REALIZAM

(res,realis =stvar,stvaran)

Knjievna epoha koja traje od 1830. Do 1870.

Vodee knjievnosti su francuska,ruska i engleska
Realistika knjievnost tei detaljnom opisivanju stvarnosti, tj. vidljive zbilje
Reakcija na knjievnost romantizma:
o Romantiare zanimaju njihovi unutarnji svjetovi, a vanjski svijet
doivljavaju subjektivno. Istiu kako je umjetniki in izraz
nadahnua, matovitosti i kreativnosti.
o Realiste zanima vanjski svijet koji ele objektivno prikazati.
Stvaralaki princip im je blizak znanstvenom.
o Romantizam:
duhovna podloga idealizam
knjievne vrste lirska pjesma i poema, roman u stihovima
knjievni likovi iznimne osobe neobinih sudbina
(romantiarski junaci)
motivacija psiholoka, crno-bijeli likovi
svjetonazor pesimizam, pasivnost, svjetska bol
suvini lik
prostori i krajevi priroda, osobito egzotini pejzai
jezik knjievnosti knjievni, poetini jezik
uloga knjievnosti estetska uloga
teme povijest, egzotini pejsai, mistika, uglavnom ljubavne,
bjee od stvarnosti.
o Realizam:
Duhovna podloga materijalizam (pozitivizam)
Knjievne vrste pripovijetka i roman
Knjievni likovi obini ljudi iz svih drutvenih slojeva,
uklopljeni u drutvo i uvjetovani njime.
Motivacija socijalno-psiholoka, likovi u razvoju
Svjetonazor aktivan odnos prema ivotu,
ambicioznost
Prostori i krajevi grad, svakodnevni ivotni prostori
Jezik knjievnosti jezik sredine
Uloga knjievnosti analitiko-spoznajna (kritika) uloga
Poetika realizma:
o Polazi od Aristotelova shvaanja umjetnosti kao oponaanja prirode.
o Termin realizam prvi u knjievnosti je upotrijebio francuski kritiar
Champfleury 1857.god u raspravi Realizam. Zagovara poetiku
realistikoga romana smatrajui da predmet prikazivanja mora biti
dananji ovjek u modernoj civilizaciji. Kao uzore uz Balzaca istie
engleskoga romanopisca Charlesa Dickensa i Nikolaja Vasiljevia
Gogolja
o Realistika knjievna metoda:
Predmet prikazivanja: ivot, stvarnost, drutvo
Analitika metoda
Naelo istinitosti
Naelo tipinosti
Objektivnost

Realisti tee analizi i spoznaji drutva. Istrauju zakonitosti

drutvenih odnosa, a pritom se oslanjaju na rezultate prirodnih i
drutvenih znanosti. Metode realizma se nastoje pribliiti
znanstvenoj metodologiji.
o Knjievnost eli postati drutvena znanost. eli dati istinitu i
vjerodostojniju sliku drutva.
o Teme - provode naela istinitosti i tipinosti. Uzimaju teme iz
svakodnevnoga ivota, iz svoje suvremenosti i nastoje likove
prikazati u nekim tipinim situacijama ( u obiteljnima, u drutvu
kojem pripadaju i dr.)
o Prikazuju likove kao tipove. Tipovi su nositelji zajednikih osobina
jedne skupine ljudi, nije samo tip nego i osobnost. Najee
socijalno-psiholoka karakterizacija, likovi nikada nisu jednoznani,
iskljiivo pozitivni ili negativni, prikazani su svojim psiholokim
nijansama i sa svim manama i vrlinama. Likovi su razvijeni, tijekom
radnje doivljavaju razne psiholoke i karakterne promjene. Uzimaju
se iz svih drutvenih sredina. Prvi put se u knjievnosti javljaju i
predstavnici najniih drutvenih slojeva.
o Pripovjeda distancira se od likova i puta ih da ive svojim
ivotom. Pripovjeda ne komentira zbivanja i nastoji biti neutralan.
Tei objektivnosti.
o Jezik sredine jezik je u funkciji karakterizacije lika, odraava
njegovo podrijetlo i obrazovanje. Jezik pripovjedaa se razlikuje od
jezika njegovih likova.
Roman: najvanija knjievna vrsta
o Potpuno su afirmirali roman koji preuzima ulogu epa. Njemaki
filozof Hegel smatra da je roman postao graanska epopeja.
o Realisti ele detaljno prikazati drutvo roman kao dulja prozna
vrsta
o Metode opisivanja i pripovijedanja, ele detaljno analizirati drutvo i
istinito ga prikazati roman kao zrcalo stvarnosti
o Nastaje tradicionalni pojam romana vrsta fabula, kronoloka i
pregledna radnja, psiholoko-socijalna motivacija, likovi koji itatelja
potiu na identifikaciju, stil i jezik pristupaan irokoj publici. Fabula
nije komplicirana, zanimljiva je i nikad nije sama sebi svrhom.
o Pisc su realisti u prvom redu tvorci svojih karaktera:
Rastignaca(Balzac), Juliena Sorela(Stendhal), Oliver Twista (Dickens),
Eme Bovary (Flaubert), Ane Karenjine (Tolstoj) ili Raskoljnikova
(Dostojevski)
Prvo vrsto razoblje europske knjievnosti.
o

