OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI:

FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu, disciplina koja

prouava najopenitija (najapstraktnija) pitanja postojanja, naziv nastao od grkih rijei filia
(ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrosti
glavne filozofske discipline: METAFIZIKA, ANTROPOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA,
ETIKA, ESTETIKA
ostale filozofske discipline: FILOZOFIJA POLITIKE, FILOZOFIJA POVIJESTI,
SOCIJALNA FILOZOFIJA, FILOZOFIJA ZNANOSTI, FILOZOFIJA JEZIKA,
FILOZOFIJA ODGOJA...
METAFIZIKA ili prva filozofija, prva i najopenitija filozofska disciplina koja se bavi
najapstraktnijim fil. pitanjima, npr. pitanjima bitka, kretanja, sluajnosti i nunosti, boga,
svijeta...
bavi se onim to je s one strane fizikog (promjenjivog), tj. onim to pripada biima po
njihovoj biti
ima poddiscipline kozmologiju, teologiju i ontologiju, a svojedobno se pod metafiziku
poddisciplinu svrstavala i antropologija
o KOZMOLOGIJA poddisciplina metafizike koja se bavi pitanjima kozmosa
(ureenog svemira) prvo razdoblje antike filozofije je kozmoloko razdoblje jer je
ovo pitanje na prvom mjestu (od miletske kole do atomista)
KAOS
LOGOS
o TEOLOGIJA (TEOLOGIKA) poddisciplina metafizike koja se bavi pitanjima
boga, filozofski govor o bogu
javljaju se razliita gledita, npr:
teoloki agnosticizam ne moe se znati postoji li Bog ili ne, i ako da
na koji nain djeluje, on je nespoznatljiv
deizam Bog je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok
svijeta (koji se onda odvija po zakonima prirode)
teizam bog je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta
panteizam bog je u svijetu, bog jest svijet, priroda
ateizam negiranje boijeg postojanja suvremeni
o ONTOLOGIJA ili ope metafizika, najvanija poddisciplina metafizike koja se
bavi bitkom i slinim pitanjima, progovara o biu kao biu
BITAK (ARCHE, SUPSTANCIJA) ono po emu jest sve to jest, ono zbog
ega postoji sve to postoji, bitak daje postojanje, sve to postoji ima bitak
(zato postoji), ono to postoji samo po sebi, a sve ostalo postoji po njemu
- bit bia kao bia
- NASTAJANJE
BIE (postojee, bivstvujue), sve to postoji (nije bitno na koji nain
moe biti i ivo i neivo), sve ono o emu se moe rei da jest, bez obzira na
koji nain jest
BIT (sutina, esencija), ono po emu je neto ba to to jest, ono zbog ega
je neto ba to, a ne neto drugo, ono po emu se neko bie razlikuje od
drugoga, osnovne karakteristike neega

ONTOLOKE KONCEPCIJE varijante po pitanju kvantitete bitka:

MONIZAM ontoloka koncepcija po kojoj postoji samo 1 bitak
(sve je nastalo iz jednog izvora) npr. miletska kola, Spinoza...
DUALIZAM ont. koncepcija po kojoj postoje 2 bitka (sve je nastalo
iz dva principa, izvora) npr. Descartes
PLURALIZAM ont. koncepcija po kojoj postoje vie od 2 bitka
mpr. Empedoklo, atomisti, Leibniz...

ONTOLOKA GLEDITA varijante po pitanju kvalitete bitka:

MATERIJALIZAM ontoloko gledite koje istie da je bitak
materijalan (npr. voda, atomi, elementi...) MATERIJA/tVAR
o PREDMET
o PREDMETNOST
IDEALIZAM ont. gledite koje istie da je bitak neto
nematerijalno (npr. bog, ideja, logos, energija...)
o objektivni idealizam ovjek je produkt nematerijalnog
bitka, on nije tvorac svijeta (npr. Platon, Schelling...)
o subjektivni idealizam svijest je ono primarno, zbilja je
idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta, bitak ovisi o ovjeku
(npr. berkeley, Fichte...)

ANTROPOLOGIJA filozofska disciplina koja se bavi ovjekom, tj. trai bit ljudskog bia
(to je tipino i specifino ljudsko), filozofija ovjeka
o esto je odreenje ovjeka kao bia slobode sloboda kao stvaralotvo, odgovornost,
samoodreenje (autonomija), sloboda izbora, sloboda od (ogranienja) ili sloboda za
(stvaralatvo i preuzimanje odgovornosti)

ETIKA filozofska disciplina koja se bavi podrijetlom, motivima normama i svrhom

moralnoga djelovanja i prosuivanja, filozofija morala
o autonomna etika (autonomija morala) izvor morala je u samom ovjeku
o heteronomna etika izvor morala je neto izvan ovjeka (drutvene norme, autoritet,
korist, uitak...)
eudajmonizam cilj moralnog djelovanja je srea (blaenstvo) onoga koji
djeluju
hedonizam cilj moralnog djelovanja je dosezanje ugode (uitka) i
izbjegavanje neugode (boli)
utilitarizam cilj moralnog djelovanja je ostvarivanje koristi (KORISNOST)
svih koji su djelovanjem zahvaeni
perfekcijonizam cilj moralnog djelovanja je usavravanje, napredak na
nekom polju...
o dunost nunost djelovanja iz potovanja moralnog zakona, odnosno osjeaj
obaveznosti da se djeluje onako kako to zahtijeva moralno naelo.
o vrlina (krepost) stalno usmjeravanje volje na dobro, moralno, udoredno, dakle,
sposobnost pojedinca da valjano djeluje, da se pridrava moralnih naela i vrijednosti
ESTETIKA fil. disciplina koja se bavi ljepotom i umjetnou, filozofija lijepoga ili
filozofija umjetnosti
o ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doivljavanja i prosuivanja lijepog, odnosno
umjetnosti
GNOSEOLOGIJA ili spoznajna teorija, fil. disciplina koja se bavi porijeklom, izvjesnosti i
dosegom ljudske spoznaje te problemom istine
o GNOSEOLOKE KONCEPCIJE prema odgovoru na pitanje to je izvor spoznaje
razlikujemo:
RACIONALIZAM gnoseoloka koncepcija po kojoj je razum (ratio, um)
glavni izvor ljudske spoznaje (npr. Sokrat, Platon, Descartes...) - MILJENJE
EMPIRIZAM gnos. koncepcija po kojoj je iskustvo glavni izvor ljudske
spoznaje (npr. Locke, Hume, Berkeley...)
SENZUALIZAM gnos. koncepcija po kojoj su osjetila, TJ. OPAANJE
glavni izvor spoznaje (npr. sofisti, epikurejci...)

KRITICIZAM Kantova kritika sinteza empirizma i racionalizma po kojoj

subjekt spoznaje (ovjek) spoznaji daje oblik (racionalizam), ali objekt
spoznaje joj daje sadraj (empirizam)
INTUICIONIZAM koncepcija po kojoj je intuicija put do najvanijih i
najdubljih istina (npr. Bergson)
IRACIONALIZAM zajedniko ime za sve ideje koje izriito nijeu primat
razuma pri spoznavanju, npr:
MISTICIZAM gnos. koncepcija da stanje ekstaze, transa i sl. jedino
daje pravi uvid u svijet pa je zato najvaniji izvor spoznaje (npr.
Plotin)
VOLUNTARIZAM gnos. koncepcija po kojoj je volja glavni izvor
spoznaje (npr. Aurelije Augustin, Duns Scot, Schopenhauer,
Nietzsche...)
GNOSEOLOKA GLEDITA razlikuju se s obzirom na pitanje o dosegu
(granicama) ljudske spoznaje
DOGMATIZAM mogua je sigurna i potpuna spoznaja
SKEPTICIZAM nije mogue spoznati objektivnu istinu, i/ili istine niti
neme
KRITICIZAM sinteza dogmatizma i skepticizma ideja da je spoznaja do
neke granice sigurna, ali nakon nje posve nesigurna esto se za takvu ideju
koristi i naziv agnosticizam = fil. uenje koje nijee mogunost potpune
spoznaje biti svijeta, onog apsolutog, uenje da postoji neprekoraiva granica
spoznaje)

1. ANTIKA FILOZOFIJA
-

KOZMOLOKO RAZDOBLJE

poetak filozofske misli

poinje u 6. st. p. K.
filozofija se javlja naspram mitu i mitolokom objanjenju svijeta
prouava se fysis - priroda
spadaju:
i. Miletska kola
ii. Pitagorejska kola
iii. Heraklit
iv. Elejska kola
v. Posrednici (Empedoklo i Anaksagora)
vi. Atomisti

MILETSKA KOLA predstavnici: TALES (otac filozofije, jedan od sedam legendarnih grkih
mudraca) , ANAKSIMEN, ANAKSIMANDAR
- osnovno pitanje: to je arhe prauzrok, pratemelj svega, naelo stvari,
izvor, poetak?
- odgovori: voda (Tales), zrak (Anaksimen), apeiron (Anaksimandar)
- apeiron neto beskonano, kvalitativno neodreeno iz ega je
izdvajanjem suprotnosti toplog i hladnog sve nastalo
- ontoloka koncepcija: monizam
- ontoloko gledite: materijalizam
- svi zastupaju hilozoizam ideju da je svaka stvar proeta ivotom, tj. da
je sve nastalo od oivljene materije
- tvorci pojma prirode fysis, kao neeg to uzrokuje jedinstvo svijeta (sve
nastalo iz istog arhea)

PITAGOREJSKA KOLA predstavnici: PITAGORA I FILOLAJ

-

Kroton (juna Italija), 6. i 5. st. p. K.

razmatrajui glazbala uvidjeli da postoji suodnos izmeu duljine ice i
visine tona zakljuak: vanost koliinskih odnosa
osim u glazbi i u matematici, astronomiji i tehnikim umjeima postoje
neke mjere (koliinski odnosi) koji se mogu iskazati brojevima
broj je bit svega
itav je svemir harmonija i broj - Sve to se spoznaje ima broj, jer se
bez njega ne moe nita ni shvatiti ni spoznati, Cijeli nebeski svod je
sklad i broj
osnovna kategorija njihove filozofije kvantiteta (kolikoa)
zali u mistiku broj 10 smatraju savrenim
u njihovom razlikovanju broja (pojmovnog) i stvari (pojavnog) mnogi
vide korjene idealizma

HERAKLIT - Efes (sadanja Turska), 6. i 5. st. p. K.

-

kretanje je bit svijeta sve tee (Panta rei)

sve je u neprekidnom procesu promjene (ma kako one moda bile spore
ili oku nevidljive), nita nije statino i nepromjenjivo
zato je nemogue imenovati bitak za simbol praelementa uzima vatru
najbolje doarava vjeno kretanje i kruni tok izmjene tvari
Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo
promjene nastaju jer se odvija borba suprotnosti koje tee harmoniji (kao
to su sukobljeni elementi u harmoniji kod luka ili kod lire)
ove promjene su manifestacija logosa jedinstvenog svjetskog zakona po
kojem se sve zbiva (Svi se zakoni hrane od onog jednog boanskog)
suprotnosti (sukobi, borba, rat) pokreta su i meuljudskih odnosa
veina ljudi ne shvaa logos (ne shvaaju kakav je svijet uistinu)
do logosa se moe doi samo racionalnom spoznajom
osjetilna spoznaja nije dovoljna (Oi i ui su ljudima zli svjedoci, ako
imaju barbarske due)
spoznaje se kroz suprotnosti (Ime pravde ljudi ne bi poznavali kad ne bi
bilo nepravde)
poznati citati Ja sam prouio sama sebe, Sunce nije samo svaki dan
novo nego je uvijek i neprestano novo, Panta rei, Narod valja da se
bori za svoj zakon kao za zidove svoje, Granice due nee idui
pronai, pa ako i svim putovima prolazi: tako dubok logos ima , Ime
pravde ne bi ljudi poznavali kad ne bi bilo nepravde, Nije mogue dva
puta stupiti u istu rijeku, Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan
bog i ni jedan ovjek, nego je oduvijek bio i jest, i bit e vatra vjeno iva,
to se s mjerom pali i s mjerom gasi

ELEJSKA KOLA KSENOFAN, PARMENID, ZANON

-

Eleja (juna Italija), 6. i 5. st. p. K.

Ksenofan: Sve (to pan) je jedno, oblika kugle, ogranieno... vjeno...
potpuno nepokretno
Parmenid spjev O prirodi - razlikuje mnijenje (doksu) i istinu
(aletheju)
doksa privid, varka, dolazi ako vjerujemo osjetilima
aletheja pravo znanje, dolazimo samo razumom

sve to postoji je bitak, ne postoji nita jer ako postoji nije nita ve neto
(a to je bitak) bitak jest, nebitak nije
pravo se miljenje (racionalno utemeljeno) podudara s bitkom (isto je
misliti i biti) Isto je miljenje i bitak
nema bivanja nema promjene, nastajanja i nestajanja (to je prijelaz iz
niega u neto i obrnuto, a to je nemogue)
nema mnotva sve je bitak, on sve obuhvaa
Zenon brani stavove uitelja aporijama (aporije - nedoumice,
zagonetke bez konanog rjeenja), indirektni dokazi koji pokazuju
neodrivost suprotnog gledita - paradoks
zaetnik dijalektike (po Aristotelu)
najpoznatije aporije: Ahilej i kornjaa (ako joj da prednost Ahilej nikada
nee prestii kornjau, njena e se prednost smanjivati ali nikada nee
posve nestati) , Dihotomija, Strelica, Aporija protiv mnotva...
zasluge: pokazali da kretanje nije samorazumljivo, sluili se indirektnim
dokazima i logikim naelom proturjenosti

POSREDNICI EMPEDOKLO, ANAKSAGORA

-

5. st.
posreduju izmeu ekstremnih stavova Heraklita i elejaca
od elejaca prihvaaju da je bitak vjean, a od Heraklita da se dogaaju
promjene (spajanjem i razdvajanjem bitka)
pluralisti i materijalisti
Empedoklo bitak su 4 elementa vatra, voda, zemlja i zrak
pokreu ih 2 sile : Ljubav (spaja, privlana sila) i Mrnja (razdvaja,
odbojna sila) 4 kozmika razdoblja ovisno o prevlasti neke od sila
sve do novoga vijeka dralo se kako postoje 4 elementa (peti element, tzv.
kvintesencija bila im tvar iz koje nastaju zvijezde)
Anaksagora bitak su homeomerije sjemena, estice
pokree ih nus objektivni, svjetski um koji se sam od sebe pokrenuo i
dao poticaj za prvo gibanje
svijet je ureen teleoloki (svrhovito)
kakva je jedna stvar kao cjelina, takva je u svakome svome dijelu
(homeomerija)
obojica odvajaju tvar (ono materijalno) od sile (ono nematerijalno) koja
pokree materiji (nema vie hilozoizma)

ATOMISTI LEUKIP I DEMOKRIT

atomizam
- 5. I 4. st. p. K.
- dijeljenje materije na sve sitnije i sitnije dijelove mora imati svoj kraj
- postoje estice koje su nedjeljive atomi (atomos - gr. nedjeljiv)
- vjeni su, nepromjenjivi, materijalni, od njih je sainjeno sve to postoji
(oni su bitak)
- postoje samo atomi i prazan prostor (ontoloki nebitak) u kojem atomi
pravocrtno padaju, sudaraju se, odbijaju ili spajaju
- atomi se meusobno razlikuju po primarnim kvalitetama obliku,
veliini, teini, pokretu i tvrdoi
- sekundarne kvalitete boja, miris, okus, temperatura, nisu neto to imaju
atomi, pa ak ni stvari same po sebi ve su posljedica meudjelovanja
karakteristika atoma i naih osjetila, te su karakteristike, zato, subjektivne
i nestalne
- Po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu
atomi i praznina

Osjetila, pak, govore razumu ovako: Bijedni razume, od nas si uzero

dokazala i sad smjera da nas time obori. Tvoja pobjeda tvoj pad
svijetom vlada mehanicistika uzronost . Nijedna stvar ne biva bez
uzroka, nego sve s razlogom i po nudi, Volio bi nai jednu jedinu
uzronu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvo - ne vlada nikakav bog,
nikakva smislenost i svrhovitost, ali ni sluaj, ve se sve dogae
automatski na temelju zakona koji je dan koliinom same materije
postoje mrana i prava spoznaja
mrana je osjetilna i njome ne dolazimo do bitnog, objektivnog i
nepromjenjivog
prava je racionalna i njome spoznajemo atome
osjetilna spoznaja se bazira na tome da kroz osjetila prodiru u nas sliice
stvari teorija sliica
etika treba zanemariti osjetilne uitke i vie se starati za duu nego za
tijelo
ovo je najistaknutiji materijalistiki sustav staroga vijeka

ANTROPOLOKO RAZDOBLJE

ovjek u sreditu
centar filozofije postaje Atena
sredinja pitanja su pitanja morala, politike, zakona, odgoja...
svodi se na pitanje: Kako treba ivjeti, tj. kako postii ARETE (vrlinu)?
predstavnici:
i. Sofisti
ii. Sokrat
iii. Kirenska kola
iv. Kinika kola

SOFISTI PROTAGORA, GORGIJA, TRASIMAH, HIPIJA, KALIKLE...

-

sofos gr. mudrac, znalac

prvi plaeni uitelji
pouavaju retoriku osobito tehniku uvjeravanja (argumentiranje,
pobijanje, dokazivanje...)
svakoj se tezi moe pronai jednako uvjerljiva antiteza (teza i antiteza su
u ravnotei)
eristika isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja, dokazivanje
verbalne superiornosti bez podloge u injenicama
protivnici: Sokrat, Platon, Aristotel (sofizam namjerni krivi zakljuak)
Platon veli za njih: da nisu voe nego zavodnici, oni su zaljubljenici rijei
(filolozi), a ne ljubitelji mudrosti (filozofi),
osnovni pojam relativizam
nita ne postoji apsolutno ve se samo procjenjuje u odnosu s neim
drugim
mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek (homo mensura) Protagora:
ovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, onih koje nisu da
nisu
spoznajni relativizam sva spoznaja se bazira na osjetilima
(senzualizam) koja su subjektivna,tako da nema prave istine

- Gorgija krajnje radikalni, nihilistiki stav: Nema istine, a da je

ime, ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla spoznati, ne bi bila
priopiva
etiki relativizam razliiti krajevi i razliiti ljudi imaju razliito
poimanje to je dobro, a to zlo
politiki relativizam to koja drava dri da je pravedno i lijepo, to i
jest za nju tako i dok joj se svidi (Protagora), Pravednost ... korist
jaega (Trasimah), Zakon je silnik nad prirodom ovjeka (Hipija)

SOKRAT
- 5. st. p. K.
- porijeklom puanin (majka primalja)
- nije zapisivao ideje ve ih je irio dijalogom (knjiga uti kad je se pita)
- Platonov uitelj (iz njegovih spisa najvie saznajemo o Sokratovim
idejama)
- optuen da ...ne vjeruje u bogove u koje vjeruje drava i kvari
mlade...
- sam ispio vr otrova (treba potovati zakone, bolje je nepravdu podnositi
nego je nanositi)
- vrlina mu je smisao ivota
- cilj filozofskih razgovora mu je razvijanje vrlina kod sugovornika
- vrlina = znanje
- onaj tko zna to je dobro, init e dobro, onaj koji ne ini dobro, u stvari,
ne zna ili ima krivo znanje
- to vee znanje to vea vrlina
- uroeno je ovjeku izmeu dobra i zla izabrati dobro, a izmeu dva zla
manje (etiki intelektualizam i optimizam kao razumna bia s umnim
uvidom poveavamo i moralnost)
- ironija kae se jedno, a misli se suprotno Znam da nita ne znam uvianje neznanja prvi je korak u procesu stjecanja znanja
- majeutika porodiljska metoda, Sokrat pitanjima vodi sugovornika dok
sam ne doe do istine, svatko treba poroditi ono to ve zakopano u sebi
nosi, kao to primalja (babica) pomae enama da raaju, a ne raa sama,
tako i Sokrat pomae trudnom duhu da rodi mudrost
- logiki doprinos: pojam, definicija, indukcija
- pojmovi bit miljenja je spoznaja opeg, pojmova, onoga to nije
relativno i promjenjivo (kontra sofistima) on to prvi tako odredio
- razgovor tee induktivno (od primjera prema opim odreenjima) i
zavrava u opem definiciji nekog pojma (nedvosmisleno odreivanje
sadraja nekog pojma) odreuje se bit neega (eidos)
- iako racionalist spominje i svoj unutarnji glas, savjest (demona daimoniona)
- estoko ga iskritizirao Nietzsche jer je previe stavio naglasak na
racionalnu stranu ovjeka
KIRENSKA KOLA ARISTIP, HEGEZIJA...
-

hedonizam ugoda (uitak) je moralno dobro, a neugoda (bol) je zlo

hedone naslada
treba kalkulirati da u konanici vee uivamo, a manje patimo (ne treba
doi do toga da se uicima robuje i to je neugoda)

KINIKA KOLA ANTISTEN, DIOGEN (IZ BAVE)

bespotrebnost to manje potreba, te njihovo zadovoljenje na to

skromniji nain (asketizam)
kultura i civilizacija vode na krivi put

ONTOLOKO RAZDOBLJE

izgradnja velikih filozofskih sustava s jakom ontolokom podlogom

predstavnici:
i. Platon
ii. Aristotel

PLATON
platonizam
- 5. i 4. st. p. K.
- Sokratov uenik, Aristotelov uitelj
- utemeljitelj Akademije (fil. kole) u vrtu posveenom junaku Akademu
- djela: - prvi filozofski spisi sauvani u cijelosti, sauvano 35 djela i 13 pisama (najpoznatije je
Sedmo pismo)
- Fedon (o dui), Fedar, Gozba (Simpozij - o ljubavi), Drava (o pravednosti),
Parmenid (o idejama), Protagora (o vrlini), Teetet, Sofist (o znanju), Zakoni, Obrana
Sokratova (Apologija Sokratova)
- METAFIZIKA - bitak IDEJE istinski bitak svijeta i bit svega postojeeg
- one su vjene, savrene i nepromjenjive (za razliku od svega postojeeg u
ovom svijetu)
- opim pojmovima pridaje se vrijednost samostalnih, izvornih opstojnosti
- uinio je ideje biima (entitetima)
- dio su tzv. svijeta ideja (metafiziki svijet) koje su uzrok i uzor svega u
naem svijetu (fiziki svijet) teza o podvojenosti svijeta, ali to nije
horismos (apsolutna odvojenost) jer ideje uzrokuju ovaj svijet i
participiraju u njemu
- neto, npr. stolica, postoji jer postoji ideja stolice, ali je konkretna stolica
preslika, kopija ideje stolice, i nuno zaostaje za originalom
- stvarna stolica je onoliko dobra koliko se poklapa sa savrenom idejom
stolice
- u fizikom svijetu ne postoje dva savreno jednaka drveta, ovaj svijet je
svijet prostora i vremena koji stalno tee i prolazi, a svako je drvo samo
odbljesak vjene i nepromjenjive ideje
- kao to se portret prepoznaje i razumije samo prema portretiranome, tako
i on sve stvari svijeta tumai kao kopije vjenih prauzora,
podrazumijevajui time da ono vremensko nastaje iz onog vjenog
- najvia je ideja dobra sudjeluje u svim ostalim, obuhvaa ih jer dobro
je ono po emu neto jest ba ono to jest (stolar je stolar ako je dobar
stolar)
- ispravno, tj. dobro je na ovaj nain uzdignuto u kraljevstvo idealnih biti,
idealnog bitka postoji ovjek po sebe, pravednost po sebi, lijepo po sebi,
dakle, ono apsolutno
- sve to u ovom svijetu jest barem minimalno zaostaje od ovakvog ideala
- u tom smislu Platon povremeno ideju dobra izjednaava s idejom boga
(on je dobro po sebi i stoga temelj svakog temelja, ideja svih ideja) za
na ivot samo bi nam ono apsolutno (ideje, bog) mogli biti pravi uzor i

mjera (a ne ovjek kao kod sofista) zato za Platona u stvari vrijedi da je

bog mjera svih stvari
kraj Fedona - O dragi boe, i svi ostali bogovi ovoga mjesta, daj mi
da postanem lijep u svojoj nutrini; izvanjska dobra to ih imam neka
budu u skladu s mojim biem. Daj da mi bogat izgleda mudrac. Udijeli
mi samo toliko tereta zlata koliko umjeren ovjek moe nositi
osim ovakve konstrukcije boga kod Platona je vaan DEMIJURG
boansko bie koje je oblikovalo vjenu materiji po uzoru na ideje
(naravno, ne potpuno uspjeno) demijurg nije stvoritelj ve oblikovatelj
svijeta
ovo je objektivni idealizam i pluralizam
Hirschberger o tome kae: To je bitak koji me gledamo i ne gledamo;
koji nas vodi i koji je striven; koji je vjean i ulazi u vrijeme; koji je
neprostoran, a pojavljuje se u prostoru; nepromjenjiv a ipak nikad krut i
nepokretljiv. Platon taj bitak naziva ideja, idealni bitak to jePlatonov
svijet ideja (kosmos noetos)
duh ovjeka jest ono to u shvaanju vrijednosti zna za idealne sadraje
pojam bitka drukije shvaen no kada se samo usmjerava biu prirodnih
stvari (nema bitak samo stolica, drvo i sl. ve i mudrost, vjernost,
ljepota...)

- GNOSEOLOGIJA dvije osnovne vrste spoznaje:

- 1) mnijenje (doksa) usmjerenost na fiziki svijet i iskustvenu, osjetilnu
spoznaju rezultira varkom, mnijenjem, doksom, sve do ega ovakvom
vrstom spoznaje moemo doi je:
i. vjerovanje o konkretnim stvarima, pojavama
ii. nagaanje - o sjenama tih stvari
- 2) umna spoznaja (noesis) jedina spoznaja koja vodi do prave istine, i
ona se oituje u dva vida:
i. znanje o idejama (jedino pravo)
ii. predoivanje podruje matematike, svijet matematikih
predodbi ne postoji u osjetilno-opaajnom svijetu ni jedan
istinski pravac ili krunica ali mi svejedno imamo predodbu o
njima jer su to pojmovi koji su u svojoj istoi dani samo u
miljenju
- u konanici spoznaja ideja (budui da ih nema u fizikom svijetu kojeg
smo dio) nije nita drugo nego sjeanje TEORIJA ANAMNEZE
- ljudska dua je nematerijalna, nedjeljiva i besmrtna te izmeu fizikih
egzistencija boravi u carstvu ideja (gdje neposredno motri isninu)
- ljudska dua je ono u nama najvrijednije, a tijelo je samo privid, sjena,
tamnica za duu
- u ovom se svijetu javlja prisjeanje due na sadraje svijeta ideja
- Bloch tu teoriju naziva apriorizmom zado to se iskazuje prednost
biveg nad buduim
- sve due koje po prvi put sa svoje zvijezde silaze na ovu Zemlju imaju
mogunost izbora, ali kad biraju loe zavedene poudom i varljivim
prividom, tada se zapliu sve vie i vie i njihov uitatk postaje njihov
teret i njihova kazna
- zato ovjek ne treba initi ono to mu sklonost ili raspoloenje nalae,
nego treba initi svoje - to mu um spozna kao istinsku bit ovjeka
- u Teetetu Platon kae da takav ivot u svom savrenstu jest postajanje
slinim Bogu, koliko je ta za nas mogue, tj. da postanemo sveti i
pravedni na temelju uvida i mudrosti

DIJALEKTIKA nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se

razgovorom, dobro postavljenim, usmjernim i promiljenim pritanjima
izaziva u dui sjeanje na svijet ideja
EROS (LJUBAV) filozofska tenja za spoznajom, mudrou, trajnim,
lijepim, dobrim, besmrtnim...
u Simpoziju razvrstava ljubav i dolazi do ideje erosa kao filozofske
udnje za idejama (Sokrat je olienje erosa)
filozofija istraivanje, traenje istine
ODGOJ konana zadaa mu je probijanje privida i dolazak do istinkog
bitka, prauzora, shvaanja ideja, no mora birti filozofski nain ivota,
gledanje biti stvari, odvija se kroz dijalektiku
veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem
Usporedba sa spiljom (iz Drave) mi smo ljudi nalik
zarobljenicima koji se nalaze u podzemnoj spilji i od roenja smo
privezani tako da se ne moemo ni okrenuti, nego uvijek vidimo samo
sjene koje padaju na zid, a koje su produkt stvarnih stvari
u takvim okolnostima svi vjeruju da je svijet sjena jedini stvarni svijet
pojedinac koji bi uspio izai iz spilje trebao bi vremena da se navikne na
stvarni svijet pod Suncem (ideja dobra), a ostali bi teko povjerovali u
njegovo svjedoanstvo da svijet na kojeg su navikli nije jedini i nije
stvaran

- ETIKA I FILOZOFIJA POLITIKE

- udorednost se moe postii samo u dobrom drutvenom ureenju
- jedinstvo etike i politike (jedina ispravna politika je moralna politika te
vrlina se moe oitovati samo u zajednici)
- DRAVA nastala iz potrebe za podjelom rada, velebna organizacija na
putu ka dobru ideja drave
- ljudi prirodno nisu jednaki i svatko bi trebao biti po sposobnostima
rasporeen na odreeni posao:
STALE

DOMINANTNI
DIO DUE

proizvoditelji poudni
vojnici
voljni
vladari
umni
-

DOMINANTNI
DIO TIJELA

PRIPADAJUA
VRLINA

trbuh
prsa
glava

umjerenost
hrabrost
mudrost

iz ove tri vrline nastaje pravednost (sve zajedno su poznate kao etiri
kardinalne kreposti)
drava je dobra ako je umjerena, hrabra, mudra i pravedna
PRAVEDNOST svatko radi posao za koji je sposoban i ne ometa druge
glavna funkcija drave je odgoj graana, dobar odgoj jamstvo je
odranja zakonitosti jer se njime razvija smisao za zajednicu
odgoj djece je zajedniki
privatno vlasnitvo imaju ga samo proizvoditelji, ali ne i vojnici i
vladari (da ne bi mogli iskoritavati poloaj za vlastite materijalne
interese)
vladari Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet
nee biti bolji
koluju se ak do 50-e godine
Platonova je drava primjer aristokracije gdje vlada ona manjina koja je
zaista najbolja
utopija njegov nacrt idealne drave smatra se prvom idejom utopije

10

totalitarizam glavna zamjerka Platonovoj ideji drave je ta to se

zanemaruje pojedinac i njegove elje te se sve stavlja u ruke dravi i
podreuje njenim interesima
- oblici drave:
i. aristokracija vode duhovno i moralno najbolja manjina
ii. monarhija vlada jedan od najboljih
iii. timokracija vladavina astohlepnih (izvitopereni oblik vladanja
onih kojima je voljni dio due dominantan)
iv. oligarhija vladavina bogate manjine
v. demokracija ako vlada svjetina tada nitko ne zna ni red a ni
obaveze i dunosti, ve samo ivi dan na dan u razonodi i dobrom
raspoloenju, i to naziva milim, slobodnim i blaenim ivotom
vi. tiranija krajnje izopaenje, nastaje kad se demokracija pretvori
u svoju suprotnost jer Prekomjernost u pretjerivanju stvari
obiava se okrenuti i u suprotnost, imajui protuudarac za
posljedicu tako je u vremenskim prilikama, u rastu bilja i tijela,
a nita manje i u ustavima - tu su svi robovi, ak i sam tiranin
koji je rob svojih strasti, to traje sve dok narod ne spozna kakva
je zloduha stvorio i u to je on izrastao
- ESTETIKA izraena kritika umjetnosti:
- ontoloki prigovor umjetnost oponaa stvarnost teorija mimeze
(mimesis), a stvarnost je oponaanje svijeta ideja
- dakle, umjetnost je dvostruko udaljena od svijeta ideja, ona je sjena sjene,
kopija kopije...
- didaktiki prigovor mnoga umjetnika djela loe utjeu na ljude jer
daju loe primjere (Homera bi Platon najprije ovjenao lovorovim
vijencem pobjednika, ali bi ga zatim istjerao iz drave)
- prava umjetnost je pouna pa bi Platon u svojoj idealnoj dravi tono
propisao za koji bi stale bila pogodna koja umjetnost
ARISTOTEL
-

4. st. p. K.
otac lijenik na makedonskom dvoru
roen u sj. Grkoj
20 godina najistaknutiji uenik Akademije sve do P. smrti
3 godine uitelj Aleksandra makedonskog - on je A.M. grke filozofije ujedinio sva znanja
kao to je ovaj ujedinio svijet
POLIHISTOR - fizika (prvi prirodoslovac koji ne zanemaruje osjetilno gleda i prouava
svijet), astronomija, meteorologija, zoologija, botanika = pravi sistematiar, osniva logike
kola u gaju Likeju (Liceju) etali i filozofirali etalite PERIPATETIKA KOLA
djela:Organon (Orue - zbirka 6 logikih spisa), Fizika, O dui, Metafizika,
Nikomahova etika, Eudemova etika, Politika, Retorika, Poetika
pobjegao iz Atene nakon A.M. smrti - antimakedonsko raspoloenje (Neu im dozvoliti da po
2. put ogrijee o filozofiju!) umro za godinu dana u rodnom kraju
dijeli filozofiju na: teorijsku (matematika, fizika, metafizika), praktinu (ekonomija, politika,
etika), pojetika (poetika, retorika...) + logika
KRITIKA PLATONA: - Drag mi je Platon, ali mi je draa istina!
nemogunost odvojenosti svjetova, pojma i predmeta otkud kretanje iz statinih ideja, o 1
stvari/osobi ima vie ideja, prigovor treeg ovjeka, odvojenost biti i bitka od pojavnog = sve
je to nemogue konani zakljuak, tj. polazina toka: PRIRODA JE STVARNI SVIJET
preduvijet filozofije je i poznavanje logike (logos grki od legein = govoriti) orue
filozofije Organon
najvii rodovi su KATEGORIJE (kategorija doslovno nain izraavanja): supstancija/ousia
(ovjek), kvaliteta (bijelac), kavantiteta (1,87), relacija (upola mlai od mene), mjesto (u

