena.

Prvi zakon termodinamike zakon ouvanja energije (H.Hemholtz 1847)

Energija se ne moe stvoriti ni iz ega, niti se moe unititi, ve se samo moe prenijeti iz jednog oblikau drugi, ili s
jednog tijela na drugi. Alternativna formulacija glasi: nemogue je napraviti masinu koja bi stavarala energiju ni iz ega.
Perpeptum mobile prve vrste je nemoguc.
Q=U + A

Drugi zakon termodinamike

Nemogu je proces u kome bi toplota spontano prelazila sa tijela nie temperature na tijelo vie temperature. Alternativno
se govori o gubicima rada zbog nepovratnosti procesa, tj. u realnim procesima je za povratak u poet no stanje potrebno
uloiti energiju. Ta nepovratnost se mjeri porastom entropije.

Trei zakon termodinamike (W.Nernst 1905)

Nije mogue konanim brojem proces a sniziti temperaturu bilo kojeg sistema na 0K..
S ve entropije su iste na 0K, i iznose 0 (koliina nereda). Entropije s vih sistema i podsistema tee jednoj vrijednosti na 0K.
Entropija s vakog sistema opada snizavanjem temperature i u granici apsolut ne nule ima minimalnu i konacnu vrijednost.
(M.Plank)

Instalacije 2

Haris Bulic

2. POJMOVI ENTALPIJA I ENTROPIJA; UNUTRA NJA ENERGIJA

ENTALPIJA (H) je dio energije sustava koji se moe prevesti u toplinu. Entalpija u termodinamici je mjera za unut arnji
sadraj toplinske energije i openito se moe definisati izrazom:
H = U + pV
gdje je U (unutarnja energija), p (tlak) i V (volumen) sustava.
Entalpija je funkcija stanja nekog sistema a njezin prirast odgovara vezanoj ili osloboenoj energiji u procesu koji se
odvija uz stalan pritisak. Funkcije stanja se vraaju u prvobitnu vrijednost nakon zavretka s vakog ciklusa u krunom
procesu. U kontrastu, ni toplota ni rad nisu s vojst va sistema i ne moraju se s vesti na nulu tokom ciklinih koraka.
Definicija entalpije:

(H2 H1) = Cp(T2 -T1)

Cp (toplinski kapacitet pri konstantnom pritisku), T(temperatura)

ENTROPIJA je termodinamika veliina vezana uz toplotu i temperaturu. Nosi informaciju o koliini nereda u sistemu, i
njegovoj mogunosti da obavlja koristan rad. Prema drugom zakonu termodinamike, entropija zat vorenog sistema moe
samo rasti do maksimuma i ostati konstantna. Znai sistem postaje neureeniji vremenom i manje koristan. Ot voreni
sistemi, mogu postati ureeniji vremenom, ali na raun unereenja okoline.

UNUTRA NJA ENERGIJA

Toplota je povezana sa unutar njom energijom U, sistema i radom W koji vri sistem prema prvom zakonu
termodinamike.
U = Q W
U promjena unutrasnje energije, Q - toplota sistema, W - rad sistema
to znai da energija sistema se moe promjeniti ili putem iz vrenog rada ili toplotom koja tee preko granica
termodinamikog sistema. Detaljnije, unutranja energija je suma s vih s vih mikroskopskih formi energije sistema. To je
povezano sa molekularnom strukturom i stepenom molek ularne aktivnosti i moe se predstaviti kao suma kinetike i
potenciajlne energije molekula. Sastoji se od sljedeih tipova energije:
-

SENZITIV NA ENERGI JA: Proticaj unutranje energije sistema povez anog sa kinetikim energijama (molekularna
translacija, rotacija i vibracija; obrt aji i translacija elektrona; i nuklearno obrtanje) molekula.
LATENTNA ENERGIJA: unut arnja energija povezana sa fazom sistema.
HEMIJSKA ENERGIJA: unutranja energija povezana sa spajanjem atoma u molekule.
INTERAKCIJE ENERGIJE: oni tipovi energije koji nisu uskladiteni u sistemu (prenos energije, prenos materija i
rad) ali koji su prepoznati u granicama sistema kada ih preu, to predstavlja dobitak ili gubitak sistema tokom
procesa.
TERMALANA ENERGIJA: Suma sensitivne i latentne energije.