FRANCUSKA KNJIEVNOST
Francuski realisti: Stendhal, Honore de Balzac i Gustave Flaubert
Prva generacija francuskih realista Stendhal (romani Crveno i crno i
Parmski kartuzijanski samostan) i Honore de Balzac ( ciklus Ljudska
komedija), u njihovim djelima jo ima elemenata romantizma

 Balzac afirmira realistiki roman, preuzima Scottov model povijesnoga

romana (karakt. Rekonstrukcija duha vremena) te ga primjenjuje na
prikazivanje suvremenoga drutva.
o Kritiki realizam realisti ne ele nametati svoje stavove o
drutvu, nego ga nastoje prikazati takvim kakvo jest. Meutim,
istinito prikazivanje ivota ukljuuje I razotkrivanje negativnih
drutvenih pojava. Knjievnik realist ukazuje na drutvene
negativnosti I tako ih kritizira.
Prikazivali su franc.drutvo od Napoleonova pada do Srpanjske revolucije
Vrhunac realistikog romana u Francuskoj = Gospoa Bovary Gustava
Flauberta,
o Psiholoki realizam (novi, visoki realizam) tip realizma u kojemu
se istie psiholoka karakterizacija tj. unutarnja proivljavanja
glavnoga junaka ili nekoliko vanijih likova.
Formira se biografska knjievna kritika, osniva Saint-Beuve koji knjievna djela
tumai putem autorove biografije.

Stendhal , Crveno i crno:

o Prvi realistiki pisac, ime Henri Beyle.
o Julien, 19, tesarov sin, eli uspjeti u ivotu, dvoumi se izmeu
vojnike i sveenike karijere.
o Junaci njegovih romana: mladi i ambiciozni ljudi koji ele iskuati
svoje snage, ovladati ivotom i uspjeti u drutvu. Tijekom radnje oni
doivljavaju razne promjene pa kaemo da su to razvijeni, a ne
statini likovi.
o Stendhal roman doivljava kao zrcalo stvarnosti kojem je cilj
drutvu pruiti sliku o samom sebi.
Honore de Balzac, Otac Goriot
o ''Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla uvijek je u zloinu
koji je zaboravljen zato to je poinjen propisno''
o Obiljeja romana:
Predmet prikazivanja:Drutvo svi pariki drutveni krugovi
Detaljno opisivanje balzakovski opis:detaljiziranje,
inventarizam, opis u funkciji karakterizacije lika
Naelo istinitosti poticaj:anegdota
Naelo tipinosti tip malograanina, tip studenta koji se eli
uspjeti na drutvenoj ljestvici, tip Parianke
Kompozicija uzrono-posljedina, kronoloka; uoljice su
faze epske kompozijcije
Pripovjeda sveznajui, komunicira s itateljem
Djelo u kontekstru autorova stvaralatva dio Ljudske
komedije
o Naelo istinitosti stvarnost se prikazuje istinito, bez
uljepavanja, to ne znai da samo preslikavaju stvarnost.
Aristotelova koncepcija umjetnosti kao oponaanja prirode. Balzac
stvara svoju umjetniku istinu da zbivanja u djelu budu
vjerodostojnija i uvjerljiva. ''Ono to je istinito esto ne bi bilo
vjerojatno, jednako kao to ono to je istinito u knjievnosti, ne bi
moglo biti istinito u prirodi''

