JU UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
TEMA: ''Trakasti transporter''

PROFESOR:

STUDENT:

Dr.sc. Ramiz elo red. prof.

Damir Muminovi

Mart, 2010. Godina

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''
SADRAJ

1. UVOD ... 3
2. TRAKASTI TRANSPORTERI . 3
2.1. Elementi trakastih transportera .... 4
3. VIBRACIJA KAO PARAMETAR TEHNIKOG STANJA SISTEMA ... 5
3.1. Opta svojstva ........ 5
3.2. Uzronici nastanka vibracija ....................... 6
3.3. Karakteristike vibracija .............. 6
3.4. Nivo kompleksnih vibracija (sloene varijacije) .. 6
4. METODOLOGIJA MJERENJA I ANALIZA VIBRACIJA ... 8
4.1. Granine vrijednosti ..... 10
4.2. Mjerne take ......... 11
5. ANALIZA VIBRACIJA .... 11
5.1. Prikupljanje podataka ...... 12
6. ZAKLJUAK ....... 14
7. LITERATURA ...... 15
8. PRILOZI ........ 16

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''
REZIME

U ovom seminarskom radu prikazan je postupak kontrole vibracija kod trakastog

transportera.
Postupak se sastoji od:
- Odabira parametara
- Mjernih taaka
- Odabira mjernih instrumenata
- Prikaz rezultata mjerenja te uporeivanje sa graninim vrijednostima

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

1. UVOD
Trakasti transporteri bitan su faktor u dananjoj industriji. Koriste se za transport
materijala iz jednog procesa u drugi, u saradnji sa raliitom transportnom I strojnom opremom.
Vanost trakastih transportera eto je zanemarena jer se oni uobiajeno promatraju kao dio
opreme koji ne stvara probleme i koji radi dugo vremena bez kvara. Kao i svaki drugi tehniki
sistem, on se sastoji iz nekoliko dijelova. Najee su to pogonski elemenat - elektromotor,
reduktor, odgovarajue spojnice i osovine i naravno sama transportna traka.
Kao takav tehniki sistem je izuzetno funkcionalan i rasproiren. Koristi se u svim
granama privrede, najee u energetskom sektoru gde je najvie zastupljen. Ali, da bi na
trakasati transporter uopte funkcionisao i vrio ispravno svoj zadatak, on mora biti ispravan, tj
u radnom stanju. Jedna od najboljih metoda utvrivanja stanja naeg tehnikog sistema jeste
kontrolom vibracija na naim mjernim takama.Ipak, prije samog mjerenja vibracija potrebno je
sprovesti itavu pripremu, upoznat se detaljno sa datim tehnikim sistemom, odreivanje
mjernih taaka, graninih vrijednosti.

Slika 1. Najraniji primitivni trakasti transporter (lijevo), savremeni trakasti transporter (desno)

U ovom seminarskom radu govorit emo o:

- Nameni trakstih transportera
- Elementima trakstih transportera
- Vibracijama kod pogonskog dijela trakastih transportera
- Postupak mjerenja vibracija kod traksatih transportera
- Dijagnosticiranju stanja tehnikog sistema

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

2. TRAKASTI TRANSPORTERI
Transporteri sa trakom opte namijene prenose materijal ili komadnu robu na
horizontalnim ili malo nagnutim trakama koje su ujedno nosivi i vuni dijelovi transportera.
Izvode se kao stacionarni, prenosivi ili prevozni. Trakasti transporteri imaju iroku i raznovrsnu
primenu u rudnicima, metalurkoj i hemijskoj industriji, na graevinskim i zemljanim gradilitima,
u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, skladitima i prometu gdje dolazi u obzir i prenoenje
komadne robe kao to su vree, sanduci, paketi i slino. U industriji se upotrebljavaju i kao
radna podloga - Trakasti transporteri slue za male protoke masa i kratke udaljenosti, te za
velike protoke (40000 t/h) i velike daljine prenosa ( 100 km ). Dugi su do 500 m, rijee do 5 000
m i vie.
Osnovna ema trakastog transportera prikazana je na slici 1.

