Ivan Kezi,3.

travanj,2016.

Vjeba 3:Razgradnja i apsorpcija hranjivih

tvari

Uvod i cilj:
U laboratoriju smo imali otopine u bocama oznaenim
slovima (A-F) koje su predstavljale kemijski sastav hrane
u odreenim dijelovima probavnog sustava.U jednoj od
tih boca nalazi se otopina kroba i proteina (bez
monosaharida),a ta je boca predstavljala sastav hrane
koju jedemo (inicijalni).Osim toga,ta e boca imati
najveu koncentraciju kroba i proteina,a najmanju
reducirajuih eera(glukoze).Koristei svoje znanje
steeno na prethodnim satovima,mi smo na temelju
razliitih stupnjeva razgraenosti inicijalne hrane,na
svom protoku kroz probavni sustav,trebali odrediti koja
boca odgovara hrani iz usta,eluca,duodenuma,ileuma
te iz debelog crijeva.Naime,kada progutamo hranu,u
ustima se lui slina koja sadri enzim ptijalin (amilaza)
koji razgrauje veinu kroba iz hrane,ali ne u
potpunosti. Ostale molekule ostaju netaknute. Hrana
zatim prolazi kroz drijelo i jednjak te dolazi do eluca.
U elucu dolazi do razgradnje proteina na polipeptidne
lance pomou enzima pepsina.Nakon toga,enzimatska
razgradnja se nastavlja u duodenumu gdje se pomou
tripsina razgrauje ostatak proteina i polipeptidnih
lanaca,dok se uz pomo pankreasnih amilaza
razgrauje krob. Ovdje emo naii na poveanje
koncentracije glukoze,ali ta e koncentracija biti manja
nego u ileumu,koji je odmah poslije duodenuma.U
ileumu zapoinje apsorpcija monomera u krv.Na samom
kraju probavnog sustava imamo debelo crijevo gdje

Ivan Kezi,3.f

travanj,2016.

oekujemo najmanju koncentraciju svih triju tvari jer su

se te tvari ve apsorbirale u tankom crijevu.

Postupak: Kako bi odredili koja boca predstavlja hranu iz kojeg

dijela probavnog sustava,za to su nam bili potrebni
nekakvi indikatori.Indikator za krob bio je Lugolov
reagens.To je ve pripremljena otopina joda u
KI(aq).Njega smo dodavali po 10-ak kapi na 5ml
uzorka(broj kapi mora biti uvijek isti).On je pokazavao
prisutnost kroba tako je je promjenio boju u smeu (to
je tamnija boja,to je koncentracija kroba vea).Za
provjeravanje koliine reducirajuih eera, koristili smo
Benedictov reagens.Benedictov reagens je vodena
otopina CuSO4*5H2O+NaOH+slaba organska
kiselina.Njega smo dodavali po 5 kapi na 5ml uzorka,a
nakon toga smo sve te epruvete stavili u vodenu kupelj
(60C) na 5 minuta.Nakon to je prolo 5
minuta,epruveta gdje je bilo ciglasto crveni talog je
otopina sa najvie reducirajuih eera,a to je
inzenzitet te boje slabiji,to je koncentracija red. eera
manja.Kao zadnji indikator za proteine smo koristili
Biuretov reagens koji se sastoji od NaOH(aq) i
CuSO4.Njega smo dodali 10-ak kapi na 5ml uzorka,a
prema intenzitetu plavog obojenja smo procjenjivali
koliinu proteina(to je tamnije,to je koncetracija
proteina vea).Ukupno smo imali 18 epruveta te smo
svaki indikator stavljali u 6 epruveta.

Materijali:
Otopine A, B, C, D, E, F
Lugolova otopina
Benediktov reagens

Ivan Kezi,3.f

travanj,2016.

Regija probavnog sustava

Sastav otopine

INICIJALNI SADRAJ

otopina A

USTA

otopina F

ELUDAC

otopina B

DUODENUM

otopina C

ILEUM

otopina D

DEBELO CRIJEVO

otopina E

Biuretov reagens
18 epruveta
Kapalice
price
ae
Plamenik
Termometar

Rezultati:

Ivan Kezi,3.f

travanj,2016.

Sve epruvete su poredane od A

do F

Analiza:
Bocu koja sadri inicijalni sadraj hrane (boca A) smo lako odredili
zbog toga to znamo da u njemu ima malo glukoze,to nam je pokazao
Benedictov reagens, a koncentracija kroba i proteina je velika to je
rezultiralo najintenzivnijim obojenjima (to se poklapa s
pretpostavkama).Sastav otopine F sadri jednaku koncentraciju
proteina kao A, ali neto manju koncentraciju kroba i malo veu
koncentraciju glukoze,to upuuje na sadraj hrane iz usta. Otopina B
je iz eluca zato to je koncentracija proteina daleko manja (zbog
utjecaja enzima pepsina), glukoze ima jo vie, a koncentracija kroba
se nije promijenila jer je krob u elucu netaknut. U otopini C je dosta
velika koncentracija glukoze to oekujemo u duodenumu,a
koncentracija proteina i kroba je srednja. U otopini D najvea je
koliina glukoze, koncentracija kroba i proteina je smanjena to znai
da zapoinje apsorpcija hranjivih tvari u organizam pa se radi o
ileumu.Na kraju nam ostaje otopina E koja predstavlja debelo crijevo
s najmanjom koncentracijom svega.

Ivan Kezi,3.f

travanj,2016.

ZAKLJUAK:
Mislim da smo uspjeno odredili koje otopine pripadaju kojem dijelu
probavnog sustava.Unato tomu, do pogreke je moglo doi vrlo lako
tako da smo u uzorak od 5ml stavili previe kapi jer bi tada imali
obojenje koje bi nas zavaralo te bi zbog toga krivo zakljuili.Razliito
obojenje tada bi nas moglo navesti na krivi zakljuak.
Izvor:Udbenik iz biologije ivot 3