Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije

Telekomunikacijske tehnike 2

TELEKOMUNIKACIJSKE TEHNIKE 2
Laboratorijska vjeba br. 1a
Informacijska ogranienja digitalnog telekomunikacionog sistema

Student : _______________
Broj indeksa : _______________
Odsjek : Telekomunikacije
Sarajevo, _______________

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije

Telekomunikacijske tehnike 2

LABORATORIJSKA VJEBA BR. 1a

Informacijska ogranienja digitalnog telekomunikacionog sistema
Zadatak
Cilj laboratorijske vjebe je posmatranje informacijskih ogranienja digitalnog
telekomunikacionog sistema, odnosno kapaciteta kanala, diskretnog i kontinualnog, kao i odnosa
vjerovatnoe greke po simbolu i bitu.
Teoretski uvod
Rate-Distortion teorema (Teorema o izoblienju informacije):
Minimalan broj bita na izlazu izvora (pri transmisiji, slanju, po simbolu) potreban da se reproducira
izvor bez memorije sa izoblienjem manjim ili jednakim D , se zove Rate-Distortion funkcija,
oznaava se sa R D i vai

R D min I X , X
p X X :E d X , X D

(1.1)

gdje je izoblienje izvora D definisano kao D E d X , X (srednja vrijednost sluajne

varijable), a I transinformacija sluajnih varijabli X , X .

Izoblienje d se moe definisati na vie naina i to :

Za diskretan kanal, najee se koristi

Hammingovo

izoblienje

definisano

kao

1, x x
d H x, x
0, ostalo

Za kontinualan kanal, najee se koristi srednje kvadratno izoblienje definisano kao

d x, x x x

Lako je dokazati sada da za Hammingovo izoblienje d , D predstavlja vjerovatnou greke p .

Rate

distortion

funkcija

za

diskretan

binarni

izvor

sa

p X i 1 1 p X i 0 p i Hammingovim izoblienjem d , je data sa :

vjerovatnoom

H p H b D , 0 D min p,1 p
R D b
,
0, ostalo
gdje je H b p p ld p 1 p ld 1 p , binarna entropijska funkcija.
Rate distortion funkcija za Gausov izvor srednje vrijednosti 0, varijanse

1
, 0 D 2
ld
,
R D 2 D
0, ostalo

(1.2).

i srednje kvadratno

izoblienje d , je data sa :

bita

(1.3)

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije

Telekomunikacijske tehnike 2

Primijetimo da jednaine (1.2) i (1.3) daju broj bita po emitovanom simbolu, pa ako elimo imati Rate
Distortion funkciju u bit/s moramo pomnoiti (1.2) i (1.3) sa brojem simbola u s, te za ogranieni
kanal u osnovnom opsegu irine W imamo Rate distortion funkcije za diskretan izvor i Gausov izvor
respektivno :

H p H b D , 0 D min p,1 p
R D 2W b
0, ostalo

2
, 0 D 2
W ld
R D
D
0, ostalo

(1.2.1)

(1.3.1)

Distortion-Rate funkcija D R je inverzna funkcija funkcije R D .

Brzina prenosa informacija kroz diskretni kanal je R

1
I X ; Y , (bit/s) gdje je
Ts

1
Ts

(simbola/s) brzina elektrinih signala u kanalu (tehnika brzina , brzina tastovanja ili brzina
modulacije). Ekvivalentna jedinica je Bd (Baud). Bitno je naglasiti da je brzina modulacije razliita od
brzine prenosa informacije.
Teorema o kapacitetu diskretnog kanala :
Kapacitet diskretnog kanala bez memorije je :

C max
p xi

1
I X ;Y
Ts

(1.4)

p 0 postoji blok kod konane duine n

tako da je vjerovatnoa greke pri prenosi manja od p . U suprotnom za R C , vjerovatnoa
Ako je brzina prenosa informacija R C , tada za svako

greke bilo kojeg koda ne moe biti uinjena po volji malom za proizvoljno veliku kompleksnost koda.
Kapacitet binarnog simetrinog kanala je :

odnosno

C 1 H b e (bit/simbolu)

(1.5)

(1.5.1)

1 Hb e
(bit/s)
Ts

gdje

je sa e definisana vjerovatnoa pogrenog prelaza.

Kapacitet kanala sa aditivnim bijelim Gausovim umom spektralne gustine snage

N0
, irine kanala
2

W i snagom signala S je

odnosno

1
S
C ld 1
(bit/simbolu)
2 N 0 W

S
C W ld 1
(bit/s)

N
W
0

(1.5)

(1.5.1)

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije

Telekomunikacijske tehnike 2

Nakon prethodnog izlaganja moemo zaljuiti da su fundamentalne granice pri prenosu informacija
odreene sa :

H U C

(1.6)

ako elimo prenijeti izvor U kroz kanal kapaciteta C te

R D C

(1.7)

ako elimo prenijeti informaciju sa izoblienjem D kroz kanal kapaciteta C .