Slika 2. Osnovni elementi tranportera sa trakom

1.Gornja (radna, nosea) strana trake;

2. Donja (povratna), strana trake;
3. Valjci koji nose traku;
4. Valjc na mestu nasipanja (utovara) materijala;
5. Pogonski dobo;
6. Zatezni dobo;
7. Zatezni teg;
8. Utovarni ko;
9. Istovar materijala (preko ela transportera);

Osnovni i najvaniji dio transportera sa trakom je beskrajna gumirana traka koja slui
kao nosa tereta i vuno sredstvo. Traka se vodi preko najmanje dva valjka, jednog pogonskog
i drugog zateznog, koji su postavljeni na krajeve nosee strukture. Njihovo osno rastojanje
definie transportnu udaljenost. Radna optereenja i povratna ne optereenja grana trake,
oslanjaju se na odreeni broj, du trake pravilno rasporeenih noseih valjaka. Pogonsku
stanicu koja se sastoji od pogonskog motora, reduktora, pogonskog valjka - doboa, elementa
za zatezanje i skupa noseih valjaka objedinjuju noseu strukturu u obliku reetkaste metalne
konstrukcije. Ta struktura moe biti stabilna nepokretna, mobilna - pokretna, ili prenosiva.

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

2.1. Elementi Trakastih transportera

Traka je najvaniji i najee najskuplji deo trakastog transportera. Traka moe biti od
tekstila, gume ili polimernih materijala s ulocima kao vunim elementima (transporter s mekom
trakom), od ianog pletiva (transporter sa ianom trakom) ili od elinog lima (transporter s
elinom trakom).
Traka je osnovni i najodgovorniji element transportera. Traka treba da bude :
a) Gipka
b) Da ima dovoljnu jainu
c) Da je otporna na habanje i udare
Posebni vrste trakastih transportera jesu transporteri s elinom trakom i sa ianom
trakom. Transporteri sa elinom trakom imaju beskonanu valjanu elinu traku kao nosivi i
vuni dio. Doboi trakastih transportera - prestavljaju dio pogonskog sistema, odnosno predaju
mehaniku energiju sa elektromotora na traku. Razlikujemo: Pogonske, prevojne, zatezne i
otklonske doboe. Pogonski mehanizam trakastih transportera sastoji se od motora, reduktora i
pogonskog bubnja. Kao pogonski motori slue kavezni asinhroni motori s reduktorom i
spojnicom za pokretanje ili kolutni asinhroni motori. Motor i reduktor vezani su na pogonski
bubanj sa strane ili su ugraeni u pogonski bubanj te se sila trenjem prenosi s pogonskog
bubnja na traku. Za kratke trake najei je pogon s jednim bubnjem, koji moe biti smjeten uz
glavu ili na kraju.

3. VIBRACIJE KAO PARAMETAR TEHNIKOG STANJA SISTEMA

3.1. Opta svojstva
U posljednje vrijeme razvijena je potpuno nova tehnologija mjerenja vibracija koje zbog
svog generisanog sadraja predstavljaju jedan od najznaajnijih pokazatelja sveukupnog
dinamikog stanja maine kao sistema, ili pojedinih njenih sastavnih dijelova. Uz pomo
vibracija moze se pratiti stanje velikog broja tehnikih sistema.
Pod mehanikim vibracijama, u optem slucaju, podrazumjevamo oscilatorno kretanje
krutog tijela u odnosu na njegov ravnoteni poloa. Uzornik kretanja je poremeajna prinudna
sila koja po svojoj prirodi moe biti determisana ili sluajna. Slobodnim vibracijama nazivamo
periodino kretanje koje tijelo izvodi po prestanku djelovanja poremeajne sile. U svim
sluajevima opti karakter kretanja moe se izraziti harmonijskom vremenskom funkcijom,a kao
osnovni parametri za njenu idetfikaciju moe se uzeti, alternativno i jedna od veliina kao to su
amplituda pomjeranja, njegova brzina, odnosno ubrzanje.

3.2. Uzronici nastanka vibracija

S obzirom na karakter i prirodu vibracija mehanike vibracije su, u optem sluaju
podijeljene na dvije grupe:prinudne i sopstvene. Sopstvene vibracije su funkcija razliitih
konstanti mehanikog sistema.Za razliku od prinudnih vibracija koje prestaju po djelovanju
poremeajne sile, na sopstvene vibracije je mogue djelovati preko izmjene konstrukcionih
parametara sistema.
Lista potencijalnih poremeenih uzronika vibracija moe biti:
- Neuravnoteenost masa rotacionih dijelova sistema
- Nedovoljna dinamika krutost kuita i temelja sistema
- Poremeaj centrinosti spojnice i leaja
- Ugib vratila
- Pohabani,ekscentrini ili oteeni zupanici
- Loi pogonski kaievi i lanci

SEMINARSKI RAD
-

''Trakasti transporter''

Neispravni kotrljajui leajevi

Odstupanja obrtnog momenta
Elektromagnetne sile
Aerodinamike sile
Nejednak zazor izmeu rotora i statora motora
Olabavljenost spojeva

Svaki uzrok vibracija ima svoje karakteristike. Prinudne vibracije su posljedica djelovanja
dinamikih sila,koje se unutar sistema mijenjaju po pravcu ili veliini.