Instalacije 2

Haris Bulic

3. OBJASNITI SASTAV I SVOJSTVA ZRAKA U ATMOSFERI.

Zrak je mjeavina plinova, specifine teine 1.293 kg/m3. Priblino se sastoji od:
-

O Oksigen (21%)
N Nitrogen (79%)
CO2 (0, 04%)
vrlo malih koliina plemenitih gasova: argona, helijuma, neona, kriptona i ksenona.
vodene pare, praine, tetnih plinova i mikrobi

SVOJS TVA ZRAKA:

Suh zrak je higroskopan i moe primiti odreenu koliinu vlage, a maksimalna koliina vlage koju zrak moe primiti zavisi
od temperat ure. Topao zrak moe da primi vi e vlage nego hladan.
Stvarna koliina vlage koju zrak moe primiti zove se aspsolutna vl anost.
Maksimalna koliina vlage koju zrak moe da primi je vlanost zasienja.
Odnos stvarne vlanosti i one u zasienju naziva se relati vna vlanost.
Manjak zasienja predstavlja razliku st varne, i vlanosti zasienja.
Ako se topao zrak hladi, relativna vlanost mu se poveava do zasienja (100% ). Ako se hladi i preko te granice vi ak
vlaznosti se javlja kao kondenz at.
ZAGA ENJE ZRAKA:
Praina mo e biti organskog i anorganskog porijekla:
-

Anorganska nastaje habanjem puteva, plonika i drugih kamenih i betonskih podloga,

Organska nastaje habanjem drvenih podova, obue, odjela, raspadanjem biljki.

U prainu spada i a a neke vrste praine mogu biti otrovne ili ak zarazne (prenosei klice).
Zrak moe biti zagaen i plinovima koji mogu biti otrovni i kodljivi za zdravlje. Plinovi nastaju kao produkt sagorjevanja
goriva.
Zrak treba posmatrati kao materiju koju ovjek udie i kao sredinu koja ovjeka okruuje. Dakle, zrak treba odgovarati
normalnim fiziolokim potrebama ovjeka. Iak o se organi za disanje refleksivno brane od praine koju sadri udahnuti
zrak, ipak se izvjesna koliina zadrava na zidovima ovih organa.
HIGIJE NA ZRAKA:
Vazduh kao materija koju covjek udise mora da ima dovoljno oksigena i da bude hemijski i mehanicki nezagadjen.
-

Pri disanju se proizvodi CO2 a trosi Oksigen. Iako je produkcija CO2 relativno velika ipak ne postoji opasnost
od nagomilavanja jer se vazduh mijenja,
Kolicina CO2 je indikat or za mjeru pokvarenosti vazduha u zatvorenim prostorijama. Dozvoljena kolicina je
14%.
Proracun potrebne kubature vazduha: Kako covjek u stanju mirovanja trosi 0,50 m zraka a znamo doz voljene
kolicine CO2, mozemo izracunati:
q = (4*0,5) / (0,14 0, 04) = 20 m/h

Fiziko odavanje toplote moe biti:

ZRAENJEM zavisi od temperat ure ok olnih predmeta. Normalno ovjek zraenjem odaje 50% toplote.
KONVEKCIJOM oko 33%, a zavisi od temperature koe i vaz duha i brzine kretanja vaz duha.
SPROVOENJEM mali dio toplote preko predmeta sa kojima je ovjek u direktnom dodiru.
IS PARAVANJEM zavisi od napora koji ovjek vri, moe dostii i do 95% ukupnog gubitka toplote.

Instalacije 2

Haris Bulic

4. POJAM VLANOSTI I PARAMETRI

Suh zrak je higroskopan i moe primiti odreenu koliinu vlage. Max koliina koju vazduh moe da primi zavisi od njegove
temperature. Topao vazduh prima vie vlage od hladnog.
Apsolutna vlanost - st varna koliina vlanosti koju 1m vazduha sadri. ona je izraena u gramima.
Vlanost zasienja - maximalna koliina vlege koju vazduh moe primiti.
Relativna vlanost - odnos izmedju st varne i vlanosti zasienja (izraena u procentima).
Manjak zasienja - razlika izmeu stvarne i vlanosti zasienja (ako je manjak veliki kaemo da je zrak suh).
Ako se topao i vlaan zrak hladi, smanjuje mu se i kapacitet za primanje vlage, a relativna vlanosti mu se poveava sve
do zasienja. Ako se hladi preko granice tada se viak vlage kondenzuje u vidu kondenzirane vode. Ovo igra veliku ulogu
u graevinarst vu.