11

parku), vrijeme (danas), poloaj (lei), imanje (ima oruje), injenje (baca smee), trpljenje
(biva uhapen)
najvanija je supstancija - jedino je to subjekt, drugo sve predikati, akcidencije subjekta
1. SUPSTANCIJA pojedinane stvari, pravi, stvarni konj, iskustveno provjerljiv (dakle,
suprotno Platonu, bitak nije ideja ve konkretna osjetilno-opaajna pojedinost)
2. SUPSTANCIJA pojmovi o pojedinanim stvarima, vrste i rodovi, vie znanje, odnosi se
na vie stvari, pojmovna konstrukcija nastala na osnovu iskustva (tueg ili vlastitog, nema
uroenih ideja), time barata nauka i iz opeg se moe deduktivno doi do pojedinanog
(deduktivna logika - silogistika npr.)
ipak - pojmovi ne egzistiraju sami po sebi prvobitno je 2. supstancija izvedena iz 1.
supstancije (i tu kritika Platona) taj proces naziva apstrakcijom
pojedinane stvari se mijenjeju, teku kroz vrijeme, pojmovi zahvaaju prolazni svijet
odjednom i najedanput, izvlae openito, ono svojstveno rodu ili vrsti
odredio strukturu logike definicije utvrdi se najblii rod (lat. genus proximum) i onda ga se
ogranii s vrsnom razlikom (lat. differentia specifica) da bi taj pojam razlikovali od ostalih
pojmova koji imaju isti najblii rod
sud sveza pojmova koja vodi do tvrdnje o zbilji, po njemu, dakle, tvrdnje suda trebaju biti
istinite
zakljuak (silogizam) opisao tipine varijacije sheme silogizama po njemu postoje 3
figure silogizma (svaka po 4 modusa)
razlikuje prednji, srednji i zadnji pojam u silogizmu
ako se pojmovi i sloeniji oblici misli poklapaju s 1. supstancijom, dakle ako su u skladu sa
stvarnou oni su istiniti ISTINA slaganje misli i stvari, pojma i predmeta = TEORIJA
ADEKVACIJE

- METAFIZIKA nadovezuje se na teoriju supstancije

- za njega je metafizika istraivanje, tj. znanost koju valja prouavati iza fizike (koja je znanost
o fysisu, prirodi uope) i to zato to vodi dublje nego li fizika
- fizika se bavi samo jednim odreenim sluajem bitka (osjetilno-opaajnim vidom bitka), a
metafizika istrauje ono sloenije to se nalazi ispred bitka koji se pojavljuje u pojavnome
- zbilja, starnost, realnost je jedinstvo biti i pojavem opeg i pojedinanog bit je u pojavi ,
ope (bit) je u pojedinanom (pojavnom)
- sve to egzistira ima zajednike principe, tzv. naela bitka, moe se sagledati kroz 4
principa, uzroka to je TETRAKAUZALNI SKLOP:
- 1. causa materialis materija, tvar, od ega je neto to je ono pojedinano, neposredno
iskustveno, vidljivo
o neto poput stalno tekueg kontinuuma u koju se unose stalni oblici dobivajui jedno
jedinstveno mjesto i tako se individuirajui
o sve tvari su oblikovane
- 2. causa formalis forma, oblik, bit to je ono ope oblik u irem smislu one
karakteristike koje bi trebale pripadati nekoj vrsti (po prirodi - npr. u prirodi je kokoi da
legu laja) ne, dakle, samo isti oblik (plastina koko nije koko) ve i npr. funkcija,
obiljeja
o po obliku se razlikuju vrste (skup bia jednakih osnovnih karakteristika, npr. klupa,
ovjek, pas...) materija (graevna tvar ovoga svijeta) rukovodi se jednim smislenim
naelom koje uvijek iznova doputa nastanak istih oblika
o nema tvari bez oblika oblik ne djeluje u svojoj openitosti ve samo u svome
uposebljenju, po kojem je ostvaren u prostoru i vremenu
o suodnos i jedinstvo materije i forme = hilemorfizam
- 3. causa efficiens - pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene zato je bilo mogue da se
neto dogodi, to je bio preduvjet bivanja, dogaanja i sl
o .svaka je promjena prijelaz iz mogunosti u zbiljnost ime materija zadobiva nove
oblike

12

4. causa finalis svrha, cilj promjene, telos po A. to je ono zato neto jest (teleoloko
gledite)
o i priroda i ovjek djeluju svrhovito Sve si bivanje kri put iz neega ka neemu...
od neeg prvog to se kree a to ve ima odreeni oblik opet prema obliku ili slinom
telosu
- sva 4 uzroka postiu da je neto pojedinano takvo kakvo jest o svemu postojeem se moe
govoriti u ova 4 smisla to su aspekti cijele stvarnosti
-

1. supstancija je uvijek JEDINSTVO MATERIJE I FORME (a 2. supstancija je ista forma,

misao nastala na osnovu 1. supstancije)
materija uvijek ima neki oblik, formu, materija bez oblika (apeiron) je apstrakcija, ma kako to
bio rijedak oblik on jest, i ta e materija biti odreena svojim oblikom vanija je c. formalis
taj oblik daje nae pripadanje odreenom rodu ili vrsti
materija je pasivna , svoje karakteristike dobiva ovisno o obliku, ona moe poprimiti odreen
broj formi, promjenjiva je (svaka materija moe imati vie od 1 forme)
forma je aktivna, ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva stalnost karakteristika je i
ini tono odreenom formom oblik stupa ne moe previe varirati, a da neto i dalje ostane
stup
sposobnost materije da poprimi razliite forme jest njena POTENCIJA/MOGUNOST da
bude neto drugo
potencijali svake materije su ogranieni (od drveta nikad neemo dobiti staklo), mogunosti
najvee kod ljudi (nespecijalizirana bia) najkompleksnije forme
ako se neka mogunost ostvari (primi novu formu, osobinu) onda je ta m./p.postala
AKTUALNOST/ZBILJNOST
prijelaz iz mogunosti u zbiljnost, tj. iskoritenje neke mogunosti nije nita drugo nego
KRETANJE/PROMJENA/DOGAANJE
svaka aktualnost je potencijalnost neeg drugog
postoje vie i nie forme (forma student je via od forme uenik kao to je forma stup via od
forme klesani kamen, kamen i stijena) postoji HIJERARHIJA FORMI vie forme ve u
sebi pretpostavljaju one nie (moi razmiljati pretpostavlja moi disati, percipirati....)
cilj nije kvantiteta, isto gomilanje prijeenih formi, cilj je ba taj napredak koji se dogaa
time to se prelazi u sve vie i vie forme, sve smo vie je tvar proeta oblikom
sve to nije sluajno, u svemu je vidljiv neki plan, neka unaprijed pretpostavljena svrha
svijet je ustrojen TELEOLOKI sve se dogaa s tono odreenom svrhom
entelehija ono to je oblikovano prema svrsi, svrhovito ostvarenje, bitnost (physis ono to
je nastalo) neke stvari kojoj je bitak stvoren prema neemu te ve stoga sadri u sebi svrhu
o savreno ne stoji na kraju ve na poetku, u procesima u prostoru i vremenu dolazi tek
na vremenskom kraju, ali u logiko-ontolokom miljenju bitka dovreno stoji kao
smisao bitka na poetku i po svojoj je prirodi prije
sve vee proimanje materije formom vodi u istu apstrakciju, osloboenje od materije, isto
nematerijalno, isti oblik (krani prihvatili)
ta ista forma, vrhunac hijerarhije oblika, jedino postojee koje nije jedinstvo c.m. i c.form.
jest BOG
on je dakle konana svrha svega, c. finalis cijelog kozmosa, neto savreno, samo svoj uzrok
(sve na ovom svijetu ima neki uzrok, a 1. uzrok, uzrok samom sebi jedino je bog)
A. ga odreuje kroz 2 atributa, on je MILJENJE MILJENJA - ista forma, miljenje o
formi bez materije, jedino to je oblik bez sadraja je on sam misli samog sebe (nije kr.
bog koji bilo to regulira)
NEPOKRETNI POKRETA on je nepokretan jer je svako kretanje prijelaz materije u
novu formu, on je bez materije, ista forma, savren, nema vie mogunosti, on je ista
zbiljnost
on je pokreta cijelog svijeta, ne svojim djelovanjem ve svojim postojanjem to potie
kretanje prema savrenstvu, (neiva priroda se mijenja uslijed vanjskog, a ne unutarnjeg
uzroka)

13

svijet ima oblik kugle, u sredini je statina Zemlja koja je okruena s 56 koncentrinih sfera
(ljuske) koje se vrte oko njene osi
svo kretanje ovisi o kretanju krajnje ljuske, tzv. prvom nebu, a prvo je nebo pokrenuto samim
nepokretnim pokretaem
bog pokree svijet kao ono to voli, ne pokree ga mehaniki ve kao idealni cilj svega
nastajanja oblika uope
O takvom naelu ovisi i nebo i priroda
svo kretanje, pa i to, tumai se kao udnja materije u sebi za oblikom (materija tei tome da
bude oblikovana i to na sve kompleksniji i kompleksniji nain)

- PSIHOLOGIJA O dui
- duu (psihu) ima sve to ivi biljne, ivotinjske i ljudske due
- dua Prva entelehija organskog fizikog tijela
- stupnjevi due:
o vegetativna dua ima sposobnost rasta, primanja hrane i razmnoavanja
biljke imaju samo ovakve sposobnosti
o senzitivna dua osjetilna, ima sposobnosti tenje, samoaktivnog kretanja, spolni
nagon te prirodne poticaje kao to su agresivnost, prkos, smjelost...
imaju je ivotinje
o racionalna dua razumska, tipina samo za ljudsku vrstu
nakon smrti individualna ljudska dua ne ivi (kontra Platonu)
ovjek je ZOON LOGON EKHON bie koje razmilja i govori
imamo razum, um i slobodnu volju
razum diskurzivno miljenje koje se kree u pojmovima, sudovima i
zakljucima
um gledanje najviih, vjenih naela istinitoga i dobroga, dakle,
neto boansko
slobodna volja mogunost odabira
ove karakteristike ljudske due su u stvari ljudska causa formalis, dua je
oblik tijela, to je naa bit
- svaki vii stupanj due u sebi sadri sposobnosti niih stupnjeva
-ETIKA cilj moralnog djelovanja postizanje vlastite sree, blaenstva gledite o srei kao
konanom ishoditu moralnosti zove se EUDAIMONIZAM najvioj srei vodi najmoralnije
djelovanje
- eudaimonija doslovno blagi (pravi) duh, srea, blaenstvo
- tim pojmom potaknuta sva grka etika
- srea ne lei u uitku, posjedovanju ili ugledu ve u potpunom aktiviranju ovjekove
specifine biti kroz vrline
- neemo biti moralni da bismo bili sretni ve e, ako smo moralni, srea pratiti na ivot
- dvije vrste vrlina:
o ETIKE praktine prakticiraju se u zajednici (moral u uem smislu te rijei)
- najvanije je nai PRAVU MJERU, zlatnu sredinu izmeu krajnosti ni previe ni
premalo
- npr. hrabrost kao sredina izmeu kukaviluka i nepromilljene ludosti, srljanja u opasnost,
velikodunost (krtost i rasipnost), pravednost (nanoenje i trpljenje nepravde)
- razumom emo odrediti tu mjeru, sredinu, ali da promiljeno provedemo u djelo bitan je
odabir volje (protiv sokratovskog idealizma da sama spoznaja dobrog vodi u dobro djelovanje,
nita ako se voljno ne odluimo za to, motiviramo da to uinimo)
o DIJANOETIKE (razumske) teorijske tiu se pojedinca, naa odgovornost
prema samima sebi
- to su umnost, znanje, razboritost (vana za politiki ivot), mudrost (presudna za filozofiju),
umijee
- koliina ovih vrlina ovisi o individualnim potencijalima pojedinca

14

- POLITIKA protiv P. ideje da unutar stalea to vea jednakost, ljudi su individue, svi se
meusobno razlikujemo
- ovjek je ZOON POLITIKON bie zajednice, drutveno, politiko bie
moe preivjeti (fiziki i psihiki) samo s drugim ljudima, a ne sam, Tko moe ivjeti sam
nije ovjek, on je ili zvijer ili bog (zvijer nia od ovjeka, bog vie)
- sklonost ka dravi je usaena u ovjeka iako joj obitelj prethodi u vremenu
- ljudi ive zajedno, udruuju se u obitelji i polis radi DOBROG ivota, zato jer im tako bolje, a
to je nekom narodu dobro na taj se nain i treba udruiti i organizirati dravu
- tek se u zajednici dobro uspostavlja u najveoj mjeri pa je onaj koji je prvi stvorio dravu bio
tvorac najveih vrijednosti
- drava bi trebala biti savrenost ljudskog morala
- dobar je onaj oblik ureenja gdje vladari vladaju za dobrobit svih, a ne u vlastitu korist, broj
vladara nije presudan
- dobre vladavine (kraljevstvo, aristokracija, republika)
- lo oblik (tiranija, oligarhija, demokracija neosvjetena svjetina u kojoj svako glasa za ono
to njemu samom koristi ne uzevi u obzir ope dobro)
- i kod njega je bitna funkcija drave odgoj Ali oni koji u odgoju svojih sinova previe
vanosti polau na tjelesni odgoj i ratniku izobrazbu, da bi ih u potrebnom ostavili
neobrazovane, ine iz njih ograniene ljude
- ESTETIKA Poetika - o pjesnikom umijeu samo dio o tragediji, pitanje je li ikad zavreno
- kasnije mnoge interpretacije primat traginog, uenje o jedinstvima
- teorija MIMEZE (kao i Platon) oponaanje, ali ne onog to se stvarno dogodilo ve onog
mogueg, stvaralako i idealizirano
- tako tragedija oponaa ljude bolje od nas, a komedija loije
- definicija tragedije:
o oponaanje ozbiljne radnje
o odreene veliine
o uzvienim govorom
o kroz djelovanje likova (ne prepriavanje)
o postie se katarza proienje kroz strah (to e se dogoditi tim plemenitim
ljudima) i saaljenje (stradali zbog sudbine) to je psiholoki uinak na publiku ona
su uivljava u situaciju likova i time u biti bezopasno isti

ETIKO RAZDOBLJE HELENISTIKO-RIMSKE FILOZOFIJE

helenizam mjeanje kultura uzrokovano stvaranjem svjetske drave

Aleksandra Velikoga
grki duh se iri, ali i utjecaj istoka na Grku
procvat specijaliziranih znanosti (matematika, fizika, geotrafija....)
praktina filozofija pomo u ivotu, briga za duu ovjeka
osjeaj dezorijentiranosti ideal je mudrac koji je sretan, stabilan,
miran...
mudrac je mudrac jer posjeduje vrlinu koja im je svima ideal
ATARAKSIJA nepomuenost, stanje bez strasti, duevni mir...
sve vei uspon kranstva smanjuje utjecaj filozofije 529. zatvorena je
Akademija po Justinijanovu nalogu
predstavnici:
i. Stoici
ii. Epikurejci
iii. Skeptici

15

STOIKA KOLA ZENON (iz Kitiona), KLEANT, HRIZIP, rimska stoa EPIKTET rob
(Mali prirunik), SENEKA, MARKO AURELIJE (Samomu sebi)
-

4. st. p. K. 2. st.
vrlo popularni u Rimu
razlikuju se 3 stoe
stoa trijem, galerija nadsvoena sa stupovima (stoa poikile arena
dvorana)
Boetije ih zove tmurnim starcima, a drugi istiu bahatost u vrlinama
logika sudova (Aristotelova je bila log. pojmova) uviaju da konkluzija
sljedi iz konjunkcija premisa - (A B)C
voljni element odluke vaan je dio suda
nadovezuju se na Heraklita u pitanjima metafizike
materijalnim svijetom upravlja sveobuhvatni kozmiki zakon logos,
sudbina (fatum), bog, svjetski um...
spermatiki logos - logos je kao sjeme u svemu (panteizam), sve se
dogaa po njemu, nuno je i od strane ljudi nepromjenjivo (fatalizam)
mogua je kataleptika spoznaja jasna i iva, istinita, mogua jer je
ljudski um iste grae kao i logos svijeta
ipak (po Hirschbergeru) stoici svoju spoznaju baziraju na osjetilima
teorija odslikavanja (prihvaena u srednjem vijeku, ali priprisana
Aristotelu)
izlau i visolo cijene argument o suglasnosti svih (consensus omnium)
cilj je pomiriti se sa sudbinom i zadrati mirnou
vrline: AUTARKIJA samodostatnost samostalnost, skromnost, bez
ovisnosti o bilo emu izvan nas
ATARAKSIJA duevni mir, konani cilj, stanje bez afekata (strasti),
besstrasnost, ravnodunost (ak apatinost)
4 Platonove vrline: umjerenost, hrabrost, mudrost, pravednost
kozmopolitizam jednakost svih ljudi, ideja graanina svijeta (svi smo
jednaki po tome to smo pod vlau logosa)
mudracu je domovina itav svijet
esto im karakteriziraju etiku kao etiku dunosti jer se mudrac mora
odricati i podnositim smije vladati samo razum i osjeaj dunosti to
iz njega proizlazi
proturjeje metafizike i etike etika koja govori Ti mora!
pretpostavlja slobodu, a njihova metafizika istie da je sudbina sve u
ivotu te da slobode nema
Seneka: Nije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koju udi vie
Sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee

EPIKUREJSKA KOLA EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR (spjev O prirodi stvari)

-

od 4. st. p. K.
senzualizam - opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam signaliziraju
je li neto dobro ili loe za nas, takva je naa prirodna graa
iz toga zakljuuju da je ugoda dobro, a neugoda zlo hedonizam
PRODUHOVLJENI HEDONIZAM cilj je odsustvo bola, a ne
naslade, odbacuju tjelesne uitke kao mjerodavne (kratkotrajni, vode u
ovisnost, esto vode u dugoronu neugodu...) i istiu duhovna, trajna
zadovoljstva (mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota...)
Sav izbor i svo nastojanje idu za dobrobiti tijela i mirom due; jer to je
telos sretnog ivota. A ono to inimo, inimo zato da bismo izbjegli

16

nezadovoljstvo i da bismo nali duevni mir - i oni tragaju za

ataraksijom
atomistika metafizika sve je od atoma koji padaju u praznom prostoru
razlika od klasinog atomizma atomi pri pretanju mogu skrenuti s puta
(declinatio) i spojiti se nepredvidivo unutar zakonitosti mogua je
sluajnost nije sve nuno, neto je i slobodno, ovo je osloboenje od
vjeno iste nunosti stoikog fatuma
i dua od atoma uklanjaju strah od smrti Dok smo mi nema smrti; a
kad nastupi smrt, tada vie nema nas!
bogovi su u meusvjetskim prostorima (prikriveni ateizam)
esto bili krivo interpretirani (hedonizam)

SKEPTICI PIRON, SEKST EMPIRIK (Pironove postavke)

-

4. st. p. K. 2. st.
SKEPSA sumnja
10 tropa naini kojima skeptik dolazi do suzdravanja od donoenja bilo
kakvih sudova
relativizam teza i antiteza u bilo kojem pitanju u konanici su u
ravnotei
nita nije sigurno, nema istine, sve je relativno...
ataraksija duevni mir je produkt uvianja sveobuhvatnosti skepse,
nepomuenost kroz flegmatinost i ravnodunost...
epohe vrlina suzdravanja od donoenja sudova
konformizam budui da nita nije sigurno, oko niega se ne vrijedi
nervirati, a lake nam je kad se prilagodimo okolini i njenim obiajima
RELIGIOZNO RAZDOBLJE HELENISTIKO RIMSKE FIL.
predstavnici:
i. idovska filozofija religije Filon
ii. novoplatonizam

- FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira ih u duhu grke filozofije

- Filonov bog je istaknutiji od filozofskog boga potpuno transcendentan,
bolji od dobroga, savreniji od savrenoga, moemo mu se obraati kao
osobnom bogu
- bog jo uvijek ne stvara svijet ni iz ega ve iz vjene materije (slino
grkom demijurgu)
- boga i svijet povezuje logos ideja nad idejama, najvii meu anelima,
posrednik boji, prvoroeni sin boji, drugi bog, po njemu je svijet
stvoren, on je dua svijeta koja svemu daje ivot
- NOVOPLATONIZAM (NEOPLATONIZAM)
-

PLOTIN glavni predstavnik

pokuaj da se konkurira kranstvu obnovom starih filozofa
apsolutni monizam - sve nastaje iz Jednog (bitak) procesom isijavanja
(emanacije)
zove ga JEDNO da bi naglasio negaciju mnotve, i u smislu prvoga od
svega
izraeno je to odvajanje boga od svijeta bog (jedno) je iznad bia, o
njemu se ne moe izrei nijedna kategorija
EMANACIJA isijavanje kojim sve nastaje iz Jednog, ona povezuje
Jedno (boga) i svijet dolazi do imanencije transcendentnoga

17

slinost s Platonom da bi se mislilo ono prolazno, mora se misliti

vjeno, mora se najprije misliti savreno da bi se razumjele preslike
Jedno je sve i nita od svega; mnotvo je slino Jednome, ali Jedno nije
slino mnotvu
isijavanjem Jedno ne gubi nita od svoje supstancije
stupnjevi emanacije: Um, ideje, dua, materija to su oblici bitka
(hipostaze)
ovjek se moe vratiti Jednom (a to jedino vrijedi) mistinom ekstazom
stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom (trajno mogue tek
nakon smrti)
EKSTAZA stapanje s Jednim, s jedinom pravom duhovnom
domovinom, to nas privlai (eros)
put ekstaze je takoer stupnjevit:
i. via purgativa ienje od materijelnog
ii. via illuminativa prosvjetljenje
iii. via unitiva povratak u sjedinjenju
iv. ista ekstaza

DOVDE TREBA NAUITI ZA KOLSKO NATJECANJE!!!

-

KRANSKA FILOZOFIJA PATRISTIKA

1. 8. st. PATRISTIKA
kronoloki spada dijelom u antiku, a dijelom u srednji vijek
2 glavna cilja djelovanja:
o obrana kranstva od razl. sekti
o izgradnja i razrada cjelokupnog kr. Sustava - dogme
- ime po latinskoj rijei patres crkveni oci
- ETIKA LJUBAVI:
o primat onostranog nad ovostranim ivot po Bogu, smisao ovog svijeta i ivota daje
neto onostrano
o povezanost meu tima svjetovima ivot Isusa Krista primjer cjelokupni ivot
moe biti proet religioznou
o bog doveden u svijet novost
o ESHATOLOGIJA uenje o posljednjim stvarima
smisao sadanjosti odreuje se iz pozicije buduega i to onog krajnjeg,
posljednjeg posljednji sud i ivot nakon smrti, kraj svijeta
konana pravda mogua tek izvan i iza ovoga svijeta
- osnovni preduvijet za dobar ivot je LJUBAV: Voli gospodina Boga svoga..., Voli
blinjega svoga kao samoga sebe!
- ideja bezuvijetne ljubavi prema svima (i onima koji to ne zasluuju okretanje drugog obraza)
- ODNOS PREMA FILOZOFIJI:
- u poetku upitno je li uope potrebna (ili ak tetna Svaki kranski tesar je blie Bogu od
Platona!)
- naglaavanje primata vjere (fides) FIDEIZAM
o ona iznad znanja i kriterij za znanje
o ako ne vjeruje nee ni razumijeti
o natprirodna objava omoguuje vjeru pa tek iz nje miljenje, znanje, spoznaja...
o vjerovanje je dovoljno za spas to je in volje
- ipak takav odnos prema filozofiji ne prihvaaju svi podjednako 2 shvaanja:
o GNOSTICI spoznajom se isto moe doi do objavljenih istina
- treba iz fil. preuzeti ono dobro i korisno to podupire kr. gledita
- neki filozofi su u stvari slini SZ prorocima jer najavljuju kr. samo u jo zamuenoj viziji
u stvari gr. fil. je i nastala iz stare hebrejske fil. (Mojsije prethodi gr. bogovima)

18

osobito je dobar Platon i Heraklit, a lo je Epikur

o APOLOGETI branitelji vjere
istiu primat svakog izvorno religijskog iskustva te ga pretpostavljaju svakoj znanstvenoj
i filozofskoj spoznaji
fil. i rel. nemaju nita zajedniko
Tertulijan rel. je superiorna i jedina ispravna
Vjerujem jer je apsurdno! - parafraza uenja paradoks
BOG definiranje Boga kao duha, on je u odnosu na svijet transcendentan, vjean, apsolutan,
neizmjeran i svemoan
njegovo je djelo stvaranje i to ni iz ega
omiljena je teza o istovremenom stvaranju koje se dogaa izvan vremena jer vrijeme posrtoji
tek od stvaranja
dok u antici u reditu fil. interesa stoji pojam fizysa (prirode) u sreditu srednjovjekovnog
razmatranja svijeta i ivota jest pojam boga
KRANSKI KOZMOPOLITIZAM

AURELIJE AUGUSTIN
- najznaajniji predstavnik patristike
- 4. i 5. st.
- pod njegovim utjecajem ipak se afirmira pristanak na filozofiju Mi ne elimo govoriti samo
autoritetom Svetog pisma nego i na temelju opeg ljudskog razuma zbog nevjernika
- osobito cijeni Platona i platoniste Nitko nam se nije tako pribliio kao ovi, ali uzima u
obzir i stoike
- Ispovijesti (Confessiones) - autobiografija grijena, hedonistika mladost, manihejska
lutanja te preobraenje na kranstvo
- O Bojoj dravi (De civitate Dei) tim djelom osnovao FILOZOFIJU POVIJESTI
kao vanu fil. disciplinu
o u svim povijesnim dogaajima pronalazi se zajedniki smisao
o za A. A. to je ostvarenje Bojeg plana
o sva pov. je borba dobra i zla (i ljude dijeli na one to ive po Bogu i one to ive
po ljudima) sile dobra se moraju stalno boriti sa silama zla i ta se cjelina dogaanja
oblikuje u filozofiju povijesti
o zemaljska drava (interesi, Kain, rat i bijeda) nikad nije kao nebeska (ljubav, Abel,
mir) koja e na kraju pobijediti
o svjetsku povijest promatra kao cjelinu koja ima svoj poetka, sredinjicu i kraj - svaki
se pojedinani dogaaj promatra po tome koliko slui cjelini
o time ustanovio, tzv. LINEARNO SHVAANJE VREMENA kasnije prihvaeno i u
ne-kranskom i ak ateistikom poimanju
o vrijeme mu je neto posve drugo u odnosu na vjenost vjeni se bitak posjeduje u
jednome i odjednom, a vremenski je bitak razdijeljen, sam sebe tek sustie, tek nastaje
- u toj borbi dobra i zla onima na strani dobra treba pomo, posrednitvo u odnosu s Bogom to je
uloga CRKVE najvanija institucija za pribliavanju Bogom time uvruje ulogu Crkve u
kranstvu
- i u uenju o pov. vidljiv TEOCENTRIZAM ideja da je Bog u svemu i izvor svega (u etici to
znai da je izvor svega dobroga, a zlo je nedostatak dobroga dobro je dano vjenim zakonom- lex
aeterna)
- prvi istaknuti VOLUNTARIST isticanje primata vjere nad razumom, vjerom se dolazi do
spoznaje, a da bi se vjerovalo trebamo samo htjeti Spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao
- volja nije suprostavljena razumu volja je razumna, a ono to je razumno ima volju
- Vjera treba zadobiti uvid! - po Anselmu ove su Augustinove rijei geslo cijelog srednjeg
vijeka
- ISTINA +AVICENA
- naa svijest o Ja sadri troje: zbiljnost, samostalnost i trajanje

19

- Poznate izjave:
o Sumnjam, dakle jesam!
o Ja elim spoznati Boga i duu. Zar nita vie? Savreno nita vie!
o Ljubi i ini to hoe!
o Nitko nije po prirodi, u kojoj je Bog najprije stvorio ovjek, rob nekoga ovjeka ili
grijeha
o Netko moe dvojiti u to hoe, ali o toj dvojbi ne moe dvojiti
o Ne trai vani, vrati se u sebe, u ovjekovoj nutrini stanuje istina
- BOETIJE
- zovu ga Posljednji Rimljanin
- preveo Aristotelove logike spiseu zatvoru, ekajui smrt pie Utjehu filozofije - dobar je
jai i sretniji; njegovo pravo je njegova mo i njegova srea
- PSEUDO-DIONIZIJE AREOPAGIT u sr. vijeku vrlo poznat i priznat, veliki platonovac
2. SREDNJI VIJEK
SKOLASTIKA
-

srednjovjekovna kranska filozofija (od 9. st. do renesanse)

filozofija je predmet k. pouavanja, a ne istraivanja
Philosophia ancilla theologiae - filozofija je sluavka teologije, fraza je pripisana Petru
Damianiu preuzima se ono to podupire i ilustrira ve poznatu religijsku istinu
Aristotel postaje najvaniji filozof
sve je ukomponirano u obrazovni proces
osnova 7 slobodnih vjetina:
o trivijum gramatika, dijalektika, retorika
o kvadrivijum aritmetika, geometrija, glazba i astronomija
izvoenje nastave:
o lectio predavanje
o disputatio seminarske vjebe

2 glavna pitanja:
1. ODNOS VJERE I UMA (to ima primat pri spoznavanju gnoseologija)
2. PITANJE UNIVERZALIJA (Postoji li neto ope ili je sve pojedinano? metafizika)
Razdioba skolastike (upravo s obzirom na 1. pitanje):
1. RANA SKOLASTIKA 9.-12. st. podudaranje vjere i uma
2. ZRELA SKOLASTIKA 13. st. djelomino podudaranje vjere i uma
3. RASPAD SKOLASTIKE 14. st. renesansa suprostavljanje vjere i uma
RANA SKOLASTIKA:
1. IVAN SCOT ERIUGENA slaganje uma i vjere oba izvora spoznaje imaju izvor u
boanskoj mudrosti, ipak filozofija nije podreena teologiji
2. ANSELMO CANTERBURYJSKI naziva se i ocem skolastike jer od njega potjee
skloastiki slogan Vjera treba zadobiti uvid!
- Ne nastojim spoznati da bih vjerovao, nego vjerujem da bih spoznao, i ovo jo vjerujem:
ako najprije ne budem vjerovao, neu moi spoznati
- Ontoloki dokaz za postojanje Boga ako postoji pojam savrenstva, onda postoji i
savrenstvo jer je u okviru pojma savrenstva i karakteristika da to bie postoji

20

3. PETAR ABELARD racionalist (sklad vjere i uma je provjerljiv razumom prihvaamo ono
to Bog rekao jer se moemo uvjeriti da je to istinito)
- Sumnjajui dolazimo do istraivanja, istraujui spoznajemo istinu!
- po pitanju univerzalija nominalist
- obnovio etiku kao fil. disciplinu grijeh (zlo) je u namjeri, nakani, za procjenu moralnosti
presudni su motivi zbog kojih netko neto ini
- Povijest nevolja, Pisma Abelarda i Heloize
- velike prepirke s Bernardom iz Clairvauxa vatrenim mistikom i propovjednikom kriarskih
vojni
4. HERMAN DALMATIN - pojava prvog hrvatskog filozofa
- 12. st., roen u Istri, djeluje u Chartresu (poznata filozofska kola, jaka prirodnoznanstvena
orijentacija i istraivanje antikih, idovskih i arapskih spisa)
- preveo Kur'an i Euklida
- spajao teologiju s Platonom i astronomijom
ZRELA SKOLASTIKA sve vea uloga Aristotelove fil., procvat sveuilita
- Aristotela upoznavali preko prijevpda s arapskog vani su Avicenna i Averroes i

njihovi komentari
tek u 13. st. zaveno prevoenje s grkih originala
poznata sredita su bila u Parizu i u Oxfordu
Predstavnici:

1. ROGER BACON franjevac, treba manje znanja izvlaiti iz knjiga, a vie promatranjem
prirode i eksperimentom, ipak, unutarnje iskustvom ekstazom vodi do spoznaje natprirodnog
2. BONAVENTURA tal. franjevac, nadmo vjere nad znanou
- Valja se uditi sljepoi razuma koji ne promatra ono to vidi prije svega drugoga i bez ega
ne moe spoznati - filozofija poinje sa savrenou kao drvom datou
- nita u svijetu ne moe biti vjeno jer je bar dijelom materijalno, ne postoji tzv. prva materija
u smislu neke potpune neodreenosti
- ivot ovjeka je putovanje k Bogu samo ako ima oi da vidi bitak i prodre u vrijednosti u
njihovoj pravoj boanskoj jezgri
- raspravlja o problemu analogije (vana tema u sklolastici) analogija je analogija slinosti, tj.
participacija u miljenju i nita vie
3. ALBERT VELIKI njemaki dominikanac, zbog uenosti nazvan doctor universalis
- odvaja filozofiju od teologije uenje o dvostrukoj istini
- teologija se bazira na objavi, a filozofija na logikim dokazima
- Mora znati da se u filozofiji samo onda dolazi do savrenstva ako se posjeduje znanje
obojice, Aristotela i Platona
4. TOMA AKVINSKI tal. dominikanac, najvei kranski filozof, aneoski uitelj, uenik
Albertove fil. kole
- uveo Aristotela kao najveeg filozofa
- SPOZNAJA:
- Istina ne moe proturijeiti istini
- do odreenog nivoa um i vjera se podudaraju, ali vjer ima vei domet i njome se moe
spoznati ono to je umu nedostino
- visoko vrednuje i osjetilnu spoznaju, ona nam donosi predodbe izvana, tzv. fantazme bez
kojih dua nikad ne misli
- ipak djelatni um je aprioran
- dakle u konanici, um je ipak podreen vjeri, on brani vjeru i uvruje je (npr. dokazi o
postojanju Boga)
- dokazi za postojanje Boga Pet putova k Bogu:
- 1. Kozmoloki dokaz sve je pokrenuto, a prvi pokreta je nepokrenut od neeg izvanjskog
to moe biti samo Bog
- 2. Bog je prvi uzrok (on sam niim uzrokovan)
- 3. sve je nuno po neem izvan sebe, jedino je Bog nuan sam po sebi

