Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

UTJECAJ ZIDOVA ISPUNE NA PONAANJE OKVIRNIH

KONSTRUKCIJA PRI SEIZMIKOM OPTEREENJU
Doc. dr. sc. Mladen Koul, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Katarina Raspudi, magistar graevinarstva
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Saetak: U radu su koritena tri modela: model bez ispune, model bez ispune u prizemlju te
model s ispunom. Za sva tri navedena modela raene su tri varijacije krutosti ispune, te se
pratio njihov utjecaj na ponaanje okvirne konstrukcije. Statiki proraun modela proveden je
pomou programskog paketa Tower 6.0, na 3D modelu, za sva tri modela i odreene
varijante krutosti. Na osnovu promatranih pomaka vrha okvira i potrebne koliine armature
dokazana je tvrdnja da zidana ispuna poveava vrstou, krutost i ukupnu duktilnost, te
kapacitet disipacije seizmike energije.

Kljune rijei: okvirna konstrukcija, seizmiko optereenje, zidovi ispune, krutost, duktilnost.

INFLUENCE OF INFILL WALLS ON THE BEHAVIOR OF

FRAMED STRUCTURES UNDER SEISMIC LOAD
Abstract: The paper uses three models: a model without fill, a model without fill in the
ground floor and a model with fill. For all the three specified models, three variations of fill
stiffness were made, and their influence on behavior of the framed structure was monitored.
The structural analysis of models was carried out using the software suite Tower 6.0 on 3D
models for all the three models and specified stiffness variants. Based on observed
displacements of top of the frame and necessary quantity of reinforcement, we proved the
claim that masonry infill increases strength, stiffness and total ductility, as well as seismic
energy dissipation capacity.

Key words: framed structure, seismic load, infill walls, stiffness, ductility.

Koul, M., Raspudi, K.

133

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

1. UVOD
Pri projektiranju graevine u seizmikim podrujima trebali bi unaprijed znati karakteristike
gibanja tla na lokaciji graevine za vrijeme potresa koji e se dogoditi u budunosti, tj. u
razdoblju koritenja graevine. Naravno da takvi podaci nisu poznati, te je potrebno na
osnovu onoga to se dogaalo u prolosti procijeniti to e se dogaati u budunosti, tj. u
vremenskom razdoblju u kojem e se graevina koristiti. Osnovu za takvu procjenu
predstavljaju seizmoloki i geoloki podaci, koji obuhvaaju povijest jaih potresa koji su se
dogodili u posljednih stotinu ili tisuu godina. Zbog toga se seizmike informacije dopunjuju
geolokim podacima koji obuhvaaju studije dugotrajnih tektonskih procesa koji su se
dogodili u tisuama ili stotinama godina. Karakteristike gibanja tla na odreenoj lokaciji bitno
ovise i od lokalnih karakteristika tla. Te karakteristike treba utvrditi geomehanikim
ispitivanjima. Potresi predstavljaju gibanja tla koja se javljaju zbog iznenadnih pomaka u
zemljinoj kori ili gornjem dijelu zemljinog omotaa. Za nas graevinare najvaniji su potresi
tektonskog podrijetla. Od mnogobrojnih teorija koje objanjavaju uzroke tektonskoh potresa
danas se najvie spominje teorija tektonskih ploa. Po ovoj teoriji tvrda zemljina litosfera,
koju ine zemljina kora i gornji dio vanjskog omotaa (to ukupno ima debljinu 50 do 150km),
razlomljena je na ploe, koje se pomiu kao kruta tijela po relativno mekoj podlozi,
astenosferi. Na mjestima koja se zovu oceanski grebeni ploe se odmiu jedna od druge, te
na tim mjestima iz astenosfere prolaze magmatske mase iz dubine prema povrini, izlijevaju
se na morsko tlo i hlade.
Uzrok potresa u naem podruju, koje se smatra podrujem permanentne seizmike
aktivnosti, je pritisak Afrike ploe tj., njenog isturenog dijela Jadranske mikro ploe, na junu
konturu Euroazijske ploe. Zbog relativnih pomicanja ploa u blizini granica izmeu ploa
gomilaju se ogromne koliine potencijalne energije, te u sluaju kada je iscrpljena posmina
nosivost materijala na granici izmeu tektonskih ploa dolazi do naglih pomaka, to se
smatra uzrokom potresa. Najvei broj potresa javlja se upravo u blizini granica izmeu
pojedinih ploa. Meutim, znaajni potresi se javljaju i u unutranjosti pojedinih ploa, i to
zbog naprezanja koja nastaju kao posljedica pritisaka na granicama ploa. Primjer ovakvih
potresa dogodio se u Kini, jer je podruje Kine pritisnuto s istoka Pacifikom ploom, a s juga
Indoaustralskom ploom.