Razmotrimo sada ponaanje kapaciteta Gausovog kanala kada irina kanala W . Primjenom
LHospitalovog pravila dobijemo da je kapacitet kanala sa beskonanim propusnim opsegom

S
C lim W ld 1
W
N 0 W

S
S
1, 44

N0
N 0 ln 2

(1.8)

Iz (1.8) zakljuujemo da kapacitet kanala ne moemo beskonano poveati poveavanjem

propusnog opsega.
Za brzinu prenosa informacija vai R C . Uvrtavanjem spektralne bitske brzine

matematikim manipulacijama dobijemo r ld 1 r

R
u (1.5.1) i
W

Eb Eb 2r 1
.

i
N0 N0
r

Minimalan odnos energije po bitu i spektralne gustine snage uma za pouzdan prenos informacija
kroz kanal sa Gausovim umom dobijemo limitiranjem prethodnog izraza za r

odnosno

R
0 pa je :
W

Eb

ln 2 0, 693
N 0 min

(1.9)

Eb
1,592 dB

N 0 min dB

(1.10)

Za r 1 imamo kanal irokog propusnog opsega gdje je najvea briga snaga, pa govorimo o
sluaju ograniene snage (power limited case), gdje koristimo signalizacijske eme visoke
dimenzionalnosti kao to su ortogonalni, biortogonalni, simpleks signali. Za r 1 imamo kanal
uskog propusnog opsega, odnosno (bandwidth limited case), gdje koristimo signalizacijske eme
niske dimenzionalnosti ali sa gustim rasporedom u konstelaciji.
Mjerilo kvaliteta odreenog sistema za prenos digitalnog signala je vjerovatnoa greke, pri emu
razlikujemo vjerovatnou greke simbola i vjerovatnou greke bita. Izmeu vjerovatnoe greke
simbola i vjerovatnoe greke bita ne postoji opta jednoznana veza, ali postoje pojedinane veze
za partikularne izbore signala kao npr, ortogonalne, biortogonalne, binarne, PSK etc.
Pojednostavljenje veze izmeu simbolske i bitske greke se izvodi pomou Gray-ovog koda,
odnosno da se susjedni simboli kodiraju tako da se razlikuju u samo jednom bitu. Tada vai

Pb

PM
P
M
ld M k

gdje je Pb bitska greka, PM simbolna greka,

M broj simbola, k broj bita po simbolu.

(1.11)

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije

Telekomunikacijske tehnike 2

MATLAB programi:
Zadatak 1:
Napisati m-file za crtanje grafika Rate-Distortion funkcije Gausovog izvora sa srednjim kvadratnim
izoblienjem u funkciji normalizovanog odnosa izoblienje/srednja kvadratna greka
grafika imaju linearnu skalu.

. Obje ose

Uputa: Koristiti funkciju plot iz MATLAB-a.

Zadatak 2:
Napisati m-file za crtanje grafika kapaciteta binarnog simetrinog kanala u funkciji vjerovatnoe
pogrenog prelaza (greke) p. Obje ose grafika imaju linearnu skalu. Prokomentarisati grafik.
Uputa: Koristiti funkciju plot iz MATLAB-a.
Zadatak 3:
Napisati m-fileove koji rade sljedee:
a) crtanje grafika kapaciteta C, AWGN kanala u funkciji odnosa snage signala i SGS uma S/N0
(u dB) pri konstantnoj irini kanala ija je vrijednost jednaka irini telefonskog kanala
(upstream ADSL kanala, downstream ADSL kanala). Obje ose grafika imaju linearnu skalu.
b) crtanje grafika kapaciteta C, AWGN kanala u funkciji odnosa snage signala i SGS uma S/N
(u dB) pri konstantnoj irini kanala ija je vrijednost jednaka irini telefonskog kanala
(upstream ADSL kanala, downstream ADSL kanala). Obje ose grafika imaju linearnu skalu.
c) crtanje grafika kapaciteta C, AWGN kanala u funkciji irine kanala W pri konstantnom odnosu
S/N0 (u dB). X-osa grafika ima logaritamsku, a Y-osa linearnu skalu.
d) crtanje grafika kapaciteta C, AWGN kanala u funkciji irine kanala W pri konstantnom odnosu
S/N (u dB). X-osa grafika ima logaritamsku, a Y-osa linearnu skalu.
Prokomentarisati graninu vrijednost kapaciteta kanala.
Uputa: Koristiti funkcije plot i semilogx iz MATLAB-a.
Zadatak 4:
Napisati m-file za crtanje grafika spektralne efikasnosti r=R/W u funkciji odnosa energije po bitu i
SGS uma - Eb/N0. Prokomentarisati Shanon-ovu granicu. X-osa ima linearnu, a Y-osa logaritamsku
skalu.
Uputa: Koristiti funkciju semilogy iz MATLAB-a.
Zadatak 5:
Napisati program za crtanje kapaciteta C, AWGN kanala u 3D kao funkcija odnosa snage signala i
SGS uma S/N0 (u dB) i irine kanala W.
Uputa: Koristiti funkciju surfl iz MATLAB-a. irinu kanala W zadati kao vektor prikazan nie
W=[1:5:20,20:20:100,100:50:300,400:100:1000,1250:250:5000,5500:500:10000]. Odnos S/N0
uzeti u granicama -20 do 25 dB sa korakom 1 dB.

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije
Rezultati:
Zadatak 1

Zadatak 2

Telekomunikacijske tehnike 2

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije
Zadatak 3

Telekomunikacijske tehnike 2

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije
Zadatak 4

Zadatak 5

Telekomunikacijske tehnike 2