NORA (LUTKINA KUĆA)

Henrik Ibsen
Henrik Ibsen (1828. -1906.)
Rođen u gradu Skien, Norveška, umro u Oslu, glavni grad Norveške. Smatra se najznačajnijim
skandinavskim dramatičarom. Naziva ga se „ocem realizma“, smatra se pretečom moderne psihološke
i socijalno-kritičke drame, a djela mu se danas izvode u cijelom svijetu. Donosio je teme o kojima se
ranije nije smjelo javno progovarati (npr. neravnopravan položaj žena, kritika građanskog morala i
tradicionalnih bračnih i obiteljskih odnosa). Po njemu je kazališni pravac dobio naziv ibsenizam. Uz
njegove se drame veže pojam komorne drame u kojoj je težište na psihologiji likova, a ne na
dramskoj radnji. To se postiže smanjivanjem broja likova te reduciranjem mjesta i vremena radnje.

“Žena ne može biti ono tko jest u modernom društvu koje je pretežno orijentirano muškarcima, sa zakonima koje
su stvorili muškarci te sucima i odvjetnicima koji prosuđuje ženstvenost s muškog stajališta.” – Henrik Ibsen

 Nora objavljena i prvi put izvedena u Kopenhagenu 1879. godine

KNJIŽEVNA VRSTA: moderna psihološka drama, moderna tragedija, građanska drama

 Moderna tragedija udaljava se od junačkog uzvišenja i približava čovjeku prikazujući

svakodnevne probleme i stalnu borbu običnog čovjeka
 Građanska drama nastala je na početku 19.st. zahtijevajući pravo na tragediju ne samo za
pripadnike kraljevskih obitelji i plemstva, nego i za građanski stalež; odbacivanje
tipiziranih likova i stereotipa, a veći stupanj individualizacije likova; naziva se i drama u
užem smislu, a ima elemente komedije i tragedije te se radnja uzima iz svakodnevnice

 Radnja je raspoređena u 3 čina

 Jedinstvo mjesta, vremena i radnje (klasično pravilo za dramu)
 Mjesto: stan direktora banke, odvjetnika Torvalda Helmera
 Vrijeme: 3 dana: Badnjak, Božić i dan nakon Božića
 TEME:
 emancipacija žene (proces, strategija i razni napori uz pomoć kojih su se žene
nastojale osloboditi od autoriteta muškaraca i tradicionalnih struktura moći)
 pravo pojedinca na samoostvarenje i slobodan izbor (Norino napuštanje doma) čak i
onda kada ga svi osuđuju
 općenita karakterizacija društva kao takvoga koje će uvijek imati svoja nepisana
pravila i očekivanja, a pojedinci koji im se odluče oduprijeti u pokušaju da spoznaju
sebe, bit će okarakterizirani kao problematični
 Norin život, put odrastanja i oslobođenja
 Uloga žene i majke u društvu te njena žrtva (utjecaj roditelja na daljnji život djeteta)
 Nemogućnost komunikacije

 Elementi tradicionalne drame: dramska kompozicija s uvodom(upoznavanje Nore, razgovor s

Lindom), zapletom(Krogstadova prijetnja Nori), vrhuncem (Helmer razotkriva istinu iz
pisma), preokretom(drugo Krogstadovo pismo) i raspletom (Norin odlazak i spoznaja
pravog puta)
  Elementi moderne drame: moderna tema, prebacivanje težišta s analize društva na analizu
lika, simbolički motivi, retrospekcija

 Simboli u djelu
 Kostimirana zabava predstavlja brak u kojem su supružnici pod maskama, neiskren
odnos
 Norina divlji, očajnički ples tarantele prikazuje odgađanje vlastite sudbine
 Kuća lutaka je naziv sa umjetan svijet privida i manipulacije

Događaji koji prethode radnji drame

Nora i Torvald žive 8 godina u građanskom braku, ali Nora od supruga krije tajnu da se prije nekoliko
godina zadužila kod bankovnog službenika Krogstada da bi teško oboljelom Torvaldu osigurala
liječenje u Italiji. Vođena srcem čini kazneno djelo krivotvoreći potpis na ugovoru, a dug vraća štedeći
od novaca kojeg dobiva od Torvalda i potajice radeći. Nakon što Torvald postaje direktor banke,
odlučuje otpustiti Krogstada kojeg smatra nemoralnim.
1. ČIN

