Pravnik

2014

Radovi

Sara Lacko
studentica tree godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

udoredno bie ovjeka

UDK: 177:316.63

Saetak
S namjerom da potaknem ljude na razmiljanje o svakodnevnim ivotnim situacijama
u kojima se sukobljavaju udoredno i neudoredno, kao i sama spoznaja da uvijek postoji
raskorak izmeu postavljenih moralnih normi i njihove praktine primjene odabrala sam
upravo ovu, bezvremensku temu udoredno bie ovjeka za temu svog rada. Kako su
ljudska bia najee krajnje sebina, a djelovanje im je motivirano vlastitim preferencijama, moralna dimenzija esto biva zanemarena i neostvarena. Nemogunost slobodnog
djelovanja ovjeka, kao i njegovo zanemarivanje glasa unutarnjeg suca takoer dovodi
do krenja moralnih naela. Stoga je svaki pojedinac duan oduprijeti se autoritetu koji mu
namee neudoredan cilj, a s druge strane ojaati glas svoje savjesti koja e mu omoguiti
razlikovanje dobra od zla. Kao jedan od naina da se unaprijedi neije udoredno bie jest
i vjetinom stvaralatva, npr. radom s ljudima. Naposljetku, istiem da bi ljudi, iako suoeni
s brojnim nedaama svakodnevice, trebali usmjeriti svoje napore u oblikovanju sebe kao
moralne osobe.
Kljune rijei: moralno/ nemoralno, glas unutranjeg suca- savjest, vjetina stvaralatva

1. Uvodni dio
ovjek je bie u neprestanoj potrazi. On traga za materijalnim ili pak duhovnim, malim i
nebitnim stvarima jednako kao i za velikim i znaajnim. U toj svojoj potrazi esto zaboravlja
da bi udoredna (moralna) dimenzija ivota trebala biti glavna odrednica ljudskog postojanja i djelovanja, iako je sam tvorac potrebe za udoreem. Negiranje/nepotivanje moralnih normi, njihovo teorijsko ispovijedanje, a praktino svakidanje krenje, glavni su razlozi
odabira ove, svevremene teme, za temu ovog rada. Sljedei vaan razlog jest znatielja,
ali i potreba da iskaem vlastiti kritiki stav o postojanju/nepostojanju udorednog bia
ovjeka. Seminarski rad udoredno bie ovjeka obraujem u tri glavna dijela: Uvodni
dio, udoredno bie ovjeka i Zakljuni dio. Nakon uvodnih napomena slijedi sredinjirazradbeni dio seminarskog rada udoredno bie ovjeka. Podijeljen je u est dijelova
pod naslovima: Pretpostavke ostvarenja udorednog bia ovjeka, ovjek i njegovo ciljano
(moralno/nemoralno) djelovanje, Mogue unapreenje udorednog bia ovjeka vjetinom
stvaralatva, Ljudska moralnost i savjesnost, Slobodno djelovanje - osnova moralne odgovornosti; ukazivanje na ogranienje ljudskih sloboda i prava, Analiza anketnog ispitivanja.