2. OSNOVNI SEIZMOLOKI POJMOVI

Ovdje e biti kratko definirani osnovni seizmoloki pojmovi koji se esto javljaju pri pri opisu
potresa i njegovih posljedica:
- Hipocentar je mjesto u Zemljinoj kori gdje je dolo do loma, ili mjesto nastanka potresa.
Naziva se jo fokus ili arite potresa.
- Epicentar je mjesto na povrini Zemlje iznad hipocentra.
- Hipocentralna udaljenost je razmak izmeu hipocentra i promatrane graevine na
povrini Zemlje, ili udaljenost mjesta promatranja od hipocentra.
- Epicentralno udaljenost je razmak izmeu epicentra i promatrane graevine ili odreenog
mjesta na povrini Zemlje.
- Energija potresa je energija koja se oslobaa u hipocentu a sastoji se iz dva dijela:
- energije koja se rasipa na mjestu nastanka potresa kroz procese trenja, razaranja,
razvijanja topline...
- dijela energije koja se predaje dalje od hipocentra u obliku seizmikih valova
- Izoseiste su linije jednakog intenziteta potrasa. Na seizmikim kartama povezuju mjesta
gdje je zabiljeen ili se oekuje podjednak intenzitet potresa.

Koul, M., Raspudi, K.

134

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 1. Znaajni seizmoloki pojmovi- svojstva potresa

3. VRSTE SEIZMIKIH VALOVA

Dio energije potresa prenosi se u obliku seizmikih valova, koji se rasprostiru od hipocentra
kroz slojeve Zemlje. Svojstva tih slojeva znaajno utjeu na brzinu rasprostiranja i mogu
znaajno mijenjati amplitude i frekvencije seizmikih valova. Razlikuju se dva osnovna tipa
valova, prostorni i povrinski, a njihove podvrste su navedene u tablici 1. Prostorni valovi
prenose se kroz Zemljinu koru, ali i kroz unutranjost, dok se povrinski javljaju u gornjim
slojevima Zemljine kore.
Tablica 1. Vrste valova

P- valovi su longitudinalni valovi kod kojih se djelii tla kreu u pravcu rasprostiranja valova i
to naprijed i nazad. Pri tome mjestimino dolazi do kompresije ili do dilatacije (razvlaenja).
S- valovi su transvezalni ili posmini valovi. Kod kojih se djelii tla kreu popreno na pravac
rasprostiranja i to u horizontalnoj ravnini ( SH- valovi) , u vertikalnoj ravnini (SV- valovi) ili
kombinirano.
L- valovi su slini SH-valovima. Djelii tla se kreu horizontalno, popreno na pravac
rasprostiranja, ali s jako opadajuom amplitudom.
R- valovi su slini valovima koji nastaju u vodi nakon to se u nju ubaci kamen. Djelii tla se
kreu kombinirano, vertikalno gore- dolje i horizontalno naprijed nazad.

Koul, M., Raspudi, K.

135

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

4. INENJERSKO RAZMATRANJE ZAPISA POTRESA

Kod analize vremenskog zapisa nekog potresa, izdvajaju se tri fizikalne veliine u funkciji od
brzina tla
i ubrzanje tla
. Pri tome su najzanimljivije
vremena t: pomak tla
njihove apsolutne maksimalne vrijednosti. Za tete na graevinama mjerodavni je ubrzanje
tla, frekventni sastav zapisa kretanja tle i trajanje potresa. Kao primjer navodi se red veliine
maksimalnih pomaka, brzina i ubrzanja tla za umjereno jak potres (Io = VIII, M= 6 6.5)
= 0.1 0.3 m
= 0.1 0.3m/s
= 0.15 0.30 g
Ovdje se radi o horizontalnom ubrzanju tla. Vertikalna ubrzanja tla iznose, iskustveno od 1/3
do 1/1 horizontalnog ubrzanja na istom mjestu.
to se tie frekventnog sastava zapisa tla, za gotovo sve graevine mjerodavan je
frekventni opseg f= 0.1 Hz 30 Hz, ili izraeno preko perioda osciliranja T = 0.03 s 10 s.
Naznaeni rasponi frekvencija odnosno perioda osciliranja pokrivaju frekvencije osnovnih i
svih ostalih, za odgovor konstrukcije znaajnih, viih formi osciliranja. Zastupljenost pojedinih
frekvencija u vremenskim kretanjima tla ovisi o vrsti i karakteru podloge. Tako su za vrsta i
stjenovita tla najzastupljenije frekvencije f = 3 10 Hz, za srednje vrsta f = 2 8 Hz i za
meka tla f = 0.5 2 Hz.
Kod projektiranja konstrukcija neophodno je definirati optereenje uslijed mogueg
djelovanja potresa. Jaina potresa se odreuje iz ve pomenutih seizmikih karti u skladu sa
skalama inteziteta.