 radnja započinje Norinim povratkom iz božićne kupovine (kupila je djeci darove i raspravlja s
mužem o novcu)
 prvi dijalog Nore i Torvalda skicira njihov neiskren odnos (bademi)
 Torvalda se prema Nori odnosi patrijarhalno, koreći ju zbog rasipnosti i naziva ju
djetetom, ne shvaća da mu žena nije željna samo ušećerenih badema i novaca, već da
traži svoju slobodu koju joj on ne dopušta – on gleda na nju kao osobu koja mu je
kompromitirala/oblatila/ocrnila/pokvarila čast i ugled u društvu
 Ona se zbog njegovog pokroviteljstva osjeća ograničenom i ovisnom
 u posjet dolazi Norina školska prijateljica Linde (Kristina), pripovijeda o svojim životnim
teškoćama, a u isto vrijeme Krogstad razgovara s Torvaldom o najavljenom otkazu
 Linde prepoznaje Krogstada i upozorava Noru na njegove sumnjive namjere
 Krogstad ucjenjuje Noru da će sve o krivotvorenju potpisa i posudbi novca javno obznaniti
2. ČIN

 Krogstad šalje pismo Torvaldu u kojemu otkriva Noru

 Nora traži gđu Linde da požuri zamoliti Krogstada da povuče svoje pismo
 Iz njihovog je razgovora vidljivo da su bili par prije, predlaže mu zajednički život, ali
ga ne tjera da povuče pismo jer smatra da se istina mora saznati
 svi Norini napori sada su usmjereni na odgodu Helmerova čitanja Krogstadovog pisma,
odvraća mu pažnju pripremama za sutrašnji ples (kostim, vježbanje)
3. ČIN

 Kada se Torvald i Nora vrate s plesa, Helmer otvara sandučić

 Prvo pronalazi posjetnice s crnim križem doktora Ranka koji je neizlječivo bolestan i
tako se oprašta s njima jer želi bolovati u samoći (Torvalda prijateljeva smrt ni malo
ne dira jer razmišlja kako će se ta činjenica odraziti na njegov brak u kojem će biti
čvršće povezan sa suprugom)
 Kada pročita prvo Krogstadovo pismo optužuje i vrijeđa Noru govoreći joj da je
nemorala i nedostojna dalje odgajati njihovu djecu
  Nora je razočarana jer je očekivala da će joj muž oprostiti, shvatiti ju i preuzeti krivnju na sebe
te ju zaštititi
 Kada pročita drugo pismo, Helmer shvaća da je opasnost prošla i ponaša se kao da ništa ranije
nije bilo
 Nora, međutim, vidjevši muža u pravome svjetlu spoznaje kako je cijelo vrijeme živjela u
zabludi koju je sada konačno spremna prekinuti
 Shvaća istinu o svojemu braku: više ne želi živjeti u kućici za lutke
 Napušta dom kako bi mogla izgraditi samu sebe, smatra da Torvald nije osoba koju bi
ju naučio da bude prava žena i ona mora samu sebe odgojiti
Citati:
On me je nazivao svojom lutkicom i igrao se sa mnom kao što sam se ja igrala sa svojim lutkama. Onda sam prešla u ovu kuću, k tebi (…) Ti
si sve uredio po svome ukusu i ja sam usvojila tvoj ukus; ili sam se samo tako pravila; ne znam više točno – čini mi se i jedno i drugo; malo
jedno i malo drugo. Kad sada bacim pogled unatrag, čini mi se da sam ovdje živjela kao prosjak – od milostinje. Ja sam živjela od toga što
sam za tvoju ljubav pravila predstave. Ti si tako htio. Ti i tata, vi ste mi mnogo naškodili. Spriječili ste me u razvoju.”

Čim si prestao paničariti – ne zbog mene, nego zbog onog što si mislio da se tebi može dogoditi – kad je sve prošlo, ponašao si se kao da se
ništa nije ni dogodilo. Što se tebe tiče, mogao si me vratiti na moje staro mjesto. Opet sam bila tvoja draga ptičica, tvoja lutka koju odsad
moraš još više maziti i paziti jer je tako krhka i lomljiva. (Ustajući.) U tom su mi se trenutku otvorile oči. Osam sam godina živjela sa
strancem, rodila s njim troje djece. Ne mogu to podnijeti! Najradije bih samu sebe rastrgla u sto komada!”