24

udoredno bie ovjeka

Rad zavravam Zakljunim djelom koji predstavlja svojevrsno saimanje najvanijih spoznaja. Ovakvo sadrajno i grafiko ureenje seminarskog rada jedino je smisleno te predstavlja koherentnu i logiku cjelinu, a podjela na tri glavna djela ini rad preglednim to
omoguuje lake snalaenje itatelju. Svojem seminarskom radu prilaem i anketno istraivanje koje je potvrdilo neke moje pretpostavke, ali i opovrgnulo neke steene predrasude.
Da se itatelja upiti u sadraj seminarskog rada, u uvodni dio ukljueno je i definiranje
temeljnog pojma- udoree i objanjenje njegovih osnovnih odrednica. Moralni red koji se
uspostavlja primjenom moralnih ili udorednih naela zove se udoree. U svakodnevnom
govoru za to upotrebljavamo rije moral1 . Iako je sustav vrijednosti udorea postankom
mlai od obiajnog i religijskog, on obuhvaa sve najvanije vrijednosti koje bi trebale voditi
ostvarenju ovjeka kao dostojanstvenog pojedinca, ka ivotnom blagostanju koje se moe
postii samo ako se u svakoj ivotnoj situaciji tei promicanju osnovnih vrijednosnih naela. Povezanosti i meudjelovanju posebnih sustava vrijednosti udorea i obiaja, kao i njihovom odgovarajuem razumijevanju, pridonosi i sama etimologija rijei udoree. Rije
udoree razvila se iz rijei obiaj, navada pa se tako vjebanjem stekla navada, a narav
ili ud ovjeka dobila svoj red, to i mi izraavamo naim rijeima: udoree, udorednost,
djelorednost.2 U svakoj drutvenoj zajednici postoje opeprihvaena pravila ponaanja i
djelovanja-obiaji koji predstavljaju sve ono to zajednica smatra dobrim, poeljnim, moralnim. Krenjem vrijednosti obiaja krimo i vrijednosti ostalih posebnih poredaka, budui da
svi poreci poivaju na istim naelima.

2. udoredno bie ovjeka - sredinji dio

2.1. Pretpostavke ostvarenja udorednog bia ovjeka
Ljudske potrebe su raznolike; od potrebe za ivotom, egzistencijom, meuljudskim odnosima, kulturom, religijom, pravom, do potrebe za ostvarenjem vlastitog udorednog bia
kao krajnjem odredinom cilju koji nikada ne moe biti u potpunosti ostvaren. Da bi ovjek
mogao teiti samoostvarenju, mora najprije zadovoljiti osnovne bioloko-fizioloke potrebe
(potreba za disanjem, spavanjem, potreba za hranom i piem), koristei pritom odreene
vrijednosti-sredstva. Ako se ne ispune te osnovne egzistencijalne potrebe, sve ostale ljudske elje, potrebe i interesi bivaju potisnuti i marginalizirani. Idua vana ljudska potreba
je potreba za sigurnou. Ako osoba nije postigla odgovarajuu zdravstvenu (zdravstvena
zatita, osiguranje), materijalnu (redovita primanja-plae, mirovine, djeji doplatci, stipendije), emocionalnu (obiteljski, rodbinski, prijateljski, poslovni odnosi) ili pak pravnu sigurnost (povjerenje u pravnu profesiju, vlast i ustanove openito), svoje djelovanje ne moe
usmjeriti ka razvitku sebe u punini; ka potrebi da se razvije u dostojanstveno bie.3
3.2. ovjek i njegovo ciljano (moralno/nemoralno) djelovanje
ovjek razumski odreuje i odabire svoje ciljeve djelovanja da bi ostvario objekt(e)
svoje tenje. Djelovanje ukljuuje i ljudsku volju koja predstavlja pokretaku snagu. Iako
nas drugi ljudi, koji nam predstavljaju autoritet (poslovni, religijski, politiki), prisiljavaju da
izvravamo njihovu volju kako bi oni lake postigli svoje svrhe, oni ne posjeduju mo da
nam nametnu svoje ciljeve kao nae vlastite. Naravno, treba uzeti u obzir da je ljudsko
ponaanje i djelovanje socijalno uvjetovano pa se moemo zapitati jesu li nae individualne odluke i definiranje naih ciljeva uistinu rezultat samo nae volje?!. U tome se oituje i
1
2
3

MILII V., Opa teorija prava i drave, Zagreb 2008., str 24.
ARISTOTEL, Nikomahova etika, Zagreb, Globus 1988., XXVI
Vidjeti vie u: MILII V., Opa teorija prava i drave, Zagreb, 2008., str 52. i 53.