21

4. jedino savrenstvo
5. krajnja svrha teleoloki dokaz u svijetu postoji red i tenja za ciljem
METAFIZIKA orijentiran na Aristotelovo uenje o 4 uzroka, i kod njega prisutan
hilemorfizam svaka je tvar oblikovana, oblik individuira tvar, uenje o suuzronosti tvari i
oblika kod kretanja
metafiziki dodaci na Aristotela:
o bitak je stvoren tipino kranski, stvoren je slobodnim Bojim djelovanjem, stvari
imaju svoju vlastitu prasliku biti, predegzistirajui u Bogu, dok u
prostorno.vremenskoj stvarnosti egzistiraju samo u nezbiljskom smislu
o analogija bitak se analogno priroe, podrijetlo analogije i njen pravi smisao je misao
participacije (neka ideja participira u nekoj drugoj na slian nain)
o stupnjevito vrednovanje bitka to mu je platonovski element, bitak moe biti
ugledniji i manje ugledan
Iznad beivotnih tijela nalazimo biljke, iznad njih iva bia bez razuma, a
iznad njih opet bia obdarena razmom. I svuda opet postoji razliitost, ovisno
o tome jesu li bia manje ili vie savrena
najvii stupnjevi su transcendentalije odreenosti koje se potpuno nalaze
na svakom biu. To su:
jedno
istinito
dobro
stvar
neto
o naela bitka kod stvorenih stvari postoji realna razlika izmeu biti i egzistencije,
samo je kod Boga egzistencija sama bit; Bog je itav actus purus, on je bie, tj. bie
koje je tu prisutno: ego sum qui sum (jesam koji jesam)
u podruju stvarenih stvari moe se zamisliti svaka bit, a da se pritom ne mora
istodobno misliti na egzistenciju Ja mogu lijepo zamisliti to su ovjek ili
feniks, a da ne znam imaju li feniks ili ovjek stvarnu egzistenciju
PSIHOLOGIJA pojam due mu jo sadri irinu antiknog pojma: i biljke i ivotinje imaju
duu, ali ljudska dua tvori poseban sluaj: ona je umna, tj. duhovna dua
duhovna dua je nematerijalna i besmrtna, ona je istodobno i oblik tijela, funkcije nie due
(aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti) u njoj su prevladane
ETIKA najvia udoredna naela postoje kao to postoje i najvia teoretska naela,
zakoni logike i sl.
ta naela prikazuju sudjelovanje ljudskog duha u boanskom duhu, u njim apostoji ispravan
razum (ratio recta) i ona ine jezgru savjesti
udoredna naela su poznata svim ljudima i ne mogu se iz njihovih srca izbrisati ve ih samo
moramo slijediti
udoredno dobro svodi na prirodu ovjeka, a tima na bitak (etiko tumaenje se bazira na
ontologiji)
PRAVO I DRAVA u dravi strah od kazne treba privesti ovjeka sebi samome, svojem
vlastitom boljem razumi, kako bi dobrovoljno inio ono to treba initi
pravo nositelj je moi, ali je vie od same moi, ono je idealni red zajednice
prirodno pravo i prirodni zakon 2 konstitutivna naela njegove filozofije prava
zakoni koji se suprostavljaju Bojem pravu, nisu pravo i ne treba ih slijediti
najopenitije naelo: Dobro treba initi, a zlo izbjegavati
cijeli dekalog (10 bojih zapovijedi) su prirodni zakon
drava kao i kod Aristotela ona je pravo i udoree, ona odgaja graane za sretan i vrijedan
ivot
proizlazi iz ivotne nunosti ali ima cilj u dobrom ivotu
nije sam iskon prava (to je Boje pravo), ve je njegov tuma i nositelj prava i njegovog po
sebi vjenog reda
Summa theologica (Teoloka suma)- glavno djelo

22

- 1879. tomizam je postao slubeno uenje katolike crkve

5. DUNS SCOT Tomin oponent, doctor subtilis
- nastavljai sukob tomizma (intelektualizma) i skotizma (voluntarizma) unutar crkve
- filozofija teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj: znanje
- teologija praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj:
ljubav (vie od znanja)
- samo su prve 3 zapovijedi dekaloga prirodni zakon
- u odnosu ovjeka prema bogu vanija je ljubav nego vjera i razmiljanje o Bogu
- osim volje (voluntarist) istie i individualnost (bilo u spoznavanju, u biu ili na podruju
etikoga)
- 6. MEISTER ECKHART glasoviti srednjovjekovni mistik
- usprkos tome to se dosta razlikuje od ostalih filozofa svog doba ipak potpada pod skolastiku
tradiciju
- ONTOLOGIJA novoplatonistika tradicija javlja se u njegovu ontolokom uenju
- bitak stvari ima svoju mjeru u vjenosti, a ne u vremenu i od iz gornje sfere silazi i daje
vidljivome, konkretnome, individualnom u prostoru i vremenu njegov pravi i istiniti smisao
- vidi istinski bitak u biima i mnogim stvarima
- promatra ga kao svim stvarima imanentnu istinitu bit, koju bismo svi trebali vidjeti kad ne
bismo imali samo tjelesne oi ve i duhovne
- ROENJE BOGA U OVJEKU Bolje je pruiti hranu gladnome nego se istodobno
predati unutarnjem razmatranju. I kad bi ovjek bio u zanosu, kao sveti Pavao i znao za nekog
bolesnika kojemu je potrebna juha smatram dako je mnogo bolje da iz ljubavi ostavi znanost
i slui mu u to veoj ljubavi
- Bog se raa u nama kada se mi raamo u milosti Bojoj za novi i bolji, istiniti boji bitak, za
hram Duha Svetoga
- kada se mi milou ponovo raamo u Bogu tada Bog u nama raa svoga Sina kao sebi
jednakoga:
o Sve to Bog Otac eli uiniti, raa u Sinu, da bi se on rodio u naoj dui... tako dua
postaje stan vjenog boanstva
o To to je Bog upravo Bog tomu sam ja uzrok. Da nema mene, tada ne bi bilo Boga
- unutarnja Boja narav je naa vlastita praslika, nae bolje ja
- ovakva razmiljanja navodila mnoge da ga optue za panteizam
3. RASPAD SKOLASTIKE
1. WILLIAM OCCAM doctor invinicabilis (nepobjedivi uitelj)
- znanost i vjera su heterogeni, otvara put samostalnim znanostima i filozofskim istraivanjima, ali i
slobodi religioznih uvjerenja
- porie odrivost skolastikog problema odnosa vjere i uma
- spoznaja svo znanje dolazi iz osjetilnog opaanja, ne treba nam nita vie nego zor
izvanjskoga svijeta i unutarnju refleksiju o tako dobivenim predodbama i ljudska je spoznaja
dovrena
- okamizam uenje zabranjeno u 1. pol. 14. st. u Parizu, ali se ipak iri
- potpuni nominalizam (kod samog Occama to tek naznaeno)
2. NIKOLA KUZANSKI bavi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom
- glavni predmet interesa ljudski um, on je filozof duha
- UENJE O JEDNOM kroz razgovor malog laika i velikog govornika (koji sjede u
rimskoj pivnici i gledaju dogaanja na trnici na Forumu romanumu) iznosi ideju da svi
brojevi proizlaze iz jednog, tj. zastupa objanjenje sloenoga iz jednostavnoga
- ideja koja obuhvaa sveopost svega bitka (omnitudo realitatis)
- razum - taj zbog kojeg stvari doivljavamo razdvojeno, on je mjesto suprotnosti
- um ponovo slae i spaja suprotnosti
- POJAM BOGA Boga imamo i nemamo, uvijek smo na putu k njemu, ak i kad ga ve
posjedujemo

23

nai su sadraji koje o njemu izriemo ogranieni jer smo i mi ogranieni (prostorno i
vremenski), tako da ne moemo opisati beskonano
bog je omninominabilan morao bi se nazvati svim imenima
DOCTA IGNORANTIA ueno neznanje - trebamo mnogo uiti i znati da bismo shvatili
vlastito neznanje
Bog je prava mjera svega kontra Protagori, ovjek moe biti mjera svih stvari ukoliko je
slika boanske praslike

RASPRAVA O UNIVERZALIJAMA
- postoji li ita ope i ako postoji u kojem je odnosu s pojedinanim?
1. REALIZAM ope postoji
a) EKSTREMNI REALIZAM preuzimaju Platonovo uenje
- ope postoji i to prije i neovisno od pojedinanog, ope uzrokuje pojedinano (kao Platonove
ideje) to je i bit i bitak (universalia ante res)
- Eriugena, Anselmo (sve prvo postoji u Bojem umu potom u stvarnosti pa u ljudskom
umu)
b) UMJERENI REALIZAM Toma
- ope postoji, ali sve pojedinano ima u sebi svoju bit, opa bit se individualno oblikuje u
svakoj pojedinoj stvari (universalia in rebus)
2. NOMINALIZAM nema opeg po sebi
a) EKSTREMNI NOMINALIZAM postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo
rije, ime (nomen) kojima ih imenujemo
b) UMJERENI NOMINALIZAM (KONCEPTUALIZAM) ope postoji u umu kao
pojam (koncept), ali u stvarnosti postoje pojedinane stvari koje imaju svoj bitak u
sebi (universalia post res)
- ipak nisu samo puke rijei
- Abelard
- u 11. st. crkva osuuje nominalizam jer je protiv nekih temeljnih kr. dogmi (trojedinstvo
boga, sakramenta priesti...)
3. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA:
A) FIL. RENESANSE
B) EMPIRIZAM I RACIONALIZAM
C) PROSVJETITELJSTVO
D) KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM
-

u sreditu cijele novovjekovne filozofije jest pojam ovjeka

1. FILOZOFIJA RENESANSE
o
o
o

preporod
15. i 16. st.
Crkva gubi intelektualni monopol uzdrmana viestoljetna ukorijenjena slika
svijeta:
mo uzdrmana raskolom protestantizam
tiskarski stroj knjige dostupne i izvan crkve
svjetovna sveuilita
znanost pobila neke postavke Crkve vie nisu neupitan autoritet (Zemlja je
okrugla, heliocentriki sustav...)
javlja se knjievnost na narodnim jezicima
svjetovni vladari postaju autonomniji
otkria - ire se perspektive i prostorno (Novi svijet) i vremenski (otkriva se
antika)

24

drukije poimanje ovjeka:

tjelesnost (antika)
anatomija (Michelangelo)
jaanje svjetovne gospodarske moi (namufakture,
bankarstvo...)
antropocentrizam umjesto teocentrizma

trgovina,

EUROPSKI FILOZOFI RENESANSE:

- GIORDANO BRUNO - dominikanac

- proganjan od inkvizicije, bjei po Europi (eneva, Pariz, Engleska...)
- uhvaen u Veneciji
- optuba: Nauava nauku o beskonanosti svemira i mnotvu svjetova
- spaljen 1600. na Cvjetnom trgu u Rimu
- panteizam bog jest priroda, svijet, kozmos (a ne bie odvojeno od svijeta) Priroda je Bog
u stvarima
- stvaralaka mo (natura naturans) stvarena priroda (natura naturata)
- svemir je beskrajan s mnotvom svjetova, Zemlja samo jedan od njih, nije u sreditu (slijedi
Kopernika)
- svijet se sastoji od monada minima (atoma koji su centri sila)
- ovjek kao mikrokozmos je ogledalo makrokozmosa
- moe poboljati svijet svojim trudom i radom, gradi svoju sudbinu i sreu on je homofaber (ovjek-radnik)
- PLETHON Grk koji potaknuo interes za grku filozofiju i kulturu
- NIKOLA KUZANSKI ovjek i svijet se baziraju na jedinstvu suprotnosti
- NICCOLO MACHIAVELLI firentinski filozof, politiar (na dvoru Medici) i knjievnik
- odvaja politiku od etike djelo Vladar
- politika je praktina metoda vladanja i ostanka na vlasti (politika kao mo)
- parafraza Cilj opravdava sredstvo
- THOMAS MORUS utopist djelo Utopija - vjeruje da u idealnoj dravi nee biti privatnog
vlasnitva
- smaknut za Henryja VIII jer bio protiv odvajanja od katolianstva
- TOMASSO CAMPANELLA utopija Grad sunca
-PARACELSUS osniva moderne medicine, mistik i magiar prirode
- filozofija mu bila neka vrsta tajnog nauka pa ga mnogi smatrali doktorom Faustom
- MICHEL DE MONTAIGNE Eseji (Ogledi) tvorac esejistikog diskursa (znanstveni +
knjievni), skeptik Filozofirati znai sumnjati
- HUGO GROTIUS utemeljitelj meunarodnog prava
- pie o pravu rata i pravu mira
- pokuava naspram pozitivnog prava i vladavine moi postaviti teoriju prirodnog prava koje
osigurava dostojanstvo i slobodu ovjeka
-

HRVATSKI FILOZOFI RENESANSE:

PETAR PAVAO VERGERIJE utemeljuje humanistike obrazovne ideale (studia humaniora)

u svom poznatom djelu O plemenitim obiajima i slobodnim umijeima

25

IVAN STOJKOVI vjerojatno prvi hrvatski kolovani teolog (studirao u Padovi), poznat po
velikoj biblioteci klasinih djela
zauzima se za izvorne vrijednosti crkvenoga uenja naspram herezama i svjetovnom
djelovanja crkve

NIKOLA MODRUKI dvije sfere spoznaje: spoznaja vremenog (racionalna) i spoznaja

nadnaravnog i vjenog (intelektualna spoznaja), oslanja se na Aristotela ali prednost daje
kranskom uenju jer Nijedan filozof nije spoznao ovjekovu svrhu

IVAN ESMIKI (JANUS PANONIUS) najpoznatiji hrvatski humanist u Budimu,biskup i

slavonski ban
pjesniki platonizam, i sam je pjesnik

IVAN POLIKARP SEVERITAN stoika etika s epikurejskim dodacima o bezrazlonosti

straha od smrti, politiki savjeti jo uvijek promiljaju odnos vladara spram podanika (a ne
spram ouvanja vlasti kao Machiavelli)

MARKO MARULI Upuivanje u estit i blaen ivot po primjerima svetaca, - voe

od 40 izdanja u 16. i 17. st.
- spaja stoicizam i platonizam s kranskom filozofijom, tvorac rijei psihologija
polazi od ovjekovih pouda i strasti: elementi prosuivanja se grijeh i otkupljenje, a vjera,
ljubav i sasenje su osnovne odrednice moralnoga ivota

FRAN TRANKVIL ANDREIS djelo Treba li filozofirati? - motrenje Boanskog uma

(noesis noeseos) najvia je vrlina koja se odreuje u skladu s kranskim naukom

BENKO BENKOVI franjevac iz Zadra

kao prvak znanosti djeluje na Sorbonni
naspram skolastikom intelektualizmu zastupa voluntaristiko shvaanje
djela izgubljena

FREDERIK GRISOGONO spis O ljudskoj srei, zvjezdoznanstvo (astrologija) mu je

najvia znanost, a ona se bazira na matematici po kojoj postajemo svjesni zakonitosti svemira.
Dakle, matematikom moemo providjeti determinizam prirodnih zbivanja, a astrologijom
predvidjeti budue dogaaje.

JURAJ DUBROVANIN nazivan philosophus orator, protivnik astrologije, zalae se za

prirodoznanstveni aristotelizam

MATIJA FRKI djelom Peripatetika istraivanja eli ojaati aristotelizam

FRANE PETRI rodom sa Cresa

djela: utopija Sretan grad, glavno djelo Nova sveopa filozofija (veoma kritizirano djelo,
kasnije na popisu zabranjenih knjiga), Peripatetike rasprave, O poetici
profesor platonike akademije u Ferrari
izraziti Platonist, borbeni antiaristotelovac (Aristotelova znanost zapravo je mnijenje i
metafizika nikako ne moe biti jedinstvena znanost)
aristotelizam mu izvor bezbonosti
u djelima se slui trima metodama:
o aristotelovska od bia ka uzroku
o vlastita (srednja) o biima koja su i osjetilna i nadosjetilna (svjetlo, dua, prostor...)
o platonika od uzrokado sveukupnosti uzrokovanog

26

Teorija emanacije: iz Jednog izvire prvi um (Sin ili Rije), pa drugi um (Duh ili Ljubav).
Vjeruje u postojanje kozmike due (anima mundi) koja proima i neivu tvar
panpsihizam.
U estetici zastupa antimimetiku teoriju umjetnost treba prikazivati nevjerojatno, udesno,
jer uenje je pravi izvor i pjesnitva i filozofije.
prvi formulirao tezu o bibliotekarskom podrijetlu naslova Aristotelove Metafizike

JURAJ DRAGII prijatelj obitelji Medici, branio Pica della Mirandolu i G. Savonarolu,
na najvei renesansni logiar; dijeli logiku na kategorije i uenje o sudu (logica vetus) te
analitiku i topiku (logicae novae). Poznati angelolog prouava psiholoka i metafizika
pitanja o naravi anela kao duhovnih bie

NIKOLA GUETI nakon Bokovia najznaajniji dubrovaki filozof, rasprava O

upravljanju obitelji - ekonomsko-politiko-pedagoka studija pisana po uzoru na prve knjige
Aristotelove Politike.
Komentari psalama u kojem dokazuje progrenost protestantskih postavki
esto pie u obliku dijaloga

ANTUN MEDO smatra da je Aristotel sve od Aleksandra Afrodizijskog i Porfirija bio krivo
tumaen (trebalo je staviti naglasak na spoznaju pojedinanog i konanog)

MIHO MONALDI jedan od osnivaa prve dalmatinske akademije Accademia dei

Concordi. O imovini - djelo u obliku razgovora u kojem istie svezu ekonomskih odnosa i
politikog ureenja.
Epikurejsko shvaanje uivanja kao cilja, a najveeg blagostanja i blaenstva preko dobrog i
razboritog koritenja dobara.
Najvei doprinos mu je dijalog Irena ili o ljepoti gdje raspravlja o umjetnikom stvaranju.
Povezujui ljepotu s umnim i najviim, spaja platonika shvaanja sa srednjovjekovnom
estatikom i ontologijom transcendentalija.

MATIJA VLAI ILIRIK iz Labina, protestant, suradnik Martina Luthera

ontoloki utemeljuje fatalizam i pesimizam kao obiljeja protestantizma ljudska volja nije
slobodna, sve je determinirano
djelo Klju (za tumaenje Svetog pisma)
vjeruje da se Sv. pismo moe razumjeti iz njega samoga (u skledu s idejom da se ono mora
prevoditi na narodne jezike), ne trebaju nam tumaenja i crkveni autoriteti da bismo ga
shvatili
utemeljitelj novovjekovne hermeneutike (znanost o tumaenju teksta, ope metoda
razumijevanja) ne smije se upati iz konteksta
pojedina rije se razumijeva tek u reeninoj cjelini, reenica u iroj povezanosti itd.
stalno moramo pred sobom imati duh spisa, svrhu, smisao, nasmisao cjeline, tj. evaneosku
poruku
Duh Sveti je istodobno autor i izlagatelj Pisma
Boansko se Pismo uz vidljivog i nevidljivog, naime iz tijela koje je vidljivo pismo, te iz
due, koja je smisao koji se nalazi u tekstu, i nakraju iz duha, koji u sebi sadri neto nebesko
krajnja svrha ostvariti ivot prema Evanelju (praktina strana kranskog uenja)
U djelu Dijalektike dopune govori o srednjem pojmu u silogizmu te postavlja svoju teoriju
znanosti.
PAVAO SKALI autor termina enciklopedija, vei dio ivota protestant (pred kraj ponovo
katolik), i on se bavi tumaenjem teksta, smatra da je zadaa vremena upoznati sve drevne i
suvremene nauke, sabrati ih i pokazati kako se oituje Boanski govor.
znanje ne napreduje pravocrtno, ve zmijoliko (zato moramo raunati i na uspjehe i na
neuspjehe)

27

DOMINIS MARKO ANTUN Newton ga je nazvao vir celeberrimus, splitski nadbiskup,

kritiar crkve kao politike zajednice, emigrant i heretik spaljen nakon smrti na lomai,
naglaava analizu i eksteriment kod promatranja duginih boja (kasnije se na to poziva
Newton)

FAUST VRANI iz ibenika, autor petojezinog rjenika

djelo Novi strojevi - nacrti za kehnike konstrukcije najpoznatiji padobran, iz toga
definicija ovjeka kao homo volansa.
jo i nacrti za: mostove, mlinove, nasipe, kanale, dizalice, satove, pree...
Smatra da tehtniku i znanost treba utemeljiti na osnovama humanistikog obrazovanja

MARIN GETALDI smatra se preteom Descartesa na podruju analitike geometrije,

optikim pokusima i izradom parabolinih zrcala palio predmete i talio kovine

STJEPAN GRADI poevi od Galilejeve fizike razvija vlastite ideje u djelu etiri
fiziko-matematike rasprave, npr. o upravljanju broda kormilom, zakon slobodnog pada,
Galilejev paradoks jednakosti toke i crte...
B) EMPIRIZAM I RACIONALIZAM

glavni problem: problem metode spoznaje

dva odgovora razumom (racionalisti) ili iskustvom (empiristi)
racionalisti vide uzeo za filozofsku metodu i zakonitost u racionalistiki konstuiranoj
stvarnosti matematike
empiristi svoje metode baziraju na promatranju i eksperimentu (skloniji prirodnim znanostima
nego formalnoj matematici)
racionalisti:
o Descartes
o Pascal
o Spinoza
o Leibniz
empiristi:
o Locke
o Bacon
o Berkeley
o Hume
o Hobbes

RENE DESCARTES vrsni matematiar, otac analitike geometrije

- Rasprava o metodi, Meditacije o prvoj filozofiji
- metodika sumnja (kartezijanski skepticizam) koritenje sumnje kao metode sredstva
kojem je konani cilj dolaenje do nepobitnih i sigurnih istina
- oblik produktivne sumnje, za razliku od sumnje skeptika kojima je cilj dokazati da nita nije
sigurno
- zapoinje s korjenitom ili apsolutnom dvojbom odbacuje sve naueno, osjetilnu spoznaju
(ono to nas jednom zavaralo ne moe biti kriterij), cijelu stvarnost (Je li mogue da nas Bog
stvorio tako da se u svemu varamo), nije li i ivot jedan san? (Onda u pretpostaviti da me ne
vara dobri Bog, ve nekakav zao duh koji je moan i lukav...)
- Descartesov cilj pronai ono to je toliko jasno i razgovjetno da se ne moe u to posumnjati i
to uzeti kao poetnu istinu
o jasna spoznaja - ...pozornom duhu iva i otvorena...
o razgovjetna spoznaja - ... ona spoznaja koja je pored jasnoe od svega drugoga tako
odijeljena i rastavljena da u sebe sadri samo ono to je jasno
- PRAVILA METODE:

28

o jasnoa i razgovjetnost samo to prihvaamo kao istinito

o pravilo analize sloene probleme treba ralaniti do jasnih i razgovjetnih dijelova
o pravilo sinteze jednostavne dijelove treba pravilno poopiti
o pravilo provjere i sistematizacije
sumnja u sebe vodi do apsurda
ako postoji misao (makar i zabluda) postoji i onaj koji misli COGITO, ERGO SUM
(MISLIM, DAKLE JESAM)
prva nepobitna istina mu je dokaz o samoizvjesnosti svijesti (svijest dokazuje postojanje sebe
same, kao i nositelja svijesti) ...
ovo je intuitivna istina, apsolutna, sigurna
ontoloki dokaz Boga ako ja kao nesavreno bie imam ideju savrenstva ona ne moe
potjecati od mene i mog iskustva ve je morala biti usaena od takvog savrenog bia, dakle,
opstojnost Boja slijedi iz ideje Boga kao najsavrenijeg bia (to je isti idealrealizam)
ideja najsavrenijeg bia sadri beskonano mnogo stvarnosti da ne moe biti produkt nas koji
smo konana bia, uzrok ideje Boga mora sadravati barem toliko zbiljske (objektivne
stvarnosti) koliko mi zamiljamo stvarnosti u ideju Boga
savreni Bog ne bi mogao napraviti ovjeka tako da se on vara Bog nam daje sredstva
kojima moemo doi do istine, tj. spoznati svijet kakav uistinu jest
to sredstvo je na razum ako ga koristimo pravilno (pridravamo se pravila metode) doi
emo do istine to nam jami Bog (savren je, dakle, dobar i ne bi nas varao) Bog je jamac
istinitosti
uroene ideje - one do kojih se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto
miljenje (ideja o samom sebi, Bogu, podruje matematike...) dokaz da je ljudska spoznaja u
prvom redu produkt razuma, to su krajnje jednostavne, jasne i razgovijetne predodbe
sistematizirajui ih navodi 3 osnovne: Bog (beskonana supstancija, najpotpuniji bitak koji
postoji sam po sebi), protena stvarnost (materijalni svijet oko nas), mislea stvarnost (svijest,
ideja o samome sebi kao duhovnom biu)
iako daje primat dedukciji (primat po vanosti, ne nuno kronoloki) priznaje i vanost
indukcije
dedukcija postupak izvoenja istine iz prvih intuitivnih, oevidnih istina, uroenih ideja
METAFIZIKA: - dualizam postoje dvije supstancije (bitka) koji su nesvedive jedna na drugu
PROTENA STVAR (res extensa) I MISLEA STVAR (res cogitans)
protena stvar sve materijalno to zauzima neki prostor (protee se u prostoru), kod ovjeka
tijelo, funkcionira po zakonima mehanike, svu materiju moemo kvantificirati i mehanicirati
mislea stvar duh, ljudska specifinost koja se oituje kroz mogunost spoznavanja (razum)
i htijenja (volja)
Najvee je savrenstvoovjeka to radi slobodno, tj. po svojoj volji. Time postaje vrijedan
pohvale ili prijekora... Ne hvale se automati to tono izvode sve kretnje za koje su udeeni...
problem nemogunost objanjenja meudjelovanja supstancija jedne na drugu kod ovjek
(najasna ideja o epifizi)
ako je supstancija neto posve samostalno i ne treba nita izvan sebe (a duh i tijelo su
Descartesu dvije odvojene supstancije) onda ne postoji izmeu njih uuzajamno djelovanje

PASCAL
-

djelo Memorijal
ovjek fenomenolokog zapaanja detalja (duh tankoutan) i ujedno jedan od prvih
religioznih genija svih vremena
Bog religije je vie od boga filozofa Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakobov, a ne bog
filozofa i znanstvenika
postoje mo razuma i mo srca, s tim da logika srca ipak upravlja ljudskim ivotom

BARUCH DE SPINOZA

29

idov iz Nizozemske
ekskomunikacija izopenje iz idovske zajednice jer religijske spise promatrao s povijesnog
aspekta, a idovstvo i kranstvo kao prekrute i formalne
gl. djelo Etika (geometrijskim redom izloena) - iz definicija i aksioma izvodi postavke
cilj je ljudska srea koja je mogua samo kad se pronae jedinstvo s bitkom (bogom) Poto
me iskustvo pouilo da je sve ono to se ini uobiajeni sadraj ivota i nitavno... odluih se
konano istraiti postoji li uope neto to je istinsko i znatljivo dobro, No ono to bi ta
priroda bila, pokazat emo prema mjestu gdje se nalazi, naime u spoznaji jedinstva duha s
itavom prirodom)
monizam postoji jedna SUPSTANCIJA (stvar koja postoji tako da joj za postojanje nije
potrebna nikakva duga stvar uzrok same sebe causa sui) koju izjednaava s Bogom i
prirodom (panteizam) Bog ili priroda ili supstancija - bog je sve neto, on je sveukupnost
neega ili sve stvari, odnosno sve su stvari bog
manifestira se na 2 ljudima spoznatiljiva naina atributi
atributi miljenja i atributi protenosti
supsatncija i atributi su stvaralaka priroda (natura naturans)
njihov produkt su modusi konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije,
stvorena priroda (natura naturata)
modusi miljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju (i jedni i drugi izraz su
jednog boga, jedne prirode, jedne supstancije) to je filozofija identiteta - Red i veza ideja
su jednaki kao red i veza stvari
bog (priroda) djeluju preko prirodnih zakona koji sve odreuju, tako da nita nije sluajno ve
uzrokovano nizom neizbjenih kauzalnih veza DETERMINIZAM (U prirodi stvari nita
nije sluajno)
ETIKA sloboda je spoznata nunost (prirodni zakoni) Nemogue je da ovjek nije dio
prirode i da ne ide za njenim opim redom
ivot u skladu s njima je najslobodniji
trebamo se vladati po razumu, a odbaciti zamuenost koju nam daje vladavina afekata
usavravanjem razuma bolje shvaamo svijet i time smo sretniji
budui da je ovjek modus prirode etika mora poeti s ontologijom
POLITIKA Teoloko politika rasprava
pod Hobbesovim utjecajem u prirodnom stanju svatko ima pravo uiniti sve to moe uiniti
(zakon jaega)
ipak, nastankom drave prelazi se s prirodnog na mnogo razumnije, graansko pravo
dravi je svrha jamenje sloboda graanima (a ne dranje u strahu): U slobodnoj dravi
svakome je doputeno misliti to hoe i govoriti to misli

GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ

-

posljednji polihistor - pravo, diplomacija, matematika (infinitezimalni raun), fizika,

kemija, biologija, geologija, psihologija, logika
osniva Berlinske akademije znanosti i umjetnosti
ideja o ujedinjenju kranstva i Europe (Shvatio sam da veina sekta ima pravo u veemu
dijelu onoga to pozitivno tvrde, a manje u onome to osporavaju)
PRAVO carstvo istine i savrenstva je carstvo prava, pravo je mudrost i dobro
METAFIZIKA:
djelo Monadologija, Teodiceja, Nova istraivanja o ljudskom razumu
pluralizam i idealizam (objektivni) svijet se sastoji od beskonanog mnotva supstancija
MONADA duhovnih atoma, neprotenih i aktivnih, nositelja sila (dinamizam)
Monade su dakle istinski atomi prirode, jednom rijeju, elementi stvari
svako je tijelo zapravo jedinstvo uinaka, uvijek zbroj sila, samo duevno, kao neto
nedjeljivo i injenino djelujue moe biti supstancija
njegova definicija supstancije: Bie sposobno za djelovanje
svaka od nih ima mo percepcije (predoavanja) i poude (uvjet za prijelaz jedne percepcije
ka drugoj)

30

svaka monada predouje itav kozmos (mikrokozmos jednak makrokozmosu), ali ovisno o
svom savrenstvu predoava na jasan ili manje jasan nain
HIJERARHIJA MONADA najbrojnije su monade koje sainjavaju ono to nazivamo
materijalnim (gole monade), zatim duevne monade te boanske monade
to su sve stupnjevi duevnoga, tj. modusi monada
gole monade gotovo nemaju predodbenu snagu, one vie su , recimo, dio ljudske due, a u
najgornjemu redu stoji monada koja je isto miljenje i ista djelatnost (boja monada)
s obzirom da monade ne utjeu jedne na druge (... nemaju ni vrata ni prozore...) kretanje se
objanjava kroz PRESTABILIRANU HARMONIJU Bog je predodredio i uskladio svaki
in svake monade tako da se sve odvija tako da nam se ini kao da monade utjeu jedne na
druge, pojam koji iskazuje svezu cjelinu svijeta (slino kao to nam se ini da ako vie satova
pokazuju isto vrijeme da postoji veza meu njima, a u stvari jedina je veza u tome da ih je
uskladio isti urar)
time objanjava svezu cjeline svijeta
sve je ureeno od strane Boga ...Ovo je najbolji mogui svijet... - da bi to uvidio ovjek
samo mora biti duh, mora se samo preko tame osjetilnosti izdii do jasnoe ume, onda e moi
vidjeti istinski oblik svijeta, vjeno dobro i boansko
GNOSEOLOGIJA:
2 vrste istine:
o ISTINE UMA nune, provjera po naelu proturjenosti (nemogue suprotno) to
su uroene ideje, daju uvid u nune, bitne sveze
o ISTINE ISKUSTVA sluajne, provjera po naelu dovoljnog razloga (ratio
sufficiens)
U razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima, osim razuma samog (polemika s
Lockeom)

EMPIRISTI:
FRANCIS BACON
-

Novi organon ili upute za tumaenje prirode, novo orue

eli obnoviti znanost i filozofiju, pronai novo orue znanosti jer stara silogistika
(deduktivna) logika ne moe doi do novog znanja
Znanje je mo!, Prirodu savladavamo ako joj se pokoravamo
ISTINSKA INDUKCIJA postupno zakljuivanje od posebnijeg prema openitijem,
jedinstvo eksperimentalne i racionalne sposobnosti
nuno znati i sabirati podatke i pravilno ih preraditi (pela)
razum ne smije brzati (ne dajmo mu krila, radije olovne utege)
nastavlja J. S. Mill (19. st)
IDOLI ljudske pogreke kojih se treba osloboditi, 4 vrste:
o idoli plemena tipine za ljude kao pogreivu vrstu, unosimo vie reda nego ga u
svijetu ima, pojednostavljujemo stvaramo o grupama ljudi predrasude
o idoli spilje zablude tipine za svakog pojedinca, proizlaze iz odgora, autoritete,
utjecaja knjiga....
o idoli trga najtei, produkt neadekvatne komunikacije
o idoli teatra fil. dogme i teorije (ideologije i svjetonazori) koji rezultiraju posve
iskrivljenom slikom ivota i svijeta