3.3. Karakteristike vibracija

Karakteristike pomjeranja, brzine i ubrzanja mjere se radi utvrivanja veliine vibracija.
Sa gledita rada sastavnog dijela i sistema, ampituda vibracija predstavlja indikator koji se
koristi za utvrivanje koliko je dobar ili lo nijhov rad. Brzina vibracija predstavlja najbolji
indikator stanja sistema ili dijela sistema.
Osnovne karakteristike koje identifikuju vibracije jesu:
- Frekvencija vibracija
- Amplituda vibracija
- Brzina vibracija
- Ubrzanje vibracija
Stvarni sadraj karakteristika je u injenici da se one koriste za detekciju i opisivanje
neeljenog ponaanja sastavnih dijelova sistema. Frekvencija vibracija pomae nam da
identifikujemo koji je dio sistema neispravan i ukazuje na vrstu problema. Dobijene vibracije
imae frekvenciju koja zavisi od brzine rotiranja dijela sistema koji je neispravan ili ima smetnje.
Razne smetnje na sastavnim dijelovima sistema uzrokuju frekvencije vibracija. To omoguava
da identifikujemo prirodu problema.

3.4. Nivo kompleksnih vibracija (sloenih vibracija)

Vibracije sastavnih dijelova sistema su kompleksne i sastoje se od vie frekvencija.
Uglavnom, ukupno ili totalno pomjeranje bie zbor svih pojedinanih vibracija. Tamo gdje je
vibracija kompleksna,da bismo primjenili pomjeranje na dijagramu nivoa vibracija, treba najprije
utvrditi pojedinana pomjeranja i njihove frekvencije. To se vri pomou analizera vibracija sa
podesivi filterom. Signal vibracija snimljen na nekom karakteristinom mjernom mjestu maine
jeste suma velikog broja manje ili vie izraenih individualnih izvora i po pravilu,sadri u sebi
dosta kompleksnog sadraja.Pod pretpostavkom da su amplitude 4 osnovne vibracije identine
(A1=A2=A3=A4=Ai) (Slika), a frekvencije meusobno dosta razliite: debalans (1 x
n),olabavljenost (2 x n),oteenost zupanika (r x n), oteenost kotrljajueg leaja (s x n)
ukupna amplituda sloenog signala,bie jednaka 4A. Ovakav model prostog sabiranja nije
mogu za sloenije sluajeve koji se u praksi svakodnevno sreu (n-broj obrtaja, r-broj zuba
zupanika i s- broj kuglica u leaju).

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

Slika3 . Primjer generisanja sloenih vibracija

Mjerena ubrzanja vibracija tjesno su povezana sa inercionim silama koje djeluju na

sistem, pri emu se mogu javiti relativno velike sile pri visokim frekvencijama, mada pomjeranje
i brzina vibracija mogu da budu mali. Prekojerna sila moe rezultirati u prekidu podmazivanja a
zatim moe doi do oteenja povrine leaja. Uglavnom, mjerenja ubrzanja vibracija se
preporuuju za frekvencije vibracija iznad 60000 ciklusa u minuti, mada se mogu korstiti i
mjerenja brzina. Pored toga, pri ocjenjivanu nivoa vibracija treba mjeriti i fazu,koja omoguije
primjenu pogodnijeg naina za uporeivanje jednog kretanja sa drugim. Uporeivanjem
relativnog kretanja dva ili vie dijelova sistema,esto je bitno kod dijagnosticiranja specifinih
neispravnosti na sastavnim dijelovima sistema.
Mjerenje faze je vano i za balansiranje mase. Ako je problem dijela ili sistema debalans
pri emu se moe mjeriti faza,onda moemo u tom sluaju izvriti balansiranje dijela. Na cilj je
da upotrebimo kontrolu vibracija,radi detekcije, odnosno otkrivanja smetnji u njihovoj radnoj fazi
da bi se planiralo njihovo otklanjanje. Nije cilj da se odredi koliki nivo vibracija sistem ili dio
sistema moe da izdri prije nego otkae, ve da se postigne odgovarajua opomena u pogledu
smetnji,tako da se one mogu eliminisati prije otkazivanja sistema. Apsolutne tolerancije
vibracija ili granice za bilo koji dio sistema nisu mogue. Analiza neispravnosti i otkazivanje je
prilino kompleksna da bi takve granice mogle da postoje. Iskustvo specijalista za vibracije
moe pomoi za dobijanje izvjesnih realnih smjernica. Prilkom utvrivanja prihvatljivih nivoa
vibracija sistema, treba razmotriti iskustvo i inioce kao to su: bezbjednost, trokovi otklanjanja
neispravnosti, trokovi usljed zastoja u proizvodnji,vanost sistema u tehnolokom lancu
proizvodnje i drugo.