Pravnik, 47, 1 (95), 2014

stupanj individualne slobode bez koje ovjek sebe ne moe ostvariti kao udoredno bie o
emu e kasnije biti rijei. to se ovjek manje moe prisiliti fiziki, a to vie moralno (samom predodbom dunosti), to je slobodniji.4 Budui da je ovjek bie slobodne volje, koji
razumski odabire i odreuje svoje ciljeve i na taj nain usmjerava svoje djelovanja, treba i
preuzeti odgovornost za sve navedeno. Da bi opstao nauk o udoreu, osim pojedinanih
ciljeva moraju postojati i krajnji, univerzalni ciljevi kao odredine toke naeg djelovanja.
U protivnome bi ostvarenje jednog cilja bilo samo preduvjet za ostvarenje nekog drugog,
a toj svojevrsnoj hijerarhiji ne bi se nazirao kraj. Krajnji cilj svakog ljudskog bia trebalo
bi biti postizanje odreenog stupnja ivotnog blagostanja na to utjeu brojni (ranije navedeni) faktori. Treba uzeti u obzir da je ocjenjivanje kvalitete ivota krajnje subjektivno
i uvjetovano brojnim imbenicima. Ljudi, kada i ostvare sve preduvjete i konano mogu
svoje djelovanje usmjeriti k ostvarenju sebe kao udorednog bia, rijetko odabiru taj put.
Ova sentenca koju navodim predstavlja najsaetiji opis ljudske naravi: A ono to elimo i
to je daleko od nas, to nam se uvijek ini vrednije od svega. Ali im smo uspjeli do toga
doi ve nas za drugim stvarima enje vuku i usta nam uvijek eaju istu e ivota. (T.
Lucretius C.)5 Po prirodi stvari ljudi su nezasitni i nikad zadovoljni vlastitim postignuima,
neprestano se usporeuju sa svojom okolinom, a zavist i elja za privlaenjem tue panje
ih motiviraju na vjeno natjecanje. Ljudi uvijek ele vie materijalnih dobara nego to im
je uistinu potrebno, bore se za vlast i mo, ele biti okrueni to veim brojem ljudi koje
nazivaju prijateljima, iako se njihov odnos temelji samo na uzajamnoj koristi. Jesu li takve
osobe uistinu sretne, je li njihovo djelovanje slobodno i moralno? Jesu li one postigle kvalitetu ivota na najviem stupnju? Odgovori se nameu sami po sebi.
3.3. Mogue unapreenje udorednog bia ovjeka vjetinom stvaralatva
Pojam udorea povezan je i s ljudskom stvaralakom vjetinom (stvaralakim radom)
to se moe oitovati u raznim podrujima ljudske djelatnosti, npr. meuljudskom ophoenju, umjetnosti, tehnologiji, znanosti, kulturi, gospodarstvu. Svakoj profesiji pripisujemo
moralna naela koja bi trebala biti glavni putokaz u djelovanju osoba u dotinoj struci.
Svaka struka bi za svoj osnovni cilj trebala imati ostvarivanje temeljnih ljudskih tenji-interesa, ali primjenom odgovarajuih sredstava i naina. Kad bi bila doputena uporaba
svih sredstava u postizanju ciljeva postala bi upitna humanost cilja?! Da bi osoba svojim
stvaralakim radom mogla dosegnuti moralnost na najviem stupnju, mora teiti ispunjenju
dunosti prema sebi, prema drugim ljudima u struci, ali i prema pojedincu kojemu je direktno od koristi. Upravo u odnosu prema pojedincima koji trae pomo struke, bilo pravnike,
lijenike, novinarske, ali i u odnosima unutar same profesije dolazi do izraaja kakvoa
udorednog bia ovjeka. To je npr. vidljivo u uljudnom/neuljudnom ophoenju unutar struke, solidarnosti/nesolidarnosti, poniznosti/lanoj poniznosti prema nadreenima, iskrenosti/ neiskrenosti prema pojedincu ili kolegama u struci, snoljivosti/ nesnoljivosti, radinosti/
lijenosti... Stvaralaki rad moe u ljudima pobuditi brojne dvojbe, radoznalost, empatiju, ali
i omoguiti ljudima da pokau i razviju svoje talente to moe rezultirati vrijednim idejama i
poduhvatima; npr. jedinstvenom glazbenom kompilacijom u podruju glazbene umjetnosti,
vrijednim poduzetnikim planom u podruju gospodarstva ili samim osjeajem ispunjenja
kada pruimo pomo unesreenoj osobi (npr. u medicinskoj profesiji). Na taj nain stvaralaki rad moe voditi unapreenju udorednog bia ovjeka. Naalost, nerijetko se u
dananjem kapitalistikom drutvenom ureenju ljudski rad pretvara u djelatnost koje vie
nije izvor zadovoljstva i kreativnosti, ve samo sredstvo da se radom zadovolje potrebe
izvan njega (egzistencijalno pitanje). U takvom stanju drutvenog nezadovoljstva, otue4
5