5. OSNOVNE UPUTE ZA PLANIRANJE I OBLIKOVANJE ZGRADA

Za povoljan odgovor neke zgrade na utjecaj potresa vanu ulogu ima postavka
cjelokupnog objekta, prije svega pravilnost njegovih vanjskih oblika te raspored i oblik
osnovnih konstruktivnih elemenata. Openito se zahtjeva:
- pravilno oblikovanje zgrade u tlocrtu ;
- pravilno oblikovanje zgrade po visini, po mogunosti s proporcionalnom ili konstantnom
raspodjelom krutosti ;
- jedinstveni temelj; izbjegavati temeljenje na razliitoj podlozi; temelje samce i temeljne
trake povezati gredama zbog izbjegavanja ili smanjenja diferencijalnog slijeganja ;
- prilagoavanje duktilnosti konstruktivnog sustava ;
- posjedovati simetrinost ;
- da konstrukcija ne bude previe izduena u tlocrtu niti previe visoka ;
- te odgovarajui razmak izmeu susjednih objekata, odnosno dovoljne dilatacijske
razdjelnice unutar razliitih dijelova iste zgrade ;
Kod projektiranja nosivog sustava za utjecaje potresa posebno su znaajne sljedee osobine
konstrukcije:
- krutost
- nosivost
- duktilnost

Koul, M., Raspudi, K.

136

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Krutost nosive konstrukcije znaajna je za ogranienje horizontalnih pomaka katova.

Izvjesna krutost je potrebna da bi se izbjegla oteenja nenosivih elemenata koja mogu
nastati pri eim potresima slabijeg intenziteta. to je vea nosivost konstruktivnih
elemenata, kasnije e doi do formiranja plastinih zglobova na najnapregnutijim mjestima
na konstrukciji. Nosivost bi trebala biti tolika da za uestale potrese manje jaine odgovor
konstrukcije ostane uglavnom u linearno-elastinom podruju. Ovim se umanjuje mogunost
oteenja na nosivoj konstrukciji. Duktilnost konstrukcije je vana za izbjegavanje naglog
ruenja graevine uslijed djelovanja najjaih potresa koji se oekuju na nekom podruju.
Vea duktilnost znai i veu sposobnost deformiranja u nelinearnom podruju. Ova osobina
konstrukcije dolazi do izraaja kod jakih kretanja tla, kada se nelinearne deformacije i
oteenja ne mogu izbjei.

6. OBLIKOVANJE ZGRADA U TLOCRTU

Za oblikovanje zgrada u tlocrtu posebno su vani sama forma zgrade promatrano u
tlocrtu, oblik stropnih konstrukcija te raspored vertikalnih nosivih elemenata.
Oblik zgrade u tlocrtu mora po mogunosti biti pravilan, jednostavan te simetrian. Izlomljena
forma tlocrta zgrade moe rezultirati u znaajnom poveanju naprezanja na istaknutim i
udaljenim dijelovima. Sloenije tlocrtne oblike zgrada potrebno je dilatacijskim razdjelnicama
razdvojiti na jednostavnije i pravilne tlocrtne oblike, kao sto je prikazano na slici 1.

Slika 2. Oblikovanje cjelokupnog tlocrta zgrade

Koul, M., Raspudi, K.

137

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Vertikalne nosive elemente, promatrano u tlocrtu zgrade potrebno je rasporediti na nain da

razmak izmeu centra mase i centra krutosti bude to manji. Najpoeljniji je simetrini
raspored vertikalnih nosivih elemenata tako da bude:
CENTAR MASE
CENTAR KRUTOSTI
Povoljan i nepovoljan raspored vertikalnih elemenata je prikazan na slici 3. Cilj je da
nesimetrinost bude to manje izraena. Mjera nesimetrinosti zgrade je ekscentritet koji
predstavlja razmak izmeu centra mase i centra krutosti. Posljedica nesimetrinosti je
torzioni oblik koji raste proporcionalno ekscentritetu, pa treba nastojati da ekscentritet zgrade
bude to manji.

Slika 3. Raspored vertikalnih nosivih elemenata u tlocrtu

7. OBLIKOVANJE ZGRADE PO VISINI

Veliku vanost za pravilno projektiranje zgrada ima njihovo oblikovanje po visini. Na slici
4. prikazani su razliiti primjeri povoljnog i nepovoljnog oblikovanja zgrada po visini:

Koul, M., Raspudi, K.

138

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 4. Oblikovanje zgrade po visini

- visoke i veoma vitke graevine trebaju imati velike temelje za pouzdano prenoenje
momenta prevrtanja u tlo (a);
- povoljnija (b) je manja vitkost zgrade (odnos visine prema jednoj tlocrtnoj dimenziji);
- takoer mogu biti nepovoljne i velike mase koje su koncentrirane na velikoj visini (c), a
primjer toga su rezervoari podignuti na visinu;
- poveanje krutosti prema dnu zgrade je povoljno za seizmiki odgovor (d);
- dijelovi zgrade razliitih visina (e,f) trebaju biti podijeljeni dilatacijskim razdjelnicama;
- horizontalno smaknute stupove treba izbjegavati (g.h);
- veze izmeu pojedinih dijelova objekta ili izmeu dvije zgrade trebaju biti pomine (i,j)
jer krute veze veu za sebe znaajne momente savijanja;
- stropne konstrukcije ne bi trebale biti meusobno smaknute (k,l) jer to moe izazvati
velike poprene sile u stupovima ili drugim vertikalnim elementima;

