You are on page 1of 18

Broj 3 lipanj, 2012

Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

VARIJANTE IZVEDBE CESTOVNIH ELINIH MOSTOVA


doc.dr.sc.Vlaho Akmadi, dipl.ing.gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Marijana Prkain, mr. graevine
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

Saetak: U radu je opisan Steinkjer most, koji se nalazi u Norvekoj. Napravljen je njegov
statiki proraun prilagoen domaim vaeim propisima. Glavni nosa mosta proraunat je
u dvije verzije, kao luni reetkasti nosa i trapezni reetkasti nosa, kako bi se pokazala
uteda materijala i prednosti lunih nosaa u odnosu na konvencionalne. Statiki proraun
proveden je pomou programskog paketa Tower 6.0, na 3D modelu, za obje navedene
varijante. U radu su prikazani detalji veza karakteristini za reetkasti luni most. Na osnovu
orijentacijske specifikacije materijala dokazana je tvrdnja da reetkasti luni most utedi vie
od polovine koliine elika u odnosu na trapezni reetkasti most. Proraun temelja proveden
je po HRN EN 1997-1:2007 i pomou programskog paketa GEO5.

Kljune rijei: luni reetkasti most, Per Tveit, hibridno temeljenje, varijante cestovnih
mostova, detalji veza.

DESIGN VARIANTS OF ROAD STEEL BRIDGES


Abstract: Thesis describes Steinkjer bridge, wich is placed in Norway. Its structural analysis
is made and adapted to local validation rules and regulations. The main steel girder is
calculated in two versions, as an arch and trapezoidal girder, to show material saving and
advantages of network arch bridges in comparison to conventional. Structural analysis is
controlled by calculation of computer software Tower 6.0., on 3D model, for two mentioned
versions. Thesis also gives constructions details characteristic for network arch bridges.
Approximate material specifications proves the assertion that network arch bridge saves
more than half of steel amount in comparison to trapezoidal girder bridge. Foundation
structural analysis has been carried out by the HRN EN 1997-1:2007 and controlled by
calculation of computer software GEO 5.

Key words: network arch bridge, Per Tveit, variants of road steel bridges, hybrid foundation,
construction details.

Akmadi, V., Prkain, M.

100

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

1. UVOD
Diplomskim zadatkom zadano je:

Projektirati cestovni elini most za dati profil rijeke.


Most projektirati kao rekonstrukciju postojeeg Steinkjer mosta s detaljnom
prilagodbom domaim vaeim propisima.
Napraviti usporedbu dvije vrste glavnih nosaa:
- reetkasti luni nosa
- trapezni reetkasti nosa
Dokazati tvrdnju da reetkasti luni mostovi utede vie od polovine elika u odnosu
na obine reetkaste mostove.

Dvije varijante izvedbe cestovnih elinih mostova su:


REETKASTI TRAPEZNI MOST:
Glavni nosa: obina trapezna reetka
Kolnika ploa: polumontane omnia ploe, debljine 12cm.

Slika 1. Model prorauna trapeznog reetkastog nosaa


REETKASTI LUNI MOST:
Glavni nosa: elini luk s ispunom od visokovrijednog elika
Kolnika ploa: monolitno izvedena betonska ploa MB45, debljine 25cm.

Slika 2. Model prorauna reetkastog lunog mosta


Akmadi, V., Prkain, M.

101

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

2. STEINKJER MOST

Slika 3. Steinkjer most nakon 44 godine koritenja


Lokacija: Steinkjer, Norveka
Projektant: Per Tveit, dr. ing. docent emeritus
Godina izvedbe: 1964.
Prometno znaenje: Lokalna prometnica
Tip mosta: Cestovni most
Tip konstrukcije: Reetkasti luni most
Nain oslanjanja: Laki upornjaci na pilotima povezanim naglavnom ploom.
Popreni presjek: Ploasti
Raspon: 79.75 m
Strelica luka: 12m
irina: 11.6m
Materijal luka: S355
Materijal vjealjki: S1500/1770
Kolnika ploa: C35/45
elik za prednapinjanje: S1500/1770

Akmadi, V., Prkain, M.

102

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

2.1. Glavni nosa Steinkjer mosta

? 40

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 35

? 40

Slika 4. Glavni nosa Steinkjer mosta

Slika 5. Popreni presjek Steinkjer mosta

Luk glavnog nosaa napravljen je od elika S355, popreni presjek je H-oblika.