KANT I., Metafizika udorea, Matica hrvatska 1999., str 169.

MILII V., Opa teorija prava i drave ,Zagreb, 2008., str 50.

25

26

udoredno bie ovjeka

nosti i iskljuenosti u kojem je glavna ovjeka briga egzistencija, razaraju se dugotrajno
stvarani moralni standardi i obiaji, ljudi zanemaruju svoje ljudsko dostojanstvo, nisu u
stanju zadrati ponos, okreu se prizemnom materijalizmu-negiraju osnovne potrebe udorednog bia ovjeka.
3.4. Ljudska moralnost i savjesnost
Po prirodi stvari ljudi su umna bia koja esto kre moralne zakone ili ih se nerado
pridravaju, iako su sami njihovi tvorci. U odreenim situacijama voeni vlastitim sebinim
interesima ljudi svjesno nijeu vlastito udoredno bie, birajui u sukobu neudorednoudoredno prvo navedeno. U ovjeku bi se trebao javiti osjeaj nezadovoljstva vlastitim
biem kada se u njemu stvori sama pomisao o krenju ili zanemarivanju moralnih normi
koje su u svijesti veine prihvaene kao dobre, smislene, a samim tim i obvezatne. U
takvoj situaciji ovjek bi trebao vlastite porive-tenje-motive podvrgnuti samokontroli te
umjesto ugode, bilo u tjelesnom, emocionalnom ili materijalnom smislu, odabrati djelovanje koje je u skladu s moralnim zakonima. Na takvo djelovanje upuuje nas savjest koja
je sastavni dio ljudskog bia. Savjest djeluje na nain da pokuava utjecati na ovjekovo
izvravanje/neizvravanje neke radnje ije je mogue posljedice ona ranije procijenila i
pokuala umnim rasuivanjem odrediti kakvo je djelovanje primjereno (moralno) u odreenoj situaciji. Kada je netko nesavjestan, tj. ne djeluje po naputku savjesti, to ne znai
da ona u njemu nije prisutna, ve da se ta osoba ne obazire na glas unutranjeg suca6.
Savjest se ne moe stei poput materijalne imovine, niti se moe ostvariti nekim ljudskim
djelovanjem pa ju ne moemo smatrati obvezatnom. Savjest u ljudima progovara eljeli mi
to ili ne, a na nama je da odluimo hoemo li postupati prema njenim naputcima ili emo
riskirati njeno naknadno ostvarenje. Kada djelujemo u skladu sa sudom nae savjesti, to
rezultira ponosom i zadovoljstvom vlastitim biem i ponaanjem. A ako pak zanijeemo
ili zanemarimo glas savjesti prije samog ina, ona se nehotice javlja naknadno (tijekom ili
nakon ina) kao osjeaj grinje savjesti. Mogua je i reakcija moralno osvjetene okoline
to se oituje osuivanjem osobe i njenog ina, a u krajnjem sluaju njenim iskljuenjem
iz drutvene zajednice. Kod svih osoba dolazi do pobuivanja moralnog osjeaja, bilo da
je to osjeaj zadovoljstva i ponosa vlastitim biem ili u krajnjoj suprotnosti-osjeaj grinje
savjesti; u protivnom ne moemo govoriti o udoreu i ni po emu razlikovati ljudsko bie
od ostalih ivih bia. Savjest je vrlo moan instrument, bez ijeg bi postojanja regulacija
meuljudskih odnosa bila gotovo nezamisliva. Iz tog razloga bi ljudi trebali kontinuirano
razvijati svijest o vlastitoj savjesti.
3.5. Slobodno djelovanje - osnova moralne odgovornosti; ukazivanje na
ogranienje ljudskih sloboda i prava
Potreba za vanjskom slobodom; slobodnim odnosima i djelima, jedna je od glavnih potreba udorednog bia ovjeka. Sloboda je neprocjenjive vanosti, a dana je svim ljudima
jer samo slobodna osoba moe zadovoljiti svoje potrebe i boriti se za ostvarenje svojih
ciljeva. Zbog ope sebinosti, pomanjkanja altruizma i netolerancije mnogi su ljudi spremni
zanemariti slobodu drugih da bi ostvarili svoje ciljeve i ranije odreeni smisao djelovanja,
nijeui time vlastito dostojanstvo, naelo jednakosti, snoljivosti, istodobno ne elei preuzeti odgovornost za svoje djelovanje i mogue posljedice istog. Voeni vlastitim preferencijama zaboravljaju da je naelo slobode ogranieno u svojem ostvarenju. U situaciji
kada osoba smatra da je ugroena njena osobna ili skupna sloboda (neke zajednice, npr.
nacionalne manjine), a samim time ograniena i mogunost ostvarenja njenih tenji, ona
6