4. METODOLOGIJA MJERENJA I ANALIZA VIBRACIJA

Mjerenje vibracija na pogonskim dijelovima okretanja bagera PH 2300, sa instrumentom
Portable Balacing set PBS-380, sa sljedeim tehnikim karakteristikama:
Vibracijska osjetila se svrstavaju u sljedee grupe:
- Piezoelektrina br. 8002 i 8108
- Osjetljivost: 9,78 mV/ms-2 i 9,43 mV/ms-2
- Rezonantna frekvencija: 15 KHz
- Radna temperatura Tmin/Tmax: -35C/150C
- Poprena osjetljivost: 3,3%;2,6%

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

Tanost: 10% u skladu sa DIN 45666

Donja granina frekvencija: 1Hz; 10Hz
Konverzija: brza ,spora
Mjerne veliine: Vibracijsko ubrzanje,vibracijska brzina i vibracijski pomak(vrno i
efektivno)
Frekvencijsko podruje
Analize vibracija: 1Hz do 1000Hz (1Hz-10Hz,10Hz-100Hz, i 100Hz-1000Hz)
Postotna irina analize vibracija: 23%, 10%, 6%, 3% i 1,5%
Reim rada pri frekvencijskoj analizi vibracija: Manuel
Napajanje: Akumulatorsko,NiCd baterije.

Slika 4. PBS-380

Sve maine u toku rada proizvode vibracije i iste su pratea pojava koja se javlja pri
eksploataciji. Mehanike vibracije koje najee okruuju ovjeka lee u opsegu 1-200
Hz.Njihova potpuna eliminacija je nemogua, a mogue je iste svesti na granicu definisanih od
strane proizvoaa,odnosno svjetskih usvojenih standarda i normi:
- VDI 2056, Mjerila za ocjenu vibracija strojeva-preporuke
- DIN 45.665 i DIN 45.666 standard
- ISO 2372, 2373, 2954 standard
- E 90-100, Francuske norme
Usljed velikog nivoa pomaka, brzine i ubrzanja vibracija uzrokuju:
- buku u industrijskim i drugim pogonima,
- brzo i nekontrolisano habanje vitalnih dijelova maina, transportnih i pretovarnih sistema,
- djelimino ili potpuno oteenje industrijskih i drugih graevinskih objekata,
- profesionalna oboljenja koja se javljaju kao posljedica izloenosti i dejstva vibracija na
ovjeka.

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

Mehanike vibracije nastaju iz razliitih uzroka kao to su: nestabilnost mehaniih

sistema, promjena pravca kretanja maine, mehanikog sistema ili elemenata, gravitacioni
transport materijala - udari materijala u zidove transportnog sistema i dr. Nekorisne vibracije kao
nepoeljne pojave u odvijanju mehanikih procesa mogu da izazovu velika oteenja, poev od
samog objekta, preko maina i ureaja, pa do graevinskih konstrukcija i objekata. Najvei dio
vibracija je uzrokovan mehanikim defektom strojeva i ovisi o njegovim mehanikim
karakteristikama. Postoje meutim i vibracije koje su uzrokovane hidraulinim, aerodinamikim i
elektromagnetnim fenomenima. esto se razliiti uzroci poklapaju i tvore vibracije sloenih
zakonitosti.