Tehnika preciznoga opisivanja prostora od opega prema

pojedinanom prvo opisuje bijednu etvrt i zabaenu ulicu, a zatim
unutranjost pansiona.
o Blazakovski opis detaljno opisivanje prostora i likova ime se eli
postii dojam istinitosti. Najprije s mnogo pojedinosti opisuje prostor
u koji smjeta odreeni lik. Zatim opisuje socijalnu uvjetovanost
psiholoke osobine i vanjski izgled lika. Opis prostora je u funkciji
karakterizacije lika jer prostor uvjetuje i odreuje likove.
o Tri osnovne fabulativne linije: siromani student prava Rastignac,
zagonetni Vautrin i ia Goriot koji bezgranino voli svoje
nezahvalne keri, Anastaziju i Delphinu. Sudbina oca Goriota
ispreplee se sa sudbinom mladoga Rastignaca.
o Naelo tipinosti prikazivanje tipova kao predstavnika odreene
skupine ljudi slinih osobina. U romanu je Balzac utjelovio tip
studenta u Eugenu de Rastignacu, mladome intelektualcu
provincijskoga podrijetla koji nastoji uspjeti u drutvu.
o Obiljeja Balzacove realistike metode:
Promatranje, prouavanje i analiziranje grae
Naelo istinitosti
Naelo tipinosti
Kronoloki organizitana uzrono-posljedina fabula s
drugakom ekspozicijom i brzim raspletom
Detaljno opisivanje prostora i likova
Uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika
Objektni sveznajui pripovjeda
Kriticizam
o ia Goriot dio ciklusa Ljudska komedija
25. Objavljeni roman Ljudske komedije
Predstavlja klju razumijevanja Ljudske komedije
o Ljudska komedija
Analizira francusko drutvo u odreenom povijesnom trenutku
(1815. 1848.)
Namjera: izjednaiti roman s klasinim epskim djelima po
vrijednosti.
Struktura:
Analitike studije istrauju principe drutvenoga
ureenja
Filozofske studije istrauju uzroke drutvenih pojava
Studije iz drutvenoga ivota analiziraju posljedice
drutvenih pojava i opisuju konkretne primjere iz
drutvenoga ivota.
est podskupina Prizori iz ivota: privatnoga,
pokrajinskoga, parikoga, politikoga, vojnikoga i
seoskoga.
Gustave Flaubert, Gospoa Bovary
o U mladosti je pisao romantiarskim stilom, a kasnije realistikim.
o Realistiki romani (suvremene teme): U mjesecu studenomu,
Gospoa Bovary, Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Bouvard i
Pecuchet
o

o
o
o
o
o
o
o

o
o
o

o
o
o
o

Povijesni roman Salambo (tema iz povijesti Kartage)

Filozofsko-pjesnika rapsodija djelo Kunja sv. Antuna
Najvei francuski majstor stiila
Roman Gospoa Bovary najbolji realistiki roman
Tvorac je psiholokog realizma, najavio naturalistiku i modernu
prozu.
U knjievnosti je vaniji stil nego tema
Bovarizam oznauje nemonu enju osrednjih duhova prema
visinama, odnosno ovjekovu sklonost da, poput Emme, smatra kako
je roen za neto bolje od onoga to mu je sudbina namijenila.
Linearna kronoloka trodijelna kompozicija bez izraenih
kompozicijskih faza (po uzoru na jednolino protjecanje ivota)
Pripovjeda je sveznajui i potpuno neutralan, nekad se ''ne vidi'' u
tekstu i ne komunicira s itateljem
Detalji opisane zbilje esto dobivaju metaforika znaenja;
sceninost opisa, slikarski opisi, tehnika filmske montae u
masovnim scenama.
Smatra da je u knjievnosti vaniji stil nego tema.
Trebalo mu je 6 godina i oko 70 nacrta za roman
Knjievnost mu je donijela probleme (sudski proces)
Obiljeja romana:
Predmet prikazivanja: malograansko drutvo u francuskoj
provinciji
Detaljno opisivanje detalji opisane zbilje esto dobivaju
metaforika znaenja: sceninost opisa, slikarski opisi, tehnika
filmske montae u masovnim scenama
Naelo istinitosti poticaj: novinski lanak iz crne kronike
Naelo tipinosti tip malograanina, provincijalnca, lihvara,
tip nezadovoljne provincijalke
Kompozicija linearna kronoloka trodjelna kompozicija bez
izraenih kompozicijskih faza (po uzoru na jednolino
protjecanje ivota)
Pripovjeda sveznajui i potpuno neutralan, nikad se ne vidi
u tekstu i ne komunicira s itateljem
Djelo u kontekstru autorova stvaralatva samostalno djelo