8. JEDNOLIKO I KONTINUIRANO RASPODIJELJENA KRUTOST U TLOCRTU I

PO VISINI GRAEVINE
Od posebne vanosti je proporcionalna raspodjela krutosti po visini zgrade (slika 5).
Ukoliko se radi smanjenje krutosti, to bi trebalo biti proporcionalno i to od niih ka viim
katovima. Nepovoljne su izrazite i iznenadne promjene krutosti u pojedinim katovima, a to je
posebno nepovoljno u prizemlju zgrade. Arhitektonski zahtjevi , koji se pozivaju na
funkcionalnost i fleksibilnost prostora u prizemlju, najei su razlog za smanjenje krutosti
vertikalnih elemenata. Meutim tzv. mekana prizemlja esto su bila razlog tekih oteenja
i ruenja objekata prilikom potresa (slika 6). Za takve objekte obino se zahtjeva proraun i
dimenzioniranje s uveanim seizmikim silama.

Koul, M., Raspudi, K.

139

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 5.Raspodjela krutosti po visini zgrade

Slika 6. Primjer ruenja objekta zbog tzv, mekanog prizemlja

9. ARMIRANO-BETONSKE OKVIRNE KONSTRUKCIJE

Jedno od osnovnih pravila za uspjeno projektiranje bilo kakve konstrukcije je dobro
poznavanje i pravilno koritenje mehanikih svojstava materijala od koga se konstrukcija
gradi. Pri projektiranju konstrukcija od armiranog betona, koje mogu biti izloene jakom
potresu, treba uvijek imati u vidu da su seizmike sile, dane propisima uvijek znatno manje
od sila koje se za vrijeme potresa mogu javiti i da se prema tome, konstrukciji mora osigurati
odreeno duktilno ponaanje. Beton je materijal podloan, neduktilnom lomu, bilo da se radi
o lomu uslijed drobljenja u tlaku ili da se radi o pucanju uslijed prekoraenja vlane vrstoe.
Prema tomu, osnovno pravilo za konstruiranje betonskih konstrukcija bilo bi : sprijeiti bilo
koju vrstu krtog loma. To se postie u osnovi na dva naina : izborom konstrukcije koja ne
dovodi zgradu u opasnost od krtog i naglog loma i svakako ne do progresivnog loma uslijed
ispadanja jednog od njenih dijelova, i pravilnim armiranjem elemenata konstrukcije, njihovih
veza i detalja. Poznato je da se nosivost, a naroito deformebilnost betona poveava
upotrebom gustih vilica. Meutim efikasnost vilica za stvaranje troosnog naponskog stanja
ovisi u velikoj mjeri ne samo od njihovog meusobnog razmaka i povrine poprenog
Koul, M., Raspudi, K.

140

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

presjeka ve i od oblika vilica. Obine pravokutne vilice, koje se koriste najee za

osiguranje od smicanja, nisu u ovome sluaju dovoljno efikasne jer ne pruaju dovoljan otpor
bonom irenju betona : rade na savijanje, a krutost na savijanje im je mala. Najefikasnije su
krune vilice ( ili spiralne) i poligonalni oblici slini krugu jer rade na zatezanje.
Upotreba elika visoke otpornosti za izradu vilica ili spirala daje vee poprene napone u
betonu, to znai i povoljnije efekte. Meutim, ne smje se upotrebljavati elik podloen krtom
lomu jer u ovom sluaju pucanje vilica dovodi do trenutnog drobljenja utegnutog betona.
Minimalni razmak vilica treba biti toliki da se sprijei izvijanje plastificiranih pritisnutih elinih
ipki. Pravilnikom se zahtjeva da u zoni plastinih zglobova razmak ne smje biti vei od 10
cm i da vilice moraju biti preklopljene po cijeloj kraoj strani.
Ploaj buduih plastinih zglobova u gredama treba definirati ve u fazi projektiranja. Kritina
mjesta gdje e se oni stvoriti uvijek su krajevi greda, gdje dolazi do razaranja veze izmeu
elika i betona. Zato se preporuuje da se plastini zglob malo odmakne od oslonaca (
stuba ) u polje. Tako se moe dobiti potrebna duina sidrenja armature, a i sam zglob se
kasnije na tom mjestu lake popravlja. S tehnikog stajalita, najlake je definirati mjesto
plastinog zgloba jednostavnim povijanjem odreenog broja elinih ipki na mjestu gdje se
zglob eli. Na slici 7. vidi se skica jednog takvog zgloba uz krajnj stup okvira, a na slici 8 isti
takav zglob pomjeren u polje. Ovakvim povijanjem odreene koliine armature definira se
mjesto s oslabljnom armaturom, gdje e se zgob pojaviti, a kosi dio armature pomae lakem
prihvaanju smiuih sila u zglobu. Granini moment, pri kome se eli zglob definiran je
koliinom donje i gornje armature, koja se moe priblino proraunati iz obrazca:
(3)

Slika 7. Plastini zglob uz vanjski stup okvira

Slika 8. Pomjeranje plastinog zgloba u gredi

Pri projektiranju stupova treba imati u vidu da oni direktno prenose sva gravitacijska
optereenja do temelja i da njihov lom obino dovodi do pada cijele konstrukcije sa svim
tekim posljedicama koje to prati. Zbog toga se pri projektiranju stupova treba pridravati
slijedeeg: Krutost stupova neka je uvjek vea od krutosti prikljunih greda. EC 8 zahtjeva da
krutost stupova bude najmanje 30 % vea od krutosti greda.
Koul, M., Raspudi, K.

