Pamenje i uenje

- Pamenje odreujemo kao mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja

informacija
- Pamenje je preduvjet za razvoj vlastite linosti
- Uenje je prvi stupanj pamenja usvajanje
- Postoje tri faze pamenja kroz koje informacije prolaze: senzorno, kratkorono i
dugorono
- Kontrolni procesi: panja, ponavljanje, kodiranje, pronalaenje i dosjeanje
odreuju tok kretanja informacija
- Senzorno pamenje vrlo kratko zadrava nadolazee informacije u
nepromjenjenom obliku (vid = 0,5 s, sluh = 2 s)
- Kodiranje se ostvaruje pri kratkoronom pamenju.
- Kodiranje pri pamenju je promjena infomacije u oblik koji se moe pohraniti i
zatim pronai na taj nain informacije se pripreme za pohranu u dugorono
pamenje
- Kratkorono pamenje ima tri razliite funkcije:
1. Ako nam informacija ne treba za kasnije kratko je zadrava
2. Kodiranje
3. Prisjeanje neke informacije iz dugoronog pamenja
- Kratkorono moemo zapamtiti 7 +- 2 estice informacija
- Dugorono pamenje je neogranieno i postoje 3 tipa (epizodiko, znanje i
proceduralno pamenje)
- Automatsko pamenje netrudimo se zapamtiti neto nego to pamtimo
automatski
- Ako moramo raditi u uvjetima velikog stresa nae automatsko pamenje radi
bez problema zato se policajce, vojnike itd. uvjebava da im pamenje nekih
informacija postane automatsko
- Pamenje koje zahtjeva napor uenje
- Metode ispitivanja pamenja:
1. Metoda prepoznavanja uenik samo treba prepoznati odgovor
2. Metoda dosjeanja sami se moramo dosjetiti odgovora
3. Metoda utede kada neto zaboravimo puno bre nauimo ponovo
nego prvi put
- Zaboravljanje uvijek prati pamenje i uenje
- 4 glavna uzroka zaboravljanja:
1. Postupno brisanje tragova pamenja (ENGRAMI) ako neto ne
koristimo esto
2. Nemogunost pronalaenja informacije u dugoronom pamenju
putevi do neke informacije su loi i zbog toga joj nemoemo pristupiti
3. Represija (potiskivanje) sklonost da zaboravimo neugodne informacije
4. Interferencija kad jednog gradiva ometa uenje drugog dijeli se na
retroaktivnu interferenciju (uimo novo zaboravljamo staro) i proaktivnu
interferenciju (ranije naueno smeta novome) zato se izmjenjuju drutveni i
prirodoslovni predmeti u koli
- Pozitivni transfer kada nam staro gradivo pomae u uenju novog
- Osim normalnog proces zaboravljanja postoje i patoloki (amnezija)
- Uzrok amnezije moe biti organske prirode (oteenje) ili psiholoke prirode
(trauma)
- Amnezija moe biti za ono to smo ranije nauili ili za ono to tek treba biti
naueno