RUSKA KNJIEVNOST
Tri faze rani, razvijeni i visoki realizam
Rani realizam (40-ih godina 19.st.)
o Javlja se ruska naturalna kola, prethodnica ruskoga realizma
karakteristian prijelaz it romantiarskoga stila u realistiki.
o Glavni predstavnik naturalne kole i utemeljitelj ruskoga realizma
jest Nikolaj Vasiljevi Gogolj. Njegova pripovijetka Kabanica
jedno je od prvih realistikih djela.
Razvijeni realizam (50-ih i 60-ih godina 19.st)
o Uz roman se pie i realistika poezija i drama
o Glavni predstavnik je Ivan Sergejevi Turgenjev sa zbirkom
pripovjedaka, novela i crtica Lovevi zapisi te romanom Oevi i

djeca, u kojem se javlja Bazarov, lik suvinoga ovjeka, zaet u

Pukinovim i Ljermontovljevim romantiarskim romanima.
o Ivan Aleksandrovi Gonarov je srodan Turgenjevu. Suvini
ovjek Oblomov, iz njegova istoimenoga romana, dobiva simbolino
znaenje pa se javlja i pojam oblomovtina, kojim se imenuje ruska
inertnost i nedjelatnost.
Visoki realizam (70-ih i 80-ih godina 19.st)
o Poetak dezintegracije realizma jer u svoja djela unose osobine
novoga modernistikog stila.
o Lav Nikolajevi Tolstoj s romanima Ana Karenjina, Rat i Mir,
Uskrsnue
o Fjodor Mihajlovi Dostojevski s romanima Zloin i kazna, Idiot i
Braa Karamazovi, najavljuje knjievnosti dvadesetoga stoljea.
Knjievna kritika:
o Visarion Gregorevi Bjelinski i Nikolaj Gavrilovi ernievski
o Bjelinski je zaetnik ruske kritike i utemeljitelj teorije ruskoga
realizma
Knjievnost kao tribina ruske drutvene misli

Nikolaj Vasiljevi Gogolj

o Roen u Ukrajini 1809.
o Povrijeen kritikama inae vrlo popularne i uspjene komedije
Revizor, odlazi u Italiju i radi na romanu Mrtve due.
o Po povratku u Rusiju pie drugi dio Mrtvih dua, ali nije zadovoljan,
pred smrt unitava rukopis drugoga dijela Mrtvih dua na kojem je
radio 10god.
o Pisao je pripovjetke, romane i komedije.
Zbirke pripovjedaka:
Veeri na majuru kraj Dikanjke pisana romantiarskim
stilom, obrauje teme iz ukrajinskoga ivota. Proeta
lokalnim koloritom, folklorom i legendama.
Petrogradske pripovijesti zaokret prema realistikoj
prozi. Tematiziraju ivot predstavnika niih gradskih
slojeva. Najpoznatije pripovijetke tog ciklusa su
Kabanica i Nos
Romani:
Taras Buljba povijesni romantiarski roman s temom
iz kozakoga ivota.
Mrtve due realistiki roman, najpoznatije Gogoljevo
djelo. U njemu je prikazana iroka slika ivota svih
drutvenih slojeva carske Rusijel.
Komedija:
Revizor dao kritiku provincijskoga inovnitva
o Pripovjetkom Kabanica je zacrtao put ruskoj realistikoj novelistici, a
romanom Mrtve due oblikovao je ruski realistiki roamn.
o Novija kritika u njegovoj fantastici i groteski vidi poticaje ruskoga
modernizma

o
o

Ivan
o

o
o

Gogoljev humor i groteska:

