Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

VARIJANTA IZVEDBE ELINOG MOSTA U GABELI

Doc. dr. sc. Vlaho Akmadi, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Mie Masla, magistar graevinarstva
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Saetak: Rad se sastoji od dva dijela. Prvi dio je opis starog mosta u Gabeli, to ukljuuje
nain izgradnje pojedinih dijelova mosta, opis konstruktivnih dijelova te stanje u kojem se
danas taj most nalazi. U drugom dijelu je napravljena varijanta reetkastog mosta koji bi
sluio za cestovni promet sa jednim prometnim trakom. Popreni raspon i ukupni raspon
izmeu osi upornjaka, kao i raspon izmeu upornjaka i srednjeg stupa su ostali istih izmjera,
dok je luni glavni nosa, zamijenjen sa reetkastim nosaem sa dva tipa ispune:
modificirane Warrenove sa vertikalama i klasine Warrenove ispune bez vertikala. Spojeve
u zakovanoj izvedbi smo zamijenili vijcima. Za reetkastu varijantu sa Warrenovom ispunom,
uraen je proraun temelja gdje smo imali zbog loih karakteristika tla, temeljenje na pilotima
kod upornjaka i sluaj plitkog temelja kod srednjeg stupa mosta. Proraun je proveden po
HRN EN 1997-1:2007.

Kljune rijei: reetkasta varijanta, spojevi u zakovanoj izvedbi, luni reetkasti most, stari
most

DESIGN VARIANT OF THE STEEL BRIDGE IN GABELA

Abstract: The paper consists of two parts. The first part is a description of the old bridge in
Gabela that includes the method of construction of certain parts of the bridge and a
description of the structural parts of the current state of the bridge. The second part is made
up of a grided-lattice bridge variantion that serves for road transport including a single lane.
Cross-range and overall range between axes abutment, and the gap between the abutment
and the central pillar remained in same propostions, while the arched main girder-truss was
replaced with two types of fillings: modified Warren with verticals and classic Warren fillings
without verticals. Stagger-fasteners we replaced with screws. For the gridded-lattice model
with Warren filling, a calcuation was completed, where due to poor soil characteristics,
foundation piled at the abutments and the case of shallow foundation at the location of the
middle pillar of the bridge. This analysis was conducted by HRN EN 1997-1:2007.

Key words: gridded-lattice model, stagger-fasteners, network arch bridge,old bridge

Vlaho, A., Masla, M.

95

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

1. UVOD
1.1. Povijest mosta
Most na Neretvi kod Gabele preko kojeg je ila eljeznika pruga uskog kolosijeka, sagraen
je 1899. godine za vrijeme Austrougarske monarhije. Ideja o izgradnji mosta i eljeznike
pruge preko njega potjee iz davne 1878. godine, gdje su se otvorile mogunosti novih veza
sa zaleem te povezivanjem June Dalmacije s Monarhijom to bi olakalo dolazak turista i
oivjelo trgovaki promet. Gradnja je zapoeta 1898. godine i zavrena je 1901. godine. Ve
15.srpnja.1901. godine uslijedilo je sveano otvaranje pruge kada je i krenuo prvi vlak preko
mosta na Neretvi. Popularno zvan "most na Tresani", nalazio se na km 174+878 pruge
Sarajevo - Dubrovnik. Most ostaje kao eljezniki sve do dana 30.svibnja.1976. godine kada
se zadnji put na mostu oglasio zviduk popularnog "ira". Danas most slui iskljuivo za
cestovni promet sa jednim prometnim trakom povezujui tako Gabelu sa Viiima.

1.2. Konstrukcija mosta

Glavni reetkasti nosa je luna elina reetka, oslonjena na tri leaja sa rasponima 101,00
+ 30,70 m prikazana na slici 1.