141

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Ne smije se dozvoliti stvaranje plastinih zglobova u stupovima, odnosno to treba da budu

posljednja mjesta na kojima e do njihovog stvaranja doi. Stupovi ne smiju biti
preoptereeni gravitacijskim optereenjem, naroito ako se radi o neukruenim skeletima
kod kojih stupovi primaju i velike momente uzrokovane seizmikim silama. Kod nas je
koritenje aksijalnog napona pritiska u stupovima ogranieno na 35% vrstoe betonske
prizme. Na taj nain se dobiva odreena rezerva nosivosti na pritisak koja se koristi da bi se
sprijeio krti lom uslijed drobljenja betona.
;

= 0.7

(4)

Stupovi moraju biti i osigurani od loma uslijed smicanja. Zbog toga se u potencijalnoj zoni
oteenja, odnosno plastinog zgloba, cjelokupna poprena sila Tu, koja prati granini
moment loma Mu, mora primiti elikom, odnosno vilicama. Na Pravilnik propisuje da
razmak vilica u stupovima na smje biti vei od 15 cm. U zonama na krajevima stuba razmak
se smanjuje na 7.5cm. Za duinu te zone uzima se najvea od slijedeih vrijednosti:
- 1.5 duine vee strane stupa
- 1/6 visine stupa
- ili najmanje 50 cm
Vilice moraju biti zatvorene i preklopljene preko cijele krae strane. Spoj stupa i grede okvira
je osjetljivo mjesto, i jezgro spoja mora biti dobro obuhvaeno vilicama i po potrebi proeto
dodatnom armaturom.

Slika 8. Armiranje vora greda stupa

Nastavljanje armature stupova predstavlja jedan, u najmanju ruku, tehnoloki problem. S
gledita izvoenja radova, najpraktinije mjesto za nastavljanje armature je neposredno
iznad stropa. Meutim, to je mjesto mogueg plastinog zgloba u stupu i prema tome se ne
smje preporuiti. Pravilnikom se propisuje da se nastavljanje armature izvodi van podruja
plastinih zglobova, najbolje u sredini visine stupa gdje se priblino nalazi nulta toka
momenta savijanja. Ako se nastavljanje izvodi preklopom onda se , na jednom mjestu moe
nastaviti samo 50 % armature stupa i to bez kuka. Pravilnikom se zahtjeva da se eline
ipke promjera veeg od 20 mm nastavljaju iskljuivo zavarivanjem.
Pri projektiranju preklopa armature, izloenih jakim optereenjima promjenjivog karaktera
treba imati na umu slijedee:
- Ako su eline ipke napregnute do granice velikih izduenja, plastine deformacije elika
neminovno dovode do cijepanja okolnog betona, odnosno do razaranja prijanjanja kod
glatkih profila. S ponavljanjem optereenja, pri emu je armatura naizmjenino plastificirana
zatezanjem i pritiskom, dolazi do postepenog prodiranja ovog razornog procesa du
preklopa.
Koul, M., Raspudi, K.

142

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Zbog progresivne prirode ovog fenomena, nema vee koristi od poveanja duine
preklapanja.
- Upotrebom potrebne koliine poprene armature, recimo spirale oko preklopa, prijenos sila
moe se osjetno popraviti. Koliina poprene armature treba da je tolika da se omogui
prenoenje sila sa ipke na ipku trenjem, preko eventualne naprsline u betonu meu njima.
Ukupna povrina vilica , potrebna da se ostvari ovo trenje, uz pretpostavljeni koeficijent
trenja = 1.00, pri konstantnom momentu u zoni preklopa je :
(5)

Kod svih konstruktivnih sustava za preuzimanje seizmikog optereenja stropne konstrukcije

imaju znaajnu ulogu. Njihova prvenstvena zadaa je da izvre raspodjelu seizmikih sila na
vertikalne elemente, proporcionalno njihovoj krutosti. Stoga meukatne konstrukcije moraju
imati dovoljnu krutost u svojoj ravnini to se postie pravilnim izborom njihove visine. Na taj
nain dolazi do smanjenja dinamikih stupnjeva slobode, te uz pretpostavku apsolutne
krutosti stropne konstrukcije u ravnini, vodoravni pomaci vertikalnih elemenata u visini
stropne konstrukcije su jednaki, to znaajno pojednostavljuje proces seizmike analize
takvih konstrukcija.
Temelji okvirnih armiranobetonskih konstrukcija uglavnom su samci, odnosno stope, a u
sluajevima slabije nosivosti tla i velikog optereenja koriste se i temeljne ploe.

