KATEDRA ZA TEORIJU I HISTORIJU ARHITEKTURE

UNIVERZITET U SARAJEVU

AKTIVNA ZATITA
GRADITELJSKOG
NASLIJEA
ZATITA
GRADITELJSKOG NASLIJEA
KORITENJE

PREDAVANJE 04,05

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Bioloka zatita do Atenske povelje
pretaa savremenog pristupa zatite i obnove
graditeljske batine

Aktivna zatita graditeljskog

istraivanje,
naslijea koritenje
dokumentiranje,
analiza, valorizacija,
graditeljskog
naslijea
fizika
zatita
odabir i primjena
metoda zatite +
planske dokumentacije

+ planiranje

pasivna zatita

Tj.

pasivna
zatita

pasivna zatita
+ koritenje

Tj.
aktivna zatita

pasivna zatita +
feasibility studija +
plansko koritenje

aktivna

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Fizika zatita batine - materijalnih ostataka prolosti je

neophodna, ali ne i dovoljna. Naa dananja saznanja o

njenim vrijednostima pretendiraju na jedan vii stepen zatite.
Ti e se zahtjevi najbolje ostvariti aktivnom zatitom, odnosno
permanentnim koritenjem, jer e tako biti dostupni svim
sudionicima u ivotu na odreenom prostoru.

Prije sprovoenja tako sloenog zadatka, neophodno je

svestrano istraivanje i valorizacija, o emu je bilo rijei
na prethodnim predavanjima.

Na temelju valorizacije, odnosno svih spoznaja o predmetu,

odredit e se smjernice za mogunosti koritenja u
sadanjosti i budunosti.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Koritenje grdaiteljskog naslijea kroz
historiju

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Posmatrajui kroz historiju koritenje onoga to danas

definiemo kao graditeljsku batinu, rijetki su primjeri, gdje

je vidljiv svjestan pokuaj ouvanja fizike strukture
davanjem odreene funkcije.

Gotovo je uvijek obrnuto: objekat se transformira da bi

funkcija opstala ili da bi se uspostavila potpuno nova
funkcija.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Panteon, izgraen 117. godine n.e.,

degradiran je ve u VI vijeku kada
su iz njega povaene statue.
609. godine dobiva novu funkciju
kranske crkve.
U XII vijeku dobiva romaniki
zvonik, a zatim postaje utvrda sve
do kraja srednjeg vijeka.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Karakteristian je primjer
Koloseuma koji je izgraen
80.godine n.e., tri puta je
obnavljan zbog potresa
dva puta u antiko doba i
jednom u srednjem vijeku.
U XI vijeku je znatno poruen
od strane Normana, u XII
vijeku pregraen u neku
vrstu tvrave, a zatim se
nastavlja ruti, u ponovnom
potresu i vaenjem kamena
radi izgradnje novih objekata
u neposrednoj blizini.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Tek u periodu klasicizma i romatizma dolazi do

znaajnog napretka u teoriji i praksi zatite

graditeljskog naslijea, ali sve u slubi ouvanja fizike
strukture i to na nain koji je danas neprihvatljiv.

Uz manje ili vie znanstveni pristup vri se degradacija

kulturnog naslijea tzv. postupkom purifikacije,
dovravanjem u stilu ili konzervacijom koja je tada
podrazumijevala preputanje objekta njegovoj sudbini i
lagano propadanje.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Koritenje graditeljskog naslijea s ciljem njegove zatite i

ukljuenja u savremeni ivot, zapoinje tek u razdoblju bioloke

zatite razdoblju koje se smatra pretaom aktivnog pristupa zatiti.
Tako se u italijanskoj Povelji zatite, koju je 1931.g donijelo
Vrhovno vijee za starine i umjetnost i koja predstavljala ustvari
nacrt za prvu meunarodnu povelju o zatiti kulturnog
naslijea
Atensku povelju iz 1931.g. - izmeu ostalih pojavljuje sljedei zahtjev:

Spomenicima koji su u upotrebi mogue je dati novu funkciju,

ali se ona ne smije suvie razlikovati od izvorne da ne bi
prouzrokovala bitne modifikacije neke zgrade.

