Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

PRIMJERI OCJENJIVANJA I PROCJENE STANJA

POTPORNIH ZIDOVA
doc. dr. sc. Maja Prskalo, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Maja Zadro, mr. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

Saetak: U radu su definirana oteenja i procesi oteenja, odnosno pojave kod potpornih
konstrukcija, te su na osnovu stanja potporne konstrukcije predloene i izvrene
odgovarajue mjere sanacije. Iskustvo iz raznih sredina je pokazalo da se poslovima
pregleda i odravanja potpornih konstrukcija poinje baviti tek onda kada doe do havarija ili
veih oteenja koja imaju bitan utjecaj na njihovu funkcionalnu primjenu. Proraun
stabilnosti potpornih konstrukcija izveden je u programu GEO5 i runim postupkom prema
Eurokod-u 7. Analiza stabilnosti i procjena stanja potpornog zida je provedena za armiranobetonski zid u Mostaru.
Kljune rijei: oteenja, potporne konstrukcije, AB zid, sanacija, GEO5

EXAMPLES OF ANALYSIS AND ASSESSMENT OF THE

CONDITION OF SUPPORT WALLS
Abstract: In the paper, damages and damage processes or occurrences in support
structures are defined, and based on the state of support structure, appropriate improvement
measures are proposed and carried out. Experiences from various environments have
shown that support structure inspection and maintenance tasks are only tackled when failure
or major damage develops, having a substantial impact on its functional application. Stability
calculation of support structures is performed in the GEO5 software and by manual
procedure according to Eurocode 7. Stability analysis and assessment of the condition of a
support wall is conducted for a reinforced concrete wall in Mostar.
Key words: damages, support structures, RC wall, improvement, GEO5

Prskalo, M., Zadro, M.

90

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

1. UVOD
Potporne konstrukcije su konstrukcije koje primaju sloene utjecaje: pritisak tla, pritisak
podzemnih i povrinskih voda, djelovanje potresa, povrinskog optereenja itd. One se,
tijekom vremena, vrei svoju potpornu namjenu deformiraju i oteuju. Oteenja i
deformacije moemo sistematizirati i svrstati u grupe i pokuati pronai razlog njihovih
nastanaka [1].

Dijagram 1. Mogua oteenja po potpornim zidovima [1]

2. PRETHODNA ISTRAIVANJA
Francuski istraiva Louis Logeais objavio je istraivanja na 300 oteenih potpornih
konstrukcija. Doao je do zakljuka da [3]:

oteenja nastala uslijed greke pri dimenzioniranju temelja ine 25 %;

oteenja nastala uslijed greaka pri dimenzioniranju stuba potporne konstrukcije
ine 19%;
oteenja nastala uslijed nedostatka drenae ili nepravilno izvedene drenae ine
33%;
oteenja nastala uslijed brzog i prijevremenog optereenja potporne konstrukcije
tlom ine 10 %;
oteenja nastala uslijed greaka pri sidrenju potporne konstrukcije ine 5 %;
oteenja nastala uslijed nepanje pri radu ine 5 %;
oteenja nastala uslijed djelovanja agresivnih voda,tla ili zraka ine 3 %.

Prskalo, M., Zadro, M.

91

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

40
30

33
25
19

20

10
5

10

Dijagram 2. Oteenja potpornih zidova- Louis Logeais [3]

3. OCJENA STANJA POTPORNOG ZIDA

Tehnologija ocjenjivanja stanja i utvrivanja greaka na zidovima u fazi odravanja,
naroito na starim i dotrajalim konstrukcijama, vrlo je sloena i osjetljiva. Nuno se provodi u
nekoliko uzastopnih nivoa. Promatranje potpornih zidova svodi se uglavnom na prikupljanje
potrebnih podataka iz projektne dokumentacije, podatka o izvoenju, kvaliteti betona,
uvjetima eksploatacije te vizualni pregled konstrukcije. Ukoliko se vizualnim pregledom ne
uoe oteenja ni pogoranja stanja konstrukcije, utvruje se samo rok sljedeeg pregleda, a
ako se uoe greke, poduzimaju se odgovarajua istraivanja. Izvrena je sljedea podjela
ugroenosti objekata:
- ugroenost objekta s obzirom na statiku nosivost
- ugroenost objekta s obzirom na stabilnost
- ugroenost funkcionalnosti prometnice

Prskalo, M., Zadro, M.

92

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

4. PRIMJER ARMIRANO-BETONSKOG ZIDA U MOSTARU

Slika 1. Pogled na AB zid

Slika 2. Detalj zida

Prskalo, M., Zadro, M.

93

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

OBRAZAC ZA OCJENU STANJA ZIDA / OBLOGE UZ CESTE

Naziv : MOSTAR (Armirano-betonski zid)

Geometrija:
Duljina (m):

10 m

Najvea visina (m):

2.5 m

Prosjena visina (m): 1.5 m

Procjednice:

Da -

Ne

Vrsta zida :
Tip zid :

P potporni

Poloaj zida:

P - pribreni

O obloni

K podnoni krunski
N podnoni nozini
Materijal :

K kamen
S suhozid

AB armirani beton
O opeka

KB kamen i beton

G - gabioni / nasuti

B beton

D drugo

Napomena : AB zid, iz dva dijela, desni dio u duini od 7 m, a lijevi u duini od 3 m,

armatura viri van,

Ocjena stanja zida :

Globalna ocjena:

5 (Kl.II)

Opis oteenja : povrinska oteenja, potrebno izvoenje drenae i

procjednica

Prskalo, M., Zadro, M.

94

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

OBRAZAC ZA OCJENU STANJA ZIDA / OBLOGE UZ CESTE

Naziv : MOSTAR (Armirano-betonski zid)
a)

Ocjena ugroenosti statike nosivosti objekta

Redni broj
1.

2.

3.

4.

5.

b)

Opis ugroenosti
Oteenja bez utjecaja na statiku nosivost
objekta.
Oteenja s manjim utjecajem na statiku
nosivost objekta. Pojedinana, manja
oteenja su u granicama predvienih
tolerancija. Sanacija u okviru redovnog
odravanja.
Oteenja s utjecajem na statiku
nosivost objekta. Oteenja u granicama
predvienih tolerancija. Sanaciju
srednjorono planirati i provesti.
Oteenja s veim utjecajem na statiku nosivost
objekta. Oteenja preko granica predvienih
tolerancijama. Kratkorono planirati i provesti
sanaciju kao i proglasiti ogranienje uporabivosti.
Gubitak statike nosivosti objekta. Trenutano
provesti sanaciju. Proglasiti vremensko
ogranienje uporabivosti objekta do kraja sanacije.

Ocjena
1

Ocjena ugroenosti stabilnosti objekta (slijeganje, prevrtanje, klizanje)

Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.

Prskalo, M., Zadro, M.

Opis ugroenosti
Oteenja bez utjecaja na stabilnost objekta.
Oteenja s manjim utjecajem na stabilnost
objekta.
Oteenja s utjecajem na stabilnost objekta.
Oteenja s veim utjecajem na stabilnost
objekta.
Oteenja su uzrok nepostojanju stabilnosti
(ruenje, kolaps) objekta.

Ocjena
1
2
3
4
5

95

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

c)

Ocjena ugroenosti funkcionalnosti objekata

Redni broj
1.
2.
3.
4.

5.

Opis ugroenosti
Oteenja bez utjecaja na odvijanje prometa
na prometnoj povrini.
Oteenja imaju manji utjecaj na promet.
Neometano odvijanje prometa osigurano.
Oteenja utjeu na promet. Prometna
sigurnost pri odvijanju prometa je osigurana.
Oteenja utjeu na promet. Prometna
sigurnost osigurana nakon uklanjanja
oteenja ili uz kratkotrajnu primjenu
prometne signalizacije.
Oteenja uzrokuju nedostatak prometne
sigurnosti.
Trenutno pristupiti sanaciji i popravku
oteenja prometnog traka.
Globalna ocjena

Zbroj
ocjena
utjecaja

Opis jedinstvene ocjene stanja

Strukturalna i funkcionalna osobitost kao i

stabilitet objekta zadovoljeni.
Kontinuirano odravanje potrebno.

4.5 6.5

Strukturalna i funkcionalna osobitost kao i

stabilitet objekta zadovoljeni.
Kontinuirano odravanje potrebno.

10.0
13.0

13.0
15.0

Strukturalna i funkcionalna osobitost kao i

stabilitet objekta su ogranieno zadovoljeni.
Kontinuirano odravanje potrebno.
Predvidjeti srednjorone mjere sanacije.
Strukturalna i funkcionalna osobitost kao i
stabilitet objekta nisu zadovoljeni.
Kontinuirano odravanje potrebno.
Predvidjeti kratkorone i trajne mjere sanacije.
Strukturalna i funkcionalna osobitost kao i
stabilitet objekta nisu zadovoljeni.
Kontinuirano odravanje, temeljite mjere
sanacije ili detaljna obnova su hitno
potrebni. Po potrebi ograniiti promet.

Prskalo, M., Zadro, M.

1
2
3
4

(a + b + c) = 5

3.0 4.5

6.5 10.0

Ocjena

Ocjena stanja

Odlino stanje
objekta.

Klasa

Vrlo dobro stanje

objekta.

II

Zadovoljavajue
stanje objekta.

III

Kritino stanje
objekta.

IV

Nezadovoljavajue
stanje objekta.

96

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

4.1. Tehniko izvjee

Iako je potporni zid za sada u vrlo dobrom stanju, nedostatak prilikom izvedbe je
izostanak drenae i procjednica. Procjenjuje se da se neposredno ispod temelja pojavljuje
podzemna voda. Uzmu li se u obzir i oborinske vode, koje dodatno optereuju potporni zid,
doi e do poveanja hidrostatikog pritiska, koji nije uzet u obzir prilikom dimenzioniranja,
to dovodi u pitanje stabilnost potpornog zida.
4.2. Proraun AB potpornog zida u GEO5
Geotehnikim istranim radovima utvrene su geomehanike karakteristike tla, na kojima
je izgraen potporni zid:
1. ljunkovita glina, s parametrima: = 28, c = 11,0 kPa, = 19,50 kN/m3
2. ljunak, s parametrima : = 34, c = 0 kPa, = 21,0 kN/m3
Sanacija potpornog zida zasniva se na izvoenju drenae kojom se osigurava odvoenje
podzemnih i procjednih voda. Postojei zid je max. visine 2,5 m i ukupne duine oko 10 m.
Nakon to se izvede drenani rov iza potpornog zida irine min. 0,5 m, dno se betonira i
postavlja se drenana cijev promjera 200 mm. Oko drenane cijevi postavlja se sloj filtar
pijeska, na koji se potom postavlja sloj zamjenskog kamenog materijala. Dodatno se mogu
ugraditi i procjednice pri samom dnu zida.
0,30

+z

+x

2,50

12,50:1

2,50

3,30

3,30

0,50

+z

1,00

0,80
1,50

2,00

Slika 3. Popreni presjek zida i raspored slojeva tla

Prskalo, M., Zadro, M.

97

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

Za zadane parametre tla i usvojene dimenzije potpornog zida izvren je proraun

stabilnosti u programu GEO5.
Rezultati su pokazali da je zid stabilan na klizanje i prevrtanje i da je zadovoljena nosivost
tla za zadano optereenje.
PROJEKTNI PRISTUP 1.
Kombinacija 1 i kombinacija 2
Tablica 3. Analiza prorauna prema GEO5
STR/GEO
Prevrtanje
klizanje
Nosivost tla

U %)]
31,52
50
51,4

Fs
3,1
2
1,3

Tablica 4. Analiza prorauna prema EC-7

STR/GEO
Prevrtanje
klizanje
Nosivost tla

U %)]
59,8
52
31,92

Fs
1,8
1,9
3,1

Takoer, utvreno je da je zadovoljena nosivost tla, te da je slijeganje reda veliina 1,3

mm u doputenim granicama za nekoherento tlo (max 2,5 cm).
Tablica 5. Analiza prorauna prema GEO5
NOSIVOST
TEMELJNOG TLA
Vertikalni smjer
Horizontalni smjer

U %)]

Fs

21,3
32,6

4,7
3,1

5. ZAKLJUAK
Za izradu prijedloga mjera za sanaciju potpornog zida bilo je potrebno prikupiti podatke o
tipovima i stanju postojeih potpornih zidova. Na osnovu prikupljenih podataka obraena su
oteenja i nedostatci potpornog zida, metode i primjeri ocjenjivanja i klasificiranja oteenja,
utvreno ope stanje zida prema jedinstvenom sustavu ocjenjivanja stanja zidova (Ameriki
standardni obrasci za inspekciju), te predloene mjere za sanaciju i obnovu zida na kojemu
je naeno oteenje.
Analiza stabilnosti s predloenom mjerom sanacije izvrena je u programu GEO5, prema
Eurokod-u 7, i dokazano je da je potporni zid siguran na klizanje i prevrtanje, zadovoljena je
nosivost temeljnog tla kao i slijeganje temelja koje je u doputenim granicama.

Prskalo, M., Zadro, M.

98

Broj 3 lipanj, 2012

Primjeri ocjenjivanja i procjene stanja potpornih zidova

LITERATURA
1. Renar d.o.o., Neuron d.o.o., Zagreb, Prirunik za pregled, registriranje i ocjenu stanja
zidova uz dravne ceste, Zagreb 2004
2. Tanja Roje-Bonacci, Potporne graevine i graevne jame, Graevinsko arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2005
3. J.uti, P. Mitrovi, Nauni lanak, Patoloke pojave kod potpornih konstrukcija, Beograd
2000
4. N.Sulji, Uzroci nastanka deformacija armirano betonskih potpornih zidova, Savremeni
materijali u oblasti geotehnikih konstrukcija,Tuzla 2010
Koriteni software-i:
GEO5
AutoCAD 2008.
Microsoft Office Word 2007.
Microsoft Office Excel 2007.

Prskalo, M., Zadro, M.

99