5. OBJASNITI NAIN PRENO ENJA TOPLOTE

Izmeu tijela razliitih temperat ura postoji stalna teznja da se one izravnaju. Zbog toga se toplota s toplije materije
prenosi na hladniju s ve dok im se temperature ne izravnaju. Gdje nema razlike u nivoima toplote, tj temperat urama nema
ni prenosenja toplote.
Toplota se s jednog tijela na drugo prenosi na tri naina:
SPROVOENJEM (KONDUKCIJOM)
Zagrijane estice predaju s voju toplotu dodirom susjednim esticama koje pri tom ne mijenjaju vidno s voj poloaj. Toplije
estice osciliraju bre, prenose ovo kretanje na susjedne i tako dalje s ve dok s vi molekuli ne ponu bre oscilirati, tj
prenositi toplotu sprovoenjem.
Postoje dobri i ravi sprovodnici toplote. Kroz dobre se toplota brze iri , a rave obrnuto. to su materijali specifiki tei
utoliko bolje sprovode toplotu (met ali najbolji sprovodnici, zatim ostala vrsta tijela, tena dok su plinovi najgori sprvodnici)
STRUJANJEM (KONV EKCIJOM)
Strujanjem se toplota prenosi samo u tenim mat erijama, parama i plinovima. Zagrijanje estice postaju speificki lake, a
poto je kohezija u njima neznatna lako mijenjaju s voj poloaj, penju se usput predaju toplotu susjednim esticama. Na
njihovo mjesto dolaze hladnije i tee estice i tako nastaje stalno kruenje i prenoenje toplote konvekcijom.
ZRAENJEM (RADIJACI JOM)
Toplota se prenosi od toplijeg na hladnije tijelo bez zagrijavanja sredine kroz koju zraci prolaze. Toplot na energija s e na
povrini tijela pret vara u energiju zraenja i kao tak va prelazi cijeli put, da se pret vori u toplotu tek posto je apsorbuje
hladnije tijelo.
U tehnici se toplota rijetko prenosi samo na jedan nain. U vrstim, neporoznim tijelima (metalima) toplota se kroz tijelo
prenosi samo sprovoenjem. Poto su ova tijela u dodiru sa vazduhom, a i sama sadrze vazduh obicno dolazi do
kombinovanog prenosenja toplote istovremeno na s va tri naina.

Instalacije 2

Haris Bulic

6. POJAM TOPLOTE, MJERENJA I JEDINI CE...

Toplota je energija koja prelazi sa jednog tijela na drugo, ona je dio unutra nje energije tijela koja prelazi s tijela vi e
temperature na tijelo nie temperat ure. Kada se temperat ure izjednae, toplota je jednaka nuli.
Temperatura je intenzitet toplote. To je skalarna veliina s vojst vena termodinamikim sistemima u ravnotei.
ovjek temperat uru mjeri ulima, meutim, ula su nepouzdana, pa se zato koriste termometri, i to u dvije skale.
O
O
U E vropi se koriste C stepeni celzijusa, dok u Engleskoj i SAD-u koriste F stepene Farenhajtove skale. Njihov
O
O
odnos: C = 5 / 9 ( F 32 )
Termodinamika je grana fizike koja prouava energiju, rad, toplotu, entropiju i spontanost procesa. Ona prouava veze
izmeu toplinske energije i ostalih oblika energije.
Mjerenja i jedinice:
Koliina toplote se ne moe direktno mjeriti, ali se moe proraunavati.
U tehnici se koristi (SI jedinice) mjera dul [J].
2

1J = 1Nm = 1 Ws = 1 kgm / s

[ 1kcal = 4.187 kJ = 1.163 Wh = 427 kpm ]

O

British Thermal Unit (BTU) je koliina toplote koja je potrebna da se zagrije 1 pound (0,454 kg) vode za 1 F.
BTU je jedinica koja se koristi za i koliinu toplote koju je moguce dobiti iz goriva i za mo grijanja ili hlaenja koju mogu
proiz vesti klima-ureaji i aparati.
1BTU = 1055 J = 0,293 Wh = 252 cal = 0,25 kcal
Specifini toplotni kapacitet je koliina toplote koja je potrebna da se 1 kg mase zagrije za 1 K.
izraunava se u J/kgK.