DRAMSKI SUKOB

 Nora se sukobljava s Helmerom, Krogstadom i doživljava unutarnji sukob

 Nora se mijenja pod utjecajem okolnosti
 Na početku je djetinjasta, nezrela, površna, udovoljava svakoj želji svoga muža, jedva
primjećuje tuđe probleme (probleme gđe Linde i doktora Ranka)
 Na kraju je naglo osviještena žena koja shvaća da joj uloga ni žene niti majke ne
pristaje dok ne izgradi svoju osobnost

NORA

 Prije dužnosti prema mužu i svojoj djeci, najprije treba ispuniti dužnost prema samoj sebi
 Svojim odlaskom pokazuje da ne želi više biti Helmerova lutka i dokazuje pravo na izbor
samostalnog i slobodnog puta
 Ona je prosvjed protiv nerazumne dominacije muškarca u društvu i braku
HELMER
 Dugove i ljude koji posuđuju novac Helmer doživljava ovako: “Ne praviti dugove! Ne
posuđivati! U kućanstvu koje se temelji na pozajmljivanju ima nečega ropskog, pa i ružnog”.
 Doznavši za Norin prijestup naziva je lažljivicom, licemjerkom, zločinkom, uspoređuje je s
njenim pokojnim ocem, optužuje ju da je bez religije, morala i bez osjećaja dužnosti

HELMER: Dušo, ja bih za tebe radio noć i dan, trpio bih glad i muke, ali nema toga čovjeka koji će za
svoje bližnje žrtvovati svoju čast!
NORA: Tisuće i tisuće žena čine upravo to!
HELMER: Ti govoriš, ti misliš kao dijete.
 Ne slaže se s Norom kada ona kaže da ima svetu dužnost prema samoj sebi: „Ti si prije svega
supruga i majka“
  Pokušava ju zadržati obećavajući da će se promijeniti (NORA: „Možda hoćeš, kada ti oduzmu
lutku!“), predlaže joj da žive kao brat i sestra, ali ni to ne uspijeva: Nora kaže da se mora
dogoditi čudo da se oboje promijene i pronađu iskrenost, tada bi se jedino mogla vratiti

KRISTINE

 Stara Norina prijateljica koju nije vidjela već 9-10 godina, sada je došla parobrodom
 Nora je prije 3 godine čitala u novinama da je Linde izgubila muža i ostala sama
 Ispričava joj se što zbog drugih obaveza nije stigla poslati pismo
 Od Linde saznajemo da je Nora oduvijek bila rasipnica, pa se Kristini prvo hvali kako je
Helmer postao direktor banke i da će moći živjeti bez ikakvih briga od Nove godine
 Kristine nikada nije voljela svog muža (udala se za njega jer je bio vrlo bogat, a ona je imala
bolesnu majku i dvoje mlađe braće o kojima je morala brinuti)
 Smatrala je da je njena dužnost udati se i tako im pomoći
 Izmorio ju je takav život, ostala je sama i došla je Noru zamoliti za pomoć: može li joj
njezin muž osigurati posao u uredu, bilo što a da bude stalno
 Nora joj odlučuje pomoći, ali se uvrijedila kada joj je Linde rekla: “gotovo ni ne poznaš težinu
i nevolje života.“
 U tom trenutku se otkriva kako Norin otac nikada nije posudio novac za liječenje
Torvalda u Italiji (razbolio se jer se premorio radeći od jutra do kasno u noć, a u Italiji
su ostali dok skroz nije ozdravio), liječenje je koštalo 1200 talira (4800 kruna)
 Niti sam Torvald nije znao koliko je bolestan, doktori su samo Nori rekli to da je
nasmrt obolio: prvo ga je pokušavala natjerati da ih odvede u inozemstvo na odmor

DR. RANKE

 Ima osjećaje za Noru: „Nora, zar mislite da je on jedini koji (…) koji bi rado dao za vas svoj
život. (…) Zakleo sam se da vi to morate saznati prije nego zauvijek odem. Bolje prilike neću
više imati. Da, Nora, sada znate. A sada znate i to da se na mene možete osloniti bolje nego
na ikoga drugog.”
 Izgleda da je Nora cijelo vrijeme bila svjesna što dr. Ranke osjeća za nju, ali mu je objasnila
da on spada u kategoriju ljudi s kojima se ona druži, ali ne i nužno voli

KROGSTAD

 On je prije mnogo godina učinio neku nepromišljenost koja mu je pokvarila ugled u društvu i
sada ga želi natrag jer mu i sinovi rastu: „Mjesto u banci bilo bi takoreći prva stepenica, a
sada me vaš suprug hoće opet gurnuti nogom u stepenice i blato“