SKOLA

MATEMATIKE
Tautologije kao principi zakljucivanja
Nermin Okicic
PMF Tuzla , odsjek: Matematika

26.01.2015.


SKOLA
MATEMATIKE
je matematika
Sta

je matematika?
Sta

je matematika? R. Courant, H. Robbinson

Citat iz knjige Sta

Matematika kao izraz ljudskog uma reflektuje aktivnu volju,

kontenplativno rasudivanje i zelju za estetickim savrsenstvom.
Njeni osnovni elementi su logika i intuicija, analiza i konstrukcija,
opstost i posebnost. Mada razlicite tradicije cesto isticu razlicita
stanovista, samo medusobno djelovanje ovih suprotnih sila i borba
za njihovu sintezu cini zivot, korisnost i najvisu vrijednost
matematicke nauke.


SKOLA
MATEMATIKE
je logika
Sta

je logika?
Sta
Logika je nauka o logosu, pri cemu se pod logosom podrazumijeva
govor, rijec, smisao izrazen rijecima, pojam duha ili misao.
Najuobicajenije shvatanje logike je da je to nauka o misljenju, o
poretku misli ili o poretku razuma. Pri tome se pretpostavlja ili
podrazumijeva da se razum ponasa po nekim pravilima, a ta
pravila su upravo logicka pravila.
Za logiku kazu da je filozofska disciplina koja se bavi oblicima
valjane misli (G. Petrovic) ili da je to disciplina koja se bavi
nacelima dosljednog zakljucivanja. Pri tome dosljednost u
zakljucivanju ne treba da zavisi samo o znacenju recenica i rijeci,
koje mogu cak biti i nepoznate. Logicka dosljednost je nesto
sasvim apstraktno i treba da se tice same forme i oblika. Zbog
toga je logika formalna nauka.


SKOLA
MATEMATIKE
je logika
Sta

je logika?
Sta
Logika je nauka o logosu, pri cemu se pod logosom podrazumijeva
govor, rijec, smisao izrazen rijecima, pojam duha ili misao.
Najuobicajenije shvatanje logike je da je to nauka o misljenju, o
poretku misli ili o poretku razuma. Pri tome se pretpostavlja ili
podrazumijeva da se razum ponasa po nekim pravilima, a ta
pravila su upravo logicka pravila.
Za logiku kazu da je filozofska disciplina koja se bavi oblicima
valjane misli (G. Petrovic) ili da je to disciplina koja se bavi
nacelima dosljednog zakljucivanja. Pri tome dosljednost u
zakljucivanju ne treba da zavisi samo o znacenju recenica i rijeci,
koje mogu cak biti i nepoznate. Logicka dosljednost je nesto
sasvim apstraktno i treba da se tice same forme i oblika. Zbog
toga je logika formalna nauka.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

U izgradnji neke matematicke teorije iz aksioma i definicija

logickim rasudivanjem izvodimo teoreme.
Teorem (tvrdnja, poucak, stav) je matematicka izjava cija se
istinitost utvrduje dokazom. Obicno se misli na istinitu izjavu, iako
nije iskljuceno da je izjava lazna.
Tako je poznati matematicar Fermat iskazao tvrdenje da su svi
n
brojevi oblika 22 (n N {0}) prosti brojevi, sto je pogresno jer
kako je pokazao Euler, vec za n = 5 to nije tacno.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

U formulaciji teorema razlikuju se dva dijela: pretpostavka (uslov,

hipoteza) P i tvrdnja (zakljucak, posljedica, teza) Q. Pretpostavka
je jedna ili vise izjava koje se smatraju istinitima, a tvrdnja je
izjava koju treba dokazati.
Ponekad ucenici imaju poteskoca s odredivanjem sta je
pretpostavka, a sta tvrdnja teorema, a samim tim imaju probleme i
pri dokazivanju takvog teorema. Stoga treba pri obradi teorema
uloziti dodatni napor pri rasvjetljavanju tih bitnih dijelova teorema,
razlazuci ga, pa cak i preformulirajuci ga.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Teoreme uobicajeno imaju oblik implikacije P Q, sto citamo kao

P implicira Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Teoreme uobicajeno imaju oblik implikacije P Q, sto citamo kao

P implicira Q,
ako P onda Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Teoreme uobicajeno imaju oblik implikacije P Q, sto citamo kao

P implicira Q,
ako P onda Q,
P je dovoljan za Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Teoreme uobicajeno imaju oblik implikacije P Q, sto citamo kao

P implicira Q,
ako P onda Q,
P je dovoljan za Q,
Q je neophodan (potreban) za P .


