TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POLYTECHNICUM ZAGRABIENSE
Zbornik seminarskih radova sa predmeta
Obnovljivi izvori energije, 2015.

Matija Gaparec
Tehniko veleuilite u Zagrebu
matija.gasparec@tvz.hr

05

Marko iak
Tehniko veleuilite u Zagrebu
marko.iak@tvz.hr

MALI VJETROAGREGATI I NJIHOVA PRIMJENA

SAETAK:
Zbog razvijenosti tehnologije, uinkovitosti i ekonomike, vjetar je uz energiju vode trenutno
najisplativiji izvor energije budunosti, ali je ve i znaajan izvor elektrine energije sadanjosti. Mali
vjetroagregati ,koji su po jedinici instalirane snage obino skuplji od velikih mreno integriranih
vjetroelektrana ,postaju cijenom i tehnikim karakteristikama sve prihvatljiviji,a u nekim sluajevima i
ekonomski opravdan izbor za opskrbu el. energijom.
Obnovljivi izvori energije su budunost proizvodnje energije na ekoloki i ekonomski prihvatljiv
nain,a vjetroagregati jedan od glavnih favorita za ostvarivanje toga cilja . Cilj ovog seminara je
objasniti poblie rad malih vjetroagregata i istaknuti njihov potencijal u daljnjem razvoju i primjeni ovakvog
naina proizvodnje elektrine energije.
Kljune rijei: obnovljivi izvori, vjetar, mali vjetroagregati

SMALL POWER WIND TURBINES AND THEIR USAGE

SUMMARY:
Due to the development of technology , efficiency and economics , the wind with hydropower is currently
most cost-effective energy source of the future , but is already a significant source of electricity present.
Small wind turbines , which are per unit of installed capacity usually more expensive than a large network
of integrated wind power plants, are becoming acceptable by price and technical characteristics , and in
some cases economically justified choice for electric supply of energy.
Renewable energy sources are the future of energy production in an environmentally and
economically acceptable way , and wind turbines one of the main favorite to achieve that objective. The
goal of this seminar is to explain in detail the work of small wind turbines and highlight their potential for
further development and application of this method of electricity production .
Key words: renewable energy sources, wind, small power wind turbines

UVOD
Energetska kriza koja se oituje sve viim cijenama fosilnih goriva,nuno namee pitanje
sigurnosti opskrbe i funkcioniranja elektroenergetskih sustava poevi od malih
zajednica,gradova,upanija pa i drava. Sve vee potrebe za energijom ukazuju na nunost mjera
tednje energije, primjene energetske uinkovitosti kao i nunost obnovljivih izvora energije koji su temelj
odrivog razvoja u zadovoljenju energetskih potreba. Zaeci industrije vjetra svoje korijene imaju u
koritenju malih vjetroagregata.
Njihova primjena uglavnom se odnosila na potrebe pumpanja vode, odnosno navodnjavanja i
elektrifikacije u ruralnim sredinama u prvoj polovici 20-og stoljea prije nego se distribucijska mrea
razvila dovoljno da elektrina energija postane dostupna i udaljenim zajednicama. Primjerice, u Danskoj
su poetkom 20-og stoljea postojale brojne zajednice koje su svoje potrebe za elektrinom energijom i
navodnjavanjem rjeavale pomou energije vjetra s ukupnom instaliranom snagom od 30-ak MW. Prvi
takvi agregati obino su imali rotor s vie lopatica.
Naftna kriza 70-ih i 80-ih godina ponovno je aktualizirala koritenje energije vjetra zbog rasta
cijena fosilnih goriva. Nedovoljno razvijen sustav poticaja zaustavio je razvoj i masovniju primjenu. U to
vrijeme najvei strojevi su imali snagu od otprilike 150 kW, a kao standard se nametnuo tzv. danski
koncept vjetroagregata s tri lopatice. U SAD je tada instalirano na stotine vjetroagregata koji su se,
zajedno s proizvoaima koji su preivjeli dokazali kao robustan i pouzdan izvor energije.
Poetkom 90-ih u razvoj i istraivanje je mnogo uloeno kako bi se poboljala uinkovitost i
smanjili trokovi. Sve ovo je utjecalo na injenicu kako je danas industrija vjetra po godinjem kapacitetu
instalirane snage prva u svijetu, s glavninom komercijalnih vjetroagregata snage preko 1 MW. Za offshore primjenu razvijeni su i komercijalni agregati jedinine snage 5 MW.
1.