Prenoenje toplote
Izmedju tijela razliitih temperat ura postoji stalna tenja da se one izjednae. Toplot a prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo
na nain da toplotno zraenje izaziva oscilacije molekula u pogoenom tijelu te u njemu nastaje toplot a. Ta oscilacija je
najmanja kod vrstih, a najvea kod plinovitih tijela.
Pod uticajem toplote, tijela se ire i skupljaju. To irenje i skupljanje je neznatno kod vrstih, vee kod tenih i naro ito
kod plinovitih tijela. Poveavanjem zapremine se smanjuje specifina teina, te tijela postaju specifino laka.
Toplota se prenosti na 3 naina:
- Sprovoenjem ( kondukcijom ) zagrijane estice prenose dodirom toplotu susjednim esticama koje vidno ne
mijenjaju s voj poloaj. Metali su najbolji a plinovi najgori provodnici.
- Strujanjem ( konvek vijom ) prenosi se samo u tenim materijama, parama i plinovima. Zagrijanje estice postaju
lake, penju se, i pri tom predaju toplinu susjednim esticama.
- Zraenjem ( radijacijom ) Prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo bez zagrijavanja sredine kroz koju prolazi. Ta energija,
kao energija zraenja prelazi itav put i pret vara se u toplotu tek kada ju apsorbuje hladnije tijelo.
U tehnici se toplota rijetko prenosi samo na jedan nain. U vrstim, neporoznim tijelima (metalima) toplota se kroz tijelo
prenosi samo sprovoenjem. Poto su ova tijela u dodiru sa vazduhom, a i sama sadrze vazduh obicno dolazi do
kombinovanog prenosenja toplote istovremeno na s va tri naina.

Instalacije 2

Haris Bulic

7. NAV ESTI I OBJASNITI GUBITKE TOPLOTE U ZATV ORENOJ PROSTORIJI. NAV ESTI OBRAZAC
Prolaz toplot e kroz granine konstrukcije prostorije moe nastati:
-

Transmi sija - Prolazom toplote kroz zidove

Infiltracija - Prolaz zraka kroz procjepe, ot vore, pukotine, loe ugraene vodo, eletro i klima instalacije, pore i
druge pukotine konstrukcije
Akumulacija - Upijanjem toplot e u masivne konstrukcije pri zagrijavanju

Pravilnom ugradnjom ot vora, vrata, prozora, klima ureaja i ostalih instalacija, infiltracija se moe s vesti na minimum, sa
druge strane, ukoliko postoji temperaturna razlika sa dvije strane jedne zidne plohe, ili temperaturna razlika zraka unutar
prostorije i masivne konstrukcije, akumulacija i transmisija su neminovna pojava. Ovi prolazi toplote se ne mogu u
potpunosti sprijeiti, ali se izborom mat erijala i konstrukcije mogu znatno us poriti.
Iz obrazca: Q = kA ( t1 t2) se vidi da je koliina toplote koja prolazi kroz zid (Q) proporcionalna koeficijent u prolaza
toplote (k), povrini zida (A) i temperaturnoj razlici (t1 - t2). to je k vee, prolaz toplote je vei.
Pri prolazu toplot e kroz zid postoje 2 prelaza toplote:
i (prelaz toplote sa unutranjeg zraka na zid)
e (prelaz toplote sa zida na vanjski zrak).
2

1/ predstavlja otpor prelazu toplote [m h/kcal]

S vaki materijal razliito sprovodi toplot u, tj. svaki ima s voj koeficijent sprovoenja toplote . to je manje, to je materijal
bolji izolator. Poto se zid sastoji od veeg broja slojeva, koristi se sljedei obrazac:
1/k = 1/ i + S d/ + 1/ e
S d/ - predstavlja zbir s vih debljina (d), podjeljenih sa koeficijentom provoenja toplot e () s vih mat erijala pojedinano.
Kolika kolicina toplote je potrebna da se zagrije prostorija pokazuje proracun gubi taka toplote.

Zgrada se moe zatiti i grupisanjem grjanih prostorija:

Temperat ura se gubi i kroz tavanice. Ovaj gubitak se smanjuje kada se prostorije koje se griju slau jedna iznad druge. I
oblici prostorija mogu smanjiti gubitke toplote. Najbolji oblik je krug, pa k vadrat, pravougaonik, a najnepovoljniji su
kombinovani oblici, jer imaju daleko vie zidova kroz koje se gubi toplota.
Toplotni gubitci se mogu smanjiti i smanjenjem visine prostorija, tavanica, prozora, vrata (u razumnoj mjeri).