4.1. Granine vrijednosti

Mjerila za ocjenu vibracija strojeva po VDI 2056 - preporuke svrstane u est grupa i to:
Grupa K - Neki transmisijski dijelovi pogonskih i radnih strojeva koji su vrsto povezane sa
cjelinom stroja, naroito serijski elektromotor snage do 15 KW.
Grupa M - Srednji strojevi, naroito elektromotori snage 15 do 75 KW bez posebnih
fundamenata. Pored njih vrsto postavljeni transmisijski dijelovi i strojevi (do 300 KW) sa samim
obrtnim dijelovima na posebnim fundamentim dijelovima.
Grupa G - Vei strojevi postavljeni na stabilni, krutim ili tekim fundamentima, vei pogonski
radni strojevi sa samo obrtnim masama.
Tabela 1. Kriterijum za ocjenu vibracija (po VDI 2056)

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

4.2. Mjerne take

Mjerne take pri mjerenju datog tehnikog sistema trebaju biti paljivo odabrane.
Najee su to na ulazu i izlazu iz mainskog sklopa (elektromotor, reduktor, itd). U tehnikom
sistemu koji se sastoji iz elektromotora, reduktora, i predajnika snage (pogonski dobo) imamo
npr. sedam taaka mjerenja, i to na ulazu i izlazu svakog elementa.

Slika 5. ematski prikaz mjernih taaka

5. ANALIZA VIBRACIJA
U signalu vibracija snimljenom na povrsini mainskog djela (sklopa) prisutni su tragovi
mnogih individualnih signala generisanih na mjestima neeljenog transformisanja djela korisne
energije u energiju vibriranja. Radi identifikovanja takvih izvora nije dovoljno izvoditi samo
uporeivanje ukupnog nivoa vibracije, ve treba izvesti paljivo raslanjivanje na sastavne
djelove i procjeniti parcijalan udio svakog djela. Postupak frekventnog razluivanja naziva se
frekventna analiza, a kao njen krajnji rezultat dobija se pomenuti frekventni spektar. To se
postie filtriranjem signala vremenskog zapisa vibracija u instrumentu zvanom analizer.
Potpunije analize izvode se uvjek u laboratorijskim uslovima, korisenjem kvalitetnih analizera
koji imaju velike mogunosti amplitudne modifikacije i frekventne transformacije.
Obrada signala najee se izvodi analognim putem. U poslednje vrijeme sve konkretniji
je digitalni postupak. Snadbjeveni brzim procesorima, ovakvi analizeri nude irok izbor funkcija
u analizi dinamikih pojava u sva tri koriena domena: amplitudnom, vremenskom i
frekventnom. Vremenski domen, baziran na opservaciji vremenskih funkcija, iako tradicionalan
metod krajnje je nepodesan za razmatranje sloenijih pojava. Snimljeni signal obino se sastoji
od velikog broja individualnih komponenti koje djeluju istovremeno, a ije je parcijalne uticaje
veoma teko odrediti kako po amplitudi, tako i po frekvenciji. Frekventna analiza je postupak
kojim se sloena vremenska funkcija razlae na pojedinane frekventne komponente i moe se
smatrati kamenom temeljcem u razvoju i primjeni dijagnostikih metoda. Prezentacija
snimljenog signala u frekventnom domenu naziva se spektrom snage i, u stvari, predstavlja
razloenu energiju po frekventnoj osi. Snimljeni spektar je sinteza kompleksnog dinamikog
stanja, ukljucujui geometrijsku tanost i kvalitet montae.

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

Matematika interpretacija ove tehnike postavljena je na bazi Furijeove transformacije.

Analiza vibracija vri se kada periodine kontrole ukupnih vibracija ili buke na tehnikim
sistemima otkrivaju njihovo znaajno poveanje. Ova analiza treba, takoe da se izvri na
poetku izvoenja programa odravanja prema stanju, kako bi se utvrdiIo tehniko stanje
sistema.
Postupak analize maze se podjeliti u dvije faze:
- prikupljanje podataka
- interpretacija i obrada podataka (uporeivanje registrovanih podataka sa baznim
podacima o stanju sastavnih djelova ili sistema).

