Knjievni rod i vrsta: drama u 3 ina.

Nora je moderna psiholoka drama koja se

vie bavi psihologijom lika nego meusobnim odnosima meu likovima. Ibsen je
smanjio broj likova i reducirao prostor (radnja se odvija samo u jednoj sobi). Zbog
svoje tematike i protesta protiv dominacije mukaraca u svojem je vremenu
doivljavala brojne proteste i kritike.

Knjievno razdoblje: modernizam. Drama je prvi put izvedena 1880.

Problemi i motivi:
poloaj ene u modernom drutvu
problem ravnopravnosti
pravo pojedinca na slobodan izbor i slobodu
pravo ene na slobodan izbor i slobodu
uloga mukarca i ene u drutvu
graanski brak i brani odnosi
graanski moral druge polovice 19. st.

1. in Nora Lutkina kua Henrik Ibsen

Zimski je dan. Nora ulazi u udobnu i ukusno ureenu sobu nosei mnotvo
paketa i zapovijeda sluavci da sakrije boino drvce da ga djeca ne vide dok ne
bude naveer okieno. Vesela je i smjeka se, kriom pojede nekoliko slatkia
koje dri u depu. Provjerava je li joj mu kod kue.

Helmer joj se javlja iz svoje sobe, a ona ga poziva da doe vidjeti to je kupila.
Iako joj je rekao da mu ne smeta, izlazi iz sobe i vidjevi to je kupila, prigovara
joj zbog rastronosti. Helmer je poeo dobivati veliku plau, a i ubudue e
mnogo zaraivati pa Nora smatra da si mogu priutiti malo luksuza.
Helmer se prema Nori ponaa vrlo pokroviteljski, obraa joj se umanjenicama i
njezinu nepromiljenost smatra tipino enskom. Vadi novanik i daje joj nekoliko
novanica da ih potroi za Boi.

Nora pokazuje darove za djecu i sluavke, a Helmer primjeuje jo jedan paket,

ali mu Nora ne eli rei to je u njemu.

Nora bi za Boi voljela dobiti novac da si sama moe neto kupiti. Helmer joj se
ponovno obraa kao djetetu i smatra da je ona apsolutno nesposobna tedjeti i
da je tu osobinu naslijedila od oca. Primjeuje njezinu pretjeranu razdraganost
to u njemu izaziva sumnjiavost i ispituje ju je li bila u slastiarnici. Ona mu lae
da nije, ali ipak obeava da vie nee.

Prisjeaju se prolih Boia kada je zbog oskudice Nora sama pravila ukrase.
Sada su ta vremena iza njih.

Zvono najavljuje dolazak gospoe Kristine Linde. Nora u poetku ne prepoznaje

svoju prijateljicu koju nije vidjela desetak godina. Gospoa Linde je prije tri
godine ostala udovica, bez djece i nasljedstva. Nora se hvali kako joj je mu
postao direktor banke i kako e odsada imati mnogo novaca na to ju gospoa
Linde podsjea kako je i u koli Nora voljela novac i bila velika rasipnica. Nora joj
pripovijeda to se dogaalo nakon vjenanja s Helmerom kada je nakon
suprugovog naputanja dravne slube zbog pomanjkanja novaca morala raditi.
Plela je i vezla. I Helmer je neprestano morao raditi te se razbolio. Da ne bi umro,
morali su po savjetu lijenika otputovati na jug. Upravo je tada umro njezin otac
za kojega se Nora nije mogla brinuti jer je bila trudna i njegovala je bolesnoga
mua pa su s novcem od nasljedstva otputovali u Italiju. Jako joj je teko palo to
se nije oprostila s ocem.

Ali nakog godine provedene u Italiji, to je stajalo jako mnogo novaca, Helmer je
ozdravio i nikada vie nije bio bolestan i sada su svi veseli i zdravi.

Gospoa Linde se, da bi se mogla brinuti za bolesnu majku i dvojicu mlae brae,
smatrajui svojom dunou, udala za ovjeka kojega nije voljela, koji je bio
bogat, ali se bavio nesigurnim poslovima te kada je umro, nije ostavio nita.
Kristina se bavila raznoraznim poslovima dok majka nije umrla, a braa odrasla.
Sada se osjea prazno i trai nekakav posao.

Nora joj obeava kako e urediti s muem da joj on pomogne. Kristina zahvaljuje,
osobito Nori koja ne zna kako ivot moe biti teak.
Noru ljuti to svi misle da je razmaena i neozbiljna.