Instalacije 2

Haris Bulic

8. DVOVODNO GRIJANJE SA GORNJIM RAZV ODOM, PRINCIPIJELNA SHEMA PARNOG GRIJANJA.

OBJAS NJENJE.

U parnom grijanju upotrebljava se kao toplonoa vodena para koja se st vara u kotlu, raz vodi mrezom cijevi do grijnih tijela
gdje predaje toplotu prostoriji, kondenz uje se u vodu i vraca nazad u kotao.

Na poetku cijevi su pune pune vazduha.

Para koja se st vara u kotlu penje se parnim
vodom, i kao znatno laksa od vazduha, ulazi
u radijator odozgo istiskujui vazduh u
kondenzni vod. U radijat orima para odaje
toplotu i grije prostoriju i ujedno se i sama
hladi. Nakon hladjenja se kondenzuje i
pret vara u vodu te se sputa u kondenzni vod
i vraa nazad u kotao te poinje ponovo
kruenje.

Instalacije 2

Haris Bulic

9. CENTRALNO DVOCIJEVNO GRI JANJE SA CENTRALNOM PRIPREMOM SANITARNE TOPLE VODE.

Voda se u kotlu zagrijava, i po principu strujanja toplije estice su specifiki lake i idu prema gore, dok hladinije es tice
ulaze u kotao. Na taj nain se omoguuje prirodan kruni tok strujanja vode kroz sistem. Toplija voda dolazi do radijatora,
svoju toplotu predaje i putem povratnog voda se vraa nazad u kotao.

Vertikale i
kalorimetri
nalaze se u
stubisnom

Spoj na
gradsku
kotlovnicu ili
podstanicu

Instalacije 2

10. NACRTATI I OBJASNITI SHEMU:

A) ETAZNOG JEDNOCIJEV NOG GRIJANJA SA DV A KRUGA I
B) "P AUK" SISTEM

10

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

11. NACRTATI I OBJASNITI EMU TOPLOVODNOG CENTRALNOG GRI JANJA SA DONJIM RAZVODOM.

Voda se u kotlu zagrijava, i po principu strujanja toplije estice su specifiki lake i idu prema gore, dok hladinije es tice
ulaze u kotao. Na taj nain se omoguuje prirodan kruni tok strujanja vode kroz sistem. Toplija voda dolazi do radijatora,
svoju toplotu predaje i putem povratnog voda se vraa nazad u kotao. Poto se zagrijavanjem i hlaenjem vode mjenja i
njen volumen, za to slui ekspanzijska posuda.

11

Instalacije 2

Haris Bulic

12. NACRTATI I OBJASNITI EMU TOPLOVODNOG CENTRALNOG GRI JANJA SA GORNJIM RAZVODOM.

Voda se u kotlu zagrijava, i po principu strujanja toplije estice su specifiki lake i idu prema gore, dok hladinije es tice
ulaze u kotao. Na taj nain se omoguuje prirodan kruni tok strujanja vode kroz sistem. Toplija voda dolazi do radijatora,
svoju toplotu predaje i putem povratnog voda se vraa nazad u kotao. Poto se zagrijavanjem i hlaenjem vode mjenja i
njen volumen, za to slui ekspanzijska posuda.

12

Instalacije 2

Haris Bulic

13. SHEMA P ARNOG CENTRALNOG GRIJANJA SA DONJIM RAZVODOM

Para se vodi iz kotla K u suterenu donjim raz vodom R koji ima pad u pravcu strujanja pare, dovodi do penjujucih
vertikalnih vodova P1,P2 i P3 i ograncima radijatora. Kondenzat se iz radijatora vodi ograncima do drugih vertikala K1, K2
i K3 zatim donjim sabirnim vodom S u suterenu ponovo vrac a u kotao.