Slika1. Glavni reetkasti nosa mosta

Ukupni raspon mosta je L=131,70 m. Reetkasti nosa sa rasponom L=101 m ima deset
polja konstantne duine 10,1 m, a raspon L=30,70 m ima etiri polja promijenjive duine
9,0+8,0+7,2+6,5 m. Optimalna visina reetkastog nosaa pri kojoj se dobije najmanja teina
glavnih nosaa je L/7 do L/9 to je u naem primjeru 14428 mm do11222 mm za raspon
L=101 m. Usvojena visina je H =12000 mm i irina B=5000 mm koje su zadovoljile prethodni
uvijet.
1.2.1. Kolnik
Prema dimenzijama ina koje su koritene na mostu moemo zakljuiti da odgovaraju
dananjim inama tipa " S-49 " sa kolnikim priborom, koje su se postavljale na drvene
pragove od borovine II.klase 26/24 cm meusobnog osnog razmaka priblino 60 cm. Pragovi
su poloeni direktno preko podunih nosaa vezom koja se ostvaruje pomou kutnika
dimenzija 120x80x10 koji je zakovicama vezan za gornji pojas podunog nosaa.
1.2.2. Poduni nosai
Poduni nosai u statikom pogledu su kontinuirane grede na elastinim osloncima, budui
da se vri njihovo nastavljanje preko poprenih nosaa (elastinih oslonaca). Pokretno
optereenje se prenosi na podune nosae preko pragova, ali se o tome pri proraunu ne
vodi rauna, ve se isti raunaju kao da su neposredno optereeni od pokretnog
optereenja. Poduni nosai su izraeni kao zakovani "I" profili visine h=1050 mm sastavljeni
od lima debljine t=10 mm te "L" profila dimenzija 90x90x10 meusobno povezani
zakovicama. Postavljeni su na osovinskom razmaku b=110 cm. Poduni i popreni nosai se
nalaze u istom nivou, pa je potrebno ostvariti kontinuitet podunih nosaa. Poduni nosai se
Vlaho, A., Masla, M.

96

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

najprije montiraju od poprenog do poprenog postavljanjem na konstruktivnu donju stolicu,

a zatim se zakovicama veu za rebro poprenog nosaa preko prikljunih kutnika.

Slika 2. Poduni nosa mosta u Gabeli

1.2.3. Popreni nosai
Razmak glavnih nosaa iznosi 5,0 m i to je ujedno i raspon poprenih nosaa to je vidljivo
na slici 3. gdje je prikazan popreni presjek mosta u Gabeli.

Slika 3. Popreni presjek mosta u Gabeli

Vlaho, A., Masla, M.

97

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Popreni nosai su u statikom smislu proste grede raspona B= 5,0 m. Popreni nosai
izraeni su kao zakovani "I" profili sastavljeni od " L" profila dimenzija 90x90x10 i lima
debljine t=12 mm povezani zakovicama (slika 4).

Slika 4. Popreni nosa na mostu u Gabeli

1.2.4. Glavni nosai
Glavni nosa je reetkasti luni nosa oslonjen na tri leaja. Reetkasti nosa je promjenjive
visine du raspona, radi boljeg iskoritenja gradiva. Glavni dijelovi reetkastog nosaa su
pojasni tapovi i tapovi ispune. Popreni presjeci tapova ispune (vertikala i dijagonala) kao
i tapovi gornjeg i donjeg pojasa mosta u Gabeli prikazani su na slici 5.

Slika 5. Popreni presjeci tapova reetkastog nosaa mosta u Gabeli

1.2.4.1.

Spojevi na mostu

Nain na koji su se radili spojevi na mostu je upotrebom zakovica. Razloga za usvajanje

zakovane, a ne zavarene konstrukcije, navodi se, to je izrada ove konstrukcije bila vrlo
hitna, dok bi upotreba zavarljivog materijala zahtijevala dug rok isporuke. U tehnikom opisu
mosta navodi se, da je koriten lagerski materijal kvalitete 37. koji je trebao zadovoljiti
tadanje vaee DIN-ove propise.

Vlaho, A., Masla, M.

98

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

1.2.4.2.

Proraun zakovinih spojeva

Ako u spoju ima vie zakovica, u proraunu vrstoe se najee pretpostavlja da sve
zakovice jednako sudjeluju u prijenosu sile, tj. da su podjednako optereene. Ako su
zakovicom spojena dva lima, prevelika poprena sila e prerezati zakovicu na jednom
mjestu, pa se govori o jednoreznom spoju (m=1=broj rezova) (slika 6.)

Slika 6. Jednorezni spoj zakovica

Slika 7. Dvorezni ili vierezni spoj zakovica

Ako su zakovicom spojena tri lima (tri dijela) ili vie njih, prevelika poprena sila F e
prerezati zakovicu na dva ili vie mjesta pa se govori o dvoreznom (m = 2) ili viereznom
spoju (slika7.). Zakovice prvenstveno trebaju biti optereene posmino. Tangencijalno
naprezanje u poprenom presjeku struka zakovice raunamo:
(1)
Zakovica moe biti optereena i vlano, to treba izbjegavati. U tom je sluaju naprezanje :
(2)
gdje je : F = sila; i = broj zakovica; m = broj rezova; A1 = povrina poprenog presjeka
zakovane zakovice = d12/4
U mostogradnji zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae. Najee se
koriste poluokrugle zakovice. Osnovna prednost primjene zakovinih spojeva je brzina
izvoenja spojeva, do 1000 zakovica po satu, a nedostatak to je potreban prijeklop na
spojevima, a to uzrokuje teu konstrukciju. Danas su zakovine spojeve uglavnom istisnuli
zavareni spojevi, posebno u mostogradnji. Na slici 8. prikazan je jedan detalj spoja
poprenog nosaa mosta u Gabeli za donji pojas glavnog nosaa, koji je raen poluokruglim
zakovicama.