Smjeh kroz suze opisuje tune dogaaje na smjean nain
Obiljeja Gogoljeve realistike metode:
Detaljno prikupljanje grae
Prikaz razliitih sredina (grada i provincije)
Detaljizam opisa
Prikaz suvremenoga drutva s naglaskom na niim drutvenim
slojevima
Kritika negativnih drutvenih pojava, a posebno drutvenoga
parazitizma
Stvaranje tipova likova
Elementi koji ga odvajaju od realistike metode:
Humor i groteska
Fantastika
Pozicija pripovjedaa koji komentira radnju i uplie se u
nju u tradiciji Pukinova pripovjedaa iz Evgenija
Onjegina.
Mrtve due:
Tema: ivot feudalne i inovnike Rusije
Fabula: glavni lik prevarant iikov putuje Rusijom i nastoji od
vlastelina otkupiti njihove mrtve kmetove, mrtve due. Na
temelju tih transakcija prikazao bi se kao veleposjednik i
mogao bi podignuti veliki kredit. Meutim biva raskrinkan i
onemoguen u svom poduzetnikom pothvatu.
Kompozicija: preuzeta iz renesansnoga pikarskog romana i
slijedi model romana prostora
Sergejevi Turgenjev
Rodio se u plemikoj obitelji u Orlovskoj guberniji. Studirao je
povijest i knjievnost u Moskvi, Petrogradu i Berlinu. Kretao se u
drutvu Tolstoja i Dostojevskog. Bio je protivnik kmetstva i borac
protiv feudalne zaostalosti. Do smrti je ostao liberal i simpatizer
napredne omladine, zapadnjaki orijentiran.
Pod Pukinovim utjecajim poeo je pisati romantiarskim stilom.
Pripovijetke i novele:
Lovevi zapisi zbirka od 25 pripovijedaka, novela i crtica u
kojima se opisuje ivot ruskoga sela. Povezane su likom
pripovjedaa (lovca) i proete lirskim ugoajima. U toj zbirci je
oblikovao model europske seoske novele.
Turgenjev je bio oduevljen i ponosan na zbirku koju je
napisao. Htio je da mu na grobu pie ovdje poiva pisac
Lovevih zapisa.
Knjievna kritika i itatelji su bili oduevaljeni djelom.
Po izlasku Lovevih zapisa vlada je odmah otpustila
cenzora koji je dao doputenje za tiskanje zbirke. Zbog
otre kritike ruskoga feudalnoga sustava Turgenjev je
osuen na jednomjeseni zatvor, a zatim na kuni
pritvor na svome imanju u Orlovskoj guberniji.

Novele u cjelinu povezuje lik pripovjedaa koji putujui

radi lova srednjoruskim gubernijama susree zanimljive
ljude i pria njihove sudbine.
Pripovijetka Proljetne vode, filozofske crtice Senillia ili Pjesme
u prozi
o Romani:
Nekoliko romana karaktera u kojima je prikatao likove
intelektualaca suvinih ljudi i njihov odnos prema
aktualnim drutvenim pitanjima.
Najpoznatiji su Rudin, Plemiko gnijezdo i Oevi i djeca.
Njegovi su junaci talentirani i sposobni plemii koji svoje ideje
ne uspijevaju provesti u djelo.
o Najznaajniji je predstavnik razvijenog ruskog realizma,
utemeljitelj je poetskoga realizma.
o Dramama se ugledao na najveega dramatiara ruskoga
modernizma A.P.ehova.
o Od svih europskih realista je najvie utjecao na hrvatski realizam, a
osobito na novele i romane Ksavera andora Gjalskoga, Josipa
Draenovia i Josipa Kozarca. Svojim pjesmama u prozi je uzor Frani
Mauraniu.
o Poetski realizam
U Lovevim zapisima Turgenjev je ujedinio nespojivo kritiku
namjeru i poetski stil.
Poetski stil se vee uz poetizaciju lika ruskoga seljaka te uz
brojne lirske opise pejsaa koji simbolizira ljepotu i irinu
ruske due.
Opisi pejsaa svoj vrhunac doivljavaju u lirskom zanostu
posljednje novele uma i stepa koja je u potpunosti
posveena krajoliku (nefabulativna proza)
U djelu se javlja pripovjedno lirsko ja koje pripovijeda iz 1.lica,
to je vrlo rijetko u realistikoj prozi. Lik-pripovjeda nastoji
biti neutralan, ali njegova nazonost ostavlja dojam
neposrednosti doivljaja. Za svoju poetsku prozu sam je
Turgenjev rekao da je puna unutranjega trepeta uvstava
i oekivanja.
o Po izlasku Lovevih zapisa vlada je odmah otpustila cenzora koji je
dao doputenje za tiskanje zbirke. Zbog otre kritike ruskoga
feudalnog sustava Turgenjev je osuen na jednomjeseni zatvor, a
zatim na kuni pritvor na svome imanju u Orlovskoj guberniji.
o Nihilisti ljudi koji negiraju drutvene norme, tradiciju i
ustaljena vjerovanja.
Lav Nikolajevi Tolstoj
o Rodio se 1828.u plemikoj obitelji. Postao je asnikom ruske vojske,
sluio je na Kavkazu i u Krimskom ratu. Osnovao je kole za seosku
djecu u kojima je kao protivnik formalnoga obrazovanja iskuavao
nove metode pouavanja. Tada je napisao dva najbolja svoja romana
Rat i mir i Anu Karenjinu
o Cijeloga ivota je radio na moralnom usavravanju. Doivio je
duhovni preobraaj.U jednoj od svojih kriza pobjegao je sa svojga