sl.1 sa visokom kondenznom vodom

sl.2 sa niskom kondenznom vodom

13

Instalacije 2

Haris Bulic

14. OBJAS NITI POJAM POSREDNOG GRIJANJA I DATI SKICE!

Para proiz vedena u kotlu K, koja parnom mrezom (puna linija) prolazi kroz razmjenjivac toplote PA (protiv-strujni
aparat), zagrijava vodu koja kruzi po principu gravitacionog toplovodnog grijanja kroz mrez u (crtkana linija) i preko
radijatora zagrijava prostoriju.
Primarni toplonosa je para a sekundarni je topla voda, pa se naziva parno-vodno grijanje.
Kada je primarni toplonosa vrela voda a sekundarni topla voda onda se zove vodo-vodno grijanje.
Kada je primarni para visokog priti ska a sekundarni para niskog priti ska onda se zove paro-parno grijanje
Kada je primarni vrela voda a sekundarni para niskog priti ska onda se zove vodo-parno grijanje.
Mogu se praviti i kombinacije sa vazduhom kao toplonosom (paro-vazdusno i vodo-vazdusno)

14

Instalacije 2
15. NACRTATI I OBJAS NITI DETALJE PODNOG GRIJANJA:
- ZAVR NI ZAV RNI SLOJ LIJEPLJENI POD
- ZAVR NI SLOJ PARKET
- ZAVR NI SLOJ SLOJ KAMEN

15

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

16. VRSTE, ZADATAK I ZNAAJ DIMNJAKA..

Bez dobrog dimnjaka konstruisano ognjite ne moe dobro funkcionisati. Zbog ravog dimnjak a, ili loeg goriva mogu se
javiti tete po zdravlje, materijalne tete te poari. tete po zdravlje nastaju neposredno, direktnim uticajem dima i ai na
plua i druge organe, i posdredno zaklanjanjem suneve s vjetlosti koja je iz vor zdravlja. U 20% sluajeva krivci za poare
su ravi dimnjaci i ongjita. Ispravnim dimnjacima i rukovanjem loita moe se utediti i do 25% goriva.
Zadatci dimnjaka:
Da gasove, koji nastaju pri sagorijevanju goriva, odevede u atmosferu.
Da putem promaje dovede u loite pot rebnu koliinu vazduha .
Promaja u dimnjaku nastaje usljed razlike izmeu specifine teine hladnog spoljanjeg zraka i vrelih gasova koji izlaze iz
loita.
P = (S1 S2) h
2

P dejst vo promaje kg / m
3
S1 Specifina teina vanjskog zraka u kg / m
3
S2 Specifina teina gasova u kg / m
h visina dimnjaka od reetke do ua.
Vrste dimnjaka:
Dimnjak za centralno grijanje.
Dimnjak koji omoguava prikljuak
sobnog kamina, kraljeve pei, ili pei na
gorivo.
Sigurosni ili rezervni dimnjak (ratni
dimnjak), nezavisan od centralnog
dimnjakog sistema.
Viefunkcionalni vod kod
prozraivanja ili za provod instalacijskih
vodova.

kurto

Dimnjaci mogu biti i:

Sabirne dimnjake
Montane dimnjake
Plinske dimnjake
Otpori
-

u dimnjaku:
Prolaz gasova kroz dimnjak
Prolaz gasova kroz loziste i kanal
Prolaz vazduha kroz res etku
Prolaz vazduha kroz pepeliste

Dimnjak si stema Shunt

Sabirni dimnjaci su dimnjaci kod kojih se na isti
kanal mogu prikljuiti ognjita raznih etaa.
Shunt ima k vadratni sabirni kanal 20x20 cm s
se po spratovima povezuje prikljuni kanal
20x12 cm ija je duina jednaka visini sprata.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

kojim

normalni blok visine 25 cm i 2 otvora

blok za spajanje prikljunog i sabirnog kanala
podrumski dio dimnjaka ima blokove bez pregrade
blok sa jednim sabirnim i dva prikljuna kanala
blok sa kruznim ot vorom za prikljuivanje ognjita
7. 8. Blokovi sa etvrtastim ot vorima za pregled i ienje

16

Uslovi koji se moraju ispuniti da bi ovaj dimnjak funkcionisao:

1.
2.
3.
4.