No, ona je, to nitko nikada ne smije saznati, osobito ne Helmer, sama morala
pribaviti sav novac za put u Italiju, budui da otac nije ostavio nita. Helmer nije
znao koliko je bolestan pa ga je ona u poetku molila da uzme zajam, da otputuju
kako bi njoj bilo bolje. On se razbjesnio i nije mu padalo na pamet popustiti
njezinim hirovima. Stoga se morala sama snai i posuditi novac (iako to ena ne
moe napraviti bez doputenja mukarca iz obitelji) i ni u kojem sluaju Helmer
to ne smije saznati jer bi injenica da joj na neemu mora biti zahvalan
poremetila njihov skladan ivot. Priznat e mu, moda, kada vie ne bude lijepa.

Vraanje duga bio je vrlo teak zadatak pa je Nora morala tedjeti, a ne elei da
ostalim ukuanima bilo to nedostaje, tedjela je na sebi. Kupovala je najjeftinije
haljine i zaraivala prepisujui to je bilo teko i zamorno, ali se dobro osjeala
zaraujui novac kao da je mukarac.

Kada nije znala kako doi do novca za otplatu, zamiljala je da je u nju zaljubljen
neki stari bogati gospodin koji joj nakon smrti ostavlja sav svoj imutak. Kristina
misli da taj gospodin zaista postoji i zanima je tko je on, a Nora ju ne moe
uvjeriti da se radi samo o sanjarenju.

U poslovni posjet Helmeru dolazi Krogstad to u Nori izaziva napetost. Kristina,

koja se ugledavi ga povukla i okrenula prema prozoru, odavno poznaje
Krogstada i primjeuje kako se promijenio, a Nora joj objanjava da je to zbog
nesretnoga braka i pune kue djece koja su mu ostala nakon enine smrti. Iz
Helmerove sobe izlazi doktor Rank. Nora ga predstavlja Kristini. Razgovaraju o
ivotu i kako se mora ivjeti i doktor Rank spominje svoje pacijente koji takoer
ele ivjeti, bez obzira koliko se jadno osjeali. Prema njegovu miljenju ak i
moralno oboljeli kao to je gospodin koji je uao u Helmerovu sobu nisu
drugaiji. On smatra kako je Krogstad pokvaren do sri.

Nora se nakon nekoliko trenutaka zamiljenosti, razveseli sjetivi se da e svi

zaposlenici banke biti ovisni o Helmeru.

Helmer izlazi iz svoje sobe i Nora ga predstavlja Kristini zalaui se kod mua da
joj pronae mjesto u uredu na to ovaj pristaje.

Helmer, Kristina i dr. Rank odlaze, a u sobu ulaze djeca s dadiljom. Nora se
veselo igra s djecom ne primjeujui da se Krogstad vratio.
Vratio se da bi razgovarao s njom. Trai od Nore da se kod mua zauzme za njega
kako bi ostao na svojem radnom mjestu. Nije mu bitna plaa, nego ugled koji je
izgubio zbog nepromiljenosti poinjene u mladosti.

Nora mu ne moe pomoi i on je podsjea na dug od tisuu dvjesto talira koje je

od njega posudila kada je Helmer bio bolestan i ugovor koji je potpisala
krivotvorei potpis svojega oca. Nora nije svjesna da je poinila kazneno djelo
iako je sve uinila iz plemenitih pobuda elei pomoi muu i potedjeti bolesnog
oca straha. Neto slino napravio je i Krogstad u mladosti i bio izopen iz drutva
i sada prijeti Nori da e mu se, ukoliko ostane bez posla, i ona pridruiti u toj
izopenosti jer e krivotvoreni ugovor predati sudu i osramotiti ne samo nju,
nego i njezinu obitelj.

Krogstad odlazi, a Nora je potpuno unezvjerena, tjera djecu u drugu sobu,

pokuava vesti, okititi bor.

Helmer se vraa. Vidio je Krogstada kako izlazi iz kue i pretpostavlja da je molio

Noru da se zauzme za njega. Zamjera joj to mu je lagala rekavi da nitko nije bio
dok je bio vani, osobito jedan takav ovjek. Noru zanima to je Krogstad, u stvari,
skrivio.

Krogstad je krivotvorio potpise i umjesto da prizna svoju krivicu, izvlaio se

spletkama, lagao i pretvarao se ak i pred enom i, to je najstranije za
Helmera, pred djecom.