JOHN LOCKE
-

Ogled o ljudskom razumu, Pismo o toleranciji, Dvije rasprave o vladi

utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne fil. discipline (Moja je namjera da istraim
porijeklo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje

31

utemeljitelj empirizma najistaknutiji empirist, utemeljio ga kao sustavni gnos. pravac

kritika racionalista ne postoje uroene ideje, a kamoli naela i principi (nema toga o emu se
svi slau) Leibniz odgovara: Kad bi uroene ideje bile ono to Locke pod njima razumije,
tad ih uope ne bi ni bilo
tipian primjer za ono to se naziva engleskom filozofijom: usmjerenje na iskustvo, smisao za
zbiljnost, nesklonost pretjeranoj spekulaciji, uravnoteenost suda, sretno povezivanje
tradicionalnog i naprednog miljenja, liberalnost i tolerancija...
tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je duh sve dok ga ne ispiemo
iskustvom
Nema nieg u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima
2 vrste iskustva, naziva ih i predodbama (idea):
o izvanjsko osjetilno (sensation), izvanjsko osjetilon zamjeivanje preko tjelesnih
organa njime saznajemo o svijetu, dobivamo dvije vrste kavaliteta, svojstava:
primarne kvalitete (prvotna svojstva) vrstoa, protenost, oblik,
pokretljivost... objektivne dobivamo kombinacijom vie osjetila
sekundarne kvalitete (drugotna svojstva) boja, miris, okus.... subjektivne
dobivamo samo 1 osjetilom
o unutarnje refleksija (ili samoopaanje) kojom kombiniramo informacije dobivene
osjetilnim iskustvom, unutarnje osjetilno zamjeivanje u samoopaanju, tj. opaamo
da vidimo, ujemo, osjeamo, imamo strasti...
ovakvom podjelom napravio okret od bitka ka svijesti (empiristi se ne zamaraju bitkom ve se
bave spoznajom, tj. aktom nae svijesti)
bavio se i problemima apstrakcije i supostojanja predodbi
o apstrakcija postupak kojim iz mnotva jedanakovrsnih predodbi izvlaimo ono
zajedniko a odstranjujemo razliito (s Lockeom nastaje moderni pojam apstrakcije)
o supostojanje predodbi zato kad mislimo na neku stvar sumislimo iste predodbe,
(npr. za zlato odreenu teinu, boju, vatrootpornost...), po emu znamo da su te
predodbe supripadne?
3 stupnja spoznaje:
o intuitivna najsigurnija opaanje, uvid je li neto slino ili ne (slau li se ili ne
slau dvije ideje)
o demonstrativna potrebno vie od 2 ideje zakljuivanje, dokazivanje
o senzitivna otkrivamo neto novo, novog pripadnika neke vrste (npr. upoznajemo
nekog ovjeka), pojedinanu egzistenciju konanih bia izvan nas
ma kako izgledalo paradoksalno u isto vrijeme i kritiar i apologet ljudskog razuma Razum
mora biti na najvii sudac i vodi u svemu
LIBERALIZAM zaetnik liberalne teorije drave
o prirodno stanje sloboda i jednakost meu ljudima, ali svatko mora brinuti o svojim
pravima
o drutveni ugovor uklanjanje tog nedostatka, unaprijeenje
o drava svrha joj zatita ivota, slobode i vlasnitva, izvor joj lei u pojedincima i
njihovoj slobodnoj volji (to je novost)
o suveren narod, uvijek ima pravo mijenjati vladara ako ne ispunjava svoju svrhu
o podjela vlasti zakonodavana, izvrna i federativna
o tolerancija osobito vjerska, treba odvojiti crkvu od drave, izriito protiv bilo
kakvog vjerskog fanatizma
o utjecao na prosvjetitelje
ETIKA kao i inae u engleskoj filozofiji shvaena eudaimonistiki, to vodi u hedonistiku
teoriju, ali prema kriteriju ugode za zajednicu: Nazivamo dobrim ono to je prikladno da
nam stvori ugodu ili daje povea, odnosno umanji neugodu
s obzirom da je kriterij drutvo, svodi etiku na sociologiju

32

GEORGE BERKELEY
-

SUBJEKTIVNI IDEALIZAM krajnji empirizam

postoji samo nae doivljavanje koje povezujemo i onda imenujemo kao odreenu stvar
stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su opaene ( biti=biti opaen)
naglasak je na duhu koji sve to doivljava (svi dogaaji su u duhu)
materija je ugaoni kamen ateizma, zvuk prazna imena
SOLIPSIZAM spoznajnoteorijsko gledite po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo
svijest sa svojim doivljajima i nita vie izvan nje(solus, ipse = jedini, sam)
nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju Boga (on je biskup) koji je izvor osjeta

DAVID HUME
-

Istraivanje o ljudskom razumu

svi predmeti ljudskog uma su ili odnosi ideja (neka matematika naela) ili injenice
sve injenice proizlaze iz iskustva
svjee, izvana pridolo osjetilon zamjeivanje je osjetilni dojam (impression), a
reproducirani sadraj tog dojama je predodba (idea)
impresija i ideja zajedno ine svijest ili opaanje (perception)
predodbe se slau u stvarne pojmove pomou asocijacija (po slinosti, po prouzroenosti, po
doticanju u prostoru i vremenu)
svo iskustvo funkcionira na temelju NAELA UZRONOSTI
uzrono-posljedine veze uope nisu tako sigurne kako nam se ini
poivaju na obiaju ili navici (oekujemo da e biti onako kako smo ve vie puta doivjeli)
doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i njegovu nunost
nemogua je sigurna spoznaja uzronosti SKEPTICIZAM
svi su pojmovi relativni, jer vae samo onoliko koliko vai njihova iskustvena podloga; sva je
istina psihologizirana, jer se zbog navike sastoji samo od osjeaja oekivanja; sva prirodna
znanost treba biti samo uvjerenje, jer iza nje ne stoji nita vie od oekivanja
u metafizici supstancija je povezivanje predodbi i nita vie: ona njema nije nita ontoloko,
ve samo psiholoko, dua je sveanj opaaja
u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan (kontra
Lockeu i prosvjetiteljima)
utjecao na Kanta (Hume me trgnuo iz dogmatskog drijemea), pozitivizam i pragmatizam
kod njega se iz sumnje u metafiziku razvija opi skepticizam, na mjesto ontologije nastupa
psihologizam, duh se razumije samo jo senzualistiki i mehanicistiki, etika je utilitarizam

THOMAS HOBBES
-

obnavlja teorije materijalizma i naturalizma

Leviathan - biblijska starozavijetna morska neman
PRIRODNO STANJE stanje prije uspostave drutva i drave, u njemu se oituje prava lj.
priroda (nema zajednice, obiaja, religije, udorednosti, prava, zakona...)
svatko moe ono to hoe, tj. koliko mu njegova mo doputa (tu smo svi jednaki, svi imamo
jednako prirodno pravo)
po Hobbesu prirodno vlada zakon jaega Homo homini lupus, ovjek je egoistino,
sebino, po potrebi nasilno bie (potencijalni rat svih protiv sviju)
DRUTVENI UGOVOR prvi dogovor meu ljudima kojim izlaze iz prirodnog stanja
utemeljuje se drava
suveren najvia vlast vladar
najbolja apsolutistika vlast to je vladar moniji, ljudi e se vie bojati, a to je jedini nain
da budu posluni i ne napadaju se (strah od kazne)
po prirodi ljudi koji zakljuuju takav ugovor ostaju ono to su bili prije (vukovi), ali se sad
boje kazne pa se ponaaju drugaije (divljaci ostaju divljaci, samo odijevaju bolja odijela)

33

ovom teorijom graani, drava, zakoni i pravo su u stvari izvorno naprosto mo, zatim
preoblikovana mo, preoblikovana opet radi moi, ali bolje, tj. vee i uspjenije moi
METAFIZIKA I SPOZNAJA cjelokoupno uenje o zbiljnosti kod njega je uenje o tijelu:
Filozofija je racionalna spoznaja uinaka ili pojava iz njihovih poznatih uzroka... No uinci i
pojave su sposobnosti ili moi tijela
Hobbesove kategorije su samo jo kategorije koliine, prirodna spoznaja treba mjeriti i brojiti
senzualizam citavo se miljenje duha bazira na adiranju i suptrahiranju predodbi
moderni nominalizam samo je tijelo, konkretna pojedinana stvar stvarno, ono ope je samo
misao
pojmovi (ope) su kao papirnati novac, dok se dri valuti i papir neto vrijedi, ali po sebi,
samo je papir raspadne li se konvencija vrijednosti, raspada se i vaenje rijei i pojmova
C)PROSVJETITELJSTVO

- POVIJESNE OKOLNOSTI period koji se omeava engleskom revolucijom (1688) i francuskom

revolucijom (1789.) Poinje u Engleskoj, najjae je u Francuskoj, a zahvaa i Njemaku. Izrazito
graanski i svjetovni pokret.
- OSNOVNE ODREDNICE RAZDOBLJA:
RAZUM treba znati koristiti vlastiti razum, pro-svijetliti se, osamostaliti se. Ljudski
je rod doao do stupnja da to moe.
Prosvjetiteljstvo je izlaz ovjeka iz njegove samoskrivljene
nezrelosti. Sapere aude! Imaj sranosti da se slui vlastitim
razumom! to je dakle krilatica prosvjetiteljstva (Kant)
OPTIMIZAM vjera u pozitivni ishod ovakve razumske obnove
SLOBODA osloboditi se starih svjetonazora i religijskih predrasuda te nepravednih
drutvenih poredaka
ANTIMETAFIZIKA ORIJENTACIJA bave se onim to je u okvirima ljudskog
iskustva, to potrebno za stvarni ivot, za praksu, a metafizika im pitanja
neinteresantna jer su preapstraktna
DIDAKTINOST drutveni angaman prosvjetitelja jest u tome da obrazuju i
prosvijetle ire narodne mase, tako da su im djela proeta pouavanjem
-

ENGLESKA GLAVNE IDEJE:

o DEIZAM bog mehanicistike slike svijeta koji je izradio svjetski stroj, ali taj stroj
radi sam, bez prekida i vodstva, od vjenosti do vjenosti
spominje se prirodna religija ili umna religija
o LIBERALIZAM o temeljnjim pravima neotuiva prava na slobodu
vrlo utjecajna koncepcija, tad se formira ideja o onome to nazivamo
temeljnim ljudskim pravima i slobodama (oni se tu nastavljaju na Lockea)

- FRANCUSKA - GLAVNI MISLIOCI:

MONTESQUIEU U svom djelu O duhu zakona donosi ideju o trodiobi vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudbenu
DIDEROT I D'ALAMBERT urednici Enciklopedije koja izlazila 20 godina i
izdano je 35 svezaka
LAMETTRIE u djelu ovjek stroj iskazao materijalistiku koncepciju analogije
ljudskog tijela sa strojem
HOLBACH izraziti mehanicistiki materijalist i otvoreni ateist
VOLTAIRE pravo ime Francois Marie Arouet
- najpoznatiji prosvjetitelj, najvei autoritet prosvjetiteljstva, vrlo poznat u cijeloj Europi

34

- pisao u novim, kraim fil. formama pisma, fil. romani, eseji, drame...
- istupao kao javna osobe osobna promocija vlastitih fil. ideja
- vrlo dobro prihvaen jer su mu misli jednostavne, a stil lako itljiv (Rekao za sebe: Ja
sam kao gorski potok. Bistar sam, ali nisam dubok!)
- djelo Depni filozofski rjenik - zabranjeno i spaljeno
- ulazi u sikob s Crkvom zbog razliitih ideja o bogu
- kod Voltairea je prisutan DEIZAM koncepcija tzv. prirodne religije, ideja da je bog
kreator svijeta, ali se vie ne uplie u zbivanja na svijetu
- time se proiruje ideja o ovjekovoj slobodi i mogunosti da kreira svoj ivot i unaprijedi
svijet
- slobodni ovjek koristei RAZUM, stjeui ZNANJE moe stvoriti bolji svijet, da je
svijet ve sad dobar je iluzija
- Spalite vae zakone i napravite nove! Odakle uzeti nove? Iz razuma!
- na optube crkve da je ateist odgovara: Da nema boga trebalo bi ga izmisliti. ovjek
uvijek treba neku konicu (odnosi se na moralni autoritet kojeg imaju religije)
- djelo RASPRAVA O TOLERANCIJI - izraziti zagovaratelj vjerske tolerancije
- izvor tolerancije vidi u RAZUMU koji ako vodi ljude vodi do promiljenosti,
argumentiranog dijaloga i opratanja
- najvei izvor netolerancije u povijesti mu je Katolika crkva
- ini mu se da se kroz povijest (kriarski ratovi, inkvizicija, sukobi s hugenotima...) oni
pokazali krajnje netolerantni, uplitali se u sve, progonili druge koji ih nisu uope
ugroavali
- zato kae za crkvu Ubijte bestidnicu!
- jedina prihvatljiva netolerancija je ona kad smo netolerantni prema netolerantnima
(netolerancija spram netolerantnih)
- fil. roman CANDIDE ILI O OPTIMIZMU - polemika s Leibnizovom idejom da je ovo
najbolji mogui svojet
- Voltaire smatra da je to naivno, svijet nije najbolji mogu, ali moe postati bolji ako se
oslonimo na svoje snage i napredujemo (a ne ekajui boju pomo ili razvijejui
fatalistiki pogled na svijet)
- druga djela: Engleska (filozofska) pisma, Filozof neznalica

JEAN JACQUES ROUSSEAU

uvia i neke nedostatke prosvjetiteljske misli (preveliko oslanjanje na razum, a negacija

drugih aspekata ljudske osobe)
poziva na novu osjeajnost kao pravi put Julija ili nova Heloiza se danas smatra
prvim djelom predromantizma
DRUTVENI UGOVOR I O PODRIJETLU NEJEDNAKOSTI - djela u kojima
iznosi svoju teoriju drutva i drave
PRIRODNO STANJE za njega je to bilo idealno stanje (prije drutva i drave), ljudi su
prirodno pozitivni, u prirodnom stanju vlada: jednakost, sloboda i suradnja
izvor sve nejednakosti i, potom, sukoba meu ljudima je pojava privatnog vlasnitva
bilo bi divno da je netko sprijeio onoga tko je zabivi kolce u zemlju rekao da je to sad
njegovo Ne vjerujte varalici! Propast ete ako smetnete s uma da plodovi pripadaju
svakom i da zemlja nije niija!
zbog razlika u vlasnitvu nastaje nejadnakost i sukobi meu ljudima
ljudi traei izlaz stvaraju drave koje ih takoer svojim propisima i samovoljama vladara
ine neslobodnima ovjek se raa slobodan, ali je posvuda u okovima
produkt trke za vlasnitvom je udaljavanje od prirode, ovjeka od svoje biti
kod Rousseeaua se osjea zasienje itavom kulturom, dravom, drutvom, religijom i
svim isnstitucijama, jer sve to pretstavlja izoblienje prirodnog ovjeka
kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slogan Natrag k prirodi!
prirodan ovjek, iskonski ovjek je pozitivna projekcija, takav je postojao samo u trenutku
roenja: kasnije je ve stupio u drutvo i povijest

35

Bloch za Rousseaua: Priroda je Rousseauu svakako bila bojni polklik prema

budunosti!
Kako drava treba izgledati?
DRUTVENI UGOVOR oblik udruivanjas svakoga sa svakim radi sigurnosti i zatite.
Svatko, ujedinjujui se sa svima, odstupajui od prava od kojih odstupaju i drugi u stvari
ostaje slobodan
time se stvara suveren to je cjelina naroda, suverenost je nedjeljiva i neprenosiva
suveren treba djelovati putem ope volje (volonte generale) sve volje koje kao motiv
imaju zajedniki interes (ope dobro), a ne putem volje svih (volonte des tous) zbroj
volja u kojem svatko gleda samo svoj interes
VLADAVINA drava se ustanovljuje time to narod (suveren) predaje izvrnu vlast
nekome
zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora biti narod i to u cjelini
protiv je onoga to mi nazivamo predstavnika demokracija, a zalae se za ono to
nazivamo neposrednom demokracijom zakone donose graani, nema parlamenta kao
predstavnikog tijela
takvu dravu naziva republika
ovisno kojem je broju ljudi predana izvrna vlast razlikuje:
o monarhija jedan nositelj izvrne vlasti
o aristokracija manje od 50% graana su nositelji izvrne vlasti
o demokracija vie od 50%
svjestan da takav sustav mogu samo u malenim dravama s malim brojem stanovnika
budui da nigdje u Europi ne donose zakone oni na koje se zakoni primjenjuju zakljuuje
da nijedna drava nema prave zakone i da su ljudi i dalje neslobodni
svjestan je da je privatno vlasnitvo tada nemogue ukinuti jer postoji od davnina (iako
je njegov nastanak najgore zlo to je ovjeanstvo snalo)
predlae ograniavanje priv. vlasnitva .- svi moraju biti vlasnici, nitko ne smije biti tako
bogat da moe kupiti drugoga ili njegova prava i nitko ne smije biti tako siromaan da
mora prodavati sebe ili svoja prava koje kao dio suverena ima
FILOZOFIJA ODGOJA Emile ili o odgoju
prirodni odgoj ljudi su uroeno pozitivni i cilj odgoja je sprijeiti da se dijete udalji od
svoje prirode
odgojitelj je oblikuje novu osobu ve treba samo uklanjati sve prepreke koje se javljaju
time e se omoguiti razvoj prirodnih sklonosti svakog djeteta
PRIRODNA RELIGIJA i religija je stvar osjetilnosti, osjeaja, srca
djelo Ispovijesti savojskog vikara

- NJEMAKO PROSVJETITELJSTVO
- predstavnici: C. Thomasius, C. Wolff (kolski racionalizam), Reimarus, Mendelssohn,
Lessing (zalae se za novu vjeru, vjeru uma, sve druge religije su relativne)
- HRVATSKA I PROSVJETITELJSTVO:
o RUER JOSIP BOKOVI najvei hrvatski filozof svih vremena
- porijeklom iz Dubrovnika djelovao u Italiji, Francuskoj i Engleskoj
- izumitelj i inovator izgradio opservatorij, stabiliziralo kupolu ckva sv. Petra u Rimu
(sistem klinova i obrua koji jo danas funkcionira)
- glavno djelo Teorija prirodne filozofije
- ATOM osnovni pojam, to su neprotene toke koje su odijeljene u praznom prostoru
(diskontinuiranost prostora)
- suprostavlja se tada vladajuoj korpuskularnoj teoriji
- atomi se kreu ovisno o djelovanju sila kojih su sami nositelji
- vladaju privlana i odbojna sila meu atomima

36

ta sila ovisi o meusobnoj udaljenosti atoma ako su atomi blizu raste odbojna sila (koja
sprijeava da atomi padnu jedni u druge oni su nepronini), ako su atomi udaljeni raste
privlana sila meu njima
odnos meu atomima se moe prikazati neprekinutim krivuljama (privlaenje i odbijanje)
takva atomistika koncepcija naziva se dinamiki atomizam
D)KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM

1781. (izala Kantova Kritika istog uma) 1831. (Hegelova smrt)

procvat njemake filozofije i umjetnosti (romantizam)
predstavnici:
Kant
Fichte
Schelling
Hegel

IMMANUEL KANT
- glavna djela su mu tri kritike koje odgovaraju na temeljna filozofska pitanja:
- to mogu znati? Kritika istoga uma
- to trebam initi? Kritika praktinoga uma
- emu se smijem nadati? Kritika rasudne snage
- ova se tri pitanja sjedinjuju u najviem fil. pitanju to je to ovjek?
- GNOSEOLOGIJA
- KRITICIZAM naziv za Kantovu filozofiju kojim se naglaava njegov kritiki pristup,
pokuaj da propita um sam, njegove mogunosti i granica
- to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se odbacuju ekstremne postavke
oba pravca
- cilj: dokazati to je ljudska spoznaja, a to nije, razluiti izmeu onoga to se moe
spoznati i onoga to se ne moe Glavno pitanje ostaje uvijek kako i koliko um i razum
smogu spoznavati neovisno o svemu iskustvu
- glavno pitanje: Kako su mogui sintetiki sudovi a priori?
- u spoznaji je nuno i iskustvo i razum
- svaka se spoznaja sastoji od SADRAJA i OBLIKA spoznaje
- sadraj (ono to spoznajemo, npr. ovaj ovjek je takav i takav) dobivamo iskustvom, a
oblikujemo (npr. u oblik suda) razumom
- sadraj spoznaji daje OBJEKT SPOZNAJE, a oblik je kao produkt naeg razuma, dakle,
proizaao od SUBJEKTA SPOZNAJE
- Zorovi bez pojmova su slijepi, pojmovi bez zorova su prazni
- KOPERNIKANSKI OBRAT budui da je ipak naglasak na subjektu koji oblikuje
spoznaju ovisno o vlastitim spoznajnim karakteristikama Kant uvia da je u gnoseologiji
proveo spektakularni obrat
- izokrenuo je odnos subjekta i objekta (kao i Kopernik odnos Zemlje i Sunca)
- do tad se smatra da je objekt ono vrsto emu se subjekt, ako ga eli spoznati, mora
prilagoditi
- Kant kae da se svijet (objekt spoznaje) naprosto prilagoava naim spoznajnim moima
- dakle, objekt se prilagoava subjektu, objekt krui oko subjekta, a ne obrnuto
- Prije se smatralo da se sva spozaja mora ravnati prema predmetima. Valja jednom
pokuati, ne bismo li u zadacima metafizike bolje napredovali, prihvatiti da se predmeti
moraju upravljati prema naoj spoznaji
- TRANSCENDENTALNI OBLICI MISLI (UVJETI SPOZNAJE) to je ono emu se
objekt prilagoava
- transcendentalno a priorno, prediskustveno

37

nai oblici misli (spoznajne moi) postoje:

o neovisno o iskustvu
o omoguuju iskustvo
o ne prekorauju granice iskustva
naspram tome, iskustvo je uvijek iz nekog dogaaja to je a posteriori
transcendentalni uvjeti spoznaje su:
o OBLICI OPAANJA prostor i vrijeme
izvan prostora i vremena ne moemo nita doivjeti, to je zato jer su oni
dio nas, a ne dio svijeta
oni tek omoguuju iskustvo
obraeno u odjeljku Transcendentalna estetika
o OBLICI MILJENJA kategorije razuma
12 kategorija (kao 12 vrsta sudova)
kategorije doslovno iskazni oblici
najznaajnija je kategorija kauzaliteta (objektivnost kauzaliteta u pitanje
doveo ve Hume, zato Kant veli: Hume me trgnuo iz dogmatskog
drijemea)
ovjek kategorijama uvjetuje i odreuje vlastito iskustvo
zato je on u stvari zakonodavac prirode Razum ne crpe svoje zakone
(a priori) iz prirode, nego ih njoj propisuje
obraeno u odjeljku Transcendentalna analitika
svijet, dakle, doivljavamo u skladu sa svojom prirodom, svojim nainom spoznavanja, a
nikad ne moemo biti sigurni kakav on uistinu jest
ono to mi o svijetu doznajemo to su samo POJAVE (PHENOMENI)
kad bismo spoznali svijek kakav on uistinu jest (to je nemogue jer ne moemo napustiti
svoje vlastite karakteristike) spoznali bi STVARI O SEBI (NOUMENONI)
nikad neemo spoznati objekt neovisno o subjektu, dakle, stvar o sebi e nam uvijek ostati
nepoznanica
stvarna stvar o sebi postoji (Kant nije subjektivni idealist) i od nje otjee podraaj
ljudskim spoznajnim moima, no taj podraaj je bezoblina sirova tvar koju oblikuje
spoznajui ovjek svojim apriornim oblicima spoznaje
stvari o sebi su mislive, ali u svojemu bitku nisu spoznatljive (nespoznatljivost stvari o
sebi - agnosticizam)
gnoseologija, dakle, istrauje pojave, ne moemo istraiti svijek kakav je po sebi, ali
moemo tono odrediti kakav je ljudski nain spoznavanja
TRANSCENDENTNO nadiskustveno, ono to prekorauje granice iskustva
o takvim stvarima nikad neemo doi do sigurne spoznaje jer nam nedostaje iskustvo koje
je nuni element svake spoznaje
obraeno u odjeljku Transcendentalna dijalektika
ipak, mi teimo tome da spoznamo upravo takve IDEJE:
o sloboda volje
o besmrtnost due
o savreno bie
kad o njima razmiljamo um nam se zaplie u proturjeja ANTINOMIJE istog uma
zaplitanje uma u proturjenosti sa samim sobom, proturjeja stava samog sa sobom, svi
dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi (npr. proturjene tvrdnje Ima na
svijetu uzroka pomou slobode i Nema slobode, sve je priroda) te u paralogizme
(pogrene zakljuke)
glavne 4 antinomije:
o svijet je u prostoru i vremenu ogranien svijet nije ogranien u prostoru i
vremenu
o svaka je sastavljena supstancija beskonano djeljiva nije beskonano djeljiva
o sve se dogaa nuno mnogo toga se dogaa iz slobode

38

o postoji za svijet nuno bie takvo bie ne postoji

iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje treba odbaciti, one
nam trebaju biti REGULATIVNA NAELA u djelovanju, praksi se trebamo ponaati
kao da postoji slobodna volja, Bog..., oni su nai vodii ivota, vjeni ciljevi i zadae
- Morao sam, dakle, ograniiti znanje da bih dobio mjesto za vjerovanje
- ETIKA vrlo stroga i beskompromisna, najglasovitiji dio njegovog uenja
- DOBRA VOLJA jedino na svijetu to moe biti dobro bez ogranienja, jer je dobro po
sebi
o nije dobra po samom inu, ve po htijenju
o htijenje je dobro ako u sabi nosu svoju svrhu, a to je ispunjenje dunosti
o Ne postoji uope nita u svijetu, ak ni uope neto to bi se moglo zamiljati
izvan njeg, to bi se bez ogranienja moglo smatrati dobrim, osim samo dobre
volje
o volja je onda po sebi dobra ako je ista volja, tj. ako um sam daje zakon
o volja je neka vrsta kauzaliteta ivih bia,ukoliko su umna
- DUNOST Dunost je nunost djelovanja iz potovanja prema zakonu
o Radi prema dunosti iz dunosti
o dunost je a priori, ona je bez obzira na iskustvo
- dvije vrste etikog djelovanja:
o AUTONOMNA ETIKA - moralni in uinjen iskljuivo IZ DUNOSTI
ovjek moe sam sebi biti moralni zakonodavac i razumom doi do toga
to mu je dunost
moralni in nema nikakvu vanjsku potkrijepu (nagradu) kao motiv
o HETERONOMNA ETIKA legalni in uinjen samo PREMA DUNOSTI
neto izvan ovjeka je moralni zakonodavac, npr. okolina, korist, uitak...
najee je to izbjegavanje kazne i tenja za nekim oblikom nagrade
odbacuje bilo kakav moral plae
ovjek ima ispravni in, ali iz krivih motiva, takav in ne moe biti
istinski moralan, on je najvie legalan (samo u skladu sa zakonom)
vrlo strogo odreenje etiki rigorizam
- KATEGORIKI IMPERATIV bezuvjetna zapovijed kojom moemo provjeriti bilo
koji postupak je li ispravan ili ne
- Radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da (tvojom voljom)
postane opi zakon
- ovo je njegov etiki formalizam
- ispravna je samo ona maksima (subjektivni princip djelovanja) za koju bi htjeli da je svi
ljudi primjenjuju u slinim situacijama (moe postati opi zakon)
- druga formulacija: Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga
svagda ujedno uzima kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo
- svi moemo initi dobro, moralni je zakon u nama Dvije stvari ispunjaju duu uvijek
novim i sve veim udivljenjem i strahopotovanjem, to se vie i ustrajnije razmiljanje
bavi njima: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni!
- religija nita drugo do udorednost, u njoj se udoredni zakoni sagledavaju ujedno kao
Boje zapovijedi
- ovjek sa svojim karakteristikama pripada u dva svijeta:
o osjetilno bie pripada svijetu prirodne nunosti, usmjerava se srei i ugodi
o bie slobode pripada umnom svijetu, nezavisnost od kauzaliteta prirode
- ESTETIKA bezinteresno svianje oblika je osnova doivljaja ljepote
- Lijepo je ono to se spoznaje bez pojma kao predmet nunog svianja
- oblik forma ini umjetnost umjetnou
- FIL. POLITIKE negativno odreenje prava: Pravo je sadraj uvjeta pod kojima je mogue
ujediniti volju jednoga s voljom drugoga u opi zakon slobode
- stoga pravo postaje stvar izvanjskih prisilnih mjera i ne dosee dalje od toga
-

39

pravo se tako razgraniuje od morala koji je jedini u odnosu s unutarnjim dunostima

drava Ujedinjavanje ljudi pod pravne zakone
pokreta drave je antagonizam snaga, vai zapovijed Nikoga ne povrijedi
cilj svjetske povijesti je uspostava najboljeg dravnog sustava savez naroda vjenog
mira
u toj e dravi istinski vladati moral
poznati jo i citati: Prosvjetiteljstvo je izlaz ovjeka iz njegove samoskrivljene
nezrelosti... Sapere aude! Imaj sranosti da se slui vlastitim razumom! to je dakle
krilatica prosvjetiteljstva., Uzaludno je htjeti hiniti ravnodunost u pogledu

istraivanja iji predmet ljudskoj prirodi ne moe biti ravnoduan

JOHANN GOTTLIEB FICHTE
- prvi rektor Berlinskoga sveuilita
- Govori njemakoj naciji, Uenje o znanosti
- ETIKA etike probleme smatra glavnima
- sredinja pitanja: ovjek, ovjekova uloga u svijetu i u povijesti
- postoje samo dvije filozofije dogmatizam i idealizam, a samo idealizam posve oslobaa
ovjeka
- Kakva se filozofija odabire, zavisi od toga kakav je tko ovjek, jer filozofski sustav nije
komad pokustva koje se moe odloiti ili prihvatiti kako nam je po volji, nego je
oduhovljen duom ovjekovom koji ga ima
- Promatraj samoga seba; odvrati pogled od svega to te okruuje i upravi ga na svoju
unutrenjost: prvi je zahtjev koji filozofija postavlja svom ueniku. Govor nije ni o emu
to je izvan tebe, nego samo o tebi samome
- ovjek nije zato tu jer treba da bude neto drugo, nego je naprosto tu jer ba on treba da
postoji
- ovjek mora uvijek biti sam sa sobom istovjetan: on nikada ne smije sebi proturjeiti
- Konana je svrha ovjeka da sebi podvrgne sve neumno i da time slobodno prema svojim
vlastitim zakonima vlada (Ta svrha je ipak nedostina, inae bi ovjek postao Bogom)
- NAELO DOSLJEDNOSTI Fichetov kategoriki imperativ:
o Radi tako da bi mogao maksimu svoje volje pomiljati kao vjeni zakon za
sebe!
o Ispuni svagda svoje odreenje!
- PRAKTIKI UM korjen svakog uma
- mi smo djelatna bia, a svijest je pratiteljica djelovanja
- in prethodi injenici
- djelovanje (praksa), dakle, prethodi spoznaji (teorija)
o Mi ne djelujemo jer spoznajemo, nego spoznajemo jer smo odreeni da
djelujemo
o Tvoje djelovanje i samo tvoje djelovanje odreuje tvoju vrijednost
o U poetku bijae djelo
- NEGIRANJE STVARI O SEBI - Stvar o sebi prosta je izmiljotina i nema nikakva
realiteta. Ona se ne javlja u iskustvu
- radikalno provodi kopernikanski obrat, prije spoznaje se ne moe pretpostaviti stvar te
spoznaje
- iako se u mnogome ne slae s Kantom sebe smatra njegovim nastavljaem Ja sam
odvajkada govorio, pa to opet kaem, da moj sustav nije nikakav drugi nego Kantov, tj. on
sadri isti nazor o stvari, ali je u svome postupku posve nezavisan od Kantova
prikazivanja
- SUBJEKTIVNI IDEALIZAM apsolut je svijest
- ta je svijest nadindividualna (nije svijest pojedinca)
- svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree
- nakon toga Ja postavlja kao svoju negaciju Ne-Ja (sve ono to nisam Ja, sve izvan mene)

40

to Ne-Ja je antiteza
tako subjekt postavlja objekt
u konanici se i teza i antiteza dogaaju u nama samima pa sintezu predstavlja
prevladavanje protuslovlja i jedinstvo jednog vieg Ja (sveobuhvatno Ja)
duh mu je ono to je Bog u Bibliji duh proizvodi svijet iz nita
postoji samo Ja duha i kroz to Ja nastaje svijet
ovakvim promiljanjima Fichte postaje zaetnik dijalektike metode klasinog
njemakog idealizma
beskonaan trolani dijalektiki niz:
o teza
o antiteza
o sinteza
KULTURA vodi progresu, ovjek kao umno bie vjeruje da se njegovo djelovanje
odnosi prema boljem svijetu budunosti
jamstvo napretka je u irenju obrazovanja
velika je odgovornost i ast biti uenjak

