Professional Documents
Culture Documents
12kesic Jugovic PDF
12kesic Jugovic PDF
Blanka Kesi
Mr.sc. Alen Jugovi
Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci
Studentska 2, 51000 Rijeka
Nina Perko, dipl. iur.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
Prisavlje 14, 10000 Zagreb
ISSN 0554-6397
UDK 656.614.3:374-4
STRUNI RAD (Professional paper)
Primljeno (Received): 12/2003.
1. Uvod
Proces globalizacije pojavljuje se u svim sferama ivota. Sa svojim kvantitativnim
i prostornim dimenzijama utjee na zbivanja u svijetu. Upravo radi takvih uvjeta i sve
otrije konkurencije poduzea se koncentriraju na svoju osnovnu djelatnost, a pojedine
pomone ili dodatne dijelove proizvodnje ili usluga prosljeuju na izradu drugima.
Za funkcioniranje u takvim uvjetima veoma je znaajno da logistika funkcionira u
svim njezinim segmentima. Jedan od temeljnih objekata optimalnog funkcioniranja
cjelovitog dobavnog lanca je organiziranje logistiko-distribucijskih centara.
Logistiko-distribucijski centri kao novi oblik ukljuivanja u iru, cjelovitu
destinaciju esto se lociraju uz morske luke. Neki od najveih takvih distribucijskih
centara u Europi su uz luke Rotterdam, Marseilles i Barcelona.
Trend razvoja logistiko-distribucijskih centara poeo je u kasnim 80-im godinama
proteklog stoljea, kad je poduzetnitvo poelo traiti zemljita za proizvodnju,
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 187-208
187
Baleti, Z.: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea i Masmedia, Zagreb,
2003
188
3.
2.
189
190
191
MOGUE LOKACIJE U
EU
Korak B
Pregled moguih lokacija,
odabir ciljnih lokacija
BRZI PREGLED
cca. 20 LOKACIJA
Korak C
Detaljan pregled izabranih
lokacija
DETALJNA ANALIZA 10
NAJBOLJIH LOKACIJA
Korak D
Identifikacija lokacije i prihvat
logistiko-tehnikih obiljeja
Korak E
Ispitivanje uvjeta
Korak F
Konaan odabir
JEDNA LOKACIJA
192
193
Prema, amanovi, J.: Logistiki i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu,
Split, 1999., str. 36-38
195
196
http://www.ind-zone.hr/, (25.04.2005.
197
inspekcijski pregledi,
automatsko fakturiranje,
sastavljanje zbirnih poiljki za otpremu do primatelja,
organizacija, ureenje svih dokumenata i otprema robe,
komercijalizacija robe treim osobama itd.
s
i se
r vi
si
k
K la
lu
ka Klas
inf ik
ras a
tru
ktu
ra
198
Poslovni magazin, RRiF-plus d.o.o., br. 4, god. III., Zgreb, 2005., str. 12-17.
199
http://www.ind-zone.hr/, 25.04.2005.
200
201
202
203
stratekog znaaja za rijeku luku jer moe aktivno participirati u prometnom sustavu
Paneuropske regije i Europske Unije.
Iako eljeznika pruga egzistira, planirana je izgradnja nove, puno krae
ravniarske pruge Rijeka - Zagreb - Maarska (TER) sa spojem na istarske eljeznice
i Republiku Italiju.
Pruga Rijeka-Zagreb-Botov-Budimpeta dio je Trans-europskog projekta TER i
predviene je duine 250 km, brzine do 120 km/sat u robnom prometu i 160 km/sat u
putnikom prometu. eljezniki vor tvori organsku cjelinu s prostorom luke Rijeka
i protee se prema zapadu grada.
Glavni cestovni i eljezniki prometni koridori:
1. Trst Ljubljana Zagreb Beograd Skopje Atena / Sofija Istambul
(povezuju se zapadna i sjeverozapadna Europa s jugoistokom Europe i Bliskim
Istokom).
2. Budimpeta Zagreb Karlovac- Rijeka Trst (povezuju se Baltike zemlje,
zemlje srednje i istone Europe s Jadranom i zemljama Mediterana)
3. Nrnberg Linz Graz Maribor Zagreb Split (povezuju se sjeverozapadna
i srednja Europa preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa srednjim
Jadranom)
U blizini industrijske zone na otoku Krku nalazi se aerodrom Krk. Aerodrom
trenutno nije u funkciji. Zrana luka izgraena je kako bi sluila u turistike
svrhe, ali se namjerava razviti i kao teretni zrani terminal. Razvojni projekti
aerodroma najveim dijelom ovise o pronalaenju zranog prijevoznika i
tour-operatora koji e kao partneri imati interesa u poveanju prometa putnika,
zrakoplova i roba.