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Dijagonale romba su okomite.

P : Cetvorougao
je romb.
Q: Dijagonale su mu okomite.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Proizvod dva uzastopna prirodna broja je paran broj.
P : Brojevi su uzastopni prirodni brojevi.
Q: Proizvod im je paran broj.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
U svakom trouglu naspram podudarnih stranica leze podudarni
uglovi.
P : U trouglu dvije stranice su podudarne.
Q: Uglovi naspram tih stranica su podudarni.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Zbir uglova u trouglu je 180 .
P : Poligon je trougao.
Q: Zbir uglova mu je 180 .


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Svaki se kvadratni trinom ax2 + bx + c moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ), gdje su x1 i x2 rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:

U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta

tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Svaki se kvadratni trinom ax2 + bx + c moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ), gdje su x1 i x2 rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.
P : x1 i x2 su rjesenja kvadratne jednacine ax2 + bx + c = 0.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Primjeri:
U narednom primjeru istaknimo sta je pretpostavka (P ), a sta
tvrdnja teorema (Q):
Teorem
Svaki se kvadratni trinom ax2 + bx + c moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ), gdje su x1 i x2 rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.
P : x1 i x2 su rjesenja kvadratne jednacine ax2 + bx + c = 0.
Q: Kvadratni trinom ax2 + bx + c se moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ).


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru 1 imali
Teorem
Ako je cetvorougao romb onda su mu dijagonale okomite.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru 2 imali
Teorem
Ako su prirodni brojevi uzastopni onda je njihov proizvod paran
broj.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru 3 imali
Teorem
Ako su u trouglu dvije stranice podudarne onda su njihovi
naspramni uglovi podudarni.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru 4 imali
Teorem
Ako je poligon trougao onda je njegov zbir uglova 180 .


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Strukturu teorema je najlakse prepoznati ako je u formi Ako je ...

5 imali
onda je .... Tako bi u malopredasnjem primjeru
Teorem
Ako su x1 i x2 su rjesenja kvadratne jednacine ax2 + bx + c = 0
onda se kvadratni trinom ax2 + bx + c se moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ).


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema

Uz svaki teorem oblika P Q vezujemo izjavu oblika Q P ,

koju nazivamo obrat teorema. Treba napomenuti da obrat
istinitog teorema ne mora biti istinita tvrdnja.
Ako je i obrat teorema teorem, tj. istinita tvrdnja, tada ta dva
teorema vrlo cesto zapisujemo kao izjavu oblika P Q i citamo:
P je ekvivalentno Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema

Uz svaki teorem oblika P Q vezujemo izjavu oblika Q P ,

koju nazivamo obrat teorema. Treba napomenuti da obrat
istinitog teorema ne mora biti istinita tvrdnja.
Ako je i obrat teorema teorem, tj. istinita tvrdnja, tada ta dva
teorema vrlo cesto zapisujemo kao izjavu oblika P Q i citamo:
P je ekvivalentno Q,

P je ako i samo ako Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema

Uz svaki teorem oblika P Q vezujemo izjavu oblika Q P ,

koju nazivamo obrat teorema. Treba napomenuti da obrat
istinitog teorema ne mora biti istinita tvrdnja.
Ako je i obrat teorema teorem, tj. istinita tvrdnja, tada ta dva
teorema vrlo cesto zapisujemo kao izjavu oblika P Q i citamo:
P je ekvivalentno Q,

P je ako i samo ako Q,

P je potreban i dovoljan za Q,


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema je
Teorem
Ako su dijagonale cetvorougla okomite onda je on romb.
Naravno da je ova tvrdnja neistinita jer deltoid je cetvorougao sa
okomitim dijagonalama, a nije romb.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema je
Teorem
Ako je proizvod dva prirodna broja paran onda su ti brojevi
uzastopni.
Naravno i ova tvrdnja je neistinita jer proizvod bilo koja dva parna
prirodna broja je paran broj.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema je
Teorem
Ako su dva ugla u trouglu podudarna onda naspram njih leze
podudarne stranice.
Ovo je tacna tvrdnja, pa bi smo obje tvrdnje iskazali u obliku,
Teorem
Dvije stranice u trouglu su podudarne ako i samo ako naspram njih
leze podudarni uglovi.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema je
Teorem
Ako je zbir uglova u poligonu 180 onda je taj poligon trougao.
I ovo je tacna tvrdnja.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Obrat teorema je
Teorem
Ako se kvadratni trinom ax2 + bx + c moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ) onda su x1 i x2 rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema

Izraz Q P nazivamo kontrapozicija tvrdenja P Q. Ova

dva iskaza su medusobno logicki ekvivalentni i predstavljaju
poznatu tautologiju zakon kontrapozicije
(P Q) (Q P ) .


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema
Teorem
Dijagonale romba su okomite.
je
Teorem
Ako dijagonale cetverougla nisu okomite, tada on nije romb.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema
Teorem
Proizvod dva uzastopna prirodna broja je paran broj.
je
Teorem
Ako proizvod dva prirodna broja nije paran, tada ti brojevi nisu
uzastopni prirodni brojevi.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema
Teorem
U svakom trouglu naspram podudarnih stranica leze podudarni
uglovi.
je
Teorem
Ako dva ugla u trouglu nisu podudarna onda ni stranice naspram
njih nisu podudarne.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema
Teorem
Zbir uglova u trouglu je 180 .
je
Teorem
Ako zbir uglova u trouglu nije 180 onda taj poligon nije trougao.


SKOLA
MATEMATIKE
Odnosi medu iskazima

Kontrapozicija teorema
Teorem
Svaki se kvadratni trinom ax2 + bx + c moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ), gdje su x1 i x2 rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.
je
Teorem
Ako se kvadratni trinom ax2 + bx + c ne moze napisati u obliku
a(x x1 )(x x2 ) onda x1 i x2 nisu rjesenja kvadratne jednacine
ax2 + bx + c = 0.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi

O dokazima

Dokaz tvrdenja P Q u nekoj teoriji je konacan niz tvrdenja

Q1 , Q2 , ..., Qn te teorije, u kojem je svaka tvrdnja ili aksiom ili je
dobivena iz prethodno dokazanih tvrdnji tog niza po nekom pravilu
zakljucivanja, a posljednja tvrdnja tog niza je tvrdnja Q.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi

O dokazima

Dokazivanje tvrdenja ima svoje izuzetno mjesto u nastavi

matematike. Naime, uceci dokazivati tvrdnje, kandidat uci
rasudivati, sto je jedan od osnovnih zadataka nastave matematike.
Kandidat koji se u daljnjem zivotu i nece baviti matematikom kao
naukom, mora znati rasudivati u svakodnevnom zivotu.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi

O dokazima

U principu razlikujemo dvije vrste dokaza: direktni dokaz i

indirektni dokaz.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Direktni dokaz

Kod direktnog dokaza neke tvrdnje Q polazimo od pretpostavke P ,

koristeci aksiome, definicije i vec dokazane tvrdnje, zakljucujuci po
dedukciji, dolazimo do tvrdnje Q.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Direktni dokaz

Dedukcija kao pravilo zakljucivanja je zasnovana na tautologiji koja

se naziva Modus ponens i koja glasi
p (p q) q .


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Direktni dokaz

Teorem (AG nejednakost)

Za proizvoljne pozitivne realne brojeve x i y vrijedi

xy

x+y
.
2

Dokaz : Neka su x, y R proizvoljni. Kako je kvadrat bilo kog

realnog broja nenegativan, to ce vriijediti (x y)2 0.
Dakle, vrijedi x2 2xy + y 2 0. Dodajuci i lijevoj i desnoj strani
izraz 4xy, dalje vrijedi x2 + 2xy + y 2 4xy.
Posljednje je ekvivalentno sa (x + y)2 4xy. Korjenujuci i lijevu i
desnu stranu, imajuci na umu da su obje strane nenegativne,

dobijamo x + y 2 xy. Djeleci ovu nejednakost sa 2 slijedi

x+y
xy ,
2
sto je i trebalo dokazati.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Direktni dokaz

Teorem (Obrat Pitagorine teoreme)