Reetka se sastoji od luka i 26 vjealjki, od kojih su 24 u parovim i kriaju se, a dvije


rubne su samostalne.

Unutarnje vjealjke su promjera 35, a rubne 40mm. Vjealjke, izuzet rubnih su


na jednakim razmacima (531cm).

Rubne vjealjke su najkrae, ali preuzimaju optereenje s neto veeg raspona od


unutranjih.

Akmadi, V., Prkain, M.

103

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

2.2. Vjetrovni spreg reetkastog lunog mosta

H540/480

H540/480

H540/480

H540/480

H540/480

H540/480

H540/480

H540/480

Slika 6. Vjetrovni spreg reetkastog lunog mosta prilagoenog domaim vaeim propisima

Slika 7. Vjetrovni spreg postojeeg Steinkjer mosta


Nakon prilagodbe domaim vaeim propisima i kontrole stabilnosti u Tower-u 6:
Vjetrovni spreg mosta je reetkastog oblika s K-ispunom.

Spreg ima 12 polja; simetrina polja su istih dimenzija. Pojasevi sprega su lukovi glavnog
nosaa.

Vertikale su cjevastog poprenog presjeka 20 s debljinom stjenke 1.5cm, dijagonale


18 s debljinom stjenke 1.5cm, a rubne dijagonale 10 s debljinom stjenke 1cm.

Akmadi, V., Prkain, M.

104

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

2.3. Popreni presjeci u reetkastom lunom nosau


Luni nosa:

Vertikala vjetrovnog spr

Rubne vjealjke:

Dijagonala vjetrovnog sprega:

Ostale vjealjke:

Dijagonala rubnog
polja vjetrovnog sprega:

2.4. Popreni presjek Steinkjer mosta

S obzirom da se radi o javnoj cesti kategorije B, izvan naselja, periodina uporaba.


Dimenzije poprenog presjeka su slijedee:
-vozni trak 3.0m
-rubni trak 0.3m
Most je proraunat na prometno optereenje V300+V300.

Za zatitu vjealjki od udara vozila postavljeni su odbojnici, koji su izostavljeni na


postojeem Steinkjer mostu, to je dovelo do oteenja vjealjki.

Pjeaka staza je irine 120cm s ogradom postavljenom na samom rubu mosta.

Slika 8. Popreni presjek Steinkjer mosta nakon prilagodbe domaim propisima

Akmadi, V., Prkain, M.

105

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

3. ODVODNJA VODE S MOSTA

Boni slivnici postavljeni na svakih 10m prihvaaju vodu s povrine od 55m.

Za svaki m slivne povrine usvajamo najmanje 4cm povrine poprenog presjeka


cijevi, prema tome usvajamo odvodnu cijev:

A = 55 4cm 2 = 220cm 2
A=

d 2
4 A
4 220
d =
=
= 16.74cm

4
3.14

Cijev C40, NATURAL:

bolja vanjska zatita (400 g/m2 Zn+Al slitine),

prikladne za ugradnju u agresivnija podruja,

promjeri cijevi od DN 60 do DN 300.

Slika 9. Nepomino vjeanje cijevi za odvodnju vode s mosta

3.1. Prednaprezanje rubne grede


Prema projektantu Steinkjer mosta, Per Tveit-u, aksijalnu silu u donjem pojasu dobivamo
po formuli:

Kw =

w (l x ) x 1
l w ctg 2 v
2h
2

Proraun prednaprezanja rubne grede proveden je po EC2.


Karakteristike elika za prednaprezanje:

f pk = 1700 N / mm 2
f p ,0.1k = 1500 N / mm 2
Dywidag , 15mm,1 ue

Akmadi, V., Prkain, M.

106

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

Karakteristike betona rubne grede:

fb = 45MPa
fbk = 31.5MPa
0.6 f b = 21MPa = 2.1 kN cm 2
fbzk = 3.2 MPa = 0.32 kN cm 2

Slika 10. Raspored armature u rubnoj gredi


Proraunom su usvojene tri natege tipa Dywidag s 12 uadi promjera 15 mm.

3.2.

Detalji veza reetkastog lunog nosaa

DETALJ 1:
OPIS: Veza vjealjke i lunog nosaa
POZICIJA: POZ1- Vjealjka sredinjeg trokuta
PRESJEK: Popreni presjek vjealjke je kruni,promjera 3.5cm
MATERIJAL: Visokovrijedni elik 1560/1770
SREDSTVA ZA OSTVARENJE VEZE: Visokovrijedni vijci
VRSTA SPOJA: Smiui spoj
PRORAUN NOSIVOSTI:

31

31

31

V = 401.41kN
31

V1 =

M30...5.6
S 355

V 401.41
=
= 133.80kN
n
3

V1 = 133.80kN Fv = 203.6kN
V1 = 133.80kN Fb = 145.7 kN

Akmadi, V., Prkain, M.