Razvijanjem pomorskog teretnog prometa u Hrvatskoj, luka Rijeka je postala
poetno-zavrna postaja duobalnih pomorskih linijskih veza Hrvatske. Meunarodne
teretne pruge iz Rijeke odravaju se ponajprije kontejnerskim i teretnim brodovima
i povezuju je najprije sa lukama na sjeveru Venecija, Trst i Kopar te s osnovnim
lukama Sredozemlja odnosno lukama Gioia Tauro u Italiji, Algeciras u panjolskoj,
Pireju u Grkoj te Marsaxlokk na Malti. Sa stajalita povezivanja Rijeke s svijetom
zasigurno najvaniju ulogu imaju usluge prometnog povezivanja sa osnovnim lukama
na Sredozemlju (tzv. Feeder servis). Ovom uslugom prema unaprijed objavljenom
redu vonje prikuplja se teret koji se prevozi u osnovnu luku odakle se dalje prevozi
redovitim kontejnerskim prugama oko svijeta ili prema udaljenim regijama do druge
osnovne luke te na kraju, brodom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom, i do krajnjeg
odredita.
Ovakvu uslugu pokrenuo je 1999. godine, uz potporu nadlenog ministarstva,
rijeki brodar Loinjska plovidba nakon ega slijedi ponovni uzlet rijekog
prometnog pravca. Danas uslugu odravaju tri broda (Lipa, Loinj i Susak) koji
povezuju luku Rijeka s lukama Ploe, Split, Zadar, Bar, Kopar, Venecija, Taranto,
204
ap
a
CM g-L
l
A oy
Va Llo - C d
y
Ev n D d T MG
er on rie
gr ge
sti
ee
n - B no
M av
ar ar
in ia
e
Se Co
rp
n
M
ae ator .
rs
C
P& k S o.
O eal
N an
ed d
dl
Ja
lo
dr
yd
op
lo UA
v
P.
- C SC
M
an
ol
le
m
rar
M
A
ae
P
rs
kA L
Lo dri
in a
jp
lo
v
Se
ZI
rm M
ar
Li
ne
U
FS
os
ta
li
35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
Izvor: Zec, D.: Linijsko brodarstvo, Primorsko-goranska upanija, Rijeka, 2004., str. 24.
7
8
205
4. Zakljuak
Logistiko-distribucijski centar predstavlja suvremeni objekt u kojem se pribire,
uva, dorauje i priprema roba za daljnju distribuciju do kupaca. Sastavni je dio trgovinske
infrastrukture, a razvio se iz tradicionalne funkcije skladita, tako to se poveava broj
funkcija, primjenjuju suvremena naela organizacije rada, nove tehnologije, omoguuje
visoka koncentracija robe i brz protok u distribucijskim kanalima te ravnomjerno i
racionalno napajanje maloprodajnih toaka. Logistiko-distribucijski centri kao novi
oblik ukljuivanja u iru, cjelovitu destinaciju esto se lociraju uz morske luke. Neki
od najveih takvih distribucijskih centara u Europi su uz luke Rotterdam, Marseilles i
Barcelona.
Industrijska zona Kukuljanovo smjetena u neposrednom zaleu najvee hrvatske
luke Rijeka na povrini od oko 5 milijuna m2 optimalna je lokacija za organiziranje
suvremenog logistiko-distribucijskog centra (sredita). Geoprometni poloaj Industrijske
zone Kukuljanovo je iznimno povoljan. Prostor je infrastrukturno dobro opremljen, a
raspoloive neiskoritene povrine pruaju mogunost irenja. Pogodnost ove lokacije je
blizina najvee hrvatske teretne luke, 3 brodogradilita i niza industrijskih, proizvodnih
i uslunih poduzea. Svaka je industrijska zona u najveoj mjeri rezultat i odraz svoje
prometne povezanosti. Kopnena prometna povezanost oduvijek je bila i ostala osnovni
preduvjet razvoja industrijskih zona. Jedan od prioritetnih zadataka u razvoju industrijske
zone, izvrenje je krupnijih zahvata u magistralne infrastrukturne kapacitete, jer prometnice
koje zonu povezuju s unutranjou su limitirajui faktor poslovanja i daljnjeg razvoja.