Iz ovoga je vidljivo da se umjetnika i estetska komponenta

postavljaju na prvo mjesto; tretira se funkcija pojedinanih objekata,
dok je zatita
ambijentalne cjeline svedena na ouvanje fizike
strukture cjeline.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Koritenje grdaiteljskog naslijea u
savremenom pristupu

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Koritenje graditeljske batine u okvirima savremene

doktrine definisano je mnogim parametrima; izmeu ostalog

onim to je uspostavljeno u prethodne dvije faze fazi fizike i
pasivne zatite. U okviru pasivne zatite definisano je o
kakvoj se vrsti graditeljskog naslijea radi:
- o historijskom spomeniku
- o historijskom podruju
- ili o arheolokom nalazitu.

Ve sama vrsta graditeljskog naslijea je djelom definisala

nivo intervencije, metodu zatite, ali i mogue oblike
koritenja, pa tako za arheoloka podruja danas gotovo
iskljuivo postoji samo jedan prihvaeni nain njegova
koritenja i ukljuenja u savremni ivot.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Kada je rije o historijskom spomeniku i historijskom

podruju ili integralnoj batini, unutar postupka aktivne

zatite (koji, kako je ve reeno ukljuuje istraivanje,
analize, valorizaciju i odabir metode), postupak valorizacije
je kljuni za odabir funkcije historijskog spomenika i
graditeljske cjeline.

Pripadnost jednoj od kategorija (spomenika vrijednost,

arhitektonska vrijednost, ambijentalna vrijednost, neutralni,
degradirajui), koja je rezultat sprovedene
valorizacije,
uveliko odreuje ne samo nivo intervencije, nego i
odreivanje funkcije.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog
naslijea
Koritenje graditeljske batine i dalje podrazumijeva stavljanje

umjetnike i historijske vrijednosti na prvo mjesto, s tim ciljem da

upravo koritenje
omogui ouvanje tih umjetnikih,
historijskih i drugih vrijednosti.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Kulturni turizam

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Uvijek se graditeljskom naslijeu, osim arheolokim nalazitima, nastoji

vratiti prvobitna funkcija izvorna namjena. Objekat je na taj nain
stvarno revitaliziran.

Ukoliko nije mogue vratiti prvobitnu funkciju, onda se pristupa iznaleenju

nove funkcije, na osnovu valorizacije i istraivana iz podruja sociologije,
ekonomije, zatite okoline i drugih podruja koja bi mogla biti znaajna za
specifini sluaj.

U savremenoj zatiti graditeljske batine koritenje, pored ukljuenja u

savremeni ivot, podrazumijeva i samoodrivost koja je postala
imperativ kod objekata i cjelina javne namjena, te naravno i kod
arheolokih nalazita. Kod batine javne namjene, bilo da se radi o
muzeolokim, obrazovnim, kulturnim ili nekim drugim institucijama, korisnik
postaje kljuni za samoodrivost.

Tako je sub kulturoloki fenomen kulturnog turizma postao najei oblik

koritenja kulturne batine.

Kulturni turizam je relativno novi pojam iako njegovu pojavu biljeimo jo u antiko
doba.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Jedan od najznaajnijih
primjera restauracije iz
rimskog perioda jeste
popravka Memnosovih
kolosa, kipova faraona
Amenofisa III kod
Medinet Habua u Egipti.
Nakon oteenja u
zemljotresu 27. godine
p.n.e., na jednom od
kipova nastale su
pukotine, koje su pri
strujanju vazduha
proizvodile udan um,
pa su zbog toga ali i
zbog svojih umjetnikih
vrijednosti kipovi postali
veoma privlani za
posjetioce u I i II vijeku
nove ere iz Grke i
Italije, te se razvija
neto to bi danas
nazvali kulturni
turizam. Rimski car
Sever Septim obnavlja
u III vijeku kipove, kao
vrijedan kulturni
spomenik, bez ikakvih

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Naslijee je uglavnom pripadalo nekomercijalnoj grani kulture, a sada je

postala profitabilna i samoodriva zahvaljujui kulturnom turizmu.

Definirajui kulturni turizam moe se konstatirati da je to oblik turizma iji

predmet interesa jeste otkrivanje i upoznavanje batine irom svijeta. To sa
jedne strane ima za cilj pribliavanje razliitih kultura i civilizacija,
a sa druge strane doprinosi isticanju i ouvanju batine.

Ovakav oblik turizma se ne reflektira samo pozitivno na batinu.