FRUEDRICH WILHELM JOSEPH SCHELLING

-

od svih predtavnika klasinog njemakog idealizma najvie vezan uz romantizam

sve promatra kroz divljenje PRIRODI:
o priroda je sve oko nas, a ovjek je dio produhovljenog velianstvenog svemira
o otklanja Fichteovu ideju da je priroda tek antiteza Ja, drugobitak (svia se
romantiarima) Naem srcu nije dostatan puki duhovni ivto. U nama je neto to
nas tjera na bitniju stvarnost...
o promatrajui prirodu i zbivanja u njoj zakljuuje da ona u sebi nosi duhovne elemente
i zato je razumljiv i razvoj ovjeka kao duhovnog, a opet prirodnog bia
o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono to oblikuje i upravlja materijom
primarne su sile (slino Leibnizu i Bokoviu) idealizam (objektivni)
o materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja antagonistikih sila
(privlane i odbojne)
o u prirodi se sve dogaa svrhovito (teleoloko gledite), a konana je svrha
ostvarivanje identiteta, tj. jedinstva, harmonije suprotnosti, jer jedno bez drugog ne
moe i razvija se kroz svoju antitezu (npr. vidljivo nevidljivo, svjesno nesvjesno,
subjekt objekt...)
o npr. znanje poiva na podudaranu subjekta s objektom
o bitak je, dakle, ono to organizira to jedinstvo, jedinstven stvaralaki princip po kojem
nastaje i funkcionira ureeni kozmos, a to je svjetska dua
o s obzirom da stalno naglaava identitet, podudaranje i to najvie izmeu onog
materijalnog i duhovnog njegova se filozofija esto naziva FILOZOFIJA
IDENTITETA
o o tome nam govori i poznati citat: Priroda je vidljivi duh, duh je navidljiva priroda
Takozvana priroda nije, dakle, nita drugo donedozrela inteligencija, zbog
ega u njenim pojavcima jo nesvjesno ve probija inteligentni karakter2
Priroda je utisnuti oblik to se ivui oblikuje
Sve se sada nastoji nadmaiti s boanskom odvanou: voda eli ozelenjeti
ono to je neplodnote i svako slablo ivi
stvaralatvo prirode se u ljudskom duhu najvie manifestira kroz UMJETNOST (to mu je
najvii vid ovjekove djelatnosti)
o estetika (filozofija umjetnosti je zavrni kamen cijelog filozofskog svoda)
o umjetnik je najsliniji prirodi jer i on stvara kao i ona
o umjetnost je objava apsoluta, boanstva
o i umjetnik kroz djelovanje postie identitet i to identitet slobode i nunosti

41

djelo proizlazi iz stvaralake snage genija (sloboda), ali on nije tu posve slobodan jer
u stvari kroz njega djeluje stvaralaka snaga prirode (nunost)
o Ljepota je izraz beskonanog u konanom! - beskonana je stvaralaka svjetska
dua, a konano je to to je u um. djelu ona izraava ograniena medijem (npr. slika,
pjesma, roman...)
o od svih drugih produkata ljudskog duha umjetnost jedina nema vanjsku svrhu, njena
svrha je u njoj samoj, niemu ne slui
PROBLEMI EGZISTENCIJE - u posljednjoj fazi Schelling se priklanja vie misticizmu i
kritizira Hegelovu filozofiju
o tu se vie zalae za pozitivnu filozofiju iskustva jer smatra da um ne moe shvatiti
egzistenciju i slobodu u njihovu iracionalnom temelju
o

GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL

-

posljednji filozof klasinog njemakog idealizma

glavna djela: Fenomenologija duha, Enciklopedija fil. znanosti, Osnovne crte
filozofije prava
- ne prihvaa Kantovu ideju da je nemogue spoznati stvar o sebi, niti Fichteov subjektivni
idealizam, a niti Schellingovo apstraktan i iracionalan apsolut (No u kojoj su, kao to se
obiava rei, sve krave crne)
- APSOLUTNI IDEALIZAM naziv za filozofski sustav koji je razvio
- glavni pojam cijelog sustava, njegov bitak jest IDEJA
- ona je um, umnost, bit i bitak svega
- glavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, umnost koja se ispoljava u strogo
strukturiranom svjetskom procesu
- ideja je sveopa bit prirode i duha, objekta i subjekta, svijeta i svijesti, ali tako da se ta bit
razvija i tak na kraju procesa postaje ono to jest
- spoznaja budui da postoji identitet svijesti i svijeta (umnost i zbilja se podudaraju) spoznaja
je mogua
o ovjek je umno bie: Sve to je umno ujedno je i zbiljsko, sve to je zbiljsko ujedno
je u umno
o Ono istinito se treba shvatiti i izraziti ne samo kao supstancija nego i kao subjekt
o zakoni spoznavanja su i zakonitosti zbilje
- ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o sebi, tek je na svretku ono to doista jest
- PANLOGIZAM - tako Hegel naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom
umnou i cjelokupna ljudska povijest i dostignua ljudskog roda nisu nita drugo nego
stupanj u samorazvoju ideje
o zakonitost spoznaje je ujedno i zakonitost zbilje
- sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno bie, miljenje i bitak su istovijetni
o Pojmiti ono to jest zadaa je filozofije, jer ono to jest jest um
o um vlada svijetom, on je temelj svijeta, sveg bia i svjetske povijesti
- taj svjetski proces ima tono zadani kraj gdje e se ispoljiti prava bit svega, tada e svijet doi
do svoga cilja i svrhe, ideja e se napokon razviti do svog istog oblika, do same sebe
- ideja povijesti:
o povijest ini dugaak lanac misli i dogaaja koji iskazuju sve vei napredak, ideja je
progresivna
o povijesni napredak, povijesnost
o ipak proces napretka nije jedinstven, ravan, bez skretanja, ali ta skretanja su nevana
ako se gledaju s globalnog motrita, ona mogu usporiti ideju, ali je ne mogu zaustaviti
ili izmijeniti (npr. neki ratovi i sl.)
o u tom smislu Hegel razlikuje pojave i zbiljnosti
pojava sve sluajne i prolazne egzistencije,

42

zbiljnost ono nuno, ono to ima bitak (ideju) u sebi, vaan dio lanca
samorazvoja svijeta

- ISTINA -istina je cjelina, a nije komad novca koji se gotov moe dati i primiti
- apsolutno je rezultat, tek je na kraju ono to uistinu jest
- najvii vid prouavanja, prouavanje istine i ideje jest filozofija- Dolo je vrijeme da se
filozofija uzdigne do znanosti
- ideja se razvija kroz DIJALEKTIKI PROCES, to je zakonitost odvijanja svega i iskazana je kroz
neprekinuti proces u kojemu se moe razlikovati:
- nije samo metoda ve sveobuhvatna zakonitost po pojoj se sve zbiva, to je put samorazvitka bitka
- kretanje bitka on sam sebe ini samo momentom razvoja, postaje sebi neto drugo da bi se
to vie pribliio onome to uistinu jest
o Stvar naime nije iscrpljena u svom cilju, nego u svome izvoeju; niti je rezultat
zbiljska cjelina, nego je zbiljska cjelina on zajedno sa svojim postuajanjem
o Miljenje je, doista, u biti negacija onoga to je neposredno pred nama
- trolani dijalektiki niz:
- teza (afirmacija)
- antiteza (negacija teze)
- sinteza (negacija negacije)
- svaki pojam, stajalite ili dogaaj (teza) ima svoju suprotnost (antiteza), ali postupno dolazi do
sinteze koja ponitava sve nevano i u tezi i u antitezi, ouvava ono bitno i to jo uzdie na vii stupanj
- nakon nekog vremena sinteza postaje teza kojoj se suprostavlja nova antiteza i tako svjetski proces
napreduje
Priroda duha dade se spoznati njegovom potpunom oprekom. kao to je supstancija materije
teina, tako je, moramo rei, supstancija, bit duha sloboda- duh-priroda
- Hegel cijeli svijet promatra kroz dijalektiki proces razvitka ideje Pravi lik u kojemu egzistira
istina moe biti samo njezin znanstveni sustav:
-

SHEMA SUSTAVA:

Osnovni dijalektiki niz:

1. LOGIKA tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna sebe i drugoga
2. FILOZOFIJA PRIRODE priroda mu je drugobitak, negacija ideje jer se ideja u prirodi
nalazi otuena, izvan sebe zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo
nesvjesna
3. FILOZOFIJA DUHA : - ideja je konkretna i svjesna
-

LOGIKA nauka o bitku (kvaliteta, kvantiteta, mjera), nauka o biti (bit, pojava, zbiljnost) i
naouka o pojmu (subjektivni pojam, objekt, ideja)
FILOZOFIJA PRIRODE mehanika, fizika, organika
FILOZOFIJA DUHA :
1. subjektivni duh antropologija, fenomenologija, psihologija
2. objektivni duh pravo, moralitet, udorednost
3. apsolutni duh :
a. umjetnost (oblik zora)
b. religija (oblik predodbe)
c. filozofija (oblik istih pojmova)
RELIGIJA - cijeli je sustav proet organolokim miljenjem koje svoj korijen ima ve u
Bibliji
o u organskom je ivotu roenje + smrt = ivot (npr. Krist)

43

o
o
o
o

vee se za Ivanovo evanelje- na poetku je logos (Bog, ideja...), izjednaavaju se

Bog i duh, istina, ivot i put
filozofski Veliki petak - tako Hegel oznaava trenutak u kojem stupa u filozofska
kretanja svojega doba
cilj mu bio probuditi Boga na novi ivot jer (i to je rekao prije Nietzschea Bog je
mrtav!)
to nije neto udno i negativno u biti je Boga da umire i da opet oivi

FILOZOFIJA najvii oblik apsolutnoga duha

o apsolutna spoznaja apsoluta, zakljuak umnog razvoja ideje
o povijest filozofije posebna fil. disciplina, to je filozofija filozofije
o slijed filozofskih sustava slijed je razvoja ideje
o Po vremenu posljednja filozofija rezultat je svih prethodnih, pa je odatle
najrazvijenija, najbogatija i najkonkretnija

Primjeri dijalektikog trokraja:

o pravo moralitet udorednost
pravo objektivni duh koji regulira vanjskim pritiskom i poiva na dogovoru
ljudi da slobodnu volju zatite od samovolje
moralitet negacija vanjskog pritiska, ono vlastito i unutarnje
udorednost sinteza vanjskog i unutarnjeg u oblicima u kojima pojedinac
ivi, a to su:
obitelj
drutvo
drava
o oblici drave:
istonjake despocije samo 1 slobodan
Grka mnogi slobodni, ali mnogi robovi
germanska tek su germanske nacije u kranstvu dole do svijesti da je
ovjek kao ovjek slobodan
- Politika sloboda u dravi ima tamo svoj poetak gdje se individuum osjea kao
individuum, gdje subjekt zna sebe kao takvog u openitosti
o kazneno pravo nepravda kazna (ponovna afirmacija prava)
o oblici umjetnosti:
simbolina umjetnika forma ideja jo u sebi samoj nije nala formu
tipino za arhitekturu
klasina umjetnika forma predstavljanje ideje u ljudskom liku (ali taj je lik
jo uvijek partikularan a ne apsolutan)
tipino je kiparstvo
romantina umjetnika forma sinteza, ideja stjee svoju istinsku realnost
oblici:
o slikarstvo
o glazba
o poezija

SUVREMENA FILOZOFIJA
ARTHUR SCHOPENHAUER

44

- nazvao se neprijatelj Hegela i njegove svite

- Svijet kao volja i predodba
- VOLUNTARIZAM svijet je iracionalan, tako i na ivot, u ivotu nas vodi slijepa i bezumna
volja za ivotom (slijepa, neduhovna, besmislena...) , volja je jaka, a to vodi u patnju (volja proizlazi
iz nedostatka i nikad ne moe biti do kraja zadovoljena)
- volja je tenja i otpor, osjeaj, intuicija, nagon... Volja predstavlja gospodara, a intelekt slugu,
to protivrjei srcu, ne ulazi u glavu, Volja zabija zube u vlastito meso ne znajui da uvijek samo
povreuje samu sebe, Volja je spoznaja a priori tijela, a tijelo spoznaja a posteriori volje
- volja nije pod kontrolom, ona nije slobodna (Shop. je jedan od najotrijih protivnika slobode volje)
- PESIMIZAM svijet je jedno grozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna bijeda, a svjetski povijest
besciljno je lutanje est dana bijede i sedmi dan dosade, Sunce ee vjeito podne, Ovo je
najgori od svih moguih svjetova
- besmislenost ivota ovjek je uvijek naputen i ugroen, ivotni tijek mu je usporeni pad, a ivot
odgoena smrt, preputen je sebi, posvuda ga progoni samo briga
- ETIKA jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje (budistika
nirvana nijekanje indivuduacije), suosjeanje s patnjama drugih (trenutani eskapizam, svi smo
braa po patnji) i doivljavanje katarze u umjetnosti (osobito glazbi)
- Ono to se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono to se ne zna priznaje da se ne zna
-ovjek slii nekome koji obilazi oko zamke uzalud traei ulaz i skicirajui samo fasadi. A ipak je
to put kojim su ili svi filozofi prije mene
Filozofski je pisac vodi, a njegov italac putnik
SOREN KIERKEGAARD
- Prvi filozof egzistencije
- Strah i drhtanja, Ili-ili, Pojam tjeskobe, Stadiji na ivotnom putu, Bolest na smrt
- TJESKOBA proizlazi iz mogunosti slobode, grijeha, odluivanja i odgovornosti. Ne moe se
izbjei, to nam je temeljno stanje kao duhovnim biima
- Koga strepnja(tjeskoba) oblikuje, oblikuje ga mogunost, i samo onaj koga je oblikovala
mogunost oblikovan je prema svojoj beskonanosti. Stoga je mogunost najtea od svih kategorija
- EGZISTENCIJA egzistencija je pojedinana opstojnost (jedincatost ja i njegovih odluka)
- egzistencija mu je polazni i sredinji problem
- ovjek je bie mogunosti, slobode i osobne odgovornosti. On je uvijek izuzetak (egzistencija kao
ex-sistere).
- Ono to opstoji uvijek je pojedinac; apstraktno ne opstoji, Ono to u mojoj filozofiji nije moje, to
je pogreno, Istina je istina samo kada je istina za me, Svako spominjanje vieg jedinstva,
objedinjavanje apsolutnih opreka, metafiziki je atentat na etiku
- Razvijamo je u razliitim stadijima. Estetski stil je usmjeren k prolaznim uicima (Don Juan), etiki
u dosljednosti i odgovornosti (Sokrat), a religiozni u distanciranju od ovoga svijeta (Krist)
- Povijest pojedinanog ivljenja napreduje kretanjem od stanja do stanja, Svatko od ovih stanja
dosee se skokom
- KRITIKA CRKVE svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s bogom, za to ne treba institucija,
osobito ne Crkva koju je K. optuio za prilagoavanje ispraznim svjetovnim vrijednostima
- hoe novu religioznost, zahtjeva sasvim novo kranstvo (Duhovno, ono koje e moi razdvojiti
mnotvo i uiniti ga pojedinanim...)
- PARADOKS izlaz je u paradoksu naspram racionalnog (svijet nije logian), izlaz je vjera koja se
uope ne moe razumjeti
- Biti uitelj, to ne znai sjei kao na panju tvrdnjama, ni davati lekcije da se naue; biti uitelj, to
znai zaista biti uenik
- Kad bih smio neto zaeljeti, ne bih zaelio ni bogatstvo ni moi,nego strast za moguim: zaelio
bih oko, to vjeno mlado, vjeno gori od elje da vidi ono to je mogue

45

FRIEDRICH NIETZSCHE
- Roenje tragedije iz duha glazbe, Tako je govorio Zaratustra, Volja za mo, S one strane
dobra i zla, Genealogija morala, Antikrist, Ljudsko odvie ljudsko
- NIHILIZAM N. kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije
doveli. Smatra da se iskvarila prvobitna umjetnost i sustavi ponaanja.
- Jednom e se za moje ime vezati sjeanje na neto udesnoga, na jednu krizu kakve nije bilo na
zemlji... ja protuslovim kako se nikada nije protuslovilo...
- Za tu su situaciju osobito krivi Sokrat (inzistira na dominaciji racionalnog nad neracionalnim) i
kranstvo (propagira moral slabosti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan
ovoga). To treba unititi, prevrednovati sve uvrijeene vrijednosti i postaviti novi sustav.
- KULTURA I UMJETNOST poiva na skladu dionizijskog (snaga, nagon, strast...) i apolonskog
(apolinijski) (razum, smirenost, pravilo...) elementa sklad naruen ve kod Sokrata inzistiranjem na
premoi apolinijskog elementa
- sklad se treba vratiti jer ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski fenomen, samo s
umjetnou moemo podnijeti ivot i svladati pesimizam
- Nita nije lijepo, samo ovjek je lijep: na toj naivnosti poiva sva estetika, to je njena prva
istina. Dodajmo odmah i drugu: nita nije runije od ovjeka koji izobliuje time smo
postavili granice carstva estetikoga suda
- Ljepota uva i od prehlade!
- VOLJA ZA MO (volja k moi) Nietzscheovski voluntarizam. Osnova nas kao ljudi i glavni
pokreta naeg ponaanja je volja za moi. Svi ele mo i ele je to vie. Razlika je samo u tome to
to neki ne ele priznati ili je ne mogu dobiti pa lau da je u stvari niti ne ele. Lani (kranski) moral
je moral slabih koji na taj nain ele drati u pokornosti jake.
- svijetom ne vlada logos, nego kaos - ISTINA
- Povijest borbo morala protiv osnovnih instikata ivota najvei je nemoral za koji je ikad
znao svijet
- NATOVJEK n. ideal nove aristokracije. Prirodno superiorni pojedinci kojima se mora omoguiti
slobodno napredovanje. Oni mogu sruiti staru (lou) kulturu i sposobni su stvoriti novu. Nadljudi
mogu vie od ostalih, oni su sposobniji, kreativniji i odluniji od ostalih, oni mogu podnijeti vie
odgovornosti i mogu trpjeti vie od drugih.
- Natovjek je smisao zemlje, Bog je mrtav uim vas natovjeku!, ovjek je nto to
treba biti prevladano. to ste vi uinili da biste ga prevladali?
- Svaki ovjek dobro zna da na svijetu ivi samo jednom, da je on neto jedinstveno, i da ni u
najrjeem sluaju ne moe od tako divne arolike raznovrsnosti po drugi put nastati neto
tako jedinstveno kao to je on
- JAKI SLABI dobro je sve to jaa, sve to slabi je loe (amoralnost, ekvivalentno teoriji prirodne
selekcije) Ono to pada valja jo i gurnuti! Ne tedite blinjega svoga! Onoga koga ne moete
nauiti letjeti, toga mi nauite brzo padati!
- trebaju vladati jaki, gospodari, poduzetni, veliki, aristokrati, a ne robovi, slabi, stado
- stado pokuava sputati jake (razvijaju slabu mo) moralom suuti
- jaki znaju da je ovaj svijet jedini Preklinjem vas, brao moja, ostanite vjerni zemlji i ne
vjerujte onima koji vam govore o nadzemaljskim nadama! Trovai su to svjesno ili nesvjesno
(Zaratustra)
- Drava je najhladnija od svih hladnih nemani. i hladno lae: i ova la gmie iz njenih usta:
Ja, drava, ja sam narod
- VJENO VRAANJE ISTOGA (nevinost bivanja) sve se ponavlja i vraa. (Sve se slama, sve
se opet slae: vjeno se gradi ista kua bitka...)
- samo natovjek moe podnijeti vjeno vraanje istoga, on voli svoju sudbinu (Formula za veliinu
ovjeka je amor fati)
KARL MARX
- djela: Kapital, Rani radovi

46

- LUDWIG FEUERBACH Marxov uzor, osobito u pitanjima religije. F. kae: Ne stvara bog
ovjeka, nego ovjek boga
- FILOZOFIJA PRAKSE ovjek je bie prakse, njegov se smisao moe samo tako shvatiti, a svijet
se moe izmjeniti samo kroz djelovanje
- Filozofi su svijet samo razliito tumaili, ali radi se o tome, da ga se izmijeni
- HISTORIJSKI MATERIJALIZAM povijest je u stvari proces razvoja proizvodnih snaga i njima
prikladnih proizvodnih odnosa (odnosa meu klasama)
- ovjekova je bit u sveukupnosti drutvenih odnosa
- ovjek je povijesno determinirano bie
- Ne odreuje svijest ljudi njihov bitak, nego obrnuto, njihog drutveni bitak odreuje njihovu
svijest
- njegov je materijalizam materijalizam sui generis ne izvodi ovjeka iz anorganske prirode
ve ga odreuje kao drutveno bie, ukupnost drutvenih odnosa, subjekta prizvodnje
- osnova povijesnih promjena je odreena razvojem proizvodnih odnosa (tko to posjeduje, tj.
koje su klase i odnos meu njima) to je baza
- promjenom baze mijenja se nadgradnja (sve to iz baze proizlazi)
- nadgradnja su: pravo, religija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, filozofija....
- osobito otar prema religiji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske bijede, a dijelom pokuaj
bijega od nje Religija je opijum za narod!
- OTUENJE (ALIENACIJA) ovjek je otueno bie jer nije vlasnik svoga rada, proizvoda svoga
rada pa svime time niti sebe samoga
- Zbog kapitalistikog sustava radnik se otuuje od svoga rada (postaje roba na tritu), od
drugih ljudi, pa i sebe samog
- on je u okviru Carstva nunosti
- REVOLUCIJA nain preobrazbe drutva
- proletariojat je ona povijesna materijalna snaga koja e ozbiljiti ideju slobode
- Filozofija se ne moe ostvariti bez ukidanja proletarijata, proletarijat se ne moe ukinuti bez
ostvarenja filozofije
- RAZOTUENJE (DEZALIJENACIJA) mogua samo kroz ukidanje privatnog vlasnitva, dakle
dosizanjem besklasnog, komunistikog drutva
- Prije svega treba izbjei da se drutvo ponovo fiksira kao apstrakcija nasuprot individui
- Na mjesto starog buroaskog drutva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa
udruivanje u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvjet slobodnog razvitka za sve
- tek e to biti Carstvo slobode tu prestaje rad koji je odreen nevoljom i vanjskom svrsishodnou
POZITIVIZAM A. COMTE, J. S. MILL, H. SPANCER
- ISKUSTVO pozitivizam zahtijeva da se filozofija ogranii samo na ono to je mogue empirijski
provjeriti (verificirati)
- zahtjeva da spoznaja ostane kod pozitivnih injenica i njihova opisa
- Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo(Comte)
- ANTIMETAFIZIKI STAV pitanja metafizike su neprovjerljiva pa se odbacuju. Ne moe se
sigurno odgovoriti na pitanje Zato? pa se ne treba ni pokuavati odgovoriti, treba ostati kod
Kako? (Odsada ljudski duh naputa apsolutna traganja A. Comte)
- ele filozofiju svesti na znanost (vjeruju u modernu egzaktnu znanost)
- COMTE jedina sigurna osnova sve zananstvene spoznaje je ono pozitivno dano, tj. ono to se
osjetilno pojavljuje i to je osjetilno zamjetljivo
- tri faze razvitka duha:
- mitoloko-teoloka ovjek svodi prirodna zbivanja na vie osobne moi (fetiizampoliteizam- monoteizam)
- metafiziko doba apstraktno miljene sile, bitnosti, ideje (to su sve izmiljotine)
- pozitivno doba ovjek se ograniuje na neposredno dato
- zalae se za pozitivnu religiju
- drugi vaan francuski pozitivist Jean-Marie Guyan

47

- JOHN STUART MILL vidi osnovu svake zanaosti u trenutnom zamjeivanju jer je to jedino
pozitivno dano
- znanost mora biti induktivna i na tome Mill gradi svoju logiku (Millove induktivne metode)
- utilitarizam korisnost koja se bazira na hedonistikoj ideji o to vie uitka, to manje boli (po
Fautovom pravilu)
- HERBERT SPENCER nositelj dvaju gesla tipinih za 20. st geslo o razvitku i geslo o napretku
(misli na posvemanji razvitak i posvemanji napredak)
- fil. povijesti povijest je kultura i civilizacija, a smisao joj je usavravanje optanka ovjeka
- nastavljai pozitivistike misli Carnap, Russell, Wittgenstein, Reichenbach
BEERTRAND RUSSELL
- dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost
- pacifist, protivnik vojne obaveze, voa antiratnih kampanja i pokreta za zabranu atomskog
naoruanja
- glavno djelo s A. N. Whiteheadom Principi matematike - matematika aksiomatika i simbolika
logika, poznata i Povijest zapadne filozofije
- LOGIKI ATOMIZAM svijet se sastoji od meusobno nezavisnih dijelova u kojima analizom
otkrivamo konane jednostavne logike elemente logiki atomi
- stvarni svijet se manifestira kao:
o stvari imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim meuodnosima
o injenice jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite, istiniti ili neistiniti su
tek sudovi njih istinitima ili neistinitima ini odnos prema injenicama
- injenice i sudovi se dijele na jednostavne (atomske) i sloene
- neosporne datosti - najbolja polazna toka za logiku analizu, prva neosporna datost od
koje poinje analiza svijeta je Svijet sadri injenice koje jesu to to jesu ma to mi o njima
mislili te takoer postoje vjerovanja koja se odnose na injenice i u odnosu prema
injenicama ta su vjerovanja istinita ili neistinita.
- FILOZOFIJA u prvoj fazi vjeruje da je prava filozofija znanstvena i da su osnovni problemi
logike prirode i tiu se spoznaje
- kasnije filozofija je negdje u sredini izmeu znanosti i teologije - spekulira o onom o
emu nemamo vrstih znanja
LUDWIG WITTGENSTEIN
- slavno djelo Tractatus Logico-Philosophicus (Filozofsko- logiki traktat)
- JEZIK u Tractatu sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom
- svijet je skup injenica, a ne stvari
- vjertnu logiku sliku svijeta daje govor
- on se sastoji od elementarnih stavova (sudova) i pripadajuim elementarnim injenicama
(atomskim)
- Sva je filozofija kritika jezika... cjelokupnost istinitih stavova jest cjelokupnja prirodna
znanost... filozofija nije jedna od prirodnih znanosti
- Ono to se uope moe rei moe se rei jasno, a ono o emu se ne moe govoriti, o tome se
mora utjeti
- formalizirani jezik umjetan, idealan, jasan, jedinstven, jednoznaan
- vjeruje da ga je mogue razviti i time bi se smanjili problemi koji izviru iz mnogoznanosti
svakodnevnog jezika
- kasnije shvatio da to nemogue jer je jezik oblik ivljenja i kako ivljenje nikad ne moe biti
jednoznaan
- obian govor on je pretpostavka svih znanstvenih jezika, znaenje pojmova se formira
ovisno o situaciji, tj. o tome kakva se igra njima igra
- jezine igre - npr. uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje...
- Upotreba rijei u jeziku njezino je znaenje

48

filozofija treba opisivati postojei obini jezik i objasniti njegova pravila, a ne stvarati novi
jezik
o filozofija moe biti teorija ili aktivnost
o budui da smatra da je svrha filozofije logiko razjanjavanje misli za njega filozofija
nije teorija ve aktivnost

RUDOLF CARNAP
- LOGIKI POZITIVIZAM jedan od glavnih predstavnika, centar im je bio u Beu i od tud im ime
Beki krug
- osim Carnapa jo i: Schlick, Neurath, Reichenbach, Ayer, Ryle i rani Wittgenstein
- ele pomou logikog funkcionalizma staromu pozitivizmu pruiti novi, bolji smisao jer je
stari pozitivizam jo uvijek preblizu bitku (zato ih zovu i novopozitivisti)
- PRINCIP VERIFIKACIJE prihvaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno
provjerljivi, tj. mogu se moi provjeravati
- verifikacija je pojmovna, jezina, logika analiza, metoda posrednog provjeravanja
- fizikalizam - navoenje empirijske znaajke za predmet o kojem se govori, jedino ako se taj
uvjet moe ispuniti onda su stavovi provjerljivi
- nikad krajnja sigurnost da je neto apsolutna istina, ni kod provjerljivih i vie puta provjerenih
stavova
- BESMISLENI STAVOVI neprovjerljivi jer u biti nita ne tvrde, to su:
o stavovi umjetnosti
o stavovi religije za boga se ne mogu navesti empirijski podaci
o stavovi tradicionalne metafizike i oni govore o neemu to je izvan iskustva, pa
stavovi nisu ni istiniti ni neistiniti, to su pseudoproblemi
- izraavaju samo emocionalna raspoloenja, ali ne pruaju nikakvo znanje, zato log. pozitivisti
odbacuju metafiziku i filozofiju vrijednosti jer je prepreka napreku znanosti
- jedinstveni jezik znanosti - najsliniji im jeziku fizike
KARL POPPER
- izaavi iz Bekog kruga stvara svoju teoriju znanosti KRITIKI REALIZAM (ili
racionalizam) nastavljai: Lorenzen, Stagmuller, Lenk
- PRINCIP FALSIFIKACIJE (OPOVRGLJIVOSTI) ne treba provjeravati (moemo u
beskonano) ve treba pokuati neto pobiti, opovrgnuti
- ako to ne uspijemo to trebamo prihvatiti kao istinito
- treba kritiki provjeriti sve, ni ako ne uspijemo opovri neto ne znai da je to konana istina,
ali kao takvu je trebamo prihvatiti
- Moemo li uope neto znati?... Moemo uiti na svojim grekama. Pribliavanje istini je
mogue... ali nam je pouzdano znanje uskraeno. Nae je znanje kritiko nagaanje, mrea
hipoteza, splet slutnji
- OTVORENO DRUTVO - idealno drutvo, drutvo bez ideologija, u njemu je iva samo
racionalna kritika, koriste se znanstvene hipoteze i ui na grekama
- on svoje djelo i objanjenje povijesti posveuje svim rtvama starih ideologija (faistike i
komunistike) koji su postali rtve zbog zablude o neumoljivim zakonima povijesne sudbine
- KRITIKA HISTORICIZMA pod historicizmom podrazumjeva tenju da se ostvari
povijesno predvianje i koje vjeruje da se mogu otkriti ritmovi (obrasci, zakoni, trendovi...)
koji lee u osnovi revolucije povijesti
- ini mu se da je vjera u povijesnu sudbinu puko praznovjerje
- tok ljudske povijesti nikako se ne moe predvidjeti

49

PRAGMATIZAM Ch. S. PEIRCE, W. JAMES, J. DEWWEY, F. C. S. SCHILLER

- PRAGMA gr. rad, djelovanje, djelo, in, uspjeh
- pravac zapravo zaeo jedan od utemeljitelja novokantovstva Fr. A. Lange
- PRAKTINA KORIST slino pozitivistima dre se injenica i konkretnog, ali ponajprije vode
rauna o praktinoj koristi neke teorije. Nai sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne
praktine posljedice. - ISTINA
- Bolji je gram iskustva nego tovar teorija (Dewey)
- ovladavanje pojavama - ne eli samo opisivati pojave te iz provjeravati, ve njima ovladati i
omoguiti ljudima da njima rukuju kao bi se to bolje osjeali u ovom svijetu
- optimistika vjara u modernu tehnologiju industrijske civilizacije
- ideja je u stvari plan djelovanja, njena vrijednost ovisi o njenom uinku
- sve to ne dovodi do konkretnih praktinih posljedica (npr. metafiziki sporovi) su samo besmislena
magija rijei
- DEWEY znaajan za pedagogiju
- instrumentalizam istina je orue i simbol za nae zahtjeve i potrebe
- Nae greke, naposljetku, nisu tako strano vane stvari. U jednom svijetu gdje ih, unato svom
oprezu, ne moemo izbjei, ini se da je odreena mjera bezbrine lakoumnosti zdravija od pretjerano
ivanog straha
HENRI BERGSON
- najznaajniji francuski prilozof prve pol. 20. st., dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost
- djelo Stvaralaka evolucija
- INTUICIJA jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je bit ivota, isto trajanje (kontinuitet,
vrijeme, razvoj, stvaranje, sloboda, stvaralaka evolucija...), ona je Bljesak samooiglenosti,
neposrednog suosjeanja, uivljavanja u strujanje svijesti, shvaa ono neponovljivo i jedino njome
filozofija moe prodrjeti do dubina i spoznati apsolut
- trajanje (duree) vlastito vrijeme, preuzimanje vremenskog protoka u sebe, ali i njegovo
nadivljavanje
- stvaralaki polet (ivotna sila, elan vital) pokreta razvoja, bitak nije nita drugo nego to
- inteligencija je primjerena znanosti i zato uvijek ostaje na povrini, apstraktna je, izmie joj bit zbilje
- ivot stoji iznad materije
- Inteligencija i instinkt skreu u dva suprotna pravca, inteligencija prema nepokretnoj materiji, a
instinkt prema ivotu
- FILOZOFIJA IVOTA njegovu filozofiju svrstavaju u filozofiju ivota jer u prvi plan stavlja
pojedinca i njegov doivljaj svijeta. Osobito utjecao na Prousta.
- spada u francusku filozofiju ivota zajedno s Mauriceom Blondelom
- Ostale podvrste fil. ivota:
- duhovnoznanstvena filozofija ivota u Njemakoj Wilhelm Dilthey (sredinji pojam
Razumijevanje, razumjeti ivot bez apriornih ili metafizikih ili vrijednosnih pretpostavki),
G. Misch, B. Groethuysen, E. Spranger, H. Leisegang, A. Dempf
- naturalistika filozofija ivota Oswald Spengler (djelo Propast zapada), L. Klages
- obojica vjeuju u propast zapadne kulture i civilizacije
FENOMENOLOKI POKRET:
EDMUND HUSSERL
- osniva fenomenolokog pokreta
- djelo Logika istraivanja
- INTENCIONALNOST SVIJESTI jedinstvo svijesti i onoga o sadraju svijesti (onoga o emu je
ona svijest) svijest je uvijek svijest o neemu