imanja, od svoje obitelji i od plemikoga naina ivota kojega se

elio odrei. Umro je na usputnoj eljeznikoj postaji Astapovo u
82.god.ivota.
o Romani:
Romaneskno stvaralatvo: triologija s autobiografskom
elementima:
Djetinjstvo, Djeatvo i Mladost
Najpoznatiji romani
Rat i mir (povijesni roman)
Ana Karenjina (roman suvremene tematike)
Uskrsnue (roman ideja)
o Ostala znaajnija djela:
Pripovjetke: Sevastopoljske pripovijetke, Kozaci, Smrt Ivana
Iljia, Kreutzerova sonata
Naturalistika drama: Vlast tmine
Eseji: Ispovijesti, U emu je moja vjera, to je umjetnost?
Drama: ivi le
o Utjecao je na europsku i svjetsku knjievnost, svojim tipom
povijesnoga romana, tzv. romana prostora i vremena.
o Naturalistikom dramom Vlast tmine utjecao je na hrvatske
dramatiare Srana Tucia i Josipa Kosora, a svojim uenjem na
brau Radi.
o Utjecao je i na modernu prozu koritenjem postupka unutranjega
monologa i tehnike struje svijesti.
o Tehniku struje svijesti je upotrijevio u oblikovanju Aninih psiholokih
proivljavanja u romanu Ana Karenjina.
o ANA KARENJINA
Moto romana ''Osveta je moja, i Ja u je vratiti''
ovjeku osveta donosi nesreu, a jedini koji ima pravo
na osvetu je Bog
Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka
nesretna obitelj nesretna je na svoj nain.
ivoti triju obitelji Karenjinih, Oblonskih(Stiva i Doli) i
Levinovih (Konstantin i Kiti)
Fjodor Mihajlovi Dostojevski
o Rodio se u Moskvi. U plemikoj obitelji. Pkolovao se u vojnoj koli.
Pristupa revolucionarnoj skupini okupljenoj oko socijal-utopista
Petraevskog. Petraevci su razotkriveni i osueni na smrt
srijeljanjem. Dostojevski je, zajedno sa svojim istomiljenicima,
izveden na stratite i tek tad dramatino pomilovan, a kazna mu je
preinaena u etiri godine teke robije u Sibiru i prisilnu vojnu
slubu. Boravak u kaznionici obiljeio je njegov ivot. U tekim
ivotnim okolnostima se okrenuo pravoslavlju i postao je duboko
religiozan.
o Vrativi se iz progonstva odustaje od radikalizma. Kritizirao je
katolianstvo i civilizaciju zap.Europe, a uzdizao mistino
pravoslavlje i panslavizam.
o Romani:
Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zapisi iz mrtvog doma,

o
o
o
o
o

Zloin i kazna (1866), Bjesovi, Idiot, Braa Karamazovi

Pripovijetke:
Zapisi iz podzemlja, Dvojnik
Tvorac novoga psiholokog romana
Utjecao na neke od najpoznatijih knjievnika 20.st.:Franza Kafku,
Jean-Paula Sartrea i Alberta Camusa.
Utjecao je i na hrvatsku modernu prozu, od Ulderika Donadinija do
Miroslava Krlee i Ranka Marinkovia
Knjievnikov otac je ubijen pod nerazjanjenim okolnostima, to se
moe dovesti u vezu s ponavljanjem motiva ubojstva u njegovim
djelima.
ZLOIN I KAZNA:
.