Slika 8. Detalj spoja poprenog nosaa za donji pojas pomou zakovica i prikljunih kutnika

Vlaho, A., Masla, M.

99

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

1.2.5. Spregovi
Na mostu se nalaze tri vrste sprega:
Spreg protiv bonih udara
Spreg protiv koenja
Spregovi protiv vjetra
Sva tri sprega se nalaze u vodoravnoj ravni. Glavna im je zadaa prijenos vodoravnih
optereenja u smjeru osi mosta i ouvanje stabilnosti glavnih nosivih dijelova.
1.2.5.1.

Spreg protiv bonih udara

Osnovna im je svrha preuzimanje bonih udara pri vijuganju vlaka i ukruivanje uzdunih
nosaa. Spreg protiv bonih udara smjeten je izmeu podunih nosaa. Ustatikom
pogledu spreg je prosta reetka sa dijagonalama i vertikalama od "L" profila povezanih
zakovicama. Pojasevi ovog sprega su poduni nosai.

Slika 9. Spreg protiv bonih udara na

mostu u Gabeli
1.2.5.2.

Slika 10. Sheme spregova protiv bonih udara

Spreg protiv koenja

Spreg protiv koenja prenosi silu koenja preko glavnih nosaa na nepokretno leite. Prema
duini mosta predvien je jedan spreg protiv koenja u sredini raspona, a postavljen je u
ravni donjeg sprega protiv vjetra.
1.2.5.3.

Spreg protiv vjetra

Na mostu imamo dva sprega protiv vjetra:

Gornji: koji se nalazi u ravni gornjeg pojasa glavnih nosaa (slika 11. )
Donji: koji se nalazi u ravni donjeg pojasa glavnih nosaa (slika 11. )

Vlaho, A., Masla, M.

100

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Gornji spreg je uraen sa ukrienim dijagonalama. Za dijagonale gornjeg sprega su usvojeni

"L" profili 90x90x10. Ukupna duina gornjeg sprega za vjetar je 101,00 m.
Donji spreg za vjetar je sustava ukrienih dijagonala. tapovi sprega su od dva "L"profila
dimenzija 90x90x9. Osnovna zadaa vjetrovnih spregova je da bono stabiliziraju glavni
nosa. Treba ga postaviti to blie hvatitu vodoravne sile, jer se tako smanjuje njezino
djelovanje na glavni nosa
(slika12.).

Slika 11. Spregovi mosta u Gabeli

Slika 12. Utjecaj vodoravnih sila na

glavne nosae
1.2.5.4.

Slika 13. Prostorni razmjetaj vjetrovnih spregova

Portal

Portal ine dva vertikalna tapa (vertikale glavnog nosaa) i dva horizontalna tapa (rigle),
od kojih je donji popreni nosa, a gornji vertikala sprega protiv vjetra, te poprenog sprega
sastavljenog od ukrtenih dijagonala "L" profila (slika 14.). Po statikom sustavu ovi portali su
zatvoreni okviri tri puta statiki neodreeni. Uloga portala je da prenesu reakciju gornjeg
sprega protiv vjetra ili na donji spreg protiv vjetra ili direktno na leita mosta.

Slika 14. Portali

Vlaho, A., Masla, M.

101

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

1.2.6. Leita mosta

Slika 15. Nepokretni leaj mosta u Gabeli

Slika 16. Pokretni leaj mosta u Gabeli

Vlaho, A., Masla, M.

102

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Rije je o linijskim leajevima koji osiguravaju oslanjanje preko kontakta izmeu ravne i
cilindrine povrine. Taj linijski kontakt omoguava rotaciju oko jedne osi, preuzimanje
umjerenih horizontalnih sila osigurava se posminim klinom. Sastoji se od donje eline
ploe (uvrene u beton) i gornje eline ploe privrene na glavni nosa. Horizontalne
sile se preuzimaju posminim klinom izmeu njih. Valjkasti linijski leaj sastoji se od u naem
sluaju 5 punih elinih valjaka promjera 170 mm, postavljenih izmeu dvije paralelne ploe
debljine 80 mm, tako da se relativni pomak u smijeru x moe ostvariti kotrljanjem.
1.2.7. Montaa i izrada
Glavni nosai su izraeni u zakovanoj izvedbi u radionici. Isto tako i poduni nosai su u
radionici zakovani sa spregom izmeu njih i na gradilite transportirani kao kompletno polje.
Ovakav nain je ubrzao montau na gradilitu. Da bi se dobilo na vremenu, pokraj kamenog
stupa i upornjaka bila je izgraena drvena skela na koju je montiran most, tako da je
istodobno s kamenim stupom na skelu montirana elina konstrukcija. Most je potom
montiran poprenim navlaenjem na kameni stup.
Izrada drvene skele za prihvaanje eline konstrukcije bilo je u to vrijeme veoma sloen i
zahtjevan posao (slika 17.). Glavni razlog tome je vodostaj rijeke Neretve koji bi znao porasti
zbog jakih kia i nanosa koje bi Neretva nosila sa sobom. Zbog toga je drvena skela bila
ojaana elinim reetkastim gredama. Drveni piloti su zabijani u dno rijeke Neretve.
Postupnim je otputanjem osloboena skela i konstrukcija je postala samonosiva.