Na jedan sabirni kanal se moze prikljuciti max 5 ognjista

Na prikljucni kanal se moze spojiti samo jedno ognjiste
Lomljenje trase u pravilu nije dozvoljeno
Na sabirni kanal se mogu prikljuciti ognjista samo ako od
prikljucka do grla glave dimnjaka ima najmanje 7 m

Instalacije 2

Haris Bulic

17. NACRTATI I OPISATI DIJELOVE MONTAZNOG DIMNJAKA. DETALJ PROBOJA KROZ KOSI KROV.

Dimnjak si stema Shunt

Sabirni dimnjaci su dimnjaci kod kojih se na isti
kanal mogu prikljuiti ognjita raznih etaa.
Shunt ima k vadratni sabirni kanal 20x20 cm s
kojim se po spratovima povezuje prikljuni kanal
20x12 cm ija je duina jednaka visini sprata.
1. normalni blok visine 25 cm i 2 otvora
2. blok za spajanje prikljunog i sabirnog kanala
3. podrumski dio dimnjaka ima blokove bez
pregrade
4. blok sa jednim sabirnim i dva prikljuna kanala
5. blok sa kruznim ot vorom za prikljuivanje
ognjita
6. 7. 8. Blokovi sa etvrtastim ot vorima za pregled
ienje

Uslovi koji se moraju ispuniti da bi ovaj dimnjak

funkcionisao:
1.
2.
3.
4.

Na jedan sabirni kanal se moze prikljuciti

max 5 ognjista
Na prikljucni kanal se moze spojiti samo
jedno ognjiste
Lomljenje trase u pravilu nije doz voljeno
Na sabirni kanal se mogu prikljuciti
ognjista samo ak o od prikljucka do grla
glave dimnjaka ima najmanje 7 m

Kutni prsten
Pokrovna ploa
od staklobetona

Silikonska fuga
Okapna daica s prorezom
Opavni lim dvodijelni

obzid

Konzolna ploca

17

Instalacije 2

18. NACRTATI I NAPISATI DIJELOV E PLINS KOG DIMNJAKA. 2 VARI JANTE.

18

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

19. HEMIJSKI PROCES SAGORIJEVANJA I PRODUKT HEMIJS KIH REAKCI JA.

DATI HEMIJS KU REAKCIJU (ABC)

Sagorjevanje je kompleksan niz egzotermnih hemijskih reakcija izmedju goriva (obicno ugljikovodika) i oksidanata uz
oslobadjanje toplote.
U potpunoj reakciji sagorjevanja, spoj reaguje s oksidima, a produkt su spojevi oksida i toplota.
CH4 + 2O2 CO2 + 2H2 O + toplota
CH2S + 6F2 CF4 + 2HF + SF6 + toplota
CH4 + 2O2 + 7.52N2 CO2 + 2H2O + 7.25N2 + toplota
A jednostavniji primjer je sagorjevanje vodika i kisika, koji se obicno koriste u reakciji raketnih motora.
2H2 + O2 2H2O + toplota

19

Instalacije 2

20

Haris Bulic

Instalacije 2
1. UGRADJENA KOTLOVNICA VEEG OBJEKTA NA KRUTO GORIVO SA GRAVITACIJSKIM
NASIPANJEM.

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

2. OBRAZLOITI SISTEME VENTILIRANJA, POJAM NEUTRALNE LINIJE I DATI SKICE

Vazduh, kao materija koju ovjek udie, treba da ima dovoljne koliine kisika, i da bude hemijski i mehaniki
nezagaen. Prilikom disanja troi se 1/5 kisika, dok CO2 u izdahnutom vazduhu ima 100 puta vie. Prostorije u
kojima ivimo nisu hermetiki zatvorene, tako da ne postoji opasnost od oskudice kisika. Koliina CO2 je indikator
pokvarenosti vazduha. Da bi se ovjek ugodno osjeao, ili jednostavno da nebi dolo do negativnog uticaja po
njegovo zdravlje, prostorije imaju potrebu da se vjetre.
Sistemi ventiliranja:
S obzirom na pogonsku silu:
a) gravitacijski
b) mehaniki.
Prema obimu:
a) lokalni
b) centralni.
Neutralna linija je linija prostorije u kojoj je pritisak unutar prostorije jednak vanjskom pritisku. Polaj neutralne linije
moe da zavisi od veliine otvora, poloaja otvora, kao i naina vjetrenja.
P1 = P + h g1 P2 = P + h g2 P3 = P - h g1
g Specifina teina zraka...