50

nastojanje da se prevlada odvojenost subjekta i objekta svijesti (u stvari ponovo se stavlja

naglasak na objekt)
- svijest nije apsolutna, uvijek je intencionalno odreena usmjerenou subjekta prema nekom
predmetu
- intencionalnost je konstitutivni akt
- logika je autonomna znanost o idealnim znaenjima, tj. znanost o mislima kao idealnim
predmetima
- BITI fenomenologija ne vidi sebe kao promiljanje o injenicama ve kao znanost o bitima, biti se
u naoj svijesti pokazuju kao fenomeni
- bit gr. eidos eidetske znanosti su matematika logika i fenomenoloka filozofija
- krilatica: Natrag k samim stvarima Odbaci prazne analize rijei. Mi moramo pitati za
stvari same. natrag k iskustvu, k zoru, koji jedini moe dati naim rijeima smisao i razborito
pravo. Izvrsno! Ali to su stvari i kakvo je to iskustvo kojem se moramo vratiti?
- eidetska redukcija
- kako doi do biti:
1) METODA ZAGRAIVANJA (EPOHE) metoda promatranja svijeta na taj nain da se stavi u
zagrade sve empirijsko i psiholoko ( jer je sluajno i nebitno) te da se suzdri (epohe) od izricanja
svakidanjih stavova i miljenja te e se time doi do biti
- dva sloja pojava:
o empirijsko dostupno osjetilnosti, injenice
o bivstveno dostupno uvidu i duhovnom zrenju, biti
- metodom zagraivanja otkrivamo iste biti, a ne injenice
-2) RESIDUUM - ostatak, ono dobiveno metodom zagraivanja, doavi do residuuma doli smo do
biti
MAX SCHELER
- djela: Formalizam u etici i materijalna vrijednosna etika, Poloaj ovjeka u kozmosu
- ANTROPOLOKI OBRAT temeljno je pitanje to je ovjek?, tei oblikovanju filozofske
antropologije kao zasebne i najvanije discipline jer ...ni u jednom vijeku nisu nazori o biti i
podrijetlu ovjeka bili nesigurniji, neodreeniji, raznolikiji nego u naem... mi smo prvi vijek... u
kojem ovjek vie ne zna to jest no ujedno zna da nita ne zna
- DUH jedina kvalitativna razlika izmeu ovjeka i drugih ivih bia
- moe se suprostaviti biolokim porivima i nagonima, odmaknuti se zavisnosti od okoline
- ovjek je otvoren spram svijeta - svijet mu postaje predmetom, ne urasta u okolinu kao
ivotinja, moe mu se suprostaviti jer ... samo ovjek ukoliko je osoba moe se uzdii
iznad sebe... moe sve, pa i sama sebe uiniti predmetom svoje spoznaje
- ta odmaknutost od svijeta - ideja koja postaje osnovnim motivom i predmetom sveg daljeg
santropologijskog miljenja u 20. st.
- ostale znaajke ovjeka kao duha:
o izmeu Boga i ivotinje
o granica
o prijelaz
o izuzetak
o zadatak
o zahtjev
o nastojanje
o izbor....
- vrhunski produkt ljudskog duha kroz povijest je KULTURA od ovjeka stvoreni svijet koji
konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture
- MATERIJALNA VRIJEDNOSNA ETIKA moralnost ima svoju bazu ne u razumu, ve u
emocijama

51

EMOCIJE su materijalne (sadrajne) vrijednosti, a vrijednosti su u sebi apriorne, npr. ljubav,

prijateljstvo...
apriornost evidentnost nekog stava o sebi, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni
dokazati
vrijednosti su objektivne biti jer se premda sadrane u iskustvu apriorne i neovisne o
spoznavatelju njihova je objektivnost intuitivno dostupna u neposrednom doivljaju i
osjeajima
one ne trebaju nikakvu obvezatnu zapovijed, ve su u sebi samima ono idealno to treba bitak,
to eka na ostvarenje putem ljudskog djelovanja
logika srca namjesto logike uma - ljubav je osnovni nain prihvaanja vrijednosti
Srce ima svoje razloge o kojima razum nita ne zna i nikada ne moe neto znati. Srce ima
razloge, tj. stvarne i oevidne uvide o injenicama za koje je sam razum slijep tako
slijep kao to je slijepac slijep za boju, a gluhak gluh za ton,
Srce osjea Boga, a ne razum; u tome se sastoji vjera- Bog filozofa nije Bog religije
evolucijski panteizam i sam Bog dolazi k sebi tek kroz mnoge zabune i nevolje i kao
navlastito boanstvo stoji tek na kraju dugog razvitka
preferiranje vrijednosti naa ljestvica vrednota
izabiranje vrijednosti konkretne vrijednosti koje nastojim o postii (ne podudara se nuno s
preferiranom vrijednosti)
osoba uvijek neto to djeluje, osoba je akt
o nije podvrgnuta uzronoj determinaciji, nasljeu ili okolini ve je slobodna
o sloboda obuhvaa vrijednosni svijet te tako ostvaruje ovjeka u njegovoj posljednjoj
vrijednosti - vrijednosti osobe
o osobe nisu, one bivaju
spoznaja nema spoznajnog ina bez emocija, svaki spoznajni doivljaj ukljuuje i neki
vrijednosni odnos
ak i isto emocionalni akti imaju spoznajnu funkciju
znanje ne bi trebalo biti mo, ve bio znanje trebalo biti ljubav

HELMUTH PLESSNER
- EKSCENTRINA POZICIONALNOST za razliku od drugih ivih bia nemamo postojani
centar koji bi nam bio potporanj
- mi smo i zvan i unutar sebe, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni
- UVJETI MOGUNOSTI LJUDSKOG (CONDITIO HUMANA) :
o razlikovanje noge i ruke
o suradnja oka i ruke
o uspravan stav
o jezik
o odnos prema okoline
o reakcije smijeha i plaa
o povijesnost
- Samo ovjek ima visinu s koje moe pasti
ARNOLD GEHLEN
- OVJEK MANJKAVO BIE u naoj vrsti dolazi do prijevremenog roenja - u prvoj
godini smo posve nesposobni za preivljavanje, a i niz godina kasnije nismo sposobni za samostalan
ivot
- spram ivotinja smo nespecijalizirana bia, dakle, nedostatna, izloena, rizina...
- nedostatke kompenziramo inteligencijom, svijeu, jezikom te zajednikim nastojanjima oko
institucija (pravo, moral, religija, umjetnost, drava, brak...)
- institucijama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje sebi odgovarajui poredak sredine i
odgovarajue oblike ponaanja koji mu omoguuju sigurnost i stabilnost

52

osnovne funkcije nune za preivljavanje i napredak: radnja i djelovanje

kultura ukupnost za ivot preraene prirode, tj. druga priroda
ivotinja ima okoli ovjek ima kulturu
u svemu je vidljivo usmeravanje ka budunosti jer je ovjek sam sebi zadaa
ETIKI PLURALIZAM 4 tipa etosa:
o etos uzajamnosti
o etos dobrobiti i sree
o etos humanizma
o etos institucija njemu najbolji jer samo ako se ovjek poistovijeti s velikim
zadaama stjee dostojanstvo
protiv: industrijalizma, tehnicizma, subjektivizma, propadanja institucija...

MAX HORKHEIMER
- FRANKFURTSKI KRUG skupina na elu s Horkheimerom koji je nastao oko 1930. oko
Instituta za socijalna istraivanje i asopisa za socijalna istraivanja
- njihov se pravac naziva jo i KRITIKA TEORIJA
- ostali lanovi: T. Adorno, H. Marcuse, E. Fromm...
- marksistiki orjentirani
- bitna djela: Pomraenje uma (Horkheimer), Dijalektika prosvjetiteljstva (Horkheimer i
Adorno)
-OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI UM od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subjektivni um
(vidljiv u pozitivizmu i pragmatizmu) koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima,
zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a zaboravljen je objektivni um koji tei istini radi istine same i u
kojem je istina cjelina, um je bitno svojstvo objektivnog svijeta, naelo stvarnosni same, a svijet je
harmonina cjelina
- krizu suvremene civilizacije vidi ba i krizi vjere u objektivni um
- POKORNI TIP I TIP OTPORA pokorni tip se slui subjektivnim umom, nastoji se prilagoditi
okolini, gubi individualnost i oituje se kao lan organizacije, a tip otpora vjeruje u objektivni um, ne
prilagoava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udoban ivot
- analiziraju sudbinu Zapada, krizu suvremene civilizacije i krizu njene vjere u um (znanstveni
napredak vodi u dehumanizaciju) Pria o djeaku koji je gledao nebo i pitao: Tata, to mjesec
treba da reklamira? jest alegorija o onome to se desilo izmeu ovjeka i prirode
- poziva se na Kantovu maksimu Jedino je jo kritiki put slobodan - filozofija mora biti korektiv
svijesti
HERBERT MARCUSE
- djelo ovjek jedne dimenzije
- UGODNA NESLOBODA prevladavajui osjeaj kod veine potlaenih u industrijskim,
kapitalistikim (potroakim) drutvima. Ljudi su neslobodni, ali toga nisu niti svjesni (jer imaju
zadovoljavajui ivotni standard). Oni su izmanipulirani kroz sustav potreba.
- U razvijenoj industrijskoj civilizaciji prevladava ugodna, uhodana, razumna, demokratska
nesloboda. To je znamen tehnikog progresa
- LANE POTREBE razvijene od strane kapitalistikog drutva preko kulture i medija. Tjeraju
ljude da ele neto to im u stvari nije potrebno, pa zato ljudi rade i zarauju s jedinim ciljem da kroz
potronju te potrebe zadovolje (to je proces bez kraja)
- Treba razlikovati istinske od krivih potreba
- JEDNODIMENZIONALNI OVJEK tipian za suvremena kapitalistika drutva gdje je osoba
(ak dragovoljno) svedena na svoju potroaku dimenziju
- u jednodimenzionalnom drutvu i ovjek je jednodimenzionalni ovjek (ovjek jedne
dimenzije
- tehnoloki totalitarizam ekonomsko-tehnoloka koordinacija koja djeluje posredstvom
manipuliranja potreba, djeluje kroz beskonani rast proizvodnje i potronje

53

- contra naturam suvremeno industrijsko drutvo tretira prirodu kao objekt i nemilosrdno je unitava
- skraenje radnog vremena prvi uvjet slobode, u sadanjem poretku to je jedna od glavnih injenica
represije, iako bi slraenje vodilo do smanjenja standarda, povealo bi stupanj slobode
ERNST BLOCH
- djela Duh utopije, Princip nada, Subjekt-objekt, Tubingenski uvod u filozofiju
- UTOPIJA priroeno je ovjeku da stvara idealne nacrte budunosti, snivanje unaprijed je istinski
ljudsko.
- utopija mu je sredinji pojam i centar njegovog interesa i filozofskog djela
- Omalovaavanje utopije je strah od budunosti.
marxizam je konkretna utopija, filozofija istinske budunosti.
- jo-ne-bitak bitak biva, on je otvoren u vremenu, zato je utopija bit bitka (njegov idealni
nacrt u budunosti)
- Humanizam je odrastao u utopiji
- NADA ovjek ne moe bez nade, to je bitna struktura ljudskog bia. Nikad se ne mirimo sa
svijetom kakav jest, uvijek teimo viem. Pri tome nam pomau utopijski koncepti budunosti.
- VRIJEME vrijeme je bit ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na budunost
- Vrijeme jest samo po tome to se neto dogaa i samo tamo gdje se neto dogaa
- Loe putovati znai kao ovjek ostati pri tome nepromijenje. Takav putnik samo mijenja okolinu ne
mijenjajui s njom i sebe samog
- povijesno vrijeme gusto-puno-tijesno-bogato, ispunjeno zbivanjima, ljudsko
- prirodno (fizikalno) vrijeme tromo, povijest prirode, spore izmjene
- NAPREDAK naalost, u povijesti mogua ponavljanja, ak i nazadovanja
- pravi napredak ima svoj cilj, svrhu i smisao
- smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slobode
- samo tamo je ovjek ovjeku ovjek (homo homini homo)
- Pristupimo li ivotu zlo i naopako, on postaje sve gori. No pametno i dobro djelo bilo je u
stanju da tok stvari skrene na bolje
FILOZOFIJA EGZISTENCIJE
- jedan od osnovnih problema filozofije 20. st. je problem egzistencije
- egzistencija naroit nain opstanka svojsten ovjeku
- svoje izvore ova orijentacija duguje filozofskoj tradiciji Kierkegaarda i Nietzschea
- ispoljava se u nekoliko oblika:
o FILOZOFIJA EGZISTENCIJE Karl Jaspers, G. Marcel...
o EGZISTENCIJALIZAM J. P. Sartre, A. Camus, M. Merleau-Ponty...
o EGZISTENCIJALNA FILOZOFIJA M. Heidegger
- reakcija su na racionalizam i filozofiju apsoluta, ali i na znanstveni pozitivizam
- tipine egzistencijalne situacije - oaj, tjeskoba, briga, strah, lom, dosada, munina, apsurd,
nita...
- teko im svima nai vrste zajednike toke, ipak, zajedniko je odricanje od stare metafizike
biti, objektivnog i subjektivnog kova te volja s apsolutno novomu
- esto su cilj marksistike kritike, npr. Bloch kae: ona (egz. fil.) je najveim dijelom
odslikavanje bezizglednosti graanske klase... kojoj nita vie ne preostaje do strepnja,
nitavnost, nestalnost i i zgubljenjost
KARL JASPERS
- FILOZOFIJA EGZISTENCIJE ime za Jaspersovu fil. orijentaciju
- egzistencija je suigra ivota i duha
- um i egzistencija su veliki polovi opstanka i svaki se gubi ako je drugi izgubljen
- Egzistencija se samo kroz um osvjetljuje, um samo kroz egzistenciju zadobiva sadraj

54

osvjetljenje egzistencije - oslanjanje na svoje snage, nastavak napete igre ivota,

nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom...
- Biti ovjek znai postajati ovjekom
- Filozofija se tie ovjeka kao ovjeka
- Egzistencija je jedna od rijei koje oznauju stvarnost, s akcentom koji joj je dao
Kierkegaard: sve to je bitno stvarno za mene je stvarno samo po tome to sam ja ja sam
- ivot nije jednostavan sve oko nas je simbol i ifra
- spoznaja je ...beskonana igra ifri...
- prouava se pojedinac u svom objektivnom i subjektivnom vidu
- pronicanje u bit svijeta i ivota mogue je samo intuitivnim razumijevanjem
- izlaz je ustrajanje u paradoksima ivljenja te uspostava kontakta s transcencencijom
obuhvatnim Jednim bogom
- filozofska vjera - sav ljudski bitak u sebi posjeduje mogunost da se priblii Bogu (kad je
ve sve ifra, moramo ba ostati kod mita i ne moemo nita drugo uiniti nego ojaati mit
mitom)
- ZNAAJKE EGZISTENCIJE:
o komunikacija neposrednost i ljubav
o sloboda egzistencija jest sloboda, tj. mogunost da se bude ono to nije i da se ne
bude ono to jest
o granine situacije - ivotna vorita u kojem svi nasluujemo fil. pitanja smisla i
svrhe, npr. strah, patnja, smrt...
- izvori filozofije: - ono to nas vue da filozofiramo, ve Aristotel govorio o uenju
(divljenju), a Jaspers dodaje jo:
o sumnja (dvojba) ne prihvaanje svega zdravo za gotovo, produktivna sumnja kojoj
je cilj samostalno propitati i doi do istine
o potesenost emotivna reakcija na ivot i svijet
- GRANICE ZNANOSTI iako je potrebna kod znanosti valja uoiti njene granice
- znanost ne moe dati odgovor o smislu, ne moe obuhvatiti i shvatiti egzistenciju
- ona ne moe dati odgovor na pitanje o vlastitom smislu kao to ne moe odrediti ciljeve ivota
- to je zato jer je svaka znanost partikularna (ne zahvaa cjelinu, totalitet svijeta i ivota) ve se
ograniava na usko podruje sa tono odreenim metodama prouavanja tog podruja
- DEHUMANIZIRANI SVIJET kritika suvremenog svijeta u kojem je sve proeto mainizacijom,
sve je omasovljeno, gubi se pojedinac..
- ...ivot u kojem kao da vie nitko ne postoji kao linost
- ipak, potreba za smislom i objanjenjem postoji (osobito kod mladih), a to im moe ponuditi
upravo filozofija
- to nije filozofija koja tei tome da slii egzaktnim znanostima
- Filozofija znai: biti na putu. Njena su pitanja bitnija od njenih odgovora, a svaki se
odgovor ponovo pretvara u novo pitanje... Put k filozofiranju ne moe se nai mimo puta koji
vodi kroz njenu povijest
JEAN-PAUL SARTRE
- djela: Bitak i nita, Egzistencijalizam je humanizam, Kritika dijalektikoga uma
- EGZISTENCIJA specifino ljudski nain postojanja
- jedino kod ovjeka egzistencija prethodi esenciji - to da postojimo (baeni smo u svijet)
prethodi onome to u biti jesmo, odnosno onome to tek moemo postati
- naa esencija je produkt onoga to sami inimo, sudbina nam ovisi o nama
- na je bitak supstancijalno drugaiji od bitka okruujueg svijeta
- dvije vrste bitka:
o bitak po sebi masivni bitak, materija, ono gnjecavo, prostorno
o bitak za sebe svijest, egzistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja bitku po sebi

55

samo se stvari uspostavljaju prema odreenim shemama, za ovjeka sheme ne vae, nema
nikakve bitnosti kao ivotnog cilja ili obaveze ili vrijednosti
- ovjek je pukotina u masivnom bitku po sebi - on je dakle, ono to tek treba biti, vjeno u
sukobu i proturjeju
- svijet nema smisao sam po sebi, sve je dio savrene bezrazlonosti
- MUNINA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve besmisleno, tj. da nema vieg i dubljeg
smisla izvan nas, da naprosto egzistiramo
- SLOBODA osueni smo da budemo slobodni, ne moemo izabrati da ne budemo slobodni, jedino
ogranienje slobode je sloboda sama
- s obzirom da ovjek uope nema nita vie to bi mu bilo unaprijed dano i po emu bi se morao
usmjeriti (ni istine, ni vrijednosti, ni svijeta , ni boga) on je okruen s nita pa mu sloboda vie nije
poklon ve prokletstvo
- TJESKOBA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da naa esencija (smisao) ovisi o nama samima,
da smo osueni da budemo slobodni i da donosimo odluke i da smo za njih samo mi odgovorni
- OPTIMIZAM iako me muno i tjeskobno, egzistencijalizam se vidi kao ideja akcije, sloboda je
teka , ali smo u konanici produkt svojih vlastitih ina
- Mnogo poznatih izjava:
- Svagda za kukavicu opstoji mogunost da vie ne bude kukavica, a za heroja da prestane
biti herojem
U tjeskobi ovjek dolazi do svijesto o svojoj slobodi, ili, ako se hoe, tjeskoba je nain bitka
slobode...,
- Sve je bezrazlono, ovaj perivoj, ovaj grad i ja sam. Kada se dogodi, da to ovjek uvidi, to
vam prevre utrobu i sve pone lebdjeti... eto Munine.
- Postojati, to znai piti bez ei
- Ljudska je zbiljnost uzaludan napor postati bogom
- ovjek je osuen da bude slobodan
- Ako doista egzistencija prethodi esenciji, ovjek je ono to je projektirao da bude
- Ljudi itaju brzo, loe, i sude prije no to su shvatili. Ponimo dakle od poetka. To nee biti
zabavno ni za koga, ni za mene. Ali treba pogoditi klin u glavu
- Svaka je filozofija praktina, ak i ona to se ispoetka ini da je najkontemplativnija
- A. CAMUS U svijetu bez iluzija ovjek je stranac
- MARKSIZAM nazvao ga nenadmaivom filozofijom nae epohe
- u drugom dijelu stvaranja sve se vie priklanja marksizmu, ali ne odbacuje ni
egzistencijalizam (Historijski materijalizam prua jedino valjano tumaenje povijesti, a s
druge strane egzistencijalizam ostaje jedini konkretni pristup zbiljnosti)
- egzistencijalizam je nuna nadopuna marksizma
MARTIN HEIDEGGER
- OVJEKOV OPSTANAK ovjek jest opstanak, egzistencija, on se pita o bitku i nastoji ga
shvatiti
- samo mi imamo egzistenciju (specifino ljudski nain postojanja), ta egzistencija je ujedno eksistencija, postavljanje pitanja o bitku, odnos s bitkom
- Da bi se ujedno odnos bitka prema biti ovjeka, i bitno odnoaj ovjeka prema otvorenosti
bitka kao takva, skupa i u jednor rijei pogodio, to se za bitno podruje u koje ovjek za bitak
ob-stoji kao ovjek izabralo ime opstanka
- tipine za egzistenciju su ustrajanje (briga) i podnoenje onog krajnjeg (bitka za smrt)
- BRIGA nain bitka, i to bitak onog bia koje stoji otvorena za otvoreni obzor bitka, ukoliko
u njemu izdrava, briga je upravo to izdravanje
o ekstatika bit opstanka pomilja se iz brige, a briga se moe dostatno iskusiti samo u
svojoj ekstatikoj biti
- istina otkrivenost, neskrivenost smisla vlastitog opstanka, a onda i bitka samog
- NEAUTENTINA I AUTENTINA EGZISTENCIJA :
- neautentina je ona u kojoj se ne brinemo istinski o drugima, u kojoj se pasivno povodimo za
drugima, a govor nam je isprazno brbljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari

56

autentina je ona u kojoj stvarno brinemo i pomaemo drugima da nau sebe i istinski
razgovaramo, tu se ostvaruje sloboda kao bit opstanka
- autentina egzistencija ne iskljuuje tjeskobu:
o Tjeskoba je emocionalna situacija koja uspijeva odrati otvorenom trajnu i korjenitu
prijetnju koaj prozlazi iz najvlastitijeg i izoliranog bitka ovjeka
- BITAK osnovna filozofska kategorija, kritizira filozofiju jer je zaboravila na to osnovno pitanje
(zaborav bitka). Bitak je u vremenu (budunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i
prolosti i sadanjosti) fundamentalna ontologijA najvanija poddisciplina jer se bavi bitkom
- glavno dijelo Bitak i vrijeme
- Govor je kua bitka u kojoj stanujui ovjek ek-sistira dok, uvajui je, slua istinu bitka
- ovjek je, tovie, od samoga bitka baen u istinu bitka, kako bi ek-sistirajui na taj nain
uvao istinu bitka, da bi se u svjetlu bitka pojavljivalo bie kao bie to jest
- ovjek je pastir bitka. Jedino na to pomilja Bitak i vrijeme kada se ekstatina
egzistencija iskuava kao briga
- TEHNIKA I UMJETNOST svijetom sprava i naprava tehnologija ini i ovjeka pukim oruem i
biem rada
- planetarna tehnika je epohalna sudbina zapadne civilizacije NAPREDAK TEHNIKE
- tehnika prua pogodnosti, ali nosi opasnost da nas naa pomagala zarobe i uine ljudski
praznima
- umjetnost sebe-u-djelo-postavljanje istine bitka
- sainjanje istine u govoru kao kui bitka
- veliki pjesnici otvaraju ovjeku njegovu povijesnu dimenziju
- u um. djelima se istina oituje kao neskrivenost i ono je istodobno raskrivanje i zakrivanje
HANS-GEORG GADAMER
HERMENEUTIKA problem razumijevanja (razlaganja, tumaenja i interpretiranja) osnovni je
problem, a ona se upravo time bavi
- svako tumaenje (razumijevanje) uvijek je neto drugaije od puke reprodukcije, uvijek se
unose i vlastite pretpostavke
- predrazumijevanje sve to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti
sami sebe, pa ak i neke predrasude ne moraju biti loe (produktivne predrasude), svako je
razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja onog koji razumijeva:
to je hermeneutiki krug
- za svako razumijevanje je presudno iskustvo onoga drugoga
- Lo je hermeneutiar tko sebi umilja da bi mogao ili morao rei zadnju rije
- GOVOR svo ovjekovo iskustvo zbiva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom
- govor je hermeneutiki fenomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je
univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izlaganje
- RAZ-GOVOR dijalog je vrhunac govora jer ukljuuje mnogostrukost odnosa
- ideal Sokratovski dijalog, njegova dijalektika postavljanja pitanja i davanja odgovora
- kad interpretiramo tekst sam tekst nam postavlja pitanja
- POVIJESNOST simultanost prolosti, sadanjosti i budunosti
- ljudska egzistencija je povijesna i konana
- povijest nije objektivno zbivanje
- Um je za nas samo realni povijesni um, Povijest ne pripada nama, nego mi njoj
- i govor razumijemo onoliko koliko to nae konano povijesno bie uspijeva razabrati
- govor je razumljeni bitak
- UMJETNOST vrelo istine kojemu su obiljeja:
o igra djelatnost koja je sama sebi svrhom
o simbol um. djelo se uvijek nadovezuje na neto drugo to valja prepoznati
o sveanost zajedntvo i prikaz toga zajednitva u savrenu obliku
JURGEN HABERMAS

57

- praktian ljeviarski angaman

- vodei mislilac druge generacije frankfurtske kole
- KRITIKO POSREDOVANJE izmeu:
- 1) kritike teorije drutva i hermeneutikoga uenja
- 2) filozofije jezika, pragmatizma i anglo-amerike filozofske tradicije
- POLITIKA treba iznova promisliti bit politikoga, trai ponovnu afirmaciju praktine filozofije
koja je, naalost, postala vjetina tehnikog ureenja vlasti i drutva
- KRITIKA POSTMODERNE odbacuje ideje postmoderne o tome da vie nema istine,tj. da je
doao kraj svih velikih istina
- smatra da je jo i moderna nedovreni projekt
- zalae se za novi pojam umnosti utemeljen na ja-ti dijalogu
- on kritizira instrumentalni um koji je postao mjerilo
- alternativa je izlaz, a to su:
o intersubjektivnost
o komunikativno djelovanje,
o komunikativni um (ja-ti dijalog)
- TEORIJA KOMUNIKATIVNOG DJELOVANJA rezlikovanje rada i interakcije
- rad instrumentalno djelovanje
- interakcija komunikativno djelovanje (jezik, ljubav, igra...)
o komunikacija oblik ophoenja uzajamno ravnopravnih subjekata, svaki je subjekt
izvor stvaralakog akta, spontanosti
o smisleno saobraanje mogue jedino na temelju pravila na kojima tradicionalno
djeluju akademske zajednice
o zajednica istraivaa - komunikacijski model
o rekonstrukcija univerzalnih uvjeta ljudske komunikacije kroz:
univerzalna pragmatika analiza jezinih situacija
poopivost interesa na polju socijalnog i politikog djelovanja, poopivi su
oni interesi za koje mogu htjeti ili dopustiti da ih svatko drugi u zajednici ima
- STATUS SVJETSKOG GRAANSTVA svako demokratsko drutvo mora mu pripremiti put
- to je nunost Svjetsko-graansko stanje nije vie puki fantom, premda smo od njega jo daleko.
Dravljanstvo i svjetsko graanstvo tvore kontinuum koji se ve iskazuje u konturama
EMMANUEL MOUNIER
- ANGAIRANA FILOZOFIJA - konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima Tko se
ne bavi politikom, radi pasivno za politiku uspostavljene vlasti
- osniva PERSONALISTIKI POKRET i vrlo utjecajan asopis Esprit
- istovremeno antiindivudualizam i antikolektivizam
- pokuava nadvladati i egzistencijalizam i marksizam preko njihove kritike sinteze
- najvea kritika usmjerena je na tehniku civilizaciju i komfor:
o Ako se suvie prilagodima, predajem se u ropstvo stvarima. ovjek komfora domaa
je ivotinja svih predmeta svoga komfora. ovjek sveden na svoju proizvodnu funkciju
samo je kotai stroja
o ovjek koji je izgubio ljubav, kranin bez nemira, nevjernik bez strasti, prevre
svijet vrlina zbog svoje lude trke prema beskonanom oko jednog malog sistema
psiholokog i socijalnog spokojstva: sree, zdravlja, zdravog razuma, ravnotee,
slatkog ivota, komfora. Komfor je graanskome svijetu ono to je heroizam
renesansi, a svetost srednjovjekovnom kranstvu: posljednja vrijednost, motiv
akcije
- ne treba se prilagoavati slijepo svijetu, najvii cilj je ostvarenje svijeta osobnosti jer je samo
tada mogue samostalno i jedinstveno djelovanje osobe
- uvia vanost podjele na blokove lijevi i desni blok istie svoje vrline, sustave, vlasnitvo...
- desni blok preistaknut individualizam

58

lijevi blok preistaknut kolektivizam

faizam i nacizam su takoer pretjerano isticali kolektiv i njegov kult rase, nacije, drave,
volje za moi, anonimne discipline, voe, sportskih uspjeha i ekonomskih osvajanja

MICHEL FOUCAULT
- AFIRMACIJA POSEBNIH LJUDSKIH PRAVA borac za prava razliitih drutvenih grupa: ena,
manjina, svih seksualnih orijentacija (queer)...
- moraju se afirmirati jer ona poivaju na pravu na razliku
- SMRT OVJEKA ne promatra ovjeka kako smo to tradicionalno navikli, ne vrijedi klasicni
prosvjetiteljsko-racionalni pojam ovjeka i nepromjenjive ljudske prirode koja vrijedi univerzalno
- treba promatrati ono razliito, posebno, subjektivno zbiljski ivueg ovjeka u njegovoj
neposrednoj ivotnosti
- ARHEOLOGIJA ZNANJA - traga za naelima koja su bila tipina za pojedina razdoblja, npr:
o renesansa odnosi slinosti
o klasicizam statika naela nepromjenjive reprezentativnosti
o moderno vrijeme dinamiko naelo promjenjivosti, tj. evolucije, dijakronije
- dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve posebne
povijesti, npr:
o povijest ludila
o povijest zatvora
o povijest medicinskih shvaanja
o povijest seksualnosti...
- u svemu tome istina nije slaganje misli i stvari ve Ono to misao prisiljava da misli na odreeni
nain, a istodobno briga za sebe i druge
- ZNANJE I MO mo se uvijek oituje kao odnos snaga
- ona se ne posjeduje, ona se vri
- poveanje znanja razrauje i uvruje tehnike moi (da bi ostvarili volju za moi trebamo
prvo stvoriti volju za znanjem)
- stvara se razraeni sustav metoda za kontrolu nad odreenom skupinom, npr. u obitelji, koli,
vojsci, bolnici, zatvoru, tvornici...
- drugi oblik moi jest stvaranje uvrijeenog miljenja o nekim pojavama koje se onda grupiraju
u normalne i nenormalne
- zapadna kultura osobito represivno pristupa razliitim aspektima fenomena seksualnosti
- mikrofizika moi - prodiranje moi i u najsitnije segmente drutva
LINGVISTIKA I STRUKTURALIZAM
- LINGVISTIKA pristupa jeziku s njegove tehnike strane
- razvija se u enevi lingvist F. DE SAUSSURE
- jezik je sustav znakova koji djelomino ovise o sporazumu, a djelomice o prirodnim
sklonostima
- razlikovanje oznaenog (stvar, npr. stol) i oznaitelja (rije s-t-o-l)
- N. CHOMSKY pojam LINGVISTIKE UNIVERZALIJE - ono to ini kostur svih jezika i
omoguuje uenje stranih jezika, postoji jedinstveni jezini ustroj koji je podudaran u svim jezicima
svijeta
- STRUKTURALIZAM oznaeno je samo pomoni pojam koriten da bi se mogla profilirati
njegova opreka - znak
- stavlja se naglasak na znak, a ne na oznaeno
- centri: Pariz i Prag
- otac strukturalizma C. LEVI-STRAUSS
- poznati strukturalisti: R. BARTHES, L. GOLDMANN, J. LACAN
- ire djelovanje od filozofije knjievnost, sociologija, etnologija....