5.1. Prikupljanje podataka

Nivo upotrebljivosti izmjerenih rezultata umnogome zavisi od obima preduzetih
pripremnih aktivnosti i sprovedene metodologije mejrenja. Izbor reprezentne veliine stanja,
izbor broja i rasporeda mjernih mesta, izbor konfiguracije mjerne opreme zadovoljavajueg
frekventnog i dinamikog dijapazona izbor filtera optimalnih karakteristika - sarno su neki od
najznaajnih elemenata veoma znaajnog procesa pripreme. Danas skoro svaki mjerni
instrument ima mogunost izraavanja amplitude, preko neke od fizikih veliina stanja:
pomjeraj, brzina, ubrzanje.
Ove veliine ne mogu biti generalno preporuene, ve izbor svake veliine zavisi ad
sluaja do sluaja. Ipak, najvie je u upotrebi brzina vibracija, s obzirom da u sebi istovremeno
sadri Iinearnu mjeru amplitude i frekvencije Filteri mogu da proputaju sarno one djelove
signala koji su sadrani u uskom frekventnom podruju. Oni mogu imati veoma razliite
karakteristike, a izbor filtera zavisi od unaprijed postavljenih ciljeva. Analizirani signal na
instrumentu za registrovanje moze biti prezentiran na linearnoj i logaritamskoj skali. Linearni
izlaz je pogodan za signale sa dominantnim niskofrekventnim komponentama, a logaritamski
podjednako dobro istie sve komponente po cjeloj frekventnoj osi, sto je od znaaja kod signala
zvuka i visokofrekventnih vibracija. Za uproavanje registrovanih i analitikih podataka moe
se koristiti izvetaj mjerenja vibracija i buke (sl. 9.12). Za sloene sisteme crtaju se"dijagrami
trenda (sl. 9.13).
Pored informacija koje su potrebne za oznaavanje (skica) sistema i poloaja davaoca i
mikrofona, treba obuhvatiti dodatne informacije kao to su: podaci o ozubljenju, broj lopatica
ventilatora, broj krilaca na radnom kolu pumpe i dr. Ponekad je potreno prikazati i poloaj
cjevovoda, kanala zidova zgrade. Kod uslova ispitivanja treba obuhvatiti: brzinu, optereenja,
temperaturu, protok itd. Mjerenje i registrovanje ukupne amplitude ili amplitude "bez filtera imjerenje preovlaajue frekvencije treba obaviti u svakoj mjernoj taki. Amplitude mjerene bez
filtra i vrijednosti frekvencije korisne su iz vie razloga. Prvo, vrijednost amplitude ukazuje na to
koliki je problem. Drugo, vrijednosti dominantne frekvencije mogu da usmjere nau panju na
sam izvor problema i veoma esto omoguavaju otkrivanje frekvencije vibracija i buke, koje
nismo oekivali da emo nai. Meutim, zakljuci o prirodi problema ne mogu se donjeti sarno
na osnovu vrijednosti dobijenih bez filtra. Mora se izvrsiti detaljna analiza vibracija ili buke sa
podesivim filtrom pre donoenja konane odluke.

SEMINARSKI RAD
Tabela 2. Izvjetaj o kontroli nivoa vibracija

''Trakasti transporter''

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

6. ZAKLJUAK
Trakasti transporteri koriste se kao sastavni dijelovi u automatskoj distribuciji i
skladitenju, u kombinaciji s raunalno upravljivim sistemima paleta. Trakasti transporteri
smatraju se sistemima koji tede radnu snagu jer omoguavaju da se velike koliine materijala
brzo pomiu kroz proces, to omoguuje da preduzea otpremaju ili dobivaju vee koliine
materijala uz manji skladini prostor i nie trokove rada. U toku rada transporteri su izloeni
razliitim mehanikim optereenjima. Kao posljedica tih optereenja jesu poviene vibracije,koje
nepovoljno utiu na ispravno funkcionisanje transportera. Na osnovu provedenih mjerenja
utvrdimo stanje sistema. U naem sljuaju mjerimo nivo vibracija te dobivene rezultate
uporedimo sa graninim vrijednostima. Ako su dobiveni rezultati prelaze granine vrijednosti
zakljuujemo da treba aktivirati sistem odravanja,te provjeriti ispravnost dijelova sistema.

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

7. LITERATURA
1. . Adamavi:Tehnika dijagnostika,1998. Godine
2. Seminarski rad, Univerzitet u kragujevcu, tehniki fakultet aak, 2003 godine
3. www Google.ba

SEMINARSKI RAD

''Trakasti transporter''

8. PRILOZI
8.1. Popis slika
Slika 1. Najraniji primitivni trakasti transporter (lijevo), savremeni trakasti transporter (desno)
Slika 2. Osnovni elementi tranportera sa trakom
Slika 3. Primjer generisanja sloenih vibracija
Slika 4. PBS-380
Slika 5. ematski prikaz mjernih taaka

8.2. Popis tabela

Tabela 1. Kriterijum za ocjenu vibracija (po VDI 2056)
Tabela 2. Izvjetaj o kontroli nivoa vibracija