Proljee Naroda: Revolucije u Europi 1848./1849.

godine
Francuska
- jaka oporba Luju Filipu: nezaposlenost, izborna reforma, glad.....
- banketi (skupovi uz ae vina) : 22. 2. 1848. zabrana odravanja banketa nove rtve, Narodna garda
- poetak nove revolucije: barikade; Luj Filip abdicira i bjei u Austriju
- Privremena vlada: II. Francuska republika
- brojni problemi: siromatvo, nezaposlenost, suprotnosti selo-grad
- mjere: 1. uvoenje opeg prava glasa 2. javni radovi za nezaposlene
3. poveanje poreza (na zemlju: ''selo hrani gradske lijenine'')
4. 4. 5. izbori za Konstituantu (Ustavotvornu skuptinu) pobjeda desnice i monarhista
- desniari uhiuju radikale A. Blanquija i A. Barbesa i ukidaju javne radove 22. 6. nove demonstracije
- tisue mrtvih u novim neredima; nuda drutvenog kompromisa: nova Ustavotvorna skuptina
- Francuska postaje republikom, predsjednik Charles Louis Napoleon Bonaparte
- novi izbori: a) Stranka reda (za dinastiju) i b) Stranka montanjara (demokrati)
- pobjeda Louisa Napoleona: tei ukidanju Ustava, ukinuto ope pravo glasa: zaotravanje odnosa
- 2. 12. 1851. dravni udar: predsjednik rasputa narodnu skuptinu, uhiuje voe oporbe, plebescitom
proglaen predsjednikom na 10 godina
- 2. 12. 1852. ponovo plebescitom uspostavljeno Drugo Francusko Carstvo
Italija
- 12. 1. 1848. ustanak na Siciliji (Palermo)
- uzroci ustanka: gospodarska kriza i apsolutizam Ferdinanda Bourbonskog
- 27. 1. kralj prihvaa Ustav, organizirana nova revolucionarna vlada (liberali i demokrati)
- odjeci: Milano se oslobaa austrijske vlasti
Rim (papa Pio IX. bjei na Siciliju) i Venecija: republike
kralj Pijemonta Karlo Albert navjeta rat Austriji (dobrovoljci iz Lombardije i Venecije: G. Garibaldi
- austrijski maral Radetzky poraava talijanske snage kod Custoze
- slom revolucije: 1. Kraljevinom Obaju Sicilija vlada Ferdinand II. Bourbon
2. Lombardija, Venecija i Milano Habsburgovci, 1849. kod Navare: poraz Karla Alberta
3. uz francusku pomo obnovljena Papinska Drava
4. ostale talijanske dravice: obnovljen apsolutizam
5. samo Pijemont ostaje slobodan, bez apsolutizma
Njemake zemlje
- dva procesa:
1. protiv apsolutizma Hohenzolerna= 18. 3. 1848. demonstracije i ustanak u Berlinu

- kralj saziva liberalnu vladu (sloboda tiska, okupljanja....)

2. planovi ujedinjenja Njemake (Frankfurt na Majni Bundestag):
a) Malonjemaki Pruska s dinastijom Hohenzolern bez Austrije
b) Velikonjemaki (Baltik Jadran Austrija)
- svibanj 1848. g. Frankfurt na Majni: dogovor o ujedinjenju ideja federacije nije postignut; F. Vilim IV.
odbija carsku krunu
- slom revolucije u Beu: usvojen novi ustav, kralj ima pravo veta na sve odluke parlamenta
- svibanj 1849. reakcija revolucionarne ljevice: ustav, pravo glasa, narodnu vojsku......, odbijeno
- slom revolucija u Njemakoj: posljedica stvaranje austro-pruskog kondominija
Habsburka monarhija
Austrija
- Ferdinad I. (1835. 1848.) : vlast Dravnog vijea i Metternich cenzura, guenje osobnih sloboda
- 1846. i 1847. nerodne godine: gospodarska kriza
- 13. 3. 1848. revolucija u Beu: pad Metternichova apsolutizma
- vojska, barikade, pucanje na demonstrante (studentska inteligencija, graanstvo)
- kralj donosi ustav za zapadni dio Monarhije, osnovana nacionalna garda, Sveuilina legija
- promjene: reforma dravne uprave (ministarstva umjesto kancelarija)
srpanj 1848. akt o ukidanju kmetstva
- temeljni problem: multinacionalna monarhija narodi ele slobodu
eka
- zahtjev za autonomijom, politike ideje: 1. panslavizam 2. austroslavizam
- lipanj: Slavenski kongres u Pragu; nemiri u Pragu (studenti): rui ih A. Windischgrtz
- Galicija: demonstracije Poljaka i Ukrajinaca
Maarska
15. oujka revolucija : ''Zahtjevanja naroda'': sloboda tiska, ukidanje cenzure, porezna i vjerska
ravnopravnost, ukidanje kmetstva, nezavisni sudovi.....)
- vlada s Lajosom Kossuthom (liberal)
II. faza maarske revolucije: sukob s nemaarskim narodima; u listopadu ustanak u Beu protiv slanja
100 000 vojnika na Budimpetu; vlada i car bjee iz Bea
- Windischgrtz i Jelai krenuli na Budimpetu L. Kossuth diktator;
- 5. 1. 1849. carske snage ule u grad; konzervativci; prosinac 1848. novi car Franjo Josip I.
- oujak 1849. oktroirani ustav: potvren centralistiki ustroj Monarhije, odbaen federalizam
- L. Kossuth u Debrecinu detronizira Habsburgovce, imenovan predsjednikom gubernatorom
- revolucija u Maarskoj uguena tek 13. 8. 1849. uz pomo ruskih snaga (Ivan Paskjevi kod Vilagosa)