59

razlau ono to je dano i potom slau prema elementima, trae se engrammi (utisci, slike
sjeanja)
razumijevanje svijeta ne nalazi se u svijetu ve u ovjeku i onomu to on o svijetu promilja

JACQUES DERRIDA
- vodei mislilac poststrukturalizma
- DEKONSTRUKCIJA dovodi pismo u sredite hermeneutike filozofije misli
- ne vidi izvor govora u rijei nego u izvornom pismu arhe-pismo
- pismo je izvorni trag, a izvorni trag nije nikada trag prisutnosti nego uvijek trag odsutnosti
- iako u sklopu hermeneutike tradicije naglaava kako u bilo kojem pristupu moramo odustati
od toga da emo nai put u sredite, osnovnu istinu i slino
- tekst nema vrstu jezgru (poput glavice luka)
- kod pristupa e uvijek iskoiti u prvo plan odgaanje (zatezanje, razlikovanje), tj. stalna igra
smjena osjeivanja i potiskivanja
- cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono to on direktno govori ve to on skriva, koje su
mu praznine i proturjeja
- Pismo je skrivena istina govora. Izravnost govorenja jest prikrivanje ovisnosti iskaza o
sustavu razlika, uvijek ve prethodeem procesu proizvodnje znaenja
J.-F. LYOTARD
- poststrukturalist
- djelo: Postmoderno stanje, Postmoderna protumaena djeci
- DEKONSTRUKCIJA VELIKIH POVIJESNIH PRIA - nastoji objasniti posmodernu i njeno
izvorite vidi u sintezi triju velikuh uenja:
1. prosvjetiteljsko uenje znanje je legitimno ako podrava emancipaciju
graanskog drutva
2. idealistiko uenje znanstvena spoznaja je legitimna jer ona nema specifine
svrhovitosti i nepristrana je
3. marksistiko uenje preuzima i 1. i 2. s ciljem oslobodilake misije
proletarijata
- sva ta Velika uenja su u stvari obine predznanstvene Velike prie
- nastupa vrijeme malih pripovijesti ili pluraliteta mitova
- postmoderna je raspad vjere u stalni napredak (to je bio osnovni postulat moderne)
- Emancipacijske ideje Slobode, Jednakosti, Bratstva ve su od svoga postuliranja u vlastitim
njedrima nosile sjeme svoje propasti, navlastito ve u jakobinskom teroru koji je bio tek
prethodnicom mnogih nadolazeih totalitarizama do kojih e posljedino dovesti ideje
Moderne u svojoj najinherentnijoj biti, nezavisno od mogue (nepobitne9 zlouporabe
prvobitnih humanistikih namjera
JOHN RAWLS
- djela Teorija pravednosti i Politiki liberalizam
-uz Chomskog se smatra najutjecajnijim filozofom kraja 20. st.
- TEORIJA PRAVEDNOSTI odvojio teoriju dobra i teoriju prava te pravu dao prednost
- prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju granice
dopustivim nainima ivota (nedopustivo izabrati onaj nain koji teti drugome)
- pravednost nepristranost, objektivnost, estitost, ono to ovjeku omoguuje da valjano
prosuuje o onome to je za nj praktiki vano
- primarna drutvena dobra osobne, politike, inelektualne i sline slobode, mogunosti,
zdravlje, dohodak, blagostanje...
- Preduvjeti naela pravednosti:

60

1. svi su ljudi u osnovi racionalni s obzirom da ne znamo budunost racionalno je pristati na

pravedno ponaanje da bi izbjegli nepovoljne rezultat za sebe
2. svi su ljudi sposobni za osjeaj pravednosti pristajemo na jednakost povoljnog minimuma,
oprez korigira pohlepu to je maksimin strategija
Pretpostavke da bi ljudi izabrali naelo pravednosti:
o veo neznanja izvornih pregovaraa ne znamo budunost (i svoj poloaj u njoj)
pa emo nadvladati strasti radi dugoronih interesa
o vlastito samouvaavanje ugovaratelja nitko ne eli u budunosti situaciju u kojoj
bi se mogli odrati samo uz tetu za vlastito samouvaavanje
Dva oblika naela pravednosti:
o naelo jednakih osnovnih sloboda
Svatko ima pravo na najiru temeljnu slobodu spojivu s istom slobodom
drugih ljudi
Svaka osoba ima jednako pravo na najiri potpuni sustav jednakih osnovnih
prava i sloboda sukladan s jednakim takvim sustavom prava i sloboda za sve
o princip pravine jednakosti mogunosti i princip razlike
Sva se socijalna dobra trebaju raspodijeliti jednako osim ako bi nejednaka
raspodijela ila svima u prilog, ili, pak, ako bi ila u prilog
najneprivilegiranijoj skupini u drutvu
Socijalne i ekonomske nejednakosti imaju se tako urediti da se one odnose
na poloaje i slube koje su dostupne svima pod uvjetima pravine jednakosti
mogunosti i da su one na najveu dobrobit najslabije stojeih lanova
drutva

NOVIJA HRVATSKA FILOZOFIJA:

-

FRANJO MARKOVI pjesnik i politiar, prvi prof. filozofije na obnovljenom

Mudroslovnom fakultetu
najvie se bavio estetikom
URO ARNOLD udbanik iz logike i metafizika rasprava Zadnja bia
ve pred kraj 19. st. upozoravao da suvremene znanosti odvojene od filozofije gube iz vida
ovjeka
organizirao prvi pedagoki seminar za toretsku i praktinu izobrazbu srednjokolskih
nastavnika

ALBERT BAZALA Povijest filozofije - temelji filozofske terminologije na hrvatskom

jeziku
osniva pukog sveuilita
zastupnik aktivistikog voluntarizma

PAVAO VUK-PAVLOVI osobito aktivan u pitanjima filozofije odgoja

odgoj je stvaralatvo, djelovanje usmjereno budunosti, dakle, nikad zavreno
zbog stavova izbaen sa sveuilita

VLADIMIR FILIPOVI filozofija odgoja, aksiologija (filozofija vrijednosti) i filozofija

kulture

- Jo neki citati:
- Nigdje nas ne prati glas Boga, gotovo nigdje vie ne osjeamo prisustvo ovjeka i njegovih
dijela. Jedna etvrta sila sila- tehnika nainila je prve korake i sprema se da vlada (Kostas
Axelos)

61

Divljaci ostaju divljaci, odijevaju samo bolja odijela. Zauvijek vai stav: ovjek je ovjeku
vuk. Hobbesov naturalizam drave nije samo objanjenje ve i opravdanje (Hirschberger)
Uitelj, ako je doista mudar, ne nudi ti da ue u kuu njegove mudrosti nego te radije vodi
do praga tvojega duha... jer vienje jednoga ovjeka ne uzajmljuje svoja krila drugome
ovjeku (Halil Dubran)
Filozofija je ovjek sam koji postaje problemom sam sebi i trei razloge i osnove svog bitka
(N. Abbagnano)
Za smisao ivota ne pita nitko tko ne osjea potrebu za njegovom promjenom. Toga se
pitanja klone svi koji su smisao ivota nali u produavanju postojeeg stanja (L.
Kolakowski)
Smisao ivota ne moe biti dan ovjeku bez njegova udijela.... Nitko se ne raa s gotovim
smislom ivota to je stvar izbora (L. Kolakowski)

MEMENTO SKRAENA VERZIJA SVEGA!

OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI:
FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu,
filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrost
METAFIZIKA ili prva filozofija,
o KOZMOLOGIJA pitanja kozmosa (ureenog svemira)
o TEOLOGIJA (TEOLOGIKA) filozofski govor o bogu
teoloki agnosticizam ne moe se znati postoji li Bog ili ne
deizam Bog je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok s
teizam bog je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta
panteizam bog je u svijetu, bog jest svijet, priroda
ateizam negiranje boijeg postojanja
o ONTOLOGIJA ili ope metafizika, najvanija poddisciplina metafizike koja se
bavi bitkom i slinim pitanjima, progovara o biu kao biu
BITAK ono po emu jest sve to jest, bit bia kao bia
BIE (postojee, bivstvujue), sve to postoji
BIT (sutina, esencija), ono po emu je neto ba to to jest
ONTOLOKE KONCEPCIJE varijante po pitanju kvantitete bitka:
MONIZAM samo 1 bitak
DUALIZAM 2 bitka
PLURALIZAM vie od 2 bitka
ONTOLOKA GLEDITA varijante po pitanju kvalitete bitka:
MATERIJALIZAM bitak materijalan
IDEALIZAM bitak neto nematerijalno
o objektivni idealizam ovjek je produkt bitka
o subjektivni idealizam bitak ovisi o ovjeku
ANTROPOLOGIJA filozofija ovjeka
ETIKA filozofija morala
o autonomna etika izvor morala je u samom ovjeku
o heteronomna etika izvor morala je neto izvan ovjeka
eudajmonizam cilj moralnog djelovanja je srea (blaenstvo) onoga koji
djeluju
hedonizam cilj moralnog djelovanja je dosezanje ugode (uitka) i
izbjegavanje neugode (boli)

62

utilitarizam cilj moralnog djelovanja je ostvarivanje koristi svih koji su

djelovanjem zahvaeni
perfekcijonizam cilj moralnog djelovanja je usavravanje, napredak na
nekom polju...
ESTETIKA filozofija umjetnosti
GNOSEOLOGIJA ili spoznajna teorija
o GNOSEOLOKE KONCEPCIJE
RACIONALIZAM razum glavni izvor ljudske spoznaje
EMPIRIZAM iskustvo glavni izvor
SENZUALIZAM osjetila glavni izvor spoznaje
KRITICIZAM Kantova kritika sinteza empirizma i racionalizma
INTUICIONIZAM intuicija put do najvanijih istina
IRACIONALIZAM nijee primat razuma
MISTICIZAM stanje ekstaze, transa i sl.
VOLUNTARIZAM volja glavni izvor
o GNOSEOLOKA GLEDITA
DOGMATIZAM mogua je sigurna i potpuna spoznaja
SKEPTICIZAM nije mogue spoznati objektivnu istinu
KRITICIZAM sinteza dogmatizma i skepticizma agnosticizam = postoji
neprekoraiva granica spoznaje

1. ANTIKA FILOZOFIJA

KOZMOLOKO RAZDOBLJE
MILETSKA KOLA TALES (otac filozofije) , ANAKSIMEN, ANAKSIMANDAR
- arhe prauzrok, pratemelj
- odgovori: voda (Tales), zrak (Anaksimen), apeiron (Anaksimandar)
- apeiron beskonano, kvalitativno neodreeno
- monizam i materijalizam
- hilozoizam svaka stvar proeta ivotom
- pojam prirode fysis
PITAGOREJSKA KOLA predstavnici: PITAGORA I FILON
- vanost koliinskih odnosa
- broj je bit svega
- osnovna kategorija kvantiteta (kolikoa)
- mistika broj 10 savren
HERAKLIT - kretanje je bit svijeta sve tee (Panta rei)
- vatra simbol kretanja
- borba suprotnosti koje tee harmoniji
- svijetom vlada logos
- veina ljudi ne shvaa logos - treba racionalna spoznaja

ELEJSKA KOLA KSENOFAN, PARMENID, ZENON

-

doksa privid, varka, od osjetila

aletheja pravo znanje, od razuma
bitak jest, nebitak nije
Isto je miljenje i bitak
nema bivanja i nema mnotva sve je bitak, on sve obuhvaa
Zenon aporije - nedoumice bez konanog rjeenja
Ahilej i kornjaa

63

POSREDNICI EMPEDOKLO, ANAKSAGORA - pluralisti i materijalisti

- Empedoklo bitak su 4 elementa vatra, voda, zemlja i zrak
- pokreu ih 2 sile : Ljubav (spaja, privlana sila) i Mrnja (razdvaja, odbojna sila)
- Anaksagora bitak su homeomerije sjemena, estice
- pokree ih nus objektivni, svjetski um koji se sam od sebe pokrenuo i dao poticaj za prvo gibanje
ATOMISTI LEUKIP I DEMOKRIT - postoje estice koje su nedjeljive atomi (atomos - gr.
nedjeljiv)
- postoje samo atomi i prazan prostor (ontoloki nebitak) u kojem atomi pravocrtno padaju, sudaraju
se, odbijaju ili spajaju
- primarne kvalitete oblik, veliina, teina, pokret i tvrdoa
- sekundarne kvalitete boja, miris, okus, temperatura, posljedica meudjelovanja karakteristika
atoma i naih osjetila, subjektivne
-mehanicistika uzronost
- mrana i prava spoznaja
ANTROPOLOKO RAZDOBLJE
SOFISTI PROTAGORA, GORGIJA, TRASIMAH, HIPIJA, KALIKLE...
-pouavaju retoriku osobito tehniku uvjeravanja
- teza i antiteza su u ravnotei)
- eristika isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja
- osnovni pojam relativizam
- mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek (homo mensura)
- spoznajni relativizam senzualizam)
- Gorgija krajnje radikalni, nihilistiki stav
- etiki relativizam
- politiki relativizam
SOKRAT
- optuen da ...ne vjeruje u bogove u koje vjeruje drava i kvari mlade...
- vrlina = znanje - etiki intelektualizam i optimizam
- ironija Znam da nita ne znam
- majeutika porodiljska metoda, Sokrat pomae trudnom duhu da rodi mudrost
- pojmovi bit miljenja je spoznaja opeg, pojmova
- razgovor tee induktivno i zavrava u opem definiciji nekog pojma
KIRENSKA KOLA ARISTIP, HEGEZIJA...
- hedonizam ugoda (uitak) je moralno dobro, a neugoda (bol) je zlo
KINIKA KOLA ANTISTEN, DIOGEN (IZ BAVE)
- bespotrebnost to manje potreba, te njihovo zadovoljenje na to skromniji nain (asketizam)
ONTOLOKO RAZDOBLJE
PLATON
- utemeljitelj Akademije (fil. kole)
- Fedon (o dui), Fedar, Gozba (Simpozij - o ljubavi), Drava (o pravednosti),
Parmenid (o idejama), Protagora (o vrlini), Teetet, Sofist (o znanju), Zakoni, Obrana
Sokratova (Apologija Sokratova)
- METAFIZIKA - bitak IDEJE istinski bitak svijeta i bit svega postojeeg
-dio su tzv. svijeta ideja (metafiziki svijet) koje su uzrok i uzor svega u naem svijetu (fiziki svijet)
- najvia je ideja dobra sudjeluje u svim ostalim
- DEMIJURG boansko bie koje je oblikovalo vjenu materiji po uzoru na ideje
- objektivni idealizam i pluralizam

64

- GNOSEOLOGIJA dvije osnovne vrste spoznaje:

- 1) mnijenje (doksa) osjetilna spoznaja
i. vjerovanje o konkretnim stvarima, pojavama
ii. nagaanje - o sjenama tih stvari
- 2) umna spoznaja (noesis)
i. znanje o idejama (jedino pravo)
ii. predoivanje podruje matematike
- TEORIJA ANAMNEZE teorija sjeanja, svo znanje je u stvari probueno sjeanje jer ljudska
dua je nematerijalna, nedjeljiva i besmrtna te izmeu fizikih egzistencija boravi u carstvu ideja
- DIJALEKTIKA nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se razgovorom, dobro
postavljenim, usmjernim i promiljenim pritanjima izaziva u dui sjeanje na svijet ideja
- EROS (LJUBAV) filozofska tenja za spoznajom, mudrou, trajnim, lijepim, dobrim
- veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem Usporedba sa spiljom
- ETIKA I FILOZOFIJA POLITIKE
- jedinstvo etike i politike (jedina ispravna politika je moralna politika)
DOMINANTNI
DOMINANTNI
PRIPADAJUA
STALE
DIO DUE
DIO TIJELA
VRLINA
proizvoditelji poudni
trbuh
umjerenost
vojnici
voljni
prsa
hrabrost
vladari
umni
glava
mudrost
- Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet nee biti bolji
- primjer aristokracije
- ESTETIKA umjetnost oponaa stvarnost teorija mimeze (mimesis), a stvarnost je oponaanje
svijeta ideja, umjetnost je sjena sjene, kopija kopije...
- mnoga umjetnika djela daju loe primjere
ARISTOTEL
- PERIPATETIKA KOLA
- djela:Organon (Orue - zbirka 6 logikih spisa), Fizika, O dui, Metafizika,
Nikomahova etika, Eudemova etika, Politika, Retorika, Poetika
- PRIRODA JE STVARNI SVIJET
- najvii rodovi su KATEGORIJE najvanija on njih je supstancija
- 1. SUPSTANCIJA pojedinane stvari
- 2. SUPSTANCIJA pojmovi o pojedinanim stvarima
- odredio strukturu logike definicije utvrdi se najblii rod (lat. genus proximum) i onda ga se
ogranii s vrsnom razlikom (lat. differentia specifica)
- zakljuak (silogizam) opisao tipine varijacije sheme silogizama po njemu postoje 3
figure silogizma
- ISTINA slaganje misli i stvari, pojma i predmeta = TEORIJA ADEKVACIJE
- METAFIZIKA nadovezuje se na teoriju supstancije
- zbilja, starnost, realnost je jedinstvo biti i pojavem opeg i pojedinanog bit je u pojavi ,
ope (bit) je u pojedinanom (pojavnom)
naela bitka, moe se sagledati kroz 4 principa, uzroka to je TETRAKAUZALNI
SKLOP:
- 1. causa materialis materija, tvar, od ega je neto to je ono pojedinano,
- 2. causa formalis forma, oblik, bit to je ono ope
- 3. causa efficiens - pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene
4. causa finalis svrha, cilj promjene, telos
-

materija je pasivna , svoje karakteristike dobiva ovisno o obliku, ona moe poprimiti odreen
broj formi, promjenjiva je (svaka materija moe imati vie od 1 forme)
forma je aktivna, ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva
sposobnost materije da poprimi razliite forme jest njena POTENCIJA/MOGUNOST da
bude neto drugo

65

ostvarivanje mogunosti - AKTUALNOST/ZBILJNOST

prijelaz iz mogunosti u zbiljnost, je KRETANJE/PROMJENA/DOGAANJE
postoji HIJERARHIJA FORMI vie forme ve u sebi pretpostavljaju one nie
svijet je ustrojen TELEOLOKI sve se dogaa s tono odreenom svrhom
entelehija ono to je oblikovano prema svrsi, svrhovito ostvarenje
ta ista forma, vrhunac hijerarhije oblika BOG
konana svrha svega, sam svoj uzrok, on je MILJENJE MILJENJA misli samog sebe
NEPOKRETNI POKRETA ista zbiljnost, pokreta, ne djelovanjem ve postojanjem PSIHOLOGIJA O dui
- stupnjevi due:
vegetativna dua mogunost rasta
senzitivna dua osjetilna
racionalna dua razumska
ovjek je ZOON LOGON EKHON bie koje razmilja i govori
-ETIKA cilj moralnog djelovanja postizanje vlastite sree, blaenstva EUDAIMONIZAM
najvioj srei vodi najmoralnije djelovanje
- dvije vrste vrlina:
o ETIKE praktine nai PRAVU MJERU, zlatnu sredinu izmeu krajnosti ni
previe ni premalo
- npr. hrabrost , velikodunost, pravednost
o DIJANOETIKE (razumske) teorijske
- to su umnost, znanje, razboritost, mudrost, umijee
- POLITIKA -ovjek je ZOON POLITIKON bie zajednice, drutveno, politiko bie
- dobar je onaj oblik ureenja gdje vladari vladaju za dobrobit svih, a ne u vlastitu korist, broj
vladara nije presudan
- dobre vladavine (kraljevstvo, aristokracija, republika)
- lo oblik (tiranija, oligarhija, demokracija)
- ESTETIKA Poetika - o pjesnikom umijeu samo dio o tragediji
- teorija MIMEZE oponaanje, ali ne onog to se stvarno dogodilo ve onog mogueg,
stvaralako i idealizirano
postie se katarza proienje kroz strah i saaljenje
ETIKO RAZDOBLJE HELENISTIKO-RIMSKE FILOZOFIJE
STOIKA KOLA ZENON (iz Kitiona), KLEANT, HRIZIP, rimska stoa EPIKTET (Mali
prirunik), SENEKA, MARKO AURELIJE (Samomu sebi)
- stoa trijem, galerija nadsvoena sa stupovima
- nadovezuju se na Heraklita u pitanjima metafizike - materijalnim svijetom upravlja sveobuhvatni
kozmiki zakon logos, sudbina (fatum),
-vrline: AUTARKIJA samodostatnost i ATARAKSIJA duevni mir, besstrasnost
- kozmopolitizam jednakost svih ljudi, ideja graanina svijeta
EPIKUREJSKA KOLA EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR (spjev O prirodi stvari)
-senzualizam - opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam signaliziraju je li neto dobro ili loe - PRODUHOVLJENI HEDONIZAM cilj je odsustvo bola, a ne naslade, odbacuju tjelesne uitke
kao mjerodavne - i oni tragaju za ataraksijom
- atomistika metafizika jedina razlika atomi pri kretanju mogu skrenuti s puta
- uklanjaju strah od smrti Dok smo mi nema smrti; a kad nastupi smrt, tada vie nema nas!
SKEPTICI PIRON, SEKST EMPIRIK (Pironove postavke)
- SKEPSA sumnja
- 10 tropa naina za suzdravanje od suda
- relativizam
- ataraksija duevni mir je produkt uvianja sveobuhvatnosti skepse

66

-epohe vrlina suzdravanja od donoenja sudova

- konformizam nita nije sigurno, lake nam je kad se prilagodimo okolini i njenim obiajima
RELIGIOZNO RAZDOBLJE HELENISTIKO RIMSKE FIL.
- FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira ih u duhu grke filozofije
- NOVOPLATONIZAM (NEOPLATONIZAM) - PLOTIN glavni predstavnil
- apsolutni monizam - sve nastaje iz Jednog (bitak) procesom isijavanja (emanacije)
- stupnjevi emanacije: Um, ideje, dua, materija to su oblici bitka (hipostaze)
- ovjek se moe vratiti Jednom (a to jedino vrijedi) mistinom ekstazom stanje izvan i iznad
svijesti, stapanje s apsolutom (trajno mogue tek nakon smrti)
KRANSKA FILOZOFIJA PATRISTIKA
o
o

GNOSTICI spoznajom se isto moe doi do objavljenih istina

APOLOGETI branitelji vjere

AURELIJE AUGUSTIN
- Ispovijesti (Confessiones) - autobiografija i O Bojoj dravi (De civitate Dei) tim
djelom osnovao FILOZOFIJU POVIJESTI kao vanu fil. disciplinu
o sva pov. je borba dobra i zla
o zemaljska drava (interesi, Kain, rat i bijeda) nikad nije kao nebeska (ljubav, Abel,
mir) koja e na kraju pobijediti
uvruje ulogu Crkve u kranstvu
-TEOCENTRIZAM ideja da je Bog u svemu i izvor svega
- istaknuti VOLUNTARIST Spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao
- BOETIJE - ekajui smrt pie Utjehu filozofije

2. SREDNJI VIJEK - SKOLASTIKA

o

Philosophia ancilla theologiae - filozofija je sluavka teologije

2 glavna pitanja:
1. ODNOS VJERE I UMA (to ima primat pri spoznavanju gnoseologija)
2.PITANJE UNIVERZALIJA (Postoji li neto ope ili je sve pojedinano? metafizika)
Razdioba skolastike (upravo s obzirom na 1. pitanje):
RANA SKOLASTIKA 9.-12. st. podudaranje vjere i uma
ZRELA SKOLASTIKA 13. st. djelomino podudaranje vjere i uma
RASPAD SKOLASTIKE 14. st. renesansa suprostavljanje vjere i uma
RANA SKOLASTIKA:
IVAN SCOT ERIUGENA
ANSELMO CANTERBURYJSKI naziva se i ocem skolastike jer od njega potjee skloastiki
slogan Vjera treba zadobiti uvid!
Ontoloki dokaz za postojanje Boga
PETAR ABELARD racionalist
- grijeh (zlo) je u namjeri, nakani
HERMAN DALMATIN - pojava prvog hrvatskog filozofa
- ZRELA SKOLASTIKA
ROGER BACON
BONAVENTURA tal. franjevac, nadmo vjere nad znanou
ALBERT VELIKI njemaki dominikanac, zbog uenosti nazvan doctor universalis
- odvaja filozofiju od teologije uenje o dvostrukoj istini
TOMA AKVINSKI tal. dominikanac, najvei kranski filozof, aneoski uitelj

67

- uveo Aristotela kao najveeg filozofa

- Istina ne moe proturijeiti istini
- u konanici, um je ipak podreen vjeri,
- dokazi za postojanje Boga Pet putova k Bogu:
- 1. Kozmoloki dokaz
- 2. Bog je prvi uzrok (on sam niim uzrokovan)
- 3. sve je nuno po neem izvan sebe, jedino je Bog nuan sam po sebi
- 4. jedino savrenstvo
- 5. krajnja svrha teleoloki dokaz u svijetu postoji red i tenja za ciljem
- najvii stupnjevi su transcendentalije odreenosti koje se potpuno nalaze na svakom biu. To su:
jedno
istinito
dobro
stvar
neto
- duhovna dua je nematerijalna i besmrtna, ona je istodobno i oblik tijela, funkcije nie due
(aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti) u njoj su prevladani
- PRAVO I DRAVA u dravi strah od kazne treba privesti ovjeka sebi samome, svojem
vlastitom boljem razumi, kako bi dobrovoljno inio ono to treba initi
- najopenitije naelo: Dobro treba initi, a zlo izbjegavati
- cijeli dekalog (10 bojih zapovijedi) su prirodni zakon
- Summa theologica (Teoloka suma)- glavno djelo
- 1879. tomizam je postao slubeno uenje katolike crkve
DUNS SCOT Tomin oponent, doctor subtilis
- nastavljai sukob tomizma (intelektualizma) i skotizma (voluntarizma) unutar crkve
- filozofija teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj: znanje
- teologija praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj:
ljubav (vie od znanja)
MEISTER ECKHART glasoviti srednjovjekovni mistik
RASPAD SKOLASTIKE
1. WILLIAM OCCAM doctor invinicabilis (nepobjedivi uitelj)
- - znanost i vjera su heterogeni,
- okamizam uenje zabranjeno u 1. pol. 14. st. u Parizu, ali se ipak iri
2. NIKOLA KUZANSKI bavi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom
- UENJE O JEDNOM
- bog je omninominabilan morao bi se nazvati svim imenima
- DOCTA IGNORANTIA ueno neznanje - trebamo mnogo uiti i znati da bismo shvatili
vlastito neznanje
RASPRAVA O UNIVERZALIJAMA
REALIZAM ope postoji
EKSTREMNI REALIZAM
- ope postoji i to prije i neovisno od pojedinanog
UMJERENI REALIZAM
- ope postoji, ali sve pojedinano ima u sebi svoju bit
NOMiNALIZAM nema opeg po sebi
EKSTREMNI NOMINALIZAM postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo rije,
ime (nomen)
UMJERENI NOMINALIZAM (KONCEPTUALIZAM) ope postoji u umu kao pojam
3. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA:

68

FILOZOFIJA RENESANSE
- EUROPSKI FILOZOFI RENESANSE:
- GIORDANO BRUNO
- optuba: Nauava nauku o beskonanosti svemira i mnotvu svijetova
- panteizam bog jest priroda, svijet, kozmos Priroda je Bog u stvarima
- ovjek moe poboljati svijet svojim trudom i radom, gradi svoju sudbinu i sreu on je
homo-faber (ovjek-radnik)
- NICCOLO MACHIAVELLI odvaja politiku od etike djelo Vladar
- parafraza Cilj opravdava sredstvo
-THOMAS MORUS utopist djelo Utopija
- TOMASSO CAMPANELLA utopija Grad sunca
-PARACELSUS osniva moderne medicine, mistik i magiar prirode
-MICHEL DE MONTAIGNE Eseji (Ogledi)
-HUGO GROTIUS utemeljitelj meunarodnog prava
- HRVATSKI FILOZOFI RENESANSE:
- MARKO MARULI Upuivanje u estit i blaen ivot po primjerima svetaca, - spaja
stoicizam i platonizam s kranskom filozofijom, tvorac rijei psihologija
-FRANE PETRI rodom sa Cresa
- djela: utopija Sretan grad, glavno djelo Nova sveopa filozofija
o izraziti Platonist, borbeni antiaristotelovac
Teorija emanacije: vjeruje u postojanje kozmike due (anima mundi) koja proima i neivu
tvar panpsihizam.
- U estetici zastupa antimimetiku teoriju umjetnost treba prikazivati nevjerojatno, udesno,
jer uenje je pravi izvor i pjesnitva i filozofije.
- MATIJA VLAI ILIRIK iz Labina, protestant, suradnik Martina Luthera
- Postavlja protestantski pesimizam i fatalizam
- djelo Klju (za tumaenje Svetog pisma)
utemeljitelj novovjekovne hermeneutike (znanost o tumaenju teksta, ope metoda
razumijevanja) ne smije se upati iz konteksta
-FAUST VRANI iz ibenika, autor petojezinog rjenika
- djelo Novi strojevi - definicija ovjeka kao homo volansa.
EMPIRIZAM I RACIONALIZAM
RENE DESCARTES -Rasprava o metodi, Meditacije o prvoj filozofiji
- metodika sumnja (kartezijanski skepticizam) koritenje sumnje kao metode sredstva
kojem je konani cilj dolaenje do nepobitnih i sigurnih istina
- Descartesov cilj pronai ono to je toliko jasno i razgovjetno da se ne moe u to posumnjati i
to uzeti kao poetnu istinu
- PRAVILA METODE:
o jasnoa i razgovjetnost samo to prihvaamo kao istinito
o pravilo analize sloene probleme treba ralaniti do jasnih i razgovjetnih dijelova
o pravilo sinteze jednostavne dijelove treba pravilno poopiti
o pravilo provjere i sistematizacije
- ako postoji misao (makar i zabluda) postoji i onaj koji misli COGITO, ERGO SUM
(MISLIM, DAKLE JESAM) - dokaz o samoizvjesnosti svijesti (svijest dokazuje postojanje
sebe same, kao i nositelja svijesti)
- ontoloki dokaz Boga ako ja kao nesavreno bie imam ideju savrenstva
- Bog je jamac istinitosti
- uroene ideje - one do kojih se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto
miljenje
- METAFIZIKA: - dualizam dvije supstancije (bitka) PROTENA STVAR (res extensa) I
MISLEA STVAR (res cogitans)

69

protena stvar sve materijalno to zauzima neki prostor

mislea stvar duh, ljudska specifinot, spoznavanje (razum) i htijenja (volja)

PASCAL - postoje mo razuma i mo srca, s tim da logika srca ipak upravlja ljudskim ivotom
BARUCH DE SPINOZA - ekskomunikacija
- gl. djelo Etika (geometrijskim redom izloena)
- monizam postoji jedna SUPSTANCIJA (stvar koja postoji tako da joj za postojanje nije
potrebna nikakva duga stvar causa sui) koju izjednaava s Bogom i prirodom (panteizam)
- manifestira se na 2 ljudima spoznatiljiva naina atributi
- atributi miljenja i atributi protenosti
- supsatncija i atributi su stvaralaka priroda (natura naturans)
- njihov produkt su modusi konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije,
stvorena priroda (natura naturata)
- modusi miljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju - to je filozofija identiteta Red i veza ideja su jednaki kao red i veza stvari
- bog (priroda) djeluju preko prirodnih zakona koji sve odreuju, tako da nita nije sluajno ve
uzrokovano nizom neizbjenih kauzalnih veza DETERMINIZAM (U prirodi stvari nita
nije sluajno)
- ETIKA sloboda je spoznata nunost (prirodni zakoni)
- trebamo se vladati po razumu, a odbaciti afekte
- POLITIKA dravi je svrha jamenje sloboda graanima
GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ
- METAFIZIKA:
- djelo Monadologija
- pluralizam i idealizam (objektivni) svijet se sastoji od beskonanog mnotva supstancija
MONADA duhovnih atoma, neprotenih i aktivnih, nositelja sila (dinamizam)
- svaka od nih ima mo percepcije (predoavanja) i poude (uvjet za prijelaz jedne percepcije
ka drugoj)
- svaka monada predouje itav kozmos (mikrokozmos jednak makrokozmosu), ali ovisno o
svom savrenstvu predoava na jasan ili manje jasan nain
- HIJERARHIJA MONADA najbrojnije su monade koje sainjavaju ono to nazivamo
materijalnim (gole monade), zatim duevne monade te boanske monade
- monade ne utjeu jedne na druge (... nemaju ni vrata ni prozore...) kretanje se objanjava
kroz PRESTABILIRANU HARMONIJU Bog je predodredio i uskladio svaki in svake
monade
- sve je ureeno od strane Boga ...Ovo je najbolji mogui svijet
- GNOSEOLOGIJA:
- 2 vrste istine:
o ISTINE UMA nune, provjera po naelu proturjenosti (nemogue suprotno)
o ISTINE ISKUSTVA sluajne, provjera po naelu dovoljnog razloga
EMPIRISTI:
FRANCIS BACON
- Novi organon
- Znanje je mo!
- ISTINSKA INDUKCIJA postupno zakljuivanje od posebnijeg prema openitijem,
- IDOLI ljudske pogreke kojih se treba osloboditi, 4 vrste:
o idoli plemena ljudi su pogreiva vrsta, unosimo vie reda nego ga u svijetu ima
o idoli spilje zablude tipine za svakog pojedinca, proizlaze iz odgoja
o idoli trga najtei, produkt neadekvatne komunikacije
o idoli teatra fil. dogme i teorije

70

JOHN LOCKE Ogled o ljudskom razumu, Pismo o toleranciji, Dvije rasprave o vladi
- -utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne fil. discipline i utemeljitelj empirizma
- tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je duh sve dok ga ne ispiemo
iskustvom -Nema nieg u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima
- 2 vrste iskustva, naziva ih i predodbama (idea):
o izvanjsko osjetilno (sensation)
primarne kvalitete objektivne dobivamo kombinacijom vie osjetila
sekundarne kvalitete subjektivne dobivamo samo 1 osjetilom
o unutarnje refleksija (ili samoopaanje) kojom kombiniramo informacije
- 3 stupnja spoznaje:
o intuitivna najsigurnija opaanje,slau li se ili ne slau dvije ideje
o demonstrativna potrebno vie od 2 ideje zakljuivanje, dokaziva
o senzitivna otkrivamo neto novo, novog pripadnika neke vrste
- LIBERALIZAM zaetnik liberalne teorije drave
drava svrha joj zatita ivota, slobode i vlasnitva, izvor joj lei u pojedincima i njihovoj slobodnoj
volji (to je novost), suveren narod, podjela vlasti
GEORGE BERKELEY
- SUBJEKTIVNI IDEALIZAM stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su
opaene ( biti=biti opaen)
- SOLIPSIZAM spoznajnoteorijsko gledite po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo
svijest sa svojim doivljajima i nita vie izvan nje(solus, ipse = jedini, sam)
- nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju Boga (on je biskup) koji je izvor osjeta
DAVID HUME
- svo iskustvo funkcionira na temelju NAELA UZRONOSTI
- uzrono-posljedine veze uope nisu tako sigurne kako nam se ini
- poivaju na obiaju ili navici (oekujemo da e biti onako kako smo ve vie puta doivjeli)
- doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i njegovu nunost
- u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan (kontra
Lockeu i prosvjetiteljima)

THOMAS HOBBES
-

Leviathan - biblijska starozavijetna morska neman

PRIRODNO STANJE stanje prije uspostave drutva i drave
po Hobbesu prirodno vlada zakon jaega Homo homini lupus, ovjek je egoistino,
sebino, po potrebi nasilno bie (potencijalni rat svih protiv sviju)
DRUTVENI UGOVOR prvi dogovor meu ljudima kojim izlaze iz prirodnog stanja
suveren najvia vlast vladar
najbolja apsolutistika vlast to je vladar moniji, ljudi e se vie bojati, a to je jedini nain
da budu posluni i ne napadaju se (strah od kazne)

PROSVJETITELJSTVO
- GLAVNI MISLIOCI:
MONTESQUIEU trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu
DIDEROT I D'ALAMBERT urednici Enciklopedije
LAMETTRIE ovjek stroj
HOLBACH otvoreni ateist
VOLTAIRE pravo ime Francois Marie Arouet
- DEIZAM koncepcija tzv. prirodne religije, ideja da je bog kreator svijeta, ali se vie ne
uplie u zbivanja na svijetu
- zagovaratelj vjerske tolerancije, izvor tolerancije vidi u RAZUMU koji ako vodi ljude
vodi do promiljenosti, argumentiranog dijaloga i opratanja
- za crkvu Ubijte bestidnicu!