KANT I., Metafizika udorea, Matica hrvatska, 1999., str 187.

Pravnik, 47, 1 (95), 2014

ima pravo ukazati na nepravdu koja joj se nanosi. Pravo na ukazivanje nezadovoljstva/
nepravde/ogranienja u slobodnom djelovanju u pojedinim je situacijama svojevrsna obveza, npr. kada nastaje kao rezultat djelovanja nae savjesti koja predstavlja nau unutarnju
slobodu. Pravo je pitanje zapravo:Koji je ispravan nain da ukaem na zanemarivanje/
negiranje/nepotivanje osobne slobode, a da pri tome potujem osobno dostojanstvo, ali i
dostojanstvo drugih ljudi? Jedno od temeljnih prava slobodnog ovjeka jest pravo na rad
i isplatu plaa, a u zbiljskim ivotnim okolnostima ostvarenje tih prava mnogim je ljudima
uskraeno. Navodim samo jedan od mnogobrojnih primjera. Je li trajk zbog neisplate
plaa pred sjeditima velikih tvrtki, na Markovu trgu ili pred vratima ministarstva, kojima
smo svakodnevno svjedoci, ispravan nain da se ukae na zbiljsko problemsko stanje? Ili,
po meni jo vanije pitanje, je li djelovanje na taj nain uistinu djelotvorno i hoe li donijeti
promjene? Smatram da je to jedini ispravan nain, ne samo da se ukae na probleme radnika, ve i na nepravilno voenje tvrtki, zlouporabe ovlasti i poloaja vodeih ljudi-vlasnika/
direktora, a samim time na njihovu moguu neprofesionalnost i nemoralnost. Naalost, suoeni s tekim ivotnim situacijama, ljudi esto ne biraju sredstva borbe za ponovno uspostavljanje vlastitih uskraenih sloboda i prava, dovodei time u pitanje vlastitu udorednost.
2.4. Analiza provedene ankete
elei dobiti uvid u razmiljanja i stavove ljudi o moralu, a samim time potkrijepiti sve
navedeno u seminarskom radu, provela sam anketu kako bi provjerila vrijede li teorijske
postavke o moralu u zbiljskim ivotnim odnosima. Anketa se sastoji od deset pitanja, od kojih prvih pet pitanja zahtijeva odluivanje na temelju postavljenih moralnih dilema je li neto
moralno ispravno ili neispravno, esto pitanje zahtijeva deskriptivan odgovor, a posljednja
etiri pitanja su na zaokruivanje. Anketa je provedena na uzorku od 40 osoba, razliite
dobi, spola i obrazovanja. Upravo ti faktori ukazuju na razliite stavove pojedinih dobnih
ili obrazovnih (neto manje spolnih) skupina. Istaknut u samo neke zanimljivosti i specifine odgovore dobivene provedbom ankete. Ocjene kojima su ljudi ocijenili je li neto za
moralnu osudu ili nije ne elim statistiki obraditi jer je ljudska procjena krajnje subjektivna,
a i samo prikazivanje kakvoe udorea statistikim podacima smatram neprimjerenim.
Prilikom oblikovanja tih pitanja osnovna mi je namjera bila potaknuti ljude na razmiljanje i
na njihovo poistovjeivanje sa situacijama koje su i u zbiljskom ivotu mogue. Detaljnijom