Slika 17. Gradnja drvene skele

Vlaho, A., Masla, M.

103

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

1.2.8. Zatita konstrukcije

Osnovna problematika ovog mosta je korozija tj. hranje eljeza zbog kisika u zraku, vodene
pare ili slabih rastopina soli. Sama konstrukcija mosta veoma je nepovoljna glede korozije,
zbog svojih otrih rubova, vornih limova koji predstavljaju mjesta pogodna za poetak
korozije. Problem korozije mora se rijeavati ve pri projektiranju, pa sve do odravanja
izvedene konstrukcije, a to sigurno nije primjenjivano na ovom mostu ve dugi niz godina.
Zbog korozije, most osim to gubi na estetskoj vrijednosti, javlja se i pitanje kvalitete elika i
elinih spojeva, koje je mnogo vanije od estetike (slika 18.).

Slika 18. Primjer korozije na mostu

1.2.8 Temelji mosta
Ovaj stari most ima dva upornjaka i jedan stup koji se nalazi u vodi. Srednji stup (slika19.) i
jedan upornjak su temeljeni na plitkom temelju, dok je drugi upornjak temeljen na kesonima
zbog loih karakteristika tla. Kao zatita plitkih temelja koristio se kameni nabaaj. Lijevi
upornjak (slika 20. ) je fundiran u otvorenoj jami na dubini 13 m tlocrtnih dimenzija 8,50 x
3,50 m. Promjer okna iznosi 1,5m.

Slika 19. Srednji stup mosta u Gabeli

Vlaho, A., Masla, M.

104

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 20. Upornjak mosta

1.2.9 Sadanje stanje mosta

Slika 21. Most danas

Vlaho, A., Masla, M.

105

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Danas most slui za cestovni promet, sa izraenom kolnikom konstrukcijom s jednim

prometnim trakom, to znai da sama konstrukcija mosta trpi neko drugo prometno
optereenje za koje nije projektirana. Zbog poveanog prometnog optereenja i veih
dinamikih utjecaja od poveanja brzine, za koju ovaj most nije projektiran, javlja se pitanje
je li potrebno most ojaati za tzv. viu klasu. Budui da je most sagraen prije 120 godina,
ovo pitanje svake godine postaje sve ozbiljnije.

2.VARIJANTNO RIJEENJE ELINOG MOSTA

2.1 Ope napomene
Projektni zadatak je proraun cestovnog elinog mosta s omnia ploama koji se nalazi na
lokalnoj cesti Gabela-Viii. Prema poloaju to je most preko rijeke Neretve (slika 22.), a
prema tipu nosive konstrukcije most spada u reetkaste mostove sa Warrenovom ispunom.
Ukupna duljina mosta je 130,00 m. Osni razmak upornjaka je 130,00 m. Rasponska
konstrukcija ima dva raspona, odnosno jedan armirano-betonski stup poligonalnog
poprenog presjeka, s odgovarajuim osnim razmacima upornjaka i stupa 100,00 m + 30,00
m. S obzirom da je most u pravcu usvojen je minimalni popreni nagib na itavoj duljini
mosta i iznosi 2,5 %. Popreni nagib je zanemaren u statikoj analizi i proraunu mosta
izvrenom u programskom paketu Tower 6.

Slika 22. Prostorna lokacija projektiranog mosta

2.1.1 Rasponski sklop mosta
Rasponski sklop mosta je formiran od dva glavna trapezasta nosaa sa trokutastom
ispunom, koji se oslanjaju na odgovarajue fiksne i pokretne lonaste leajeve, po dva iznad
stupa i upornjaka, ukupno 6 komada.
2.1.2 Glavni rasponski nosai mosta
Glavni nosa mosta je reetkasti nosa na dva raspona 100,00 + 30,00 ukupnog raspona
130,00 m

Slika 23. Glavni reetkasti nosa mosta

Vlaho, A., Masla, M.

106

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Reetkasti nosa sa rasponom L=100 m ima deset polja konstantne duine 10,0 m, a raspon
L=30,00 m ima pet polja konstantne duine 6 m. U statikom proraunu usvojene su visine
glavnih nosaa H1 = 12 m i H2 = 4 m . Pojasni tapovi prolaze neprekinuti kroz vorove, a
montani se nastavci izvode blizu vora, ali izvan vornog lima. Ispuna je trokutasta sa
naizmjeninim uzlaznim i izlaznim kosim tapovima koja se jo naziva i Warrenova ispuna.
Na mostu se nalaze dva tipa Warrenove ispune :
Klasina Warrenova ispuna (slika 24a.)
Modificirana Warrenova ispuna (slika 24.b)

Slika 24a. Klasina Warrenova ispuna

Slika 24b. Modificirana Warrenova ispuna

Slika 25. Popreni presjeci tapova glavnog reetkastog nosaa mosta

2.1.3 Kolnika ploa mosta i promet
Prema smjernicama za projektiranje, graenje i nadzor na cestama radi se o lokalnoj cesti
"B" kategorije koja pripada treem razredu s obzirom na srednju veliinu prometa. Na temelju
planirane brzine Vp=60 km/h i pripadajueg treeg razreda ceste usvojili smo irinu
prometnog traka B=3,0 m i irinu rubnog traka b=0,3 m za jednosmijerni promet. Na osnovu
ovih dimenzija popreni presjek mosta ima raspon od 5,0 m. Prema pravilniku za
projektiranje mostova, usvojena je kolnika ploa debljine 20 cm, izvedena kao omnia ploa
u polumontanoj izvedbi.

Vlaho, A., Masla, M.

107

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 26. Popreni presjek mosta

2.1.4 Vjetrovni spreg
Imamo dva tipa vjetrovnog sprega na mostu:
Reetkasti spreg s ukrtenim dijagonalama
Reetkasti spreg s romboidnom ispunom
2.1.4.1 Reetkasti spreg s ukrtenim dijagonalama
Za trapezni nosa raspona L=30,00 m usvojen je reetkasti vjetrovni spreg s ukrtenim
dijagonalama. Za dijagonale su usvojena dva "L" profila dimenzija 140x140x16 i vertikala IPB
400. Postavljeni su na visini H=4m u ravnini gornjeg pojasa reetkastog nosaa u etiri polja
ukupne duljine l=24,00 m.
2.1.4.2 Reetkasti spreg s romboidnom ispunom
Za trapezni nosa s modificiranom Warrenovom ispunom raspona L=100,00 m usvojen je
reetkasti vjetrovni spreg s romboidnom ispunom. Za dijagonale vjetrovnog sprega usvojena
su dva "L" profila dimenzija 180x180x22 i vertikala sanduastog poprenog presjeka visine
h=500 mm i irine b=440 mm. Postavljeni su na visini H=12 m u osam polja ukupne duljine
L=80,00 m u ravnini gornjeg pojasa reetkastog nosaa koji je ujedno i pojas vjetrovnog
sprega.

Slika 27.Vjetrovni spreg

Vlaho, A., Masla, M.

108

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

2.1.5 Stup mosta

Slika 28.Dimenzije poprenog presjeka stupa

Predvien je stup poligonalnog poprenog presjeka, vanjskih izmjera 3,4 m (popreno na
most) 1,6 m (u smjeru mosta). Visina tijela stupa je 5 m. Temelj stupa je klasini, masivni,
tlocrtnih dimenzija 10x4 m.
2.1.6 Upornjaci mosta
Upornjaci mosta su klasini, masivni, s kruto vezanim paralelnim krilima.
Slojevi ceste
Gornji ustroj ceste
Prijelazna ploa MB 30
Podloni beton MB 15
ljunak

Slika 29. Uzduni presjek kroz upornjak reetkastog mosta

2.2 Gradiva mosta

2.2.1 elik S 355
Glavni reetkasti nosai sa ispunom i spregovima izvedeni su od elika S355 (Fe510) s
granicom poputanja od 355 N/mm2 i vlanom vrstoom od 510 N/mm2.
2.2.2 Beton
Marke betona : MB30 - temelji; MB30 - naglavne grede; MB 50 - klupice. Kod upornjaka
korisiti betona: MB30 - temelji,zid i krila; MB 30 - naglavne grede; MB50 - klupice. Betonski
rubnjak treba biti marke betona MB 50.

Vlaho, A., Masla, M.

109

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

2.3 Oprema i ostala rijeenja mosta

2.3.1 Hidroizolacija
Za hidroizolaciju kolnike ploe, predviena je kvalitetna jednoslojna hidroizolacija iz
zavarenih bitumenskih traka debljine 5 mm.
2.3.2 Zastor
Zastor na kolnikoj ploi rasponske konstrukcije se formira od zatitnog sloja asfalt-betona
AB-8 debljine 3,5 cm, ugraenog iznad hidroizolacije, te habajueg sloja splitmastiksasfalta
SMA11 debljine 4,5 cm.

Slika 30. Slojevi kolnika ceste

2.3.4 Leajevi
Iznad upornjaka i stupa koriteni su pomini i nepomini lonasti leajevi. Ovakvi se leajevi
sastoje od elinog prstena kako sastavnog dijela posude u koju se stavlja elastomer.
Horizontalni pomak se omoguava dodavanjem klizne plohe (nehrajui elik -PTFE) na
gornji dio leaja.

Slika 31. Dijelovi lonastog leaja

2.3.5 Rubnjak i ograda na mostu
Na mostu se nalazi ograda visine 110 cm. Ograda je postavljena cijelom duinom mosta.
Ogradu je potrebno izraditi od metalnih (HOP) profila, ispuna ograde mora biti dovoljno gusta
(20-30cm). Privrena je za beton na razmacima dva metra.
Zatita od iskakanja vozila s kolnika je betonski rubnjak visine 24 cm, duine 100 cm, izraen
od betona MB50.
Vlaho, A., Masla, M.

110

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 32. Popreni presjek ograde i rubnjaka

2.3.6 Odvodnja
Vode se s kolnika preko slivnika prihvaaju u odvodne cijevi, te na kraju objekta (iza krila)
odvode u sabirno okno. Du objekta, uz lijevi rub kolnika, prolazi odvodna cijev promjera 200
mm dimenzionirana tako da za svaki m slivne povrine osiguramo 4cm u presjeku cijevi s
tim da je cijev minimalnog promjera 15cm . Ona je ujedno i tranzitna cijev za odvodnju ceste,
a slui za odvodnju vode s kolnika. Slivnici su poloeni na nioj strani kolnika odnosno na
lijevoj strani kolnika. Sastoje se od donjeg i gornjeg fiksnog dijela i kine reetke. S obzirom
na minimalni uzduni nagib 0,5%, slivnike emo postaviti na svakih 10,0 m.
Tablica 1. Razmak slivnika s obzirom na uzduni nagib most

Slika 33. Cijev za odvodnju mosta

2.4 Analiza optereenja

Analiza optereenja je napravljena u skladu sa PRAVILNIKOM O TEHNIKIM
NORMATIVIMA ZA ODREIVANJE VELIINE OPTEREENJA MOSTOVA (JUS-u).
2.4.1 Optereenje na mostu
2.4.1.1 Vlastita teina
Uzeta u obzir pri proraunu u programskom paketu Tower 6.
2.4.1.2 Dodatno stalno optereenje
Dodatno stalno optereenje podrazumijeva teinu nadgradnje (izolacije, zastora, ograde,
cijevi za odvodnju).
Ukupno optereenje od kolnika iznosi 2,36 kN/ m2

Vlaho, A., Masla, M.

111

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

2.4.1.3 Prometno (pokretno) optereenje

irina kolnikog traka iznosi 3 m, sa rubnim trakom 0,3 m. Na temelju irine kolnika manje od
6,0 m i III. kategorije mosta usvojili smo raunsku shemu optereenja V300.
Tablica 2. Kategorija mosta i raunska shema

Slika 34. Raunska shema optereenja V300

Glavni trak se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p1 ispred i iza tipskog
vozila. Ostatak mosta se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p2.
Tablica 3. Teina i irina nalijeganja tipskog voz

Slika 35. Tipsko vozilo V300

Tablica 4. Jednoliko raspodijeljeno optereenje

Vlaho, A., Masla, M.

112

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Dinamiki koeficijent za cestovne mostove izraunava se prema izrazu:

kd =1.4 -0.008 L 1,0
(5)
Pa je dinamiki koeficijent jednak:
kd =1.4 -0.008 30 =1,16 1,0 gdje je L=30 m
p1= 5 kN/m21.16=5.8 kN/m2
P=50 kN1.16=58 kN
Jednoliko raspodijeljeno optereenje glavnog traka p1 iznosi 5.8 kN/m2 , a sila pojedinog
kotaa P iznosi 58 kN.
2.4.1.4 Optereenje na ogradu mosta
Prema
PRAVILNIKU O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ODREIVANJE VELIINE
OPTEREENJA MOSTOVA (JUS), lan 41. odreene su slijedee vrijednosti:Veliina
optereenja na ogradu, kako je prikazano na slici.43, uzima se u horizontalnom smjeru pH=1
kN/m i u vertikalnom smjeru pV=1 kN/m.
2.4.1.5 Optereenje vjetrom
S obzirom na lokaciju (Gabela, BiH) proraun se radi za brzinu vjetra v=30 m/s (slika 36).

Slika 36. Brzina vjetra s obzirom na lokaciju i vjetrovnu zonu

Prema PRAVILNIKU O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ODREIVANJE VELIINE
OPTEREENJA MOSTOVA(JUS), djelovanje vjetra je
qw=wheff

(7)

pa slijedi da je djelovanje vjetra za:

Optereen most :

Neoptereen most :

Vlaho, A., Masla, M.

113

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

2.4.1.6 Sile koenja

Sila koenja:

3.0 OMNIA PLOE NA REETKASTOM MOSTU I PRORAUN POTREBNE

ARMATURE OMNIA PLOE
3.1 Armatura omnia ploe

Tanke polumontane armiranobetonske ploe irine 220 cm ,debljine 5-10 cm(10 cm)
te duine prema potrebi (5 m)
Armatura: MA mree;RA ipke po potrebi i obavezno R-nosai na odreenom
meusobnom razmaku (50 cm)
R-nosai ine prostornu reetku obrnutog slova V ;(ipke RA 12, 14) povezane su
dijagonalama ( 5)
Zatitni sloj betona donje zone 4,0 cm

Slika 37. R-nosai

Slika 38. Ugraena armatura

4.2 Izvedba omnia ploe

Proizvodnja na omnia stazi

Postavljanje glavne poprene armature na stazi
Postavljanje R-nosaa
Betoniranje parcijalno tanke ploe(10cm)
Transport na gradilite i montaa pomou lansirne skele
Armiranje uzdunom armaturom i ugradnja opreme
Betoniranje sloja masivnog betona (10 cm)

Vlaho, A., Masla, M.

114

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 39. Montaa omnia ploe

4.3 Statiki proraun omnia ploe
Proraun omnia ploe radili smo prema Pravilniku za beton i armirani beton PBAB'87 u
dvije faze:
Faza 1.(faza montae) : Rezultate potrebne armature smo dobili proraunom u programu
Tower 6:
A1d =9.52 cm2/m
A2d =0.52 cm2/m
Faza 2. :Rezultate potrebne armature smo dobili proraunom u programu Tower 6:
A1d =9.99 cm2/m
A1g =2.27cm2/m
2
A2d =0.63 cm /m
A2g =0.07 cm2/m
Ukupna potrebna armatura :
A1d( Ukupno) = A1d(Faza 1)+ A1d(Faza 2) = 9.52 cm2/m + 9.99 cm2/m=19.51 cm2/m
A1g( Ukupno)= A1g(Faza 1)+ A1g(Faza 2) = 0 + 2.27cm2/m= 2.27cm2/m
Usvojeno:
Donja zona: 20/15 cm stvA1d=20.93cm2/m
Razdjelna
16/25 cm stvA1d=8.03cm2/m
Gornja zona: Konstruktivna mrea R 257 stvA1g=2.57cm2/m

Vlaho, A., Masla, M.

115

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 40. Usvojena armatura omnia ploe

5. PRORAUN KARAKTERISTINIH VEZA I MONTANIH NASTAVAKA

REETKASTOG MOSTA
5.1 Proraun montanog nastavka gornjeg i donjeg pojasa glavnog nosaa na
duini L=100 m
Shema montanih nastavaka pojasnih tapova prikazana je na slici 41. Montani nastavci se
izvode kod vorova na strani tapa u kojem je manja sila, uz upotrebu visokovrijednih vijaka
klase vrstoe 10.9. sa punom silom pritezanja.

Slika 41. Shema montanih nastavaka pojasnih vorova

GORNJI POJAS

Vlaho, A., Masla, M.

116

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

tap O3:

Slika 42. Presjek montanog nastavka tapa O3

Ap=722.4+2602.6 +662.4=643.31 cm2
Ap=643.31 cm2 Ap=641.84 cm2
Usvajaju se visokovrijedni vijci na rebrima i noicama M30....10.9, nosivosti NTS=161.6 kN
GORNJA NOICA:
Povrina presjeka gornje noice : A= 722.2=158.4cm2
Povrina podvezica :

Nosivost gornje noice : Fv=Adop=158.424=3801.6 kN

Usvojeno : 24 M30....10.9
DONJA NOICA:
Povrina presjeka gornje noice :
Nosivost gornje noice :

A= 662.2=145.2cm2

Fv=Adop=145.224=3484.8kN

Usvojeno : 24 M30....10.9
REBRO:
Povrina presjeka rebra :
Nosivost rebra :

A= 602.8=168cm2
Fv=Adop=16824=4032 kN

Usvojeno : 2 x 26 M30....10.9
DONJI POJAS
tap U3:Povrina poprenog presjeka tapa U3 je A= 497.2 cm2. Veza je uraena vijcima
M30....10.9 ija je nosivost po jednoj povrini trenja NTS=161.6 kN.

Vlaho, A., Masla, M.

117

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 43. Presjek montanog nastavka tapa U3

GORNJA NOICA( nastavak lamele 650x20): Usvojeno : 20 M30....10.9
Podvezica 650x22
DONJA NOICA (nastavak lamele 740x20) Usvojeno : 24 M30....10.9
Podvezica 740x22
REBRO(nastavak 548x2.6):
Usvojeno : 20 M30....10.9
Podvezica 540x28

5.2 Proraun montanog nastavka gornjeg i donjeg pojasa glavnog nosaa na

duini L=30 m
Shema montanih nastavaka pojasnih tapova prikazana je na slici 44. Montani nastavci se
izvode kod vorova na strani tapa u kojem je manja sila, uz upotrebu visokovrijednih vijaka
klase vrstoe 10.9.

Slika 44. Shema montanih nastavaka

GORNJI POJAS
tap O12:
Montani nastavka e se raunati kao statiki pokriven tj.prema povrini presjeka. Povrina
poprenog presjeka tapa O12 je A= 428.9 cm2.

Vlaho, A., Masla, M.

118

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 45. Presjek montanog nastavka tapa O12

GORNJA NOICA:Usvojeno : 22 M27....10.9
DONJA NOICA:Usvojeno : 24 M27....10.9
REBRO:Usvojeno : 2 x 24 M27....10.9
DONJI POJAS
tap U12:
Povrina poprenog presjeka tapa U12 je A= 519.04 cm2. Veza je uraena vijcima
M27....10.9 ija je nosivost po jednoj povrini trenja NTS=117.9kN.

Slika 46. Presjek montanog nastavka tapa U12

GORNJA NOICA( nastavak lamele 560x20):Usvojeno : 24 M27....10.9
Podvezica 560x23
DONJA NOICA (nastavak lamele 600x20):Usvojeno : 24 M27....10.9
Podvezica 600x23
REBRO(nastavak 552x2.4):Usvojeno : 25 M27....10.9
Podvezica 540x27

5.3 Proraun spoja tapova ispune i gornjeg pojasa reetkastog nosaa na

duini L=100 m
Vezu izmeu pojasnih tapova glavnog reetkastog nosaa i tapova ispune ostvarili smo
pomou odgovarajuih vornih limova i visokovrijednih vijaka klase vrstoe 10.9 na temelju
sila koje smo dobili u programu TOWER 6. Detalj karakteristinog spoja je prikazan na slici
47.

Vlaho, A., Masla, M.

119

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

14
14

14

Slika 47. Detalj pojasnih tapova glavnog reetkastog nosaa i tapova ispune - vor III
5.3.1 vor III
Veza dijagonale D13 za vorni lim
Dijagonala D3 se za vorni lim vezuje vijcima M24 kvaliteta 10.9 sa nosivou na trenje
NTS=90.7 kN.
Usvojeno : 24 M24....10.9
Proraun napona u voru III
Dr=2102.82 -40.490.7=1957.7 kN/cm2
Abr=676 cm2
Anet=676-242.52.6=624 cm2

Veza dijagonale D4 za vorni lim

Dijagonala D4 se za vorni lim vezuje vijcima M24 kvaliteta 10.9 sa nosivou na trenje
NTS=90.7 kN.
Usvojeno : 16 M24....10.9
Veza vertikale V3 za vorni lim
Vertikala V3 se za vorni lim vezuje vijcima M24 kvaliteta 10.9 sa nosivou na trenje
NTS=90.7 kN. Razlika izmeu iste irine pojasnih tapova (660 mm) i visine dijagonale (600
mm) potrebna je da bi se presjek lokalno ojaao na dijelu veze zbog slabljenja rupama za
vijke.Vezu emo ostvariti vijcima M24 kvalitete 10.9 sa nosivou na trenje NTS=90.7 kN.
Usvojeno : 12 M24....10.9
Ojaanje noice na mjestu veze za vorni lim
Sila koju prima bruto presjek jedne noice:
Sila u presjeku I-I noice vertikale:

Vlaho, A., Masla, M.

FI=F-n0.4NTS
gdje je n=3 (prvi red vijaka u vezi)
FI=183.28-30.490.7=74.44 kN

120

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Usvaja se ojaana noica vertikale 300 x 3cm

Veza vornog lima za pojasne tapove
Pretpostavlja se debljina vornog lima t=22 mm koji je zavaren kutnim varovima za pojasne
tapove. Presjena sila na mjestu veze: Smj=S1-S2=5999.49-3949.32=2050.17 kN
Iz konstrukcijskog oblikovanja vornog lim proizlazi da je duina podunog vara jednaka
lw2=220 cm