Laljivi roditelji, osobito majke, prema Helmerovom miljenju odgajaju propalice. I

upravo je Krogstad takva moralna propalica, stoga on ne eli raditi s njim jer mu
je u blizini takvih ljudi fiziki muka.

Helmer odlazi u svoju sobu, a Nora, uasnuta, razmilja kako ona nee pokvariti
svoju djecu.

2. in Nora Lutkina kua Henrik Ibsen

Prvi je dan Boia. Nora nemirno eta po sobi. Nada se da Krogstad nije mislio
ozbiljno, oekuje da e netko doi, zaviruje u sandui za pisma.

Dadilja donosi kutiju s kostimom za bal. Nora i dadilja razgovaraju o djeci o tome
kako je dadilja mogla ostaviti svoju kerku da bi se brinula za nju, a kasnije i za
njenu djecu. Nora pomilja kako bi i njena djeca mogla ivjeti bez majke
Ne moe se smiriti, poeli izai, poeli da nitko ne doe i da se nita ne dogodi,
pokuava misliti na odjeu, rukavice, neto drugo, neprestano oslukujui dolazi
li netko.

Dolazi gospoa Linde i Nora je moli da joj pomogne popraviti kostim napuljske
ribarske djevojke koji e sljedeega dana kod susjeda konzula Stenborga odjenuti
za kostimirani ples. Njezin suprug inzistira da plee ples koji je nauila na Capriju.

Nora i Kristina razgovaraju o sinonjoj Badnjoj veeri i doktoru Ranku koji boluje
od teke bolesti koju je naslijedio od oca, okorjelog enskara. Nora zna mnogo
pojedinosti iz Rankova ivota i Kristina je uvjerena da je upravo on onaj bogati
oboavatelj o kojem su razgovarale juer i da je on Nori posudio novac.

No doktor Rank je stari Helmerov prijatelj i svakodnevni gost u njihovoj kui i

Nora uvjerava Kristinu da joj on nije pomogao, ali da se mora izvui iz one druge
stvari.

Helmer se vraa kui i Nora moli Kristinu da ode k djeci jer njezin mu ne podnosi
ivanje.

Nora se umiljava Helmeru ponovno ga molei da ostavi Krogstadu njegovo

mjesto u banci, ali je on to mjesto ve namijenio Kristini i odluno odbija otpustiti
nekoga drugog osim njega bez obzira to se Nora boji njegove zloe i to se
zauzima za njega. Osim toga, svi u banci znaju da ga Helmer namjerava otpustiti
i bilo bi sramotno to ne uiniti, osobito to bi se znalo da je njegova ena utjecala
na njegovu odluku, a i zbog toga to su njih dvojica prijatelji iz djetinjstva i
Krogstad mu se obraa s ti to mu jako smeta.

Helmer po sluavki alje pismo u kojem otputa Krogstada i oprata Nori njezine
strahove od Krogstadove osvete, ali on je mukarac i kao takav je hrabar i
odluan. Ne obazire se na Norine molbe da vrati pismo zbog posljedica koje bi
moglo izazvati u njihovoj obitelji.

Nora je unezvjerena i ne moe vjerovati da je on to ipak uinio.

Dolazi doktor Rank i obavjetava Noru da je njegova bolest uznapredovala i da

mu ostaje mjesec dana ivota. Budui da se Helmeru gadi sve to je runo, ne
eli da ga posjeuju u bolnici. Kada bude siguran da je dolo najgore, poslat e joj
svoju posjetnicu oznaenu crnim kriem. Nora ga moli da ne umre. Doktor Rank
joj izjavljuje ljubav i svoju odanost svjestan da e ga Helmerovi brzo zaboraviti i
da e njegovo mjesto zauzeti Kristina.

Dolazi sluavka s posjetnicom i Nora, pogledavi je, lae doktoru da je to jo

jedan kostim koji je naruila da Helmer ne zna i da mora uvati njezinu tajnu.
Doktor odlazi u Helmerovu sobu, a dolazi Krogstad.

udi se koliko Helmer malo voli Noru kad zna to joj sve moe uiniti, a ipak mu
daje otkaz iako je pretpostavljao da mu Nora nita nije rekla.