Odluka o odabiru modela logistiko-distribucijskih centara usko je povezana sa
zahtjevima korisnika koji detaljno analiziraju trite i na temelju toga odluuje se za
model koji najbolje odgovara potrebama distribucije. S obzirom na lokaciju Industrijske
zone Kukuljanovo, postojee i potencijalno trite, te nedovoljnu organiziranost
logistiko-distribucijskih centara na podruju Republike Hrvatske kao optimalan model
organizacije predlae se kompilacija decentraliziranog i nekoordiniranog tipa organizacije
(model 1.) i tipa organizacije koji je ukomponiran iz glavnog distribucijskog centra i
pojedinih regionalnih centara (model 3.). Sukladno predloenom modelu organizacije
budueg logistiko-distribucijskog centra Kukuljanovo odgovarajui model upravljanja
trebao bi biti u funkciji privlaenja robnih tokova model potpunog upravljanja. Takav
nain upravljanja distribucijskim centrom omoguava najvie dodanih vrijednosti
neposrednom okruenju u kojem se distribucijski centar nalazi. Struktura djelatnosti
distribucijskih centra u ovome je primjeru u potpunosti prilagoena osnivau koji iz
djelatnosti upravljanja centrom poboljava svoju konkurentu poziciju na tritu (promet
i logistike usluge).
Organiziranjem logistiko-distribucijskog centra na podruju industrijske zone
Kukuljanovo kao vitalne karike u cjelovitom dobavnom lancu Primorsko goranska
upanija, rijeka regija, luka i industrijski potencijali regije uklopit e se u logistiki
sustav Europe. Takav oblik poslovanja neophodnost je praenja globalizacijskih procesa
prisutnih na svjetskoj prometnoj sceni.
206
Literatura
1)
Knjige
[1] rnjar, M.: Ekonomika i politika zatite okolia (Ekologija Ekonomija Menadment
Politika), Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci i Glosa Rijeka, Rijeka, 2002.
[2] Kandija, V.: Gospodarski sustav Europske Unije, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,
Rijeka, 2003.
[3] Kesi, B.: Ekonomika luka, Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2003.
[4] Lambert, D.M., Stock, J.R., Ellram, L.M.: Fundaments of Logistics Management, Irwin McGrawHill, Boston, 1998.
[5] Mencer, I.: Strateki menadment i poslovna politika, Vitagraf, Sveuilite u Rijeci, Rijeka,
2003.
[6] Nikoli, G.: Multimodalni transport, Makol marketing, Rijeka, 2004.
[7] amanovi, J.: Logistiki i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu, Split,
1999.
[8] Zeki, Z.: Logistiki menedment, Glosa d.o.o., Rijeka, 2000.
[9] Zelenika, R.: Prometni sustavi: Tehnologija Organizacija Ekonomika Logistika
Menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2001.
2)
[10] Brki, A., valjek, I., Buklja, M.: Hrvatski promet kao sastavni dio integracijskih aktivnosti
prometne politike Europske Unije, Suvremeni promet, Zagreb, 21, 2000, br. 5.
[11] Kesi, B., Jugovi, A.: Rijeki prometni pravac, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
Primorsko goranske upanije, Rijeka, 2003.
[12] Poslovni magazin, RRiF-plus d.o.o., br. 4, god. III., Zgreb, 2005
[13] Statistiki odjel luke Rijeka Kontejnerski terminal Brajdica (Jadranska vrata d.d.), Rijeka,
2005.
[14] Zec, D.: Linijsko brodarstvo, Primorsko-goranska upanija, Rijeka, 2004.
[15] Zelenika, R.: Valorizacija rijekog prometnog vorita u funkciji ukljuivanja u europske
prometne i gospodarske tokove, Nae gospodarstvo: Revija za aktualna gospodarska vpraanja
br. 42, 1996.
3)
Ostali izvori
[16] Baleti, Z.: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea i Masmedia, CD,
Zagreb, 2003.
[17] http://www.ind-zone.hr/
[18] http://www.logsim.co.uk
[19] http://www.summitcircuit.com/ss-0403.html
[20] http://www.portauthority.hr/rijeka
207
Blanka Kesi
Alen Jugovi
Nina Perko
208