10. ARMIRANO-BETONSKI ZIDOVI ( PLATNA )

Zidovi za ukruenje su vrlo vaan konstruktivni elementi kojima se kod ukruenih skeletnih
zgrada povjerava noenje praktino cjelokupnog horizontalnog optereenja. Prema tome ,
oni moraju biti vrlo paljivo projektirani i sposobni da izdre propisana optereenja.
Upotrebom zidova za ukruenje postie se slijedee :
- Dimenzije skeleta ostaju i kod visokih zgrada zadovoljavajue male tako da ne ometaju
funkciju same zgrade
- Smanjuje se ukupan utroak betona i armature
- Smanjuje se velika fleksibilnost skeleta to u velikoj mjeri smanjuje oteenja na
nenosivim elementima, prije svega na pregradnim zidovima
- Umanjuju se efekti drugog reda
Prilikom postavljanja zidova za ukruenje treba imati u vidu da oni savladavaju seizmike sile
i nastale torzione momente savijanjem. Prema tome, njihova efikasnost za prihvaanje
torzionih momenata je tim vea to su udaljeniji od centra krutosti. Ako je skelet ukruen
jezgrom oko stubita, onda se torzioni moment mora prihvatiti torzionom otpornou jezgre,
to je mnogo nepovoljniji i mnogo manje efikasan nain.
Zidovi za ukruenje mogu se projektirati na dva naina. Po jednom, zidovi se projektiraju da,
s potrebnim koeficijentom sigurnosti, preuzmu onaj dio seizmikih sila koji im po krutosti
pripada uzimajui pri tome u obzir i krutost skeletnog dijela konstrukcije. Meutim, poto
moe doi do oteenja zidova za ukruenje i gubitka njihove nosivosti, zahtjeva se da sami
skelet, sam za sebe izdri umanjene seizmike sile, obino 25% ukupnih raunskih
seizmikih sila. Po drugoj koncepciji, zidovi za ukruenje prihvaaju sve seizmike sile i to
poveane za neki iznos , recimo za 25 do 30 %, a skelet e primiti samo ono to mu po
raspodjeli pripada.

Koul, M., Raspudi, K.

143

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Svaki kraj zida mora biti osiguran krutom armaturom koja se grupira na duljini od 1/10 irine
zida , i ne smije biti manja od 0.15 % ukupne povrine poprenog presjeka zida.
ukupne povrine poprenog
Srednji dio zida moe se armirati mreama presjeka
presjeka zida. Ukupna vertikalna armatura ne smije biti manja od 0.45% horizontalnog
presjeka zida. Horizontalna armatura zidova odreuje se proraunom i ona ne smije biti
manja od
povrine vertikalnog presjeka zida.
Zidovi se projetkiraju tako da vrijedi:
gdje je
=
(6)
uzduna sila u stupu od gravitacijskog optereenja
- raunska tlana vrstoa betona
A povrina presjeka stupa
Eksperimentalna i teorijska istraivanja pokazala su da visoki zidovi i kod vee uzdune sile,
te niski kod male mogu imati svojstvo plastinog deformiranja ako ih se adekvatno
dimenzionira i armira. Duktilno ponaanje visokih zidova lake je postii, te ih se gotovo
uvijek moe tretirati kao duktilne armiranobetonske elemente. Kod niskih zidova, posebice pri
veoj uzdunoj sili, tee je postii traenu duktilnost. Meutim, takvi zidovi inaju veliku
nosivost, tako da znaajnije smanjivanje seizmikih sila zbog troenja seizmike energije nije
kod njih od vee ekonomske vanosti.

11. ISPUNA SKELETA

Okvirne konstrukcije se zatvaraju zidovima ili nekom objeenom fasadom od lakog materijala
ili stakla. Zidovi ispune se, po pravilu, ne tretiraju kao nosivi dio sustava. Meutim , krutost
neraspucalih zidova vrlo je velika i oni, bar u prvoj fazi rada, djeluju s okvirom. Procjena
njihovog doprinosa u ukupnoj nosivosti i krutosti zgrade nije laka, najvie zbog velikog
utjecaja kvalitete izvoenja radova i rasipanja u vrstoi materijala od koga su zidovi
sainjeni. Istraivanja provedena u svijetu pokazala su, da okviri ispunjeni zidanim zidom
poveavaju nosivost i krutost u odnosu na okvire bez ispune. Ignoriranje zidane ispune nije
korektno, niti racionalno.
Ponaanje okvira sa zidanom ispunom kompleksan je problem ovisan o mnogo parametara
kao to su: kvaliteta materijala zida, povezanost dvaju materijala ( blokovi i mort).
Osim to okviri s ispunom pruaju vei otpor horizontalnim silama, te imaju svojstvo
disipacije seizmike energije, oni zbog vee krutosti prihvaaju vei dio horizontalnih sila.
Eksperimentalna istraivanja su pokazala da tijekom ciklikog naizmjeninog optereenja
ispunjenog okvira dolazi do raspadanja ispune, to potvruje pretpostavku, da se takve
konstrukcije ponaaju kao cjelina, te da ispuna sudjeluje u noenju. Nakon, ozbiljnijeg
raspucavanja zida dolazi do stvaranja plastinih zglobova, prvo u gredama, a zatim podnoju
okvira.
Sva ova istraivanja odnose se na ispunjene okvire bez otvora. Za ispunjene okvire s
otvorima za prozore i vrata pretpostavlja se da se ponaaju slino okvirima bez ispune. Pri
proraunu se obino pretpostavlja da se u zidu ispune obrazuje pritisnuta dijagonala.