- Uenje je proces kojim iskustvo ili vjeba stvaraju promjene u mogunostima

obavljanja nekih aktivnosti
- Razlikujemo 4 metode uenja:
1. Metoda klasinog uvjetovanja najjednostavnija, jedinka reagira
refleksino, izuavao ju je Ivan Petrovi Pavlov (ono sa psima hranom i slinom)
uvjetovani podraaj uvjetovana reakcija
2. Metoda operatnog uvjetovanja uenje nagradama i kaznama
nagrade / kazne mogu biti primarne (njihovo znaenje se ne mora uiti npr. bol) i
sekundarne (ije se znanje naui npr. novac)
3. socijalno uenje uenik ui po nekome modelu moe biti ili
modeliranje (uenik sa razumjevanje radi neto po modelu) ili imitacija (uenik
bez razumjevanja radi neto po modelu) ili uenje promatranjem posljedica
(uenik promatra ponaanje modela i ako to ima za njega pozitivne posljedice
onda uenik radi kao i model) ili simboliko uenje (model rijeima opisuje ta
treba raditi)
4. Koginitivno uenje najsloenija metoda uenja, rijeavamo neke
probleme, rezultat je ope znanje, pristuan je aha trenutak (trenutak spoznaje),
prikriveno uenje (mnoge informacije pohranjujemo nesvijesno)
Miljenje i inteligencija
- Miljenje je sloeni kognitivni proces kojim obraujemo informacije, injenice,
pojmove koje smo prikupili jednostavnijim kognitivnim procesim (uenje, osjet)
- Miljenje je apstraktan proces
- Miljenje nam omoguava da zakljuujemo, predviamo, analiziramo
- Miljenje i govor usko su povezani
- Mentalni set je usmjerenost na jedan nain reagiranja
- Inteligencija je sposobnost snalaenja u novim situacijama ili opa sposobnost
miljenja pri rijeavanju nekih problema
- Mjeri se standardiziranim testovima inteligencije
- Prvi test inteligenije napravio je Alfred Binet uveo je pojam mentalne dobi
- Gausova krivulja prikazuje odnos izmeu postotka ljudi i njihova IQ-a
- Postoje dvije vrste inteligencije:
1. Fluidna raste do adolescencije
2. Kristalizirana cijeli ivot raste
uvstva i motivacija
- uvstva (emocije) su sloeni psihiki doivljaji koji odraavaju na odnos prema
okolini i nama samima, ona obogauju na psihiki ivot
- Vrste uvstva:
1. Hedonistiki ton ugodna ili neugodna
2. Jaina uvstva slaba, umjerena ili jaka
3. Trajanje kratkotrajna ili dugotrajna
4. Sloenost primarna (osnovna) uvstva (uvstva koja su se prva
razvila, univerzalna ekspresija, genetki su uvjetovana)
- sekundarna (sloena, izvedena) uvstva (razvila su se
iz primarnih, ekspresija ovisi od ovjeka do ovjeka, estetska uvstva
(najsloenija))
- Raspoloenja slaba, duga
- Afekti jaka, kratka
- uvstva se sastoje od 5 komponenti:

1. Kognitivna interpretacija nekog dogaaja ovisno kako vidimo

dogaaj razvijamo stav
2. uvstveni doivljajj emocija koja se u nama javlja
3. Tjelesne promjene npr. bre lupanje srca tjelesne promjene
4. uvstveni izraaj govor tijela vanjske promjene
5. uvstvena reakcija npr. ubrzan korak konkretno neki postupak
- Kognitivna interpretacija uvstva se mogu odvijati na nesvjesnoj razini,
kognitivne interpretacije mogu biti razliite i ovise od ovjeka do ovjeka neke
situacije svim ljudima daju istu reakciju- osnovna uvstva
- uvstveni doivljaj on daje boju naem ivotu, esto ga nazivamo i osjeajima,
utjee na nae ponaanje, uenje, pamenje i percepciju, uvstva djeluju na sve
vrste kognitivnih procesa, oni mogu sami sebe pojaavati, ene i mukarci
jednako doivljavaju uvstva ali ih mukarci potiskuju
- Tjelesne promjene izluivanje adrenalina, ubrzani rad srca, irenje zjenica,
tlak, znojenje
- Ramiro Bujas pretea poligrafa (poligraf biljei
tjelesne promjene)
- uvstveni izraaj (ekspresija) vanjske promjene izraz lica, govor tijela,
dranje, boja, jaina i ton glasa, pokreti - puno vie informacija odajemo tijelom
nego verbalno ene bolje itaju govor tijela
- uvstveno ponaanje uvstva jako utjeu na nae ponaanje izbjegavamo
negativna i teimo pozitivnim s negativnima se moemo nositi na 2 naina
(izbjegavanje i suoavanje)
Stres
- Stres je stanje u kojem se nalazimo kada smo suoeni sa opasnou
- Za doivljaj stresa vana je kognitivna interpretacija (primarna ili sekundarna)
- Izvori stresa nazivaju se stresovi te se oni dijele:
1. po jaini na velike (kataklizmitki dogaaji, smrt) i umjerene, slabe
(svakodnevni stresovi)
2. po trajanju na kratkotrajne / akutne (nema tetnih posljedica) i na
dugotrajne / kronine (iscrpljuju organizam, psihosomatske bolesti)
- Znakovi stresa mogu biti: uvstveni, kognitivni, tjelesni ili bihevioralni
- Suoavanje sa stresom: prihvaanje situacije, kontroliranje (djelovanje) na izvor
stresa, izbjegavanje
- PTSP post traumatski stresni poremeaj
- simptomi se dijele na:
1. nametljivo ponovo doivaljavanje
traumatskog dogaaja
2. izbjegavanje podraaja povezanih s traumatskim
dogaajem
3. pojaana pobuenost poremeaji u spavanju, slaba
koncentracija
- simptomi se nemoraju pojavaiti odmah nakon stresnog dogaaja
Motivacija
- Motivacija je stanje ili proces unutar pojedinca koji pokree, odrava i usmjerava
njegovo ponaanje prema odreenom cilju
- Motivi su pobude koje ocjeka usmjeravaju ka nekom cilju i odreuju njegov
intenzitet
- Motivirano ponaanje pojedinca moe biti pobueno njegovim potrebama ili