VJETAR

1.1.

Vjetar kao izvor energije

Vjetar se definira kao strujanje zranih masa uzrokovano razlikom atmosferskih tlakova nad
povrinom Zemlje. Na konane karakteristike vjetra (intenzitet strujanja, smjer, promjenjivost) osim razlike
atmosferskih tlakova utjee i konfiguracija terena, ponajprije orografija i pokrov terena.
Razlika u atmosferskim tlakovima posljedica je neravnomjernog zagrijavanja zranih masa.
Ovisno o intenzitetu pojedinog utjecaja na konane karakteristike strujanja zraka, vjetrovi se
grubo dijele na lokalne i geostrofike odnosno gradijentne vjetrove. Ako promatramo tzv. atmosferski
granini sloj podruje atmosfere do 1000 2000 m iznad tla u gornjim slojevima atmosferskog
graninog sloja na strujanje zraka utjeu gotovo iskljuivo razlika u tlakovima (gradijent), te Coriolisova i
centripetalna sila.
Blie tlu utjecaj Zemlje postaje sve izraeniji, posebno na visinama od 100 m iznad tla i nie. U
tom tzv. prizemnom sloju atmosfere, geostrofiki vjetar mijenja se pod utjecajem lokalne orografije i trenja
s pokrovom tla, te poprima specifine karakteristike lokalnog vjetra . Za vjetrove u prizemnom sloju
atmosfere esto se odreuje tzv. vertikalni profila vjetra koji daje informaciju o tome koliko se poveava
brzina vjetra s nadmorskom visinom. Vertikalni profil ovisi o mnogima faktorima: pokrovu terena,
orografiji, stabilnosti atmosfere, tipu i smjeru vjetra itd. U prosjeku vertikalni profila vjetra ima linearno
logaritamsku karakteristiku opisanu sljedeim izrazom:

(1)
Gdje su:
V
h
a

- brzina vjetra na visini

- nadmorska visina
- koeficijent vertikalnog profila vjetra

Obzirom da koeficijent vertikalnog profila vjetra ovisi o prethodno navedenim faktorima

razlikuje se za svaki smjer odnosno tip vjetra, a varira i tijekom dana ovisno o zagrijavanju i
ostalim atmosferskim prilikama. No, u prosjeku koeficijent vertikalnog profila vjetra kree se oko 0,2.
Dakle, brzina vjetra se, u pravilu, poveava s nadmorskom visinom

1.2.

Energija u vjetru

Strujanje zranih masa karakterizirano je snagom koja je odreena gustoom i brzinom vjetra.
Snaga vjetra obino se odreuje po jedinici povrine sljedeim izrazom:
P=

(2)

Gdje su:
P - snaga vjetra po jedinici povrine
- gustoa zraka
v - brzina vjetra
Prethodni izraz definira prirodnu snagu vjetra. No, samo se dio prirodne snage vjetra moe
iskoristiti, a maksimalni iskoristivi dio odreen je Betzovimzakonom koji kae kako je mogue maksimalno
iskoristiti 59,3 % energije iz vjetra. Iz gornjeg izraza vidljivo je kako dominantan utjecaj na snagu vjetra
ima njegova brzina.
Snaga vjetra proporcionalna je treoj potenciji brzine to znai da se poveanjem brzine vjetra
njegova snaga mijenja eksponencijalno. U praksi, vjetar struji preko lopatica vjetroagregata i okree
njegov rotor, odnosno kinetika energija u vjetru se pretvara u mehaniku energiju vrtnje rotora i to samo
u odreenom rasponu brzina vjetra, najee od 3 m/s do 25 m/s. Ovisnost elektrine snage
vjetroagregata o brzini vjetra odreena je radnom krivuljom vjetroagregata koja u pravilu ima oblik kao na
slici .

Slika 1. Radna karakteristika malog vjetroagregata

Radna krivulja ima dva specifina podruja definirana ukljunom, nazivnom i iskljunom brzinom.
U podruju od ukljune do nazivne brzine elektrina snaga vjetroagregata proporcionalna je treoj
potenciji brzine vjetra, dok je u rasponu brzina od nazivne do iskljune elektrina snaga gotovo
konstantna.

2.

MALI VJETROAGREGATI

2.1.

Openito o malim vjetroagregatima

Mali vjetroagregat je po nainu rada uglavnom jednak velikim vjetroagregatima i s razvojem

industrije primjenjuju se novi materijali, ime se bitno poboljala pouzdanost i raspoloivost ureaja.
Paralelno s razvojem velikih vjetroagregata poeli su se razvijati i mali vjetroagregati kao zasebno trite.
Iako ovakav sustav zahtijeva prilina poetna ulaganja, cijenom je postao konkurentan tradicionalnim
izvorima energije, ako se uzme u obzir cijeli ivotni vijek postrojenja i izuzee trokova prikljuka na
elektrinu mreu. Malim vjetroagregatima se smatraju jedinice do 10 kW, koje su namijenjene
zadovoljenu energetskih potreba na razini kuanstva.

Slika 2. Primjer malog vjetroagregata

2.2.

Dijelovi malih vjetroagregata

Svaki mali vjetroagregat sastoji se od nekoliko osnovnih dijelova:

rotor vjetragregata se sastoji od lopatica koje su privrene za glavinu, odnosno vratilo koja povezuje
rotor i reduktor. Moderne lopatice su oblikovane vrlo slino kao i zrakoplovna krila, a uglavnom su
izraene od fiberglass-a, stakloplastike ili metala. Zrak struji preko njih i zbog razlike brzina na
privjetrinskoj i zavjetrinskoj strani nastaje potisna sila na lopaticu, odnosno kinetika energija strujanja
vjetra se pretvara u mehaniku energiju vrtnje rotora. Promjer rotora vjetroturbine odreuje koliko e se
energije iz vjetra pretvoriti u mehaniku energiju vrtnje;

Slika 3. Dijelovi malih vjetroagregata

-

Reduktor je ureaj koji usklauje brzinu vrtnje rotora vjetroagregata i brzinu koja je potrebna za
vrtnju generatora. Veina ureaja koji imaju snagu manju od 10 kW nema reduktor, a za
ispravljanje napona koji generator proizvodi koristi se regulatori napona.
4

Generator je ureaj koji mehaniku energiju vrtnje rotora pretvara u elektrinu energiju;
Gondola je kuite u kojem se nalazi generator, a svrha joj je zatita generatora;
Repno krilo slui za usmjeravanje rotora vjetroagregata u vjetar. To je jednostavni dio koji obino
na malim vjetragregatima zamjenjuje servo motore, odnosno mehanizam koji zakree rotor u
vjetar;
Osim ovih osnovnih dijelova sustava, mali vjetroagregati se obino isporuuju sa stupom koji mora
biti projektiran tako da zadovolji ekstremne uvjete vjetra i otpornost na nepovoljne vremenske uvjete
poput tue i leda.
2.3.

Primjena i podjela

Najvaniji parametar za bilo koju lokaciju na kojoj se planira instalirati mali vjetroagregat je
srednja godinja brzina vjetra. Mali vjetroagregati su obino smjeteni u podrujima u kojima je srednja
godinja brzina mala poput blizine urbanih podruja i razliitih prepreka strujanju zraka to je
fundamentalni problem malih sustava.
Unato ovim problemima entuzijazam u koritenju malih vjetroagregata za proizvodnju energije je
sve vei s potencijalno znaajnim tritem. Novi koncepti malih vjetroagregata koji se montiraju na
krovove kua imaju rotor promjera do dva metra , a nazivna snaga im je od 0,5 do 3 kW. Cijena instalacije
ovakvog vjetroagregata je oko 30 000 kuna. Tipini su stupovi visine 3-5 m.
Mali vjetroagregati koji se montiraju samostalno su snage i do 10 kW, a stupovi su uglavnom
preko 15 m visine ovisno o blizini prepreka strujanju. Mali vjetroagregati se mogu koristit u primjenama
skupa s prikljukom na mreu gdje im je glavna svrha uteda energije i smanjenje energetske ovisnosti o
mrenom prikljuku, a takoer mogu biti spojeni u otoni sustav ime se nastoji postii osiguranje
opskrbe elektrinom energijom za izolirane zajednice ili kuanstva koja nemaju prikljuak na
elektroenergetski sustav.
Postoje brojni oblici vjetragregata na kojima je obavljen niz testiranja, na gotovo svim moguim
konceptima s ciljem postizanja to je vee mogue snage uz najmanju cijenu i uz najveu moguu
pouzdanost koritenjem zranih tunela i raunalnih simulacija. U konanici, eksperimentalno je dokazano
kako je koncept vjetroagregata s horizontalnom osi vrtnje rotora, najbolji za komercijalno iskoritavanje.
Jedna od posebnosti malih vjetroagregata je i njihova raznovrsnost u odnosu na velike vjetroagregate
gdje dominiraju rotori s horizontalnom osi vrtnje i tri lopatice rotora vjetroturbine.
Mali vjetroagregati se mogu podijeliti na dvije osnovne podvrste.
- S horizontalnom osi vrtnje rotora
- S vertikalnom osi vrtnje rotora

Slika 4. Shematski prikaz vjetroagregata s horizontalnom i vertikalnom osi vrtnje rotora

5

Vjetroagregati s horizontalnom osi vrtnje rotora imaju vratilo generatora paralelno s zemljinom
povrinom. Njihova posebnost je to se samousmjeravaju u odnosu na smjer puhanja vjetra. Pri montai
zauzimaju vrlo malo prostora na tlu i mehaniki su jednostavni. Veina vjetroagregata dostupnih na tritu
ima ovakvu konstrukciju.
Vjetroagregati s vertikalnom osi vrtnje imaju vratilo okomito na zemljinu povrinu. Jednako su
osjetljivi i trenutno prilagodljivi na puhanje vjetra iz bilo kojeg smjera. Na tlu zauzimaju neto u povrinu
za montau i uvrivanje stupa. Danas postoji nekoliko proizvoa koji su vjerni ovom konceptu
primjenjivom iskljuivo na malim vjetroagregatima.
Osim ova dva klasina pristupa, neki proizvoa i novim idejama pokuavaju na najbolji nain
iskoristit prednosti oba koncepta i konstruirati ureaje koji postiu puno veu uinkovitost nego
konvencionalni mali vjetroagregati. U veini sluajeva, puno se pozornosti poklanja obliku lopatica rotora
vjetragregata kako bi se na najbolji nain iskoristilo strujanje zraka. Teorijsko znanje iz mehanike fluida,
raunalne simulacije kao i praktini primjeri iz zrakoplovne industrije uvelike su pomogli pri konstruiranju
ovakvih ureaja.

Slika 5. Nheowind 3D 50, Loopwing series, Magenn i HELIX

2.4.

Autonomni i hibridni sustavi

Autonomni i hibridni sustavi svoju primjenu imaju uglavnom u podrujima u kojima je elektrina
mrea nedostupna. Najinteresantniji sustav za primjenu na otocima u Primorsko goranskoj upaniji je
sustav koji koristi energiju Sunca i energiju vjetra. Nadopunjavanje ova dva sustav osigurava izvrsnu
6

energetsku neovisnost koja se temelji na injenici kako je intenzitet Suneve ozraenosti uvijek vei
tijekom ljetnih mjeseci, a u zimskim mjesecima energija vjetra moe znatno pridonijeti pouzdanost
isustava zbog neto jaih vjetrova nego to je to u ljetnim mjesecima. Tipian primjer autonomnog
hibridnog sustava prikazan je na slici. Mediteransko okruje jami znatan broj sunanih dana u zimskim
mjesecima, a lokalna, priobalna cirkulacija osigurava dovoljno vjetra ak i u ljetnim mjesecima ime se
osigurava elektrina energija upravo onda kad je potrebna. Za sluajeve kada nema Sunca i ne pue
vjetar, to se zna dogoditi za mirnih ljetnih noi, izvor energije su baterije koje se pune danju i kad pue
dovoljno vjetra.
Nekoliko je osnovnih pokazatelja za primjenu autonomnih hibridnih sustava o kojima se mora
voditi rauna:
- srednja godinja brzina vjetra bi trebala biti minimalno 4 m/s;
-elektrina mrea na lokaciji nije dostupna ili je proiriva do lokacije uz znatne materijalne trokove;
-postoji interes za neovisnim energetskim rjeenjem;
-smanjenje utjecaja na okoli i njegova zatita;
-svjesnost o potrebi racionalizacije potronje elektrine energije i intermitentnosti vjetra i Sunca kao izvora
energije.

Slika 6. Shematski prikaz autonomnog hibridnog sustava

3.

STANJE U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se ugradnja malih vjetroagregata u principu ne potie, te se isti mogu nai samo vrlo
rijetko kao plod entuzijazma pojedinaca ili djelominog rjeenja napajanja potroaa izoliranih i udaljenih
od elektro energetske mree (npr. mobilne stanice). Trenutno takoer nema nijednog sustava koji koristi
male vjetroagregate za proizvodnju energije i isporuku iste u mreu po poticajnoj cijeni.
Naime sukladno proceduri ishoenja dozvola, mali vjetroagregati su praktiki izjednaeni s
velikim sustavima to ishoenje dokumentacije za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa energije ini
izuzetno kompliciranom procedurom za mali sustav neto slino kao za male fotonaponske sustave
prije par godina.
Takoer, ne postoji skaliranje otkupne cijene energije, te je time ugradnja malih vjetroagregata u
velikoj veini sluajeva neisplativa, ukoliko im je jedina namjena proizvodnja i prodaja elektrine energije,
7

a ne postoje ni drugi organizirani oblici subvencioniranja ugradnje istih. I za kraj, uredba o zatienom
obalnom pojasu, onako kako je napisana se odnosi i na male vjetroagregate to znai da se oni ne bi
smjeli instalirati na otocima ili u podruju 1km od obale,a to su najbolje lokacije za izradu vjetroelektrana.
Preduvjet masovnijem koritenju energije vjetra na ovaj nain bi bio pojednostavljivanje
procedure prilikom postavljanja malih sustava, te tretiranje takvih malih vjetroagregata (do snage od
20kW) kao jednostavnih graevina, poticanje njihove ugradnje kroz poticajnu feed-in tarifu koja je
definirana odvojeno od one za velike vjetroagregate ili kroz subvencioniranje investicije (direktno ili kroz
porezne olakice). S obzirom na razne namjene, subvencioniranje investicije od sluaja do sluaja se ini
kao rjeenje koje bi imalo bolji uinak za poticanje ugradnje malih vjetroagregata, te poticanje koritenja
te proizvedene elektrine energije na mjestu proizvodnje. Takav oblik poticanja bi se mogao u potpunosti
ostvariti direktno kroz Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Kako je ve spomenuto, s
obzirom na svoje radne karakteristike mali vjetroagregati su najuinkovitiji (i najisplativiji) pri postavljanju
u priobalju i na otocima, te im u nekim izvedbama ne smetaju niti velike brzine vjetra, a ni turbulencije. Pri
tome bez utjecaja na krajobraz mogu pomoi opskrbi otoka elektrinom energijom i smanjiti znaajne
gubitke u podvodnim kabelima, a ujedno mogu pokrenuti i odreenu gospodarsku aktivnost i ostvariti
utedu za otoane.
U Hrvatskoj ima nekoliko malih vjetroagregata u ponudi na tritu. Tako su dostupni vjetroagregati
tvrtke Artas, snage 0,5 i 1,5 kW s horizontalnom osi vrtnje, koje tvrtka Artas sama i sklapa. Od domaih
proizvoda predstavljen je, ali ne i dostupan mali vjetroagregat s vertikalnom osi vrtnje tvrtke Energy Plus,
dok se u ponudi iste tvrtke moe kupiti vjetroagregat AirDolphin japanskog proizvoaa Zephyr koji ima
horizontalnu os vrtnje, izuzetno kompaktnu izvedbu i radi pri brzinama vjetra do 50 m/s. Nedavno je i
tvrtka Pramac dobila svog zastupnika u Hrvatskoj za svoje posebno dizajnirane vjetroagregate snage 0,4
i 1 kW. Male vjetroagregate s horizontalnom osi vrtnje nude i tvrtka Sunato, te Energoberen koji u svojoj
ponudi ima vjetroagregate snage od 50W do 50kW.
4.

PREDNOSTI MALIH VJETROAGREGATA

Kao dobre strane iskoritavanja energije vjetra istiu se visoka pouzdanost rada postrojenja,
nema trokova za gorivo i nema zagaivanja okoline. Loe strane su visoki trokovi izgradnje i
promjenjivost brzine vjetra (ne moe se garantirati isporuivanje energije). Za kuanstva vrlo su
zanimljive male vjetrenjae snage do nekoliko desetina kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor
energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim podrujima. Kad se koriste kao primarni izvor energije
nuno im se dodaju baterije (akumulatori), u koje se energija sprema kad se generira vie od potronje.
Dananji mali vjetroagregati su jako tihi oko 38 decibela. Glavna prednost instalacije vertikalnih
vjetroturbina u odnosu na fotopanele je injenica da zauzimaju skoro tri puta manju povrinu prostora za
jednaku instaliranu snagu. Primjer: 4 kW fotonaponskih panela zauzima 32 m2 , dok vjetroturbina iste
snage zauzima svega 13 m2. Zatim, injenica je da fotonaponski paneli proizvode elektrinu energiju
samo za vrijeme dnevnog svjetla dok vjetroturbine nemaju to ogranienje.Te na kraju tehnologija i dizajn
je toliko uznapredovao da fotonaponski paneli vizualno ne pariraju malim vjetroagregatima.
5.

ZAKLJUAK

Ulaganje u male vjetroagregate ima prednosti koje nisu samo od financijske isplativosti ili
jednostavnosti izrade,ulaganjem u obnovljive izvore ulaemo u produljenje ivotnog vijeka cijele planete.
U mnogim podrujima pravi potencijal vetroagregata nije u potpunosti iskoriten . Iako se na otocima i u
priobalnim naseljima koriste vjertroagregati ,njihova upotreba je minimalna u odnosu na njezin puni
potencijal. Budunost malih vjetroagregata je ulaganje u hibridne sustave npr.sa fotonaponskim panelima
gdje bi dva izvora pokrivali mane jedni drugima.

6.

LITERATURA

[1]

B. Penzar, I. Penzar, M. Orli: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Zagreb, 2001.

[2]

Vjetroturbine i fotonaponski sustavi za izolirana naselja i otone aplikacije, Lszl

Horvth,Branimir Hrastnik, Dr.sc. Natko Urli, Ranko Vuji, 1999.

[3]

Prediciting the Performance of Small Wind Turbines in the Roof-Top Urban Environment, Simon
Watson, David Infield and Mark Harding, EWEC 2007, Milano

[4]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mali_vjetroagregat

[5]

http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-za-pocetnike/749-mali-vjetroagregati-prednosti-izasto-ih-nema-vise

[6]

http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-za-pocetnike/775-mali-vjetroagregati-situacija-uhrvatskoj

SADRAJ
1.

VJETAR............................................................................................................................................... 2
1.1.
Vjetar kao izvor energije.............................................................................................................. 2
1.2.
Energija u vjetru........................................................................................................................... 3
2. MALI VJETROAGREGATI................................................................................................................... 4
2.1.
Openito o malim vjetroagregatima............................................................................................. 4
2.2.
Dijelovi malih vjetroagregata........................................................................................................ 4
2.3.
Primjena i podjela........................................................................................................................ 5
2.4.
Autonomni i hibridni sustavi......................................................................................................... 6
3. STANJE U HRVATSKOJ...................................................................................................................... 7
4. PREDNOSTI MALIH VJETROAGREGATA......................................................................................... 8
5. ZAKLJUAK........................................................................................................................................ 8
6. LITERATURA....................................................................................................................................... 9

10