P4 = P - h g2

Instalacije 2

Haris Bulic

3. NAVESTI SISTEME VENTILIRANJA, I DATI SKICE.

Vazduh, kao materija koju ovjek udie, treba da ima dovoljne koliine kisika, i da bude hemijski i mehaniki
nezagaen. Prilikom disanja troi se 1/5 kisika, dok CO2 u izdahnutom vazduhu ima 100 puta vie. Prostorije u
kojima ivimo nisu hermetiki zatvorene, tako da ne postoji opasnost od oskudice kisika. Koliina CO2 je indikator
pokvarenosti vazduha. Da bi se ovjek ugodno osjeao, ili jednostavno da nebi dolo do negativnog uticaja po
njegovo zdravlje, prostorije imaju potrebu da se vjetre.
Sistemi ventiliranja:
S obzirom na pogonsku silu:
a) gravitacijski
b) mehaniki.
Prema obimu:
a) lokalni
b) centralni
4. OBJASNITI POJAM GRAVITACIJSKOG VJETRENJA, NAVESTI TEHNIKE NORMATIVE I DATI
SKICE..
Gravitacijsko vjetrenje radi po principu sheme na kojoj hladan zrak, specifino tei ue u prostoriju i zadrava se
pri dnu. On se zagrijava i postaje laki od zraka koji naknadno ulazi u prostoriju. Tako iskoriteni, topli zrak,
naputa prostoriju gravitacijskim ventilacijskim kanalima. Ovi kanali mogu biti sabirni ili pojedinani:

Na sabirnom kanalu, dozvoljeni broj prikljuaka zavisi od oblika, dimenzije i visine kanala.

Instalacije 2

Haris Bulic

5. PORED GRAVITACIJSKOG VJETRENJA, IZ PREDHODNOG PITANJA, POSTOJI I MEHANIKO

CENTRALNO VJETRENJE: TLANO, ISISNO I KOMBINOVANO.

Tlano vjetrenje - Zrak se ventilacijskim komorama ubacuje u prostoriju, putem pritiska... koriteni zrak, samim
tim naputa prostoriju odvodnim kanalima.

Isisno vjetrenje predstavlja obrnuti postupak

od tlanog. Zrak se na izlaznim kanalima
isisava iz prostorije, a samim tim, novi zrak
dolazi u prostoriju...
Razliku predstavlja neutralna linija, koja se kod
tlanog nalazi pri dnu, a kod isisnog pri vrhu
prostorije...

Kombinovano vjetrenje:

Instalacije 2
6. NACRTATI SHEMU SMJETAJA VENTILACIJSKIH OTVORA

Haris Bulic

Instalacije 2

Haris Bulic

7. MOGUNOSTI DISTRIBUCIJE I ODVOENJA ZRAKA

a) otvoreni sustav s odzraivanjem (odvoenjem oneienog zraka), pri emu se svjei zrak (koji se moe
dodatno zagrijavati) usisava iz neposredne okolice,
b) otvorenis sustav s prozraivanjem (dovoenjem svjeek zraka), pri emu se oneieni zrak istiskuje u okolicu,
c) optoni sustav (npr. kod grijanja toplim zrakom)
d) djelomino otvoreni sustav, s mijeanjem svjeeg I oneienog zraka,
e) otvoreni sustav s odvojenim prozraivanjem I odzraivanjem,
f) sloeni otvoreni sustav s odvojenim prozraivanjem te ostalim funkcijama za pripremu zraka (tj. klimatizacije)
(-) podtlak
(+) pretlak
() izjednaen tlak

Instalacije 2
8. SKICIRATI VENTILACIONI SISTEM SA CENTRALOM U:
A) SPUSTENOM STROPU
B) SUTERENU

Haris Bulic

Instalacije 2
9. NACRTATI U TLOCRTU I PRESJEKU VENTILACIJSKI SISTEM ZGRADE P+1
A) (CENTRALA U SUTERENU)
B) (CENTRALA U PODRUMU)
nema skice?

Haris Bulic

Instalacije 2
10. AKSOMETRIJSKI PRIKAZ VENTILACIJSKOG UREDJAJA VISENAMJENSKE DVORANE.

Haris Bulic

Instalacije 2
11. VENTILACIJSKI SISTEM CENTRALNOG VJETRENJA:
A) HALA ZA SASTANKE
B) HOTEL/STAMBENA ZGRADA.

10

Haris Bulic

Instalacije 2
12. NACRTATI SISTEME VENTILIRANJA I KLIMATIZACIJE U SALONU ZA SASTANKE (ABC).

11

Haris Bulic

Instalacije 2
13. NACRTATI VENTILACIJSKI SISTEM DVORANE ZA PREDAVANJE. OZNACITI DIJELOVE.

12

Haris Bulic

Instalacije 2
14. GENERALNA SHEMA CENTRALNOG KLIMATIZERA.

13

Haris Bulic