Krogstad obavijetava Noru da nita nee iznositi u javnost, sve e ostati izmeu
njih troje, a da zadunicu, bez obzira hoe li mu Nora isplatiti dug, nee vratiti.
Budui da je proao sve to Nora prolazi, on joj savjetuje da joj ne pada na pamet
ostaviti kuu i djecu ili neto jo gore, nego da pusti da se stvari smire. O onome
to se dogodilo Krogstad je to je obzirnije mogue obavijestio Helmera u pismu.
Nora misli da e ga tim pismom ucjenjivati, ali Krogstad joj objanjava da mu nije
potreban novac, ve mogunost postati potovan graanin, mogunost
napredovanja. Od Helmera trai vii poloaj i u sljedeih godinu dana vidi sebe
kao zamjenika direktora banke.

Krogstad odlazi, ali ne ostavlja pismo. Ubacuje ga u potanski sandui.

Dolazi Kristina i Nora joj priznaje da je novac posudila od Krogstada i da je

krivotvorila potpis te moli Kristinu da je zastupa. Kristina odlui otii Krogstadu
razgovarati s njim kako bi traio nazad svoje pismo jer je on nekada davno bio
spreman sve uiniti za njezinu ljubav. Nora treba samo sprijeiti Helmera da
uzme pismo iz sanduia.

Nora se pretvara da je zaboravila ples koji e otplesati sutra na maskenbalu i

moli Helmera da se cijelu veer ne bavi svojim poslovima, da ne otvara pisma,
nego da joj pomogne uvjebati ples.

Nora neobuzdano plee, a Helmer je neprestano ispravlja.

Dolazi gospoa Linde i izvjeuje Noru da Krogstad otputovao, ali da mu je

ostavila pisamce. Nora je svjesna da joj je ostao jo trideset i jedan dan ovakvoga
ivota.

2. in Nora Lutkina kua Henrik Ibsen

Gospoa Linde nestrpljivo eka Krogstada. Helmerovi su na zabavi kod susjeda.
Kada Krogstad konano doe, predbacuje Kristini to ga je ostavila, a ona se
pravda da je morala jer se trebala brinuti za bolesnu majku i brau. Sada kada je
ostala sama, nudi Krogstadu zadjedniki ivot bez obzira na njegovu situaciju i
poloaj. Rado bi se brinula za njega i njegovu djecu.

Krogstad odlui traiti od Helmera pismo koje mu je poslao, ali ga Kristina od

toga odgovara smatrajui da Helmer mora saznati istinu jer je dosta lai i
Helmerovi to moraju razrijeiti. Krogstad pristaje i sretan odlazi. I Kristina je
sretna to e konano imati dom i to e raditi za neiju sreu i zadovoljstvo.

Helmerovi se, uz Norino silno protivljenje vraaju s plesa.Helmer objanjava

Kristini, koja je eljela vidjeti Norin kostim, kak je Nora ostavila dobar dojam
pleui tarantelu i izazvala buran pljesak i da su ubrzo napustili zabavu usprkos
Norinu protivljenju kako dojam ne bi oslabio.

Helmer odlazi upaliti svijee, a Kristina uvjerava Noru da mora sve rei muu.

Kristina odlazi. Helmer se divi Norinoj ljepoti i govori o svojem eznuu za njom i
uzbuenju koje u njemu izaziva.

Dolazi doktor Rank dobro raspoloen. Razgovaraju o zabavi, plesu i dobrom

ampanjcu te o sljedeem krabuljnom plesu gdje e se Rank, prema svojim
rijeima, pojaviti nevidljiv. Rank se oprata s Helmerovima, a Helmer odlazi
pokupiti pisma iz sanduia. Primjeuje da je netko Norinom ukosnicom pokuao
otvoriti sandui. Meu pismima pronalazi Rankovu posjetnicu s crnim kriem
iznad imena kojom najavljuje svoju smrt. Iako mu je ao to e izgubiti prijatelja,
Helmer zakljujuje da je tako moda najbolje, za Ranka sigurno, a moda i za njih
jer e sada biti sami.

Nora ga odluno podsjea da mora otvoriti pisma. Unezvjereno se odijeva i eli

pobjei svjesna da Helmer ita Krogstadovo pismo. Dok pokuava izai kroz
predsoblje, Helmer je zaustavlja bijesan zbog sadraja pisma i ne doputa joj
odlazak.