Koul, M., Raspudi, K.

144

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 9. Dijagonalno djelovanje zidane ispune

Seizmika analiza armiranobetonskih okvira sa zidanom ispunom izvodi se na razliite
naine. Neki od najeih postupaka su :
- Ispuna je prikladno odvojena od armiranobetonskog okvira tako da ne sudjeluje u
bonom deformiranju. Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir.
- Ispuna je ugraena u armiranobetonski okvir, ali se smatra kao nekonstruktivni
element. Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir.
- Ispuna je ugraena u armiranobetonski okvir i smatra se konsrtukcijskim elementom.
Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir i zidana ispuna.
Zidana ispuna poveava vrstou, krutost i ukupnu duktilnost, te kapacitet disipacije
seizmike energije. Ona takoer znaajno reducira zahtjeve duktilnosti i deformabilnosti
elemenata armiranobetonskog okvira.
S druge strane, zidana ispuna moe imati i negativne uinke, kao to su: efekt kratkog stupa,
efekt meke etae, negativne torzijske uinke te malu krutost izvan ravnine.

11. 1. Modeliranje zidova ispune

Model materijala bilo koje konstrukcije je vrlo bitan za dobivanje korektnih rezultata analize.
ak i ako su svi fizikalni parametri, kao to je koeficijent kontakta izmeu okvira i ispune,
razdvajanje i klizanje blokova i morta, ortotropna svojstva materijala, uzeti u obzir ne postoji
garancija da e se stvarna konstrukcija ponaati slino modelu jer ponaanje konstrukcije
takoer ovisi o kvaliteti materijala i njene izgradnje.
Openito govorei, postoje dva modela za simulaciju ispune okvirnih sustava. To su tzv.
mikro i makro modeli. Mikro modeli su utemeljeni na metodi konanih elemenata ( MKE ),
gdje se modeliraju elementi okvira, ispuna, te klizanje i razdvajanje izmeu blokova ispune i
morta. injenica je da ovi modeli daju bolje rezultate ali se ne koriste mnogo zbog svoje
sloenosti i trokova prorauna.
Makro modeli ili modeli s ekvivalentnom pritisnutom dijagonalom, koriste se za prouavanje
globalnog odgovora okvira sa zidanom ispunom. Ovi modeli koriste jednu, ili vie dijagonala
za simulaciju zidova ispune. Nedostatak ove metode lei u injenici da ona ne moe ispravno
uzeti u obzir postojanje otvora u zidovima ispune.
11.1.1. vrstoa
Veliki broj eksperimentalnih i numerikih pokusa pokazao je da prisutnost ispune znaajno
poboljava bonu vrstou okvira s ispunom. Parametri koji utjeu na poveanje te vrstoe
su : vrstoa materijala ispune, vrstoa okolnih elemenata okvira, relativni odnos krutosti
ispune i okvira, prisutnost otvora u ispuni, vrstoa morta i blokova ispune itd.
Koul, M., Raspudi, K.

145

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Osnovno svojstvo zidnih elemenata jest njegova tlana vrstoa. Koja je definirana izrazom:
=K

(9)

- karakteristina tlana vrstoa zida

normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa ( N/

nazivna tlana vrstoa morta ( N/

)
K konstanta koja ovisi o vrsti zida i zastupljenosti morta na sljubnicama
Kada ne postoje eksperimentalno dobiveni retultati, karakteristina posmina vrstoa, uz
uvijet da su horizontalne i vertikalne sljubnice potpuno ispunjene mortom, moe se uzeti kao:
=

(10)

- posmina vrstoa bez predtlanog naprezanja, tj. kada je

postoje eksperimentalno dobiveni podaci o vrijednosti

= 0. Meutim, ako ne

, tada treba uzeti

N/
raunsko vertikalno tlano naprezanje u zidu.
Kada ne postoje eksperimentalno dobiveni rezultatu, karakteristina posmina vrstoa ako
vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom, ali su susjedne plohe zidnih elemenata
postavljene jedna uz drugu, moe se uzeti kao:
=

(11)

U nedostatku eksperimentalnih ispitivanja, sekantni modul elastinosti pod optereenjem ( do

1/3 slomnog optereenja ) za sve vrste zida moe se uzeti s E = 1000 , gdje je
karakteristina tlana vrstoa zia. Kada se modul elastinosti primjenjuje za granina
stanja uporabljivosti, preporuuje se uzeti : E = 600 . Dok modul posmika treba uzeti G =
0.4 E, a pri proraunu na djelovanje potresa uzima se G = 0.167 E ili manje.