Ako u trouglu ABC vrijedi c2 = a2 + b2 tada je to pravougli
trougao sa pravim uglom u tjemenu C.
Dokaz : Neka je dat trougao ABC za koga vrijedi c2 = a2 + b2 .
Posmatrajmo A B C kod koga je a = a i b = b i koji ima prav
ugao u tjemenu C . Za njega prema Pitagorinoj teoremi vrijedi
c2 = a2 + b2 = a2 + b2 = c2 , iz cega zakljucujemo da je c = c.
Dakle, ABC i A B C imaju podudarne sve tri stranice te su
prema pravilu SSS ova dva trougla podudarna. Dakle, imaju
podudarne odgovarajuce uglove, a to znaci da je ugao u tjemenu C
trougla ABC prav ugao.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Od indirektnih dokaza dva su najcesce primjenjivana:

Dokaz po kontrapoziciji i Svodenje na protivurije
cnost.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Dokaz po kontrapoziciji se zasniva na tautologiji Zakon

kontrapozicije
(p q) (q p) .


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Teorem
Ako je n2 paran broj onda je i n paran broj.
Dokaz : Pretpostavka teoreme (P ) je: n2 je paran broj, a tvrdnja
(Q) je: n je paran broj. U dokazu po kontrapoziciji krecemo od
pretpostavke Q, u nasem slucaju od pretpostavke da n nije paran
broj i trebamo pokazati da vrijedi P tojest, da n2 nije paran broj.
Neka n nije paran broj, tada je on neparan broj te vrijedi
n = 2k 1, za neko k N. Kvadriranjem dobijamo
n2 = (2k 1)2 = 4k2 + 4k + 1 = 2(2k2 + 2k) + 1 .
Kako je 2k2 + 2k = m N, zakljucujemo da je n2 = 2m + 1
tojest, n2 je neparan broj.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Teorem (Obrat Pitagorine teoreme)

Ako u trouglu ABC vrijedi c2 = a2 + b2 tada je to pravougli
trougao sa pravim uglom u tjemenu C.
Dokaz : Pretpostavimo da C nije prav. Razmotrimo dvije
mogucnosti:
(I) Neka je C ostar. Tada visina ha iz tjemena A na stranicu BC
ima podnozje D BC i oznacimo sa x = DC. Posmatrajmo
trouglove ADC i ADB. To su pravougli trouglovi pa vrijedi
Pitagorina teorema h2a = b2 x2 i h2a = c2 (a x)2 . Kako su
ovo iste velicine, tj. b2 x2 = c2 (a x)2 , dobijamo
c2 = a2 + b2 2ax 6= a2 + b2 ,

sto je negirana pretpostavka nase teoreme. Dakle, dokazali smo da

iz Q slijedi P , sto je prema zakonu kontrapozicije ekvivalentno
da smo dokazali da iz P slijedi Q.
(II) Ako je C ostar dokaz je slican prethodnom.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Dokaz svodenjem na protivurijecnost zasniva se na tautologiji

Reductio ad absurdum
p (q q) p .


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Teorem
Skup prostih brojeva je beskonacan.
Dokaz : Pretpostavimo tvrdnju P , da prostih brojeva ima konacno
mnogo. Dakle, skup prostih brojeva P = {2, 3, 5, 7, ..., p} je
konacan. Posmatrajmo broj
n = (2 3 5 t ... p) + 1 .
Broj n je veci od broja p pa dakle n
/ P tojest, n je slozen broj
(tvrdnja Q).
S druge strane broj n nije djeljiv ni sa jednim brojem skupa P
(ostatak je uvijek 1) pa je on prost broj (tvrdnja Q).
Dakle, ako pretpostavimo P iz njega slijedi Q Q, te prema
tautologiji reductio ad absurdum zakljucujemo da nije P , a ovo
znaci da prostih brojeva nema konacno mnogo ili prostih brojeva
ima beskonacno mnogo.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Teorem (AG nejednakost)

Za proizvoljne pozitivne realne brojeve x i y vrijedi

xy

x+y
.
2

Dokaz : Neka su x, y pozitivni realni brojevi i neka vrijedi

x+y

xy >
.
2
Odavde onda dobijamo da vrijedi

x 2 xy + y < 0 ,

sto je ekvivalentno sa

( x y)2 < 0 .

Posljednje je netacno jer kvadrat proizvoljnog broja je nenegativan.


SKOLA
MATEMATIKE
Dokazi
Indirektni dokaz

Posljednji primjer koristi modifikaciju tautologije reductio ad

absurdum koja glasi
((p q) ) (p q) .