Optuuje ju da je razorila njegovu sreu i unitila mu budunost. Usporeuje Noru

s njezinim ocem i oajava jer e njegov ugled biti uniten, a on zbog lakoumne
ene u rukama besavjesnog ovjeka. On e ipak pokuati umiriti Krogstada, a od
nje oekuje da se pred drugima ponaa kao i do sada. Zabranjuje joj odgajati
djecu.
Sluavka donosi pismo za Noru, ali ga Helmer otvara i proitavi ga, sretan
uzvikuje da je spaen. I Nora je, naravno, spaena. U pismu Krogstad vraa Nori
ugovor i pie da se kaje i ali zbog ucjene.

Helmer baca ugovor i pisma u vatru i velikoduno oprata Nori. Zna da je sve
uinila iz ljubavi prema njemu, ali da se odsada treba uvijek oslanjati na njega,
on e je voditi i tititi. Trai od nje da zaboravi teke rijei koje je izgovorio.

Nora sve prihvaa hladno i zahvaljuje se na oprotenju. Odlazi u sobu i presvlai

se (Dosta je bilo maskerade).

Helmer zadovoljan eta oko vrata sobe divei se toplini i udobnosti njihova doma
u kojem bi se ona trebala osjeati zatienom jer je on uva. Ponavlja da joj je
oprostio, a to ga jo vie ini mukarcem. Svojim pratanjem on kao da ju je
ponovno donio na svijet. Ona je tako u dvostrukom smislu postala njegova
svojina njegovo dijete i njegova ena za koju e se on, nemonu i slabu, brinuti.

Nora, potpuno odjevena i hladnoga izraza lica, izlazi iz sobe traei od Helmera
da ozbiljno razgovaraju to u osam godina braka nikada nisu inili. Helmer
smatra da ozbiljni razgovori nisu za nju.

Nora okrivljuje mua i oca da je nikada nisu voljeli, nego im je bilo ugodno misliti
da je vole. Nametali su joj svoje zamisli i ukus i igrali se njome kao to se ona
igrala svojim lutkama. A ona je za njihovu ljubav sudjelovala u predstavi. Nije bila
sretna, bila je samo vesela, a njihova je kua bila samo kuica za lutke u kojoj je
ona bila Helmerova lutka, a njihova djeca njezine lutke.

Helmer se donekle sloio s Norom, ali smatra da je sada prolo vrijeme igre, a
dolazi vrijeme odgoja i za djecu i za nju.

Nora prihvaa ideju da je dolo vrijeme odgoja, ali ne onako kako je Helmer
mislio. Ona shvaa da samu sebe mora odgojiti, da joj nitko u tome ne moe
pomoi i usprkos Helmerovim zabranama i ucjenama kako naputa svoje
najsvetije dunosti prema njemu i djeci, prema religiji i drutvu odluuje otii,
prvo Kristini, a onda u svoj zaviaj. Ondje e nauiti misliti svojom glavom.

Govori muu da ga vie ne voli i da nije ovjek kakvim ga je smatrala, ve

sebina osoba koja misli samo na sebe i to e drugi misliti o njemu. Shvaa da
je godinama ivjela s potpunim strancem.
Helmer joj obeava da e se promijeniti, no ona to ne prihvaa i daje mu potpunu
slobodu. Vraa mu prsten i odlazi govorei mu da e se vratiti ako se dogodi
udo, promjena u obojima i iskrenost koje nije bilo.

Dok se uje lupa vratima na Norinu odlasku, u Helmeru se budi nada da e se

udo moda ipak dogoditi.

Nora Lutkina kua Henrik Ibsen likovi:

Nora protagonistica drame

Na poetku drame Nora se ini posve zadovoljnom. Prihvaa muevljevo tepanje,

uzbueno govori o dodatnom novcu koji e donijeti njegov novi posao. Razigrana
je, poput naivnog djeteta koje ne zna to se dogaa izvan kue. Uiva u drutvu
svoje djece i prijatelja. Ne ponaa se kao da joj smeta uloga lutke o kojoj se brine
netko drugi, a zauzvrat se prema njoj odnosi kao prema djetetu.

Kako se drama razvija, Nora otkriva da nije samo glupa djevojica, kako je
Helmer naziva.

Razumije poslovne podatke koji se odnose na dug u koji je upala kako bi sauvala
Helmerovo zdravlje to pokazuje da je inteligentna i da zna poslovati i izvan
obinog poslovanja jedne domaice. Godinama je tajno radila kako bi uspijevala
otplaivati rate duga to dokazuju da je Nora vrlo odluna i ambiciozna. injenica
da je bila spremna prekriti zakon kako bi osigurala Helmerovo zdravlje pokazuje
hrabrost. Krogstadova ucjena i strahovi koje je ta ucjena izazvala ne mijenjaju
Norinu prirodu.

