Univerzitet u Sarajevu

Pedagoki fakultet
Odsjek: Predkolski odgoj
Student: Amina Salkanovi-Delismajlovi

Album ula
(Perceptivno-motorne aktivnosti)

Profesor: doc. dr. Zora Marendi

Januar, 2013.god.
Vid, ukus, miris, sluh, dodir omoguavaju nam da spoznamo svet oko
sebe, ali i upozoravaju na opasnost.

ovjek posjeduje pet osnovnih ula smjetenih u raznim organima. U

uima se nalazi ulo sluha, u oima vida, u nosu mirisa, u koi dodira, dok
je jezik zajedno sa sluzokoom usne duplje odgovoran za ulo okusa. U
njima su smjeteni specifini receptori za odgovarajui osjeaj. Oni
predstavljaju nervne zavretke, preko kojih organizam ostvaruje kontakt s
nekim hemijskim supstancama ili fizikim tijelima. Zatim se ta informacija
o kontaktu preko nervnih vlakana prenosi do centralnog nervnog sistema.
Tu se formira svijest o tome, to se potom pretvara u osjeaj. Bitno je,
takodjer, dodati da osjeaji kod ovjeka mogu izazvati prijatnost ili
neprijatnost.
U odnosu na to, formiramo stav o tome ta volimo, a ta ne. Sva ula
slue da bi organizam mogao pravilno da funkcionie u vremenu i
prostoru, ali i prema drugim biima. ula su meusobno isprepletena i
slue za odravanje neophodnih funkcija organizma. Pored onih osjeanja
kojih je ovjek svjestan, preko informacija koje ula prenose do mozga
organizam je osposobljen za koordinaciju pokreta. Zbog toga moe izvoditi
nesvjesne radnje kao to su hod, govor, plivanje, vakanje, ali i razviti
posebne vjetine, nalik pjevanju, igranju, crtanju...

ulo sluha
ulo sluha ne igra samo ulogu u komunikaciji ve slui i kao sistem za
upozorenje i orijentaciju. Ui registruju zvune (mehanike) talase i
pretvaraju ih u elektrine signale, koji se alju u centralne strukture gdje
se ti signali deifruju i nastaje oseaj sluha.
Na glas, na glas
Djeija auditivna igra u kojoj se vjebaju distinktivne funkcije glasa. Djeca
se takmie u tome ko e nabrojati to vie rijei koje poinju ili se
zavravaju sa odredjenim glasom. Pri tome, izbor rijei se moe ograniiti
samo na jednu ivotnu oblast (npr. Samo nazivi ivotinja).
Eho
Ova vrsta igrice izotrava djeiji sluh ali i skree panju odgajatelju na
eventualne lune nedostatke kod djece.
Nain igre je takav da se grupa djece postavi u jedan kraj prostorije. Iz te
grupe izdvaja se jedno dijete koje ide na drugi kraj prostorije okrenuto
ledjima grupi. Tada neko dijete iz grupe laganim glasom izgovara
odredjenu rije a izdvojeno dijete treba da je glasno ponovi. Ukoliko je to
tano uradilo, dijete se vraa u grupu a mijenja ga neko drugo dijete.

Telefon
Ovom igrom, osim slune komunikacije, potie se i mata te pojaava
panja djece. Djeca sjednu u krug, jedno do drugog. Jedno dijete u krugu
(u dogovoru sa odgajateljom) izabere neku rije te je doapne susjednom
djetetu. Ovo je apui prosljedjuje dalja sve dok se krug ne zatvori.
Zadnje dijete na glas izgovara doapnutu rije a onda se provjerava da li
je ta rije tana, tj. da li je jednaka onoj prvoj preneenoj.
Medo, medo
Jedno dijete, sa medom u rukama, sjedi u jednom kraju prostorije a ostatk
grupe u drugom. Odredjeno dijete iz grupe tihim glasom doziva medo,
medo, prilikom ega ovo dijete treba, po glasu, pogoditi ko ga doziva. Ako
pogodi, uloge se mijenjaju.
Pogodi koji je predmet pao
Djeca se izvode na hol i smjetaju ledjima okrenuta centru hola. Odgajatelj
na pod hola baca odredjeni predmet a djeca trebaju pogoditi po zvuku o
emu je rije. Naravno, prethodno im je odgajatelj pokazao raspoloive
stvari koje e biti baene. To moe biti lopta, klju, koma drveta i sl.