INFRASTRUKTURNI

SISTEMI

ELEKTROENERGETSKI
SISTEM

ELEKTROENERGETSKI

SISTEM

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
PRENOS ELEKTRINE ENERGIJE
DISTRIBUCIJA ELEKTRINE
ENERGIJE
POTROAI ELEKTRINE ENERGIJE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
TEMOELEKTRANE

Termoelektrane
su
energetska
postrojenja koje energiju dobivaju
sagorijevanjem goriva, a glavna
primjena i svrha termoenergetskih
postrojenja je proizvodnja pare koja
e pokretati turbinu, a potom i
generator elektrine energije.

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
TEMOELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
TEMOELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
HIDROELEKTRANE

Hidroelektrana ili hidroelektrina

centrala je postrojenje u kojem se
potencijalna energija vode
najprije
pretvara u kinetiku energiju njezinog
strujanja, a potom u mehaniku energiju
vrtnje vratila turbine te, konano u
elektrinu
energiju
u
elektrinom
generatoru.

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
HIDROELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
HIDROELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
HIDROELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
NUKLEARNE
ELEKTRANE

Nuklearna
elektrana
je
vrsta
termoelektrane koja kao izvor energije
koristi
toplinu
dobivenu
fisijama
nuklearnog goriva u (barem jednom)
nuklearnom reaktoru. Dobivena se toplina
koristi za proizvodnju pare koja pokree
parnu turbinu spojenu na elektrini
generator.

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
NUKLEARNE
ELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
NUKLEARNE
ELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
VJETROELEKTRANE

Vjetroelektrana je niz blisko smjetenih

vjetroagregata, najee istog tipa, izloenih
istom vjetru i prikljuenih posredstvom
zajednikog
rasklopnog
ureaja
na
elektroenergetski sustav. Vjetroagregat je
rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju
vjetra prvo u mehaniku, a zatim preko
elektrinih generatora u elektrinu energiju.
Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor
elektrinog generatora nalaze na istom
vratilu. Vjetroelektana je obnovljivi izvor

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
VJETROELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
VJETROELEKTRANE

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
SOLARNE ELEKTRANE

Solarne termalne elektrane ili suneve

termoelektrane su izvori elektrine struje
dobivene pretvorbom Suneve energije u
toplinsku. S obzirom da nemaju tetnih
produkata prilikom proizvodnje elektrine
energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost,
prorie im se svjetla budunost. Kako je
koliina energije koja pada na povrinu
izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana
na sunanim podrujima (npr. Sahara) mogao
bi se energijom snabdijevati veliki dio

PROIZVODNJA ELEKTRINE
ENERGIJE
SOLARNE ELEKTRANE

PRENOS ELEKTRINE
ENERGIJE
DV 400 kV
DV 220 kV
DV 110 kV

DISTRIBUCIJA ELEKTRINE
ENERGIJE
(SREDNJI I NISKI NAPON)
SREDNJE NAPONSKI
NIVOI
35 kV
20 kV
10 kV

NISKONAPONSKA
MREA
0.4 kV

DISTRIBUCIJA ELEKTRINE
ENERGIJE
(SREDNJI I NISKI NAPON)
SREDNJE NAPONSKI
NIVOI
35 kV
20 kV
10 kV

NISKONAPONSKA
MREA
0.4 kV

TRANSFORMACIJA
ELEKTRINE ENERGIJE
TRAFOSTAN
ICE

KUNI PRIKLJUCI

SISTEMI VODOSNADBJEVANJA

Vodoopskrbni sistem je sistem objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu

s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine
kvalitetne vode na to ekonominiji nain.

Vodoopskrbni sistem, ine sljedee glavne grupe

objekata:
vodozahvati, kojima se voda zahvaa (kaptira) iz
prirodnih
izvorita;
crpne stanice (pumpne stanice), kojima se voda crpi i
potiskuje ili od izvorita do mjesta kondicioniranja,
spremanja,
potronje i sl, ili izmeu pojedinih objekata
vodoopskrbnog
sistema;
ureaji za kondicioniranje vode, kojima se postie
zahtijevana
kvaliteta vode;
rezervoari koji imaju ulogu regulacijskih i pospremnih

Vodoopskrbne sisteme sa pogonskog aspekta dijelimo na:

gravitacijske;
potisne;
kombinirane sisteme.

GRAVITACIONI SISTEM

PUMPNI SISTEM

GRAVITACIONI SISTEM
KAPTAA
SABIRNA KOMORA
RASTERETNA KOMORA
MULJNI ISPUST
OZRAKA
CJEVOVOD
REZERVOAR (KLORINACIJA)
DISTRIBUTIVNI CJEVOVOD
KUNI PRIKLJUAK

KAPTAA

REZERVOARI

KUNI PRIKLJUAK

PUMPNI SISTEM
BUNAR
PUMPNA STANICA
POTISNI CJEVOVOD
REZERVOAR (KLORINACIJA)
DISTRIBUTIVNI CJEVOVOD
KUNI PRIKLJUAK

PUMPNA STANICA

KLORINATOR