Iako je hrabra, ambiciozna i odluna, njezin se mu prema njoj odnosi

pokroviteljski, smatra da je nesposobna brinuti se za sebe, da je rastrona i
djetinjasta. Uiva u njezinom pjevanju i plesu, ui je kako plesati i kako se
ponaati. Pri kraju drame Nora shvaa da je svojem muu, i ocu prije toga, sluila
samo kao igraka kojom su se mogli igrati, zapovijedati joj i osjeati se uz nju
monima i potrebnima.

Helmerova je sebina reakcija, nakon to je saznao za Norinu prijevaru i

krivotvorenje potpisa, bila konani katalizator za njezino buenje. No, ve u
prvom inu Nora pokazuje da nije potpuno nesvjesna da joj je nain ivota u
sukobu s njezinom pravom osobnosti. Ona prkosi Torvaldu u sitnim stvarima,
skriveki jede slatkie, a onda lae da to ne radi. Kako se drama odvija, Norina
svijest o vlastitom ivotu i vrijednosti raste, a njezina potreba za pobunom
kulminira u naputanju mua i djece kako bi pronala sebe i svoju neovisnost.

Torvald Helmer Norin mu.

Helmer smatra da je uloga mukarca u braku zatititi i voditi svoju enu. On se

prema svojoj eni odnosi kao otac, savjetuje je banalnim, moralistikim izrekama,
ne doivljava je kao ravnopravnu osobu. Zamilja sebe kao spasitelja koji e
svoju enu spasiti od neke uasne opasnosti riskirajui svoj ivot, a ona e mu
itavoga ivota zbog toga biti zahvalna i ponizna.

Iako Helmer koristi mo u svom odnosu s Norom, i odnosi se prema njoj kao
prema djevojici, ini se da je zapravo mnogo slabiji i djetinjast karakter. Njegov
prijatelj dr. Rank u jednom ga trenutku karakterizira kao vrlo zahtjevnog i
razmaenog ovjeka koji se ne moe suoiti s bilo im runim. Ovo dokazuje da je
Helmer, u stvari, poput djeteta koje mora biti zaklonjeno od stvarnosti svijeta.

I drugi su njegovi postupci kukaviki i djetinjasti. Krogstada ne eli otpustiti zbog

njegova nemorala, nego zbog njegova previe prijateljskog ponaanja prema
Helmeru kojim pred drugima pokazuje da nema previe potovanja prema njemu.
Helmeru je, openito, najbitnija njegova ast, slika koju e ostaviti pred
drugima. Ugled mu je bitniji od elja vlastite supruge.

Saznavi za Norinu pronevjeru, najbitnije mu je kako e reagirati drutvo,

optuuje Noru da ga je unitila i zabranjuje joj odgajati djecu. Meutim, zbog
ugleda oekuje od nje da se izvan kue ponaa kao da se nita nije dogodilo.

Krogstad Odvjetnik koji je iao u kolu s Helmerom i ima podreenu poziciju u

banci u kojoj je Helmer podpredsjednik. Njegova loa djela proizlaze iz elje da
zatiti svoju djecu od prijezira, no on je ipak i potpuno spreman za nemoralnu
taktiku kako bi ostvario svoje ciljeve. Njegova spremnost dopustiti da Nora pati u
gledatelju izaziva zgraanje, ali njegove tvrdnje da suosjea s njom i da tono iz
iskustva zna kako se ona osjea moe nas natjerati da ga donekle i alimo.
Kao i Nora, Krogstad je osoba kojoj je drutvo nanijelo nepravdu. I on i Nora
poinili su isti zloin: krivotvorili su potpis. Iako je prekrio zakon, Krogstadov je
zloin relativno malen, ali ga je drutvo proglasilo kriminalcem i obiljeilo ga da
se nikada ne moe rijeti te stigme.

Pod utjecajem svoje bive ljubavi, gospoe Linde, oslobaa Noru duga i ponovno
pronalazi nadu.

Gospoa Linde Norina prijateljica iz djetinjstva. Kristine Linde je praktina,

prizemljena i razumna ena.

Dr. Rank Torvaldov najbolji prijatelj.

Stoiki prihvaa svoju bolest i svoju sudbinu. Dobroudan je i dobronamjeran.

Prema Nori gaji velike simpatije i ini se da je bolje poznaje od njezina mua.

Nora Lutkina kua Henrik Ibsen lektira