Negativni uinci bi mogli vie tetiti nego koristiti, ako ne bi bili artikulirani
svi oblici koritenja prostora koji pokriva integralna batina. U tom pravcu
UNESCO je u organizaciji ICOMOS-a odrao dva nauna skupa na tu temu, i
to u Briselu 1976. godine i u Meksiku 1999. godine.

U ve spomenutim poveljama upotrijebljen je termin Heritage

Places, to potvruje da, kada je rije o aktivnoj zatiti koja
podrazumijeva koritenje prostora kroz planiranje i ureenje prostora koji
okruuje predmetnu batinu, vie se niti ne tretira sama batina, nego
cijeli prostor njenog okruenja.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Ghiza, Egipat

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Ghiza, Egipat

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Ghiza, Egipat

Prolaz prema ulazu

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Louvre, Pariz,
Francuska

Red pred slikom

Mona Lize
prije
premjetanja

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Met, New York, USA

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Notre-Dame, Pariz, Francuska

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Eiffel-ov toranj,
Pariz, Francuska

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea
Kulturne rute

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

U povelji koju je donio ICOMOS u Kanadi 2008. godine u cilju definiranja i

artikuliranja
turistikih resursa kada je rije o batini, a koja nastoji da zatiti
batinu, ali i da joj
omogui samoodrivost kroz nove etike modele i oblike
prezentiranja, definira se
pojam turistike rute kao potpuno novi oblik u
tipologiziranju batine.

Kao rezultat razvoja znanosti i ouvanja kulturne batine, novi koncept definiranja
kulturnih ruta, pokazuje evoluciju ideje s obzirom na viziju kulturnih dobara, kao i
rastuu vanost vrijednosti koje se odnose na lokaciju i teritorijalne razmjere, i otkriva
makrostrukture batine na razliitim razinama. Ovaj koncept uvodi model za novu etiku
u konzervaciji (ouvanju batine) koja smatra da se radi o vrijednostima koje su
zajedniko naslijee, a koje nadilaze nacionalne granice i koje zahtjevaju zajednike
napore. Potujui stvarnu vrijednost svakog pojedinog elementa, kulturne rute
prepoznaju i naglaavaju vrijednosti svih njenih elemenata kao materijalnog dijela
cjeline. Ona takoer pomae suvremenoj drutvenoj koncepciji kulturnog naslijea da
prezentira vrijednosti batine kao resursa za odrivi drutveni i ekonomski razvoj...

Iz ovog objanjenja vidi se da se radi o izuzetno vanom dokumentu, koji uz raniju

predodbu o pojedinanom spomeniku, preko uvoenja integralne batine, sada
inaugurira termin kulturna ruta, objedinjujui i udaljene lokalitete, koji imaju zajedniku
povijest, zajedniku poruku... U ovom sluaju metoda zajednikih imenitelja, raena po
principu konceptualne ideje o odreenoj vrijednosti pojedinanog elementa batine,
razliitom kombinatorikom moe, svaki put, donijeti nove rezultate.

Aktivna zatita graditeljskog

naslijea koritenje
graditeljskog naslijea

Program Kulturne rute je pokrenuo Savjet evrope 1987. Njegova svrha je

bila da na
vidljiv nain demonstrira, putovanjem kroz vrijeme i prostor, kako
naslijee razliitih
zemalja ustvari predstavlja zajedniko kulturno naslijee.

Tehniko tijelo Evropski institut za kulturne rute, osnovan je 1998., sa zadatkom

da prouava aplikacije za nove projekte.

2010. godine je donesena Rezolucija o pravilima dodjeljivanja certifikata

Kulturne rute Savjeta Evrope za odreene projekte.

Zemlje potpisnice Kulturne konvencije mogu predlagati rute, pri emu se moraju
ispuniti sljedei uslovi:

- Tema mora prezentirati evropske vrijednosti, koje su zajednike za vie zemalja

- Pratiti historijske rute ili, u sluaju kulturnog turizma nove rute
- Doprinijeti dugoronim multilateralnim projektima u bitnim poljima (nauna
istraivanja; konzervacija naslijea; kulturna i obrazovna razmjena mladih
Evrope; savremena kulturna i umjetnika praksa:kulturni turizam i odrivi razvoj
- Organizovane od strane jedne ili vie umreenih organizacija