71

JEAN JACQUES ROUSSEAU

nova osjeajnost kao pravi put Julija ili nova Heloiza
DRUTVENI UGOVOR I O PODRIJETLU NEJEDNAKOSTI
PRIRODNO STANJE za njega je to bilo idealno stanje: jednakost, sloboda i suradnja
izvor sve nejednakosti pojava privatnog vlasnitva
bilo bi divno da je netko sprijeio onoga tko je zabivi kolce u zemlju rekao da je to sad
njegovo
ovjek se raa slobodan, ali je posvuda u okovima
kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slogan Natrag k prirodi!
DRUTVENI UGOVOR time se stvara suveren to je cjelina naroda, suverenost je
nedjeljiva i neprenosiva
suveren treba djelovati putem ope volje sve volje koje kao motiv imaju zajedniki
interes (ope dobro), a ne putem volje svih zbroj volja u kojem svatko gleda samo svoj
interes
VLADAVINA drava se ustanovljuje time to narod (suveren) predaje izvrnu vlast
nekome
zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora biti narod i to u cjelini
FILOZOFIJA ODGOJA Emile ili o odgoju
prirodni odgoj ljudi su uroeno pozitivni i cilj odgoja je sprijeiti da se dijete udalji od
svoje prirode

- HRVATSKA I PROSVJETITELJSTVO:
- RUER JOSIP BOKOVI
- glavno djelo Teorija prirodne filozofije
- ATOM osnovni pojam, to su neprotene toke koje su odijeljene u praznom prostoru
(diskontinuiranost prostora)
- vladaju privlana i odbojna sila meu atomima
- ta sila ovisi o meusobnoj udaljenosti atoma
- takva atomistika koncepcija naziva se dinamiki atomizam
D)KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM
IMMANUEL KANT
- glavna djela su mu tri kritike koje odgovaraju na temeljna filozofska pitanja:
- to mogu znati? Kritika istoga uma
- to trebam initi? Kritika praktinoga uma
- emu se smijem nadati? Kritika rasudne snage
- ova se tri pitanja sjedinjuju u najviem fil. pitanju to je to ovjek?
- GNOSEOLOGIJA
- KRITICIZAM naziv za Kantovu filozofiju kojim se naglaava njegov kritiki pristup,
pokuaj da propita um sam, njegove mogunosti i granica
- to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se odbacuju ekstremne postavke
oba pravca
- svaka se spoznaja sastoji od SADRAJA i OBLIKA spoznaje
- sadraj (ono to spoznajemo, npr. ovaj ovjek je takav i takav) dobivamo iskustvom, a
oblikujemo (npr. u oblik suda) razumom
- sadraj spoznaji daje OBJEKT SPOZNAJE, a oblik je kao produkt naeg razuma, dakle,
proizaao od SUBJEKTA SPOZNAJE
- Zorovi bez pojmova su slijepi, pojmovi bez zorova su prazni
- KOPERNIKANSKI OBRAT izokrenuo je odnos subjekta i objekta (kao i Kopernik
odnos Zemlje i Sunca), objekt krui oko subjekta
- TRANSCENDENTALNI OBLICI MISLI (UVJETI SPOZNAJE)
- transcendentalno a priorno, prediskustveno
- nai oblici misli (spoznajne moi) postoje:
o neovisno o iskustvu

72

omoguuju iskustvo
ne prekorauju granice iskustva
OBLICI OPAANJA prostor i vrijeme
obraeno u odjeljku Transcendentalna estetika
o OBLICI MILJENJA 12 kategorija razuma
najznaajnija je kategorija kauzaliteta
obraeno u odjeljku Transcendentalna analitika
- ono to mi o svijetu doznajemo to su samo POJAVE (PHENOMENI)
- kad bismo spoznali svijek kakav on uistinu jest spoznali bi STVARI O SEBI
(NOUMENONI)
- TRANSCENDENTNO nadiskustveno, ono to prekorauje granice iskustva
- obraeno u odjeljku Transcendentalna dijalektika
o kad o njima razmiljamo um nam se zaplie u proturjeja ANTINOMIJE
zaplitanje uma u proturjenosti sa samim sobom, proturjeja stava samog sa
sobom, svi dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi
- iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje treba odbaciti, one
nam trebaju biti REGULATIVNA NAELA u djelovanju, praksi se trebamo ponaati
kao da postoji slobodna volja, Bog..., oni su nai vodii ivota
- ETIKA DOBRA VOLJA jedino na svijetu to moe biti dobro bez ogranienja, jer je dobro po
sebi, nije dobra po samom inu, ve po htijenju
- dvije vrste etikog djelovanja:
o AUTONOMNA ETIKA - moralni in uinjen iskljuivo IZ DUNOSTI
o HETERONOMNA ETIKA legalni in uinjen samo PREMA DUNOSTI
- KATEGORIKI IMPERATIV Radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno
moe htjeti da (tvojom voljom) postane opi zakon
- druga formulacija: Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga
svagda ujedno uzima kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo
- ESTETIKA bezinteresno svianje oblika je osnova doivljaja ljepote
- FIL. POLITIKE - cilj svjetske povijesti je uspostava najboljeg dravnog sustava savez naroda
vjenog mira
o
o
o

JOHANN GOTTLIEB FICHTE

- NAELO DOSLJEDNOSTI Fichetov kategoriki imperativ:
o Radi tako da bi mogao maksimu svoje volje pomiljati kao vjeni zakon za
sebe!
o Ispuni svagda svoje odreenje!
- PRAKTIKI UM korjen svakog uma
- in prethodi injenici
- - NEGIRANJE STVARI O SEBI
- SUBJEKTIVNI IDEALIZAM apsolut je svijest
- ta je svijest nadindividualna (nije svijest pojedinca)
- svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree
- nakon toga Ja postavlja kao svoju negaciju Ne-Ja (sve ono to nisam Ja, sve izvan mene)
- to Ne-Ja je antiteza
zaetnik dijalektike metode klasinog njemakog idealizma
- beskonaan trolani dijalektiki niz: tez, antiteza i sinteza
KULTURA vodi progresu

FRUEDRICH WILHELM JOSEPH SCHELLING

- vezan uz romantizam
- sve promatra kroz divljenje PRIRODI:
o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono to oblikuje i upravlja materijom
primarne su sile (slino Leibnizu i Bokoviu) idealizam (objektivni)

73

materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja antagonistikih sila

(privlane i odbojne)
o u prirodi se sve dogaa svrhovito (teleoloko gledite), a konana je svrha
ostvarivanje identiteta, tj. jedinstva, harmonije suprotnosti - FILOZOFIJA
IDENTITETA
stvaralatvo prirode se u ljudskom duhu najvie manifestira kroz UMJETNOST (to mu je
najvii vid ovjekove djelatnosti)
o identitet slobode i nunosti
o Ljepota je izraz beskonanog u konanom!
o jedina nema vanjsku svrhu, njena svrha je u njoj samoj, niemu ne slui
o

GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL

-glavna djela: Fenomenologija duha, Enciklopedija fil. znanosti, Osnovne crte filozofije
prava
- APSOLUTNI IDEALIZAM naziv za filozofski sustav koji je razvio
- glavni pojam cijelog sustava, njegov bitak jest IDEJA
- glavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, umnost koja se ispoljava u strogo
strukturiranom svjetskom procesu
- spoznaja budui da postoji identitet svijesti i svijeta (umnost i zbilja se podudaraju) spoznaja
je mogua
o ovjek je umno bie: Sve to je umno ujedno je i zbiljsko, sve to je zbiljsko ujedno
je u umno
- ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o sebi, tek je na svretku ono to doista jest
- PANLOGIZAM - tako Hegel naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom
umnou i cjelokupna ljudska povijest i dostignua ljudskog roda nisu nita drugo nego
stupanj u samorazvoju ideje
o zakonitost spoznaje je ujedno i zakonitost zbilje
- sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno bie, miljenje i bitak su istovijetni
- taj svjetski proces ima tono zadani kraj gdje e se ispoljiti prava bit svega, tada e svijet doi
do svoga cilja i svrhe, ideja e se napokon razviti do svog istog oblika, do same sebe
- ideja povijesti:
o pojave i zbiljnosti
pojava sve sluajne i prolazne egzistencije,
zbiljnost ono nuno, ono to ima bitak (ideju) u sebi, vaan dio lanca
samorazvoja svijeta
- - ISTINA -istina je cjelina
- ideja se razvija kroz DIJALEKTIKI PROCES, to je zakonitost odvijanja svega i iskazana je kroz
neprekinuti proces - put samorazvitka bitka
- trolani dijalektiki niz:
- teza (afirmacija)
- antiteza (negacija teze)
- sinteza (negacija negacije)
-

SHEMA SUSTAVA:

Osnovni dijalektiki niz:

4. LOGIKA tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna sebe i drugoga
5. FILOZOFIJA PRIRODE priroda mu je drugobitak, negacija ideje jer se ideja u prirodi
nalazi otuena, izvan sebe zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo
nesvjesna
6. FILOZOFIJA DUHA : - ideja je konkretna i svjesna
-

LOGIKA nauka o bitku (kvaliteta, kvantiteta, mjera), nauka o biti (bit, pojava, zbiljnost) i
naouka o pojmu (subjektivni pojam, objekt, ideja)

74

FILOZOFIJA PRIRODE mehanika, fizika, organika

FILOZOFIJA DUHA :
1. subjektivni duh antropologija, fenomenologija, psihologija
2. objektivni duh pravo, moralitet, udorednost
3. apsolutni duh :
a. umjetnost (oblik zora)
b. religija (oblik predodbe)
c. filozofija (oblik istih pojmova)

Primjeri dijalektikog trokraja:

o pravo moralitet udorednost
o oblici drave:
istonjake despocije samo 1 slobodan
Grka mnogi slobodni, ali mnogi robovi
germanska tek su germanske nacije u kranstvu dole do svijesti da je
ovjek kao ovjek slobodan
o kazneno pravo nepravda kazna (ponovna afirmacija prava)
o oblici umjetnosti:
simbolina umjetnika forma - arhitektura
klasina umjetnika forma kiparstvo
romantina umjetnost
o slikarstvo
o glazba
o poezija

SUVREMENA FILOZOFIJA
ARTHUR SCHOPENHAUER
- Svijet kao volja i predodba
- VOLUNTARIZAM svijet je iracionalan, tako i na ivot, u ivotu nas vodi slijepa i bezumna
volja za ivotom (slijepa, neduhovna, besmislena
- PESIMIZAM svijet je jedno grozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna bijeda, a svjetski povijest
besciljno je lutanje Ovo je najgori od svih moguih svjetova
- besmislenost ivota
- ETIKA jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje (budistika
nirvana nijekanje indivuduacije), suosjeanje s patnjama drugih (trenutani eskapizam, svi smo
braa po patnji) i doivljavanje katarze u umjetnosti (osobito glazbi)
SOREN KIERKEGAARD
- Strah i drhtanja, Ili-ili, Pojam tjeskobe, Stadiji na ivotnom putu, Bolest na smrt
- TJESKOBA proizlazi iz mogunosti slobode, grijeha, odluivanja i odgovornosti. Ne moe se
izbjei, to nam je temeljno stanje kao duhovnim biima
- EGZISTENCIJA egzistencija je pojedinana opstojnost (jedincatost ja i njegovih odluka)
- Razvijamo je u razliitim stadijima. Estetski stil je usmjeren k prolaznim uicima (Don Juan), etiki
u dosljednosti i odgovornosti (Sokrat), a religiozni u distanciranju od ovoga svijeta (Krist)
- KRITIKA CRKVE svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s bogom, za to ne treba institucija,

75

FRIEDRICH NIETZSCHE
- Roenje tragedije iz duha glazbe, Tako je govorio Zaratustra, Volja za mo, S one strane
dobra i zla, Genealogija morala, Antikrist, Ljudsko odvie ljudsko
- NIHILIZAM N. kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije
doveli
- krivi Sokrata (inzistira na dominaciji racionalnog nad neracionalnim) i kranstvo (propagira moral
slabosti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan ovoga). To treba unititi,
prevrednovati sve uvrijeene vrijednosti i postaviti novi sustav.
- KULTURA I UMJETNOST poiva na skladu dionizijskog (snaga, nagon, strast...) i apolonskog
(razum, smirenost, pravilo...) elementa sklad naruen ve kod Sokrata inzistiranjem na premoi
apolinijskog elementa
ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski fenomen, samo s umjetnou moemo
podnijeti ivot i svladati pesimizam
- VOLJA ZA MO Nietzscheovski voluntarizam. Osnova nas kao ljudi i glavni pokreta naeg
ponaanja je volja za moi. Svi ele mo i ele je to vie. Lani (kranski) moral je moral slabih koji
na taj nain ele drati u pokornosti jake.
- NATOVJEK n. ideal nove aristokracije. Prirodno superiorni pojedinci kojima se mora omoguiti
slobodno napredovanje. Sposobniji, kreativniji i odluniji od ostalih, oni mogu podnijeti vie
odgovornosti i mogu trpjeti vie od drugih.
- Natovjek je smisao zemlje, Bog je mrtav uim vas natovjeku!
- VJENO VRAANJE ISTOGA (nevinost bivanja) sve se ponavlja i vraa. - samo natovjek
moe podnijeti vjeno vraanje istoga, on voli svoju sudbinu (Formula za veliinu ovjeka je amor
fati)
KARL MARX
- djela: Kapital, Rani radovi
- FILOZOFIJA PRAKSE ovjek je bie prakse, njegov se smisao moe samo tako shvatiti, a svijet
se moe izmjeniti samo kroz djelovanje
- HISTORIJSKI MATERIJALIZAM povijest je u stvari proces razvoja proizvodnih snaga i njima
prikladnih proizvodnih odnosa (odnosa meu klasama)
- osnova povijesnih promjena je odreena razvojem proizvodnih odnosa (tko to posjeduje, tj.
koje su klase i odnos meu njima) to je baza
- promjenom baze mijenja se nadgradnja (sve to iz baze proizlazi)
- nadgradnja su: pravo, religija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, filozofija....
- osobito otar prema religiji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske bijede, a dijelom pokuaj
bijega od nje Religija je opijum za narod!
- OTUENJE (ALIENACIJA) ovjek je otueno bie jer nije vlasnik svoga rada, proizvoda svoga
rada pa svime time niti sebe samoga - on je u okviru Carstva nunosti
- REVOLUCIJA nain preobrazbe drutva
- proletariojat je ona povijesna materijalna snaga koja e ozbiljiti ideju slobode
- RAZOTUENJE (DEZALIJENACIJA) mogua samo kroz ukidanje privatnog vlasnitva, dakle
dosizanjem besklasnog, komunistikog drutva
- tek e to biti Carstvo slobode tu prestaje rad koji je odreen nevoljom i vanjskom svrsishodnou
POZITIVIZAM A. COMTE, J. S. MILL, H. SPANCER
- ISKUSTVO pozitivizam zahtijeva da se filozofija ogranii samo na ono to je mogue empirijski
provjeriti (verificirati)
- zahtjeva da spoznaja ostane kod pozitivnih injenica i njihova opisa
- Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo(Comte)
- - ANTIMETAFIZIKI STAV pitanja metafizike su neprovjerljiva pa se odbacuju.

76

BEERTRAND RUSSELL
- glavno djelo s A. N. Whiteheadom Principi matematike
- LOGIKI ATOMIZAM svijet se sastoji od meusobno nezavisnih dijelova logiki atomi
- stvarni svijet se manifestira kao:
o stvari imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim meuodnosima
o injenice jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite
- FILOZOFIJA u prvoj fazi vjeruje da je prava filozofija znanstvena i da su osnovni problemi
logike prirode i tiu se spoznaje
- kasnije filozofija je negdje u sredini izmeu znanosti i teologije - spekulira o onom o
emu nemamo vrstih znanja
LUDWIG WITTGENSTEIN
- slavno djelo Tractatus Logico-Philosophicus (Filozofsko- logiki traktat)
- JEZIK u Tractatu sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom
- svijet je skup injenica, a ne stvari
- vjernu logiku sliku svijeta daje govor
Ono to se uope moe rei moe se rei jasno, a ono o emu se ne moe govoriti, o tome
se mora utjeti
- obian govor on je pretpostavka svih znanstvenih jezika, znaenje pojmova se formira
ovisno o situaciji, tj. o tome kakva se igra njima igra
- jezine igre - npr. uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje...
- filozofija treba opisivati postojei obini jezik i objasniti njegova pravila, a ne stvarati novi
jezik
o filozofija nije teorija ve aktivnost
RUDOLF CARNAP
- - LOGIKI POZITIVIZAM jedan od glavnih predstavnika, centar im je bio u Beu i od tud
im ime Beki krug zovu ih i novopozitivisti
- PRINCIP VERIFIKACIJE prihvaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno
provjerljivi, tj. mogu se moi provjeravati
- BESMISLENI STAVOVI neprovjerljivi jer u biti nita ne tvrde, to su:
o stavovi umjetnosti
o stavovi religije za boga se ne mogu navesti empirijski podaci
o stavovi tradicionalne metafizike
KARL POPPER
- izaavi iz Bekog kruga stvara svoju teoriju znanosti KRITIKI REALIZAM
- PRINCIP FALSIFIKACIJE (OPOVRGLJIVOSTI) ne treba provjeravati (moemo u
beskonano) ve treba pokuati neto pobiti, opovrgnuti, ako to ne uspijemo to trebamo prihvatiti kao
istinito
- OTVORENO DRUTVO - idealno drutvo, drutvo bez ideologija
- KRITIKA HISTORICIZMA ini mu se da je vjera u povijesnu sudbinu puko praznovjerje
PRAGMATIZAM Ch. S. PEIRCE, W. JAMES, J. DEWWEY, F. C. S. SCHILLER
- PRAGMA gr. rad, djelovanje, djelo, in
- PRAKTINA KORIST slino pozitivistima dre se injenica i konkretnog, ali ponajprije vode
rauna o praktinoj koristi neke teorije. Nai sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne
praktine posljedice.
- Bolji je gram iskustva nego tovar teorija (Dewey)
HENRI BERGSON
- djelo Stvaralaka evolucija
- INTUICIJA jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je bit ivota, isto trajanje (kontinuitet,
vrijeme, razvoj, stvaranje, sloboda, stvaralaka evolucija

77

- stvaralaki polet (ivotna sila, elan vital) pokreta razvoja, bitak nije nita drugo nego to
- inteligencija je primjerena znanosti
- FILOZOFIJA IVOTA njegovu filozofiju svrstavaju u filozofiju ivota jer u prvi plan
stavlja pojedinca i njegov doivljaj svijeta
FENOMENOLOKI POKRET:
EDMUND HUSSERL
- osniva fenomenolokog pokreta
- djelo Logika istraivanja
- INTENCIONALNOST SVIJESTI jedinstvo svijesti i onoga o sadraju svijesti (onoga o emu je
ona svijest) svijest je uvijek svijest o neemu
- BITI fenomenologija je znanost o bitima, biti se u naoj svijesti pokazuju kao fenomeni
- bit gr. eidos
krilatica: Natrag k samim stvarima
- METODA ZAGRAIVANJA (EPOHE) metoda promatranja svijeta na taj nain da se stavi u
zagrade sve empirijsko i psiholoko ( jer je sluajno i nebitno) te da se suzdri (epohe) od izricanja
svakidanjih stavova i miljenja te e se time doi do biti
- metodom zagraivanja otkrivamo iste biti, a ne injenice
-RESIDUUM - ostatak, ono dobiveno metodom zagraivanja, doavi do residuuma doli smo do biti
MAX SCHELER
djela: Formalizam u etici i materijalna vrijednosna etika, Poloaj ovjeka u kozmosu
- ANTROPOLOKI OBRAT temeljno je pitanje to je ovjek
- DUH jedina kvalitativna razlika izmeu ovjeka i drugih ivih bia
o ovjek je otvoren spram svijeta - svijet mu postaje predmetom, to je
odmaknutost od svijeta
- vrhunski produkt ljudskog duha kroz povijest je KULTURA od ovjeka stvoreni svijet koji
konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture
- MATERIJALNA VRIJEDNOSNA ETIKA moralnost ima svoju bazu ne u razumu, ve u
emocijama
- EMOCIJE su materijalne (sadrajne) vrijednosti, a vrijednosti su u sebi apriorne, npr. ljubav,
prijateljstvo...
- apriornost evidentnost nekog stava o sebi, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni
dokazati
- vrijednosti su objektivne biti
- logika srca namjesto logike uma - ljubav je osnovni nain prihvaanja vrijednosti
- evolucijski panteizam i sam Bog dolazi k sebi tek kroz mnoge zabune i nevolje i kao
navlastito boanstvo stoji tek na kraju dugog razvitka
HELMUTH PLESSNER
- EKSCENTRINA POZICIONALNOST za razliku od drugih ivih bia nemamo postojani
centar koji bi nam bio potporanj
- mi smo i zvan i unutar sebe, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni
ARNOLD GEHLEN
- OVJEK MANJKAVO BIE u naoj vrsti dolazi do prijevremenog roenja - spram
ivotinja smo nespecijalizirana bia, dakle, nedostatna, izloena, rizina...
- nedostatke kompenziramo inteligencijom, svijeu, jezikom te zajednikim nastojanjima oko
institucija (pravo, moral, religija, umjetnost, drava, brak...)
- institucijama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje sebi odgovarajui poredak sredine i
odgovarajue oblike ponaanja koji mu omoguuju sigurnost i stabilnost
- kultura ukupnost za ivot preraene prirode, tj. druga priroda
MAX HORKHEIMER

78

- FRANKFURTSKI KRUG skupina na elu s Horkheimerom ,ostali: T. Adorno, H. Marcuse, E.

Fromm...
- bitna djela: Pomraenje uma (Horkheimer), Dijalektika prosvjetiteljstva (Horkheimer i
Adorno)
-OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI UM od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subjektivni um
(vidljiv u pozitivizmu i pragmatizmu) koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima,
zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a zaboravljen je objektivni um koji tei istini radi istine same
- POKORNI TIP I TIP OTPORA pokorni tip se slui subjektivnim umom, nastoji se prilagoditi
okolini, gubi individualnost i oituje se kao lan organizacije, a tip otpora vjeruje u objektivni um, ne
prilagoava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udoban ivot
HERBERT MARCUSE
- djelo ovjek jedne dimenzije
- UGODNA NESLOBODA prevladavajui osjeaj kod veine potlaenih u industrijskim,
kapitalistikim (potroakim) drutvima
- LANE POTREBE razvijene od strane kapitalistikog drutva preko kulture i medija.
- JEDNODIMENZIONALNI OVJEK tipian za suvremena kapitalistika drutva gdje je osoba
(ak dragovoljno) svedena na svoju potroaku dimenziju
- tehnoloki totalitarizam
- contra naturam suvremeno industrijsko drutvo tretira prirodu kao objekt i nemilosrdno je unitava
- skraenje radnog vremena prvi uvjet slobode
ERNST BLOCH
- djela Duh utopije, Princip nada, Subjekt-objekt, Tubingenski uvod u filozofiju
- UTOPIJA priroeno je ovjeku da stvara idealne nacrte budunosti
marxizam je konkretna utopija, filozofija istinske budunosti.
- Humanizam je odrastao u utopiji
- NADA ovjek ne moe bez nade,.
- VRIJEME vrijeme je bit ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na budunost
- povijesno vrijeme gusto-puno-tijesno-bogato, ispunjeno zbivanjima, ljudsko
- prirodno (fizikalno) vrijeme tromo, povijest prirode, spore izmjene
- NAPREDAK smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slobode
- samo tamo je ovjek ovjeku ovjek (homo homini homo)
FILOZOFIJA EGZISTENCIJE
- ispoljava se u nekoliko oblika:
o FILOZOFIJA EGZISTENCIJE Karl Jaspers, G. Marcel...
o EGZISTENCIJALIZAM J. P. Sartre, A. Camus, M. Merleau-Ponty...
o EGZISTENCIJALNA FILOZOFIJA M. Heidegger
o
KARL JASPERS
- FILOZOFIJA EGZISTENCIJE ime za Jaspersovu fil. orijentaciju
osvjetljenje egzistencije - oslanjanje na svoje snage, nastavak napete igre ivota,
nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom...
- Biti ovjek znai postajati ovjekom
- filozofska vjera - sav ljudski bitak u sebi posjeduje mogunost da se priblii Bogu
- ZNAAJKE EGZISTENCIJE:
o komunikacija neposrednost i ljubav
o sloboda egzistencija jest sloboda, tj. mogunost da se bude ono to nije i da se ne
bude ono to jest
o granine situacije - ivotna vorita u kojem svi nasluujemo fil. pitanja smisla i
svrhe, npr. strah, patnja, smrt...
- izvori filozofije:

79

sumnja (dvojba) ne prihvaanje svega zdravo za gotovo, produktivna sumnja kojoj

je cilj samostalno propitati i doi do istine
o potesenost emotivna reakcija na ivot i svijet
- GRANICE ZNANOSTI -znanost ne moe dati odgovor o smislu, ne moe obuhvatiti i shvatiti
egzistenciju
- svaka znanost partikularna
- DEHUMANIZIRANI SVIJET kritika suvremenog svijeta u kojem je sve proeto mainizacijom,
sve je omasovljeno, gubi se pojedinac..
o

JEAN-PAUL SARTRE
- djela: Bitak i nita, Egzistencijalizam je humanizam, Kritika dijalektikoga uma
- EGZISTENCIJA specifino ljudski nain postojanja
- jedino kod ovjeka egzistencija prethodi esenciji - to da postojimo (baeni smo u svijet)
prethodi onome to u biti jesmo, odnosno onome to tek moemo postati
o bitak po sebi masivni bitak, materija, ono gnjecavo, prostorno
o bitak za sebe svijest, egzistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja bitku po sebi
- MUNINA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve besmisleno, tj. da nema vieg i dubljeg
smisla izvan nas, da naprosto egzistiramo
- SLOBODA osueni smo da budemo slobodni, ne moemo izabrati da ne budemo slobodni, jedino
ogranienje slobode je sloboda sama
- TJESKOBA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da naa esencija (smisao) ovisi o nama samima,
da smo osueni da budemo slobodni i da donosimo odluke i da smo za njih samo mi odgovorni
- MARKSIZAM egzistencijalizam je nuna nadopuna marksizma
MARTIN HEIDEGGER
- OVJEKOV OPSTANAK ovjek jest opstanak, egzistencija, on se pita o bitku i nastoji ga
shvatiti
- BRIGA nain bitka, i to bitak onog bia koje stoji otvorena za otvoreni obzor bitka, ukoliko u
njemu izdrava, briga je upravo to izdravanje
- NEAUTENTINA I AUTENTINA EGZISTENCIJA :
- neautentina je ona u kojoj se ne brinemo istinski o drugima, u kojoj se pasivno povodimo za
drugima, a govor nam je isprazno brbljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari
- autentina je ona u kojoj stvarno brinemo i pomaemo drugima da nau sebe i istinski
razgovaramo, tu se ostvaruje sloboda kao bit opstanka
- BITAK osnovna filozofska kategorija, kritizira filozofiju jer je zaboravila na to osnovno pitanje
(zaborav bitka). Bitak je u vremenu (budunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i
prolosti i sadanjosti)
- TEHNIKA I UMJETNOST
- planetarna tehnika je epohalna sudbina zapadne civilizacije
- umjetnost sebe-u-djelo-postavljanje istine bitka
HANS-GEORG GADAMER
HERMENEUTIKA problem razumijevanja (razlaganja, tumaenja i interpretiranja) osnovni je
problem, a ona se upravo time bavi
- predrazumijevanje sve to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti
sami sebe, svako je razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja onog koji razumijeva:
to je hermeneutiki krug
- GOVOR svo ovjekovo iskustvo zbiva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom
- govor je hermeneutiki fenomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je
univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izlaganje
- RAZ-GOVOR dijalog je vrhunac govora jer ukljuuje mnogostrukost odnosa
- ideal Sokratovski dijalog,
- POVIJESNOST simultanost prolosti, sadanjosti i budunosti
- povijest nije objektivno zbivanje
- UMJETNOST vrelo istine kojemu su obiljeja: igra, simbol i sveanost

80

JURGEN HABERMAS
- KRITIKO POSREDOVANJE izmeu:
- 1) kritike teorije drutva i hermeneutikoga uenja
- 2) filozofije jezika, pragmatizma i anglo-amerike filozofske tradicije
- POLITIKA treba iznova promisliti bit politikoga
- KRITIKA POSTMODERNE odbacuje ideje postmoderne o tome da vie nema istine,tj. da je
doao kraj svih velikih istina
- TEORIJA KOMUNIKATIVNOG DJELOVANJA rezlikovanje rada i interakcije
- rad instrumentalno djelovanje
- interakcija komunikativno djelovanje (jezik, ljubav, igra...)
o komunikacija oblik ophoenja uzajamno ravnopravnih subjekata, smisleno
saobraanje zajednica istraivaa - komunikacijski model
- STATUS SVJETSKOG GRAANSTVA svako demokratsko drutvo mora mu pripremiti put
EMMANUEL MOUNIER
- ANGAIRANA FILOZOFIJA - konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima - osniva
PERSONALISTIKI POKRET i vrlo utjecajan asopis Esprit
- najvea kritika usmjerena je na tehniku civilizaciju i komfor:
- ne treba se prilagoavati slijepo svijetu, najvii cilj je ostvarenje svijeta osobnosti jer je samo
tada mogue samostalno i jedinstveno djelovanje osobe
- uvia vanost podjele na blokove
MICHEL FOUCAULT
- AFIRMACIJA POSEBNIH LJUDSKIH PRAVA borac za prava razliitih drutvenih grupa: ena,
manjina, seksualnih orijentacija (queer)... - ona poivaju na pravu na razliku
- SMRT OVJEKA treba promatrati ono razliito, posebno, subjektivno zbiljski ivueg ovjeka
u njegovoj neposrednoj ivotnosti
- ARHEOLOGIJA ZNANJA - traga za naelima koja su bila tipina za pojedina razdoblja
- dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve posebne
povijesti, npr:
o povijest ludila
o povijest zatvora
o povijest medicinskih shvaanja
o povijest seksualnosti...
- ZNANJE I MO mo se uvijek oituje kao odnos snaga
- poveanje znanja razrauje i uvruje tehnike moi - stvara se razraeni sustav metoda za
kontrolu nad odreenom skupinom, npr. u obitelji, koli, vojsci, bolnici, zatvoru, tvornici...
- mikrofizika moi - prodiranje moi i u najsitnije segmente drutva
LINGVISTIKA I STRUKTURALIZAM
- LINGVISTIKA pristupa jeziku s njegove tehnike strane
- razvija se u enevi lingvist F. DE SAUSSURE
- razlikovanje oznaenog (stvar, npr. stol) i oznaitelja (rije s-t-o-l)
- N. CHOMSKY pojam LINGVISTIKE UNIVERZALIJE - ono to ini kostur svih jezika
STRUKTURALIZAM oznaeno je samo pomoni pojam koriten da bi se mogla profilirati njegova
opreka - znak
- stavlja se naglasak na znak, a ne na oznaeno
- otac strukturalizma C. LEVI-STRAUSS
- poznati strukturalisti: R. BARTHES, L. GOLDMANN, J. LACAN
JACQUES DERRIDA
- vodei mislilac poststrukturalizma
- DEKONSTRUKCIJA dovodi pismo u sredite hermeneutike filozofije misli

81

ne vidi izvor govora u rijei nego u izvornom pismu arhe-pismo

tekst nema vrstu jezgru
odgaanje (zatezanje, razlikovanje), tj. stalna igra smjena osjeivanja i potiskivanja
cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono to on direktno govori ve to on skriva, koje su
mu praznine i proturjeja
Pismo je skrivena istina govora.

J.-F. LYOTARD
- poststrukturalist
- djelo: Postmoderno stanje, Postmoderna protumaena djeci
- DEKONSTRUKCIJA VELIKIH POVIJESNIH PRIA
- Velika uenja su u stvari obine predznanstvene Velike prie
- nastupa vrijeme malih pripovijesti ili pluraliteta mitova
- postmoderna je raspad vjere u stalni napredak (to je bio osnovni postulat moderne)
JOHN RAWLS
- djela Teorija pravednosti i Politiki liberalizam
- TEORIJA PRAVEDNOSTI odvojio teoriju dobra i teoriju prava te pravu dao prednost
- prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju granice
dopustivim nainima ivota (nedopustivo izabrati onaj nain koji teti drugome)
- pravednost nepristranost, objektivnost, estitost
- Pretpostavke da bi ljudi izabrali naelo pravednosti:
o veo neznanja izvornih pregovaraa ne znamo budunost (i svoj poloaj u njoj)
pa emo nadvladati strasti radi dugoronih interesa
o vlastgto samouvaavanje ugovaratelja nitko ne eli u budunosti situaciju u kojoj
bi se mogli odrati samo uz tetu za vlastito samouvaavanje
- Dva oblika naela pravednosti:
o naelo jednakih osnovnih sloboda
o princip pravine jednakosti mogunosti i princip razlike

82

83