vanjskim poticajima
- Razlikujemo bioloke (primarne) i sekundarne (steene) motive (potrebe)
- Bioloke potrebe naslijeene su i zajednike svim ljudima njihovo zadovoljenje
nuno je za odravanje ivota jedinke
- Steene potrebe su nauene i razlikuju se od osobe do osobe (npr. potreba za
ugledom) u njihovoj osnovi se nalaze psihiki imbenici
- Motivacija koja se zasniva na vanjskim poticajima naziva se ekstrinzinom
motivacijom
- Motivacija u ijoj se osnovi nalaze unutarnje potrebe naziva se intrizinom
motivacjiom
- Abraham Maslow smatrao je da meu motivima postoji hijerarhija (na 5. razina
od koje je svaki idui mogu samo ako je zadovoljen onaj ispod njega):
1. bioloke potrebe osnovne ivotne potrebe
2. potrebe za sigurnou posao, krov nad glavom
3. potrebe za pripadanjem ljubav, prijateljstvo
4. potreba za potovanjem
5. potreba za samoaktualizacijom pronalaenjem svojih kreativnih
mogunosti
- Motivacijski ciklus kada se pojavi neki motiv on nas usmjerava ka nekom cilju,
da bi postigli taj cilj koristimo se instrumentalnim ponaanjem, ali na putu do
osvarenja esto nailazimo na barijere, kada napokon dospijemo do cilja u nama
se pojavljuje neki novi motiv i sve ide ispoetka

- Barijere koje se pojavljuju mogu biti:

1. prirodne kada nesto fiziki nije mogue
2. drutvene zakoni, religija
3. osobne kada smo sami sebi zapreka za postizanje cilja
- Sukob motiva je stanje u kojem se istovremeno javljau dva motiva (cilja) koja se
iskljuuju:
1. sukob istovremenog privlaenja (dva privlana cilja)
2. sukob istovremenog odbijanja (dva odbojna cilja)
3. sukob istovremenog privlaenja i odbijanja (cilj ima i prednosti i
nedostatke)
4. sukob istovremenog privlaenja i odbijanja dvaju ciljeva (dva pa
biramo manje zlo)
- Frustracija je stanje neugode, nemira i tjeskobe ili srdbe izazvano zaprekama ili
tekoama u ostvarivanju nekog cilja ljudi se od frustracije brane obrambenim
mehanizmima
- Racionalizacija traenje opraravdanja, uljepava se stvarnost i omalovaava
vrijednosti
- Supstitucija zamjenjujemo neki cilj koji nije mogu slinim
- Kompenzacija kada manjkavost na jednom polju nadoknaujemo na drugim
- Negiranje odbijanje da se suoimo sa izvorom frustracije
- Fiksacija uporno ponavljanje neega ta znamo da nee dati rezultate
- Projekcija prepisivanje svojih mana na druge tj. da su oni problem, a ne mi
- Regresija djetinjasto ponaanje
- Ljudi imaju razliite razine tolerancije za frustraciju te ovisno o tim razinama oni
reagiraju ranije ili kasnije

- Dugotrajna frustracija moe dovesti do stresa