11.1.2. Bona krutost

Poznato je da prisustvo ispune okvirima poveava bonu krutost za 4 do 20 puta. Meutim,
teko je kvantificirati dodatnu krutost uslijed krutosti ispune zbog velikog broja parametara
koji na nju utjeu.

11.1.3. Tipovi otkazivanja okvira s ispunom

Postoje razliiti mehanizmi otkazivanja okvira s ispunom. Uoeno je iz ekspermentalnih
istraivanja da se pri niim razinama optereenja javlja razdvajanje okvira i spune na liniji
njihovog dodira, osim u dva pritisnuta podruja (slika 10 a). Meutim, razdvajanje okvira i
ispune bitno ne utjee na bonu krutost okvira s ispunom. Osnovni konstruktivni sustav
okvira ispunjenog zidom pretvara se u reetkasti. U tom sustavu stupovi okvira postaju
pojesevi vertikalne reetke, grede okvira su horizontalni tapovi, a ispuna dobiva ulogu
tlanih dijagonala takve reetke. Krutost graevine opada s poveenjem sile i pukotina.
Daljnim poveanjem horizontalnih sila nastavlja se odvajanje okvira i ispune te stvaranje
novih pukotina u ispuni sve do sloma ispune. U stupovima okvira tada nastaje poputanje
armature i pretvaranje sustava u mehanizam. Slab okvir ne moe prenjeti sile na tlanu
Koul, M., Raspudi, K.

146

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

dijagonalu te se s toga javlja drobljenje na krajevima tlane dijagonale. Nasuprot tome jak
okvir moe prenjeti velike sile na tlanu dijagonalu pa dolazi do pucanja ispune u
sredinjem podruju (slika 11). Isto tako je uoeno da kada se koristi slaba ispuna u jakom
okviru dolazi do vodoravnog klizanja uzdu spojnica ispune (slika 10 b). Openito su
sljubnice u zidanoj ispuni najslabija mjesta zbog njihove male posmine vrstoe.

(a)

(b)

Slika 10. Oblici sloma okvira s ispunom

Slika 11. Slom ispune u sredinjem dijelu

12. MODELI
Zbog ogranienih mogunosti koritenog softwera nije bilo mogue detaljnije opisati utjecaj
pojedinih parametara na sveukupno ponaanje konstrukcije pri potresnom optereenju. To
se prije svega odnosi na modeliranje zidane ispune i njihove interakcije s okvirima.
U ovom radu koritene su tri vrste modela :
1 .okvir bez ispune
2. okvir bez ispune u prizemlju
3. okvir s ispunom
Za svaki od ova tri modela koritene su tri razliite vrijednosti modula elastinosti i to:
= 6.6
kN/
= 5.85
= 5.1

kN/
kN/

Koul, M., Raspudi, K.

147

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

13. PROMJENA POMAKA U OVISNOSTI O KRUTOSTI ISPUNE

Koul, M., Raspudi, K.

148

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

14. USPOREDBA POTREBNE ARMATURE ZA RAZLIITE MODELE

15. ZAKLJUAK
Zbog ogranienih mogunosti koritenog softwera nije bilo mogue detaljnije opisati utjecaj
pojedinih parametara na sveukupno ponaanje konstrukcije pri potresnom optereenju. To
se prije svega odnosi na modeliranje zidova ispune i njihove interakcije s okvirovima. U ovom
radu koritena su tri modela okvira :
1. Okvir bez ispune
2. Okvir bez ispune u prizemlju
3. Okvir s ispunom
Kod kojih smo promatrali utjecaj zidova ispune na armirano-betonski okvir. Promatrani su
pomaci vrha okvira H-7 te potrebna koliina armature. Poznato je da prisustvo ispune
poveava bonu krutost za 4 do 20 puta. Kroz ovaj rad se to oituje u promatranim
pomacima vrha okvira H-7 te potrebnoj koliini same armature. Tako da model bez ispune
ima najvei pomak od 16.23 mm i najveu potrebnu koliinu armature, dok ostala dva
modela imaju znaajno manje pomake te potrebnu koliinu armature.

Koul, M., Raspudi, K.

149

Broj 4 prosinac 2012

Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

LITERATURA
1. M. Hrasnica, Seizmika analiza zgrada, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
2. D.Ani, P. Fajfar, B. Petrovi, A. Szavits-Nossan, M. Tomaevi.: Zemljotresno
inenjerstvo-visokogradnja, Graevinska knjiga, Beograd, 1990.
3. Z. Sori, Zidane konstrukcije I, 2 proireno izdanje, Udbenici Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb 2004.
4. I. Tomii, Betonske konstrukcije odabrana poglavlja, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb,1996.
5. M. J. N. Priestley, G. M. Calvi, M. J. Kowalsky, Displacement-Based Seizmic design of
structures, IUSS PRESS, Pavia, Italy, 2007.
6. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim
podrujima, Slubeni list, br 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90
Koriteni programski paketi :
1. Tower 6.0, Radimpex Beograd
2. Autocad 2007
3. Armcad 2007

Koul, M., Raspudi, K.

150