analizom odgovora na prvih pet pitanja moe se puno zakljuiti o karakternim osobinama
dotine osobe kao i o razvijenost njihove svijesti o savjesti (pod pretpostavkom da su odgovori iskreni), ali to nije bio cilj anketnog istraivanja. Postavljanje moralnih dilema zapravo
mi je posluilo da ukaem kako procjena je li neto moralno ili nemoralno uvelike ovisi o
okolnostima pojedine situacije. Isti in bi u odreenoj situaciji proglasili moralno opravdanim, a u drugim okolnostima bi ga osudili. Na esto pitanje:to vi podrazumijevate pod
rijeju moral? Koje su po vama karakteristike moralne osobe? dobila sam raznovrsne, a
ipak oekivane odgovore. Karakteristike moralne osobe po miljenju veine ispitanika su:
potenje, iskrenost, pravednost, savjesnost, nesebinost, ovjenost, odgovornost, nepotkupljivost. Istiem i odgovore koji smatram posebno znaajnima:Moralna osoba je ona
osoba koja bira sredstvo da bi postigla cilj. i Moralna osoba je ona koja ini/ne ini drugima ono to eli/ne eli da se ini njoj. jer predstavljaju svojevrsno saimanje svih ranije navedenih karakteristika. Unato opem vjerovanju da se moralne vrijednosti samo pripovijedaju, a da ih se praktino kri i ignorira, anketno ispitivanje ukazuje da ljudi naelno i dalje
vjeruju da su okrueni moralnim osobama. Na pitanje koja profesija zahtijeva rad s najvie
moralne osvijetenosti, podjednaki broj ispitanika smatra da su to medicinska, pravna i
politika profesija. Osobno smatram da sve navedene profesije zahtijevaju visoki stupanj
moralnosti, ali posebnu vanost pridajem moralnom djelovanju medicinske profesije jer se
neispravne pravne ili politike odluke mogu promijeniti, a ugroene ili izgubljene ljudske i-

27

28

udoredno bie ovjeka

vote nikakvo djelovanje ne moe povratiti. Idue, deveto pitanje ukazuje na zabrinjavajuu
injenicu da gotovo svi ispitanici vjeruju da ljudi koji dospiju u vrh drutva (koji imaju vlast
i mo), imaju sklonost biti manje moralni od drugih ljudi. Time se indirektno ukazuje na
nepovjerenje u politiku profesiju. Moje je miljenje da vlast (mo) i moral ne bi smjeli biti
kontradiktorni pojmovi, ve bi se proporcionalno poveanju politike/ gospodarske/ financijske moi trebala poveavati i najsnanija mo; mo savjesti. Posljednje pitanje:Smatrate
li da u ivotu vie uspijevaju nemoralni ili moralni ljudi? ciljano je formulirano bez tonog
definiranja pojma uspjeh da vidim hoe li ljudi uope razmisliti o kakvoj je vrsti uspjeha
rije ili e uspjenost poistovjetiti s materijalnim postignuima. U velikom postotku ljudi su
odgovorili da u ivotu vie uspijevaju nemoralni ljudi, a samo dvoje ispitanika je ispod pitanja naznailo da je potrebno definirati uspjeh u ivotu da bi se moglo odgovoriti na pitanje.

3. Zakljuni dio
Spoznaja da uvijek postoji raskorak izmeu postavljenih moralnih normi i njihove praktine primjene, to posebice dolazi do izraaja u posljednje vrijeme, potaknula me na odabir teme ovog rada. Nijedno sredstvo za postizanje cilja u svojoj sri nije dobro ili loe,
ve ljudsko djelovanje njemu pridaje nemoralno/moralno znaenje. Naravno, vanu ulogu
u odabiru sredstva ima i stupanj ljudske neslobode/slobode. Ako neki ne in/ in osobe
nije podvrgnut vanjskom autoritetu, dotina osoba je duna preuzeti odgovornost, a time
i mogue popratne posljedice, bilo pozitivne ili negativne. U sluaju da je osobi od strane
autoriteta nametnuto neko djelovanje koje ona smatra neudorednim, njeno je pravo da se
pobuni. esto, zbog straha pred autoritetom, ljudi ne mogu skupiti moralnu snagu-hrabrost
da se odupru i ne izvre nametnuti neudoredni cilj. A kad se ipak odlue na otpor, postavljaju si pitanje na koji nain i kojim sredstvima ga provesti, a da pritom sauvaju svoje dostojanstvo i ponos. Vaan faktor, ako ne i najvaniji, u razlikovanju dobra od zla jest ljudska
savjest koja je prisutna u svim biima, ali je u ljudima nejednako razvijena svijest o vlastitoj
savjesti. Savjesno/nesavjesno djelovanje posebno dolazi do izraaja u meuljudskim odnosima. Djelovanje koje nije u skladu sa sudom nae savjesti najee dovodi do povrede
tueg ponosa, nijekanja tue slobode i jednakosti, zanemarivanja ljudskog dostojanstva, a
nerijetko i do ugroavanja ili gubitka najvee vrijednosti - ljudskog ivota. Slijedom navedenog, zakljuujem da je osoba razvijena u svoj svojoj punini kada, bez obzira na okolnosti
odreene situacije, zahvaljujui moi vlastite savjesti i hrabrosti odabire moralno pred nemoralnim djelovanjem! Stoga je potrebno uiniti glas savjesti to snanijim da nam se ona,
u situaciji kada elimo nemoralno postupiti, prijekorom nametne kao autoritet i sprijei nas
u krenju moralnih naela. Kada bi moral bio glavni i jedini regulator ljudskog ponaanja,
pravna pravila, pravna odgovornost i institucije, a i sama pravna profesija izgubile bi svoju
svrhu. Vjerujem da do uspostave takvog drutvenog sistema koji poiva na humanistikim
vrijednostima, ne moe doi sada, a niti u budunosti. Nesnoljiva politika, gospodarska,
materijalna situacija, ali i ona u meuljudskim odnosima, u ovodobnom potroaki orijentiranom svijetu, ini ljude nemonima i nezainteresiranima za promjene. Razvoj drutva
voenog moralnim zanosom mogu je samo u umovima velikih idealista, a u stvarnosti
dolazi do loma svih dugotrajno stvaranih moralnih, religijskih i obiajnih vrijednosti.

Summary
With an intention to encourage people on thinking about daily situations of life in which
morality and immorality are conflicted, and knowing that there always is a discrepancy
between moral standards that are established and their practical use, I have chosen this
timeless subject for my paper. As human beings are most frequently immensely selfish,

Pravnik, 47, 1 (95), 2014

and their actions are motivated by their own preferences, the moral dimension often gets
neglected and unrealised. Inability of people to act on their own free will, as well as disregard for their inner voice can also lead to violation of moral principles. Therefore every
individual is obliged to resist the authority which imposes upon him an immoral goal and
to reinforce his own conscience which helps him to distinguish between wright and wrong.
One of the ways to advance ones moral side is creative work, e.g. working with people.
In the end I would like to emphasize that people, even when confronted with many daily
misfortunes, should direct their efforts toward developing themselves as moral individuals.
Key words: morality/ immoralit, inner voice- conscience, creative work

29

30

udoredno bie ovjeka