107

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

DETALJ 2:
OPIS: Sidrenje vjealjke
POZICIJA: POZ2- Najkraa vjealjka
PRESJEK: Popreni presjek vjealjke je kruni,promjera 4.0 cm
MATERIJAL: Visokovrijedni elik 1560/1770
SREDSTVA ZA OSTVARENJE VEZE: Visokovrijedni vijci
VRSTA SPOJA: Zateui spoj
PRORAUN NOSIVOSTI:

Akmadi, V., Prkain, M.

108

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

DETALJ 3:
OPIS: Spoj najkrae vjealjke i lunog nosaa
POZICIJA: POZ3- Rubna vjealjka
PRESJEK: Popreni presjek vjealjke je kruni promjera 4.0 cm
MATERIJAL: Visokovrijedni elik 1560/1770
SREDSTVA ZA OSTVARENJE VEZE: Visokovrijedni vijci
VRSTA SPOJA: Smiui spoj
PRORAUN NOSIVOSTI:

33

33

33

33

M33...10.9
S 355

3.3. Temelji reetkastog lunog mosta


Temelji mosta su laki upornjaci na betonskim buenim pilotima. Piloti su povezani
naglavnom ploom, tako da imamo sluaj hibridnog temeljenja.
Karakteristike temeljnog tla su sljedee:

= 20 kN m3
= 30D
c = 20kPa
Zabijeni pilot (proraun prema HRN EN 1997-1:200):
- Geotehnika kategorija 2
- Granino stanje nosivosti: GEO
- Proraun temeljen na analitikoj metodi

Akmadi, V., Prkain, M.

109

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

Optereenje na temelj:
- od mosta: Rv = 4379kN , Rh = 1330kN
- vlastita teina upornjaka: Gv = 146kN
- vlastita teina naglavne ploe: Pv = 46.84kN

Tlo je navedenih karakteristika do dubine od 7m. Nestiljivi sloj tla se nalazi na dubini
od 7m. Piloti su promjera 0,8m i duljine 8m. Razmak izmeu pilota je 2m u oba
smjera. Proraun je proveden po EuroCode-u 7, projektni pristup 2.

Proraun nosivosti pilota: Rcd = Rbd + Rsd =


Utjecaj vertikalnih sila:

V 4571.84
Si = =
= 1142.9kN
n
4

Rbk

Rsk

Utjecaj horizontalnih sila:

Hi =

H
M

yi
n yi2

H1 = 432.25kN , H 2 = 232.75kN
Kontrola nosivosti : Si ,max = 1142.9kN < R 'cd = 4139.74kN

Akmadi, V., Prkain, M.

110

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

Slika 11. Popreni presjek kroz temelje lunog mosta

Akmadi, V., Prkain, M.

111

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

4. REETKASTI TRAPEZNI GLAVNI NOSA

Popreni presjeci:
Donji pojas:

Dijagonala D2:

Gornji pojas:

Vertikala:

Dijagonala D1:

Bona ukruta donjeg


pojasa:

4.1. Vjetrovni spreg trapeznog reetkastog mosta

Akmadi, V., Prkain, M.

112

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

Vjetrovni spreg je takoer reetkastog oblika, iji su pojasevi dijelovi glavnih nosaa,vertikale
profil IPB 280, a dijagonale 2x L150x150x16.

4.2. Kolnika ploa reetkastog trapeznog mosta

Slika 12. Polumontane omnia ploe

Kolnika ploa i pjeaka staza su izvedene s polumontanim omnia ploama


debljine 12cm, koje su monolitizirane s betonom MB30 debljine 10cm.

irina jedne omnia ploe je 2.2m, a duljina 11.6m.

Proraun omnia ploa provodi se u dvije faze:

- U fazi 1 proraun je proveden na sustavu grede s prepustima, optereene samo


vlastitom teinom i teinom svjeeg dobetoniranog dijela.
- U fazi 2 ploa je takoer proraunata kao greda s prepustima, ali sa svim ostalim
optereenjima.
4.3. Sprezanje omnia ploe i donjeg pojasa reetkastog trapeznog nosaa

Sprezanje donjeg pojasa elinog nosaa i polumontane omnia ploe izvedeno je s


valjkastim modanicima visine 106mm i promjera 25mm.

Usvojeno je 288 modanika, 4 reda po 72 modanika, na duljinu od 996cm.

Kako se radi o sprezanju polumontane ploe modanici e se prethodno zavariti na


metalnu traku i ugraditi u plou pri njezinu betoniranju, potom e se traka zavariti na
donji pojas elinog nosaa na mostu.

Akmadi, V., Prkain, M.

113

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

Proraun nosivosti modanika:

Slika 13. Raspored valjkastih modanika u spregnutom spoju elik-omnia ploa

Akmadi, V., Prkain, M.

114

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

4.4. Orijentacijska specifikacija materijala

Akmadi, V., Prkain, M.

115

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

4.5. Usporedba potronje elika trapeznog reetkastog i lunog reetkastog


mosta
y

Prema osnoj specifikaciji materijala obje verzije mosta zakljuujemo da je za izradu


lunog reetkastog mosta za raspon od 79.75m potrebno 2.2 puta manje elika.

To potvruje tvrdnju projektanta Per Tveit-a da luni reetkasti mostovi u odnosu na


ostale konvencionalne mostove utede vie od polovine elika.

injenica da optimalni reetkasti luk koristi tako malo materijala ini ga, u irem
smislu, pogodnijim za okoli.

U veini zemalja problem je nezaposlenost. Velik postotak troka pri izradi reetkastih
lukova otpada na radnu snagu. Prema tome prednost reetkastih lukova je u tome to
bi omoguili vie mostova i vee zapoljavanje iz istih sredstava.

Gradnja optimalnih reetkastih lukova moe donijeti velike utede. Uzimajui u obzir
veliku stopu siromatva u svijetu, bilo bi nemoralno ne koristiti reetkaste lukove na
za to prikladnim gradilitima. Opi konzervativizam je vjerojatno glavna prepreka
uporabi ove vrlo obeavajue graevne strukture.

5. ZAKLJUAK
Reetkasti luni most utedi vie od polovine koliine elika u odnosu na
konvencionalne mostove.
S estetskog gledita je atraktivniji zbog svoje vitkosti i ne pokriva krajolik iza sebe.
Detalji glavnog nosaa su jednostavni i ponavljaju se.
Odravanje je znatno lake zbog manje povrine elika i lake dostupnih mjesta.
Velik postotak troka pri izradi reetkastih lukova otpada na radnu snagu. Prema
tome prednost reetkastih lukova je u tome to bi omoguili vei broj mostova i
vee zapoljavanje iz istih sredstava.

Akmadi, V., Prkain, M.

116

Broj 3 lipanj, 2012


Varijante izvedbe cestovnih elinih mostova

LITERATURA
1. Buevac Dragan, Stipani Bratislav (1986.): Praktikum iz elinih mostova, Graevinska
knjiga, Beograd
2. Buevac D., Markovi Z., Bogavac D., Toi D.(1999.): Metalne konstrukcije, Graevinski
fakultet, Beograd
3. Gukov Igor (2007.): Prednapeti beton, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
4. Harapin Alen (2007.):Mostovi, Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split
5. Horvati Drago (2003.): Spregnute konstrukcije elik-beton, Zagreb
6. Korlaet eljko(1995.): Uvod u projektiranje i graenje cesta, Graevinski fakultet Sveuilita
u Zagrebu
7. Korinek Lucijan, Teovi Snjeana,Primjena omnia ploa u mostogradnji, Graevinar,
Vol.55 No.1, 2003.
8. Pravilnik o tehnikim normativima za odreivanje veliine optereenja mostova, JUS 1991,
Beograd
9. Smjernice za projektiranje,graenje,odravanje i nadzor na putovima, 2.dio, Javno poduzee
Putovi Republike Srpske, Banja Luka
10. http://home.uia.no/pert/index.php/The_Network_Arch
11. http://home.uia.no/pert/index.php/Systematic_Thesis
12. http://home.uia.no/pert/index.php/Supplementary_Information
13. http://www.dywidag-systems.com/uploads/media/DSIDYWIDAG_Bonded_PT_using_Strands_eu_02.pdf
Koriteni programski paketi:
1. Tower 6.0, Radimpex Beograd
2. AutoCad 2007
3. Geo 5, verzija 5.12.49.0 , Fine spol. s r.o

Akmadi, V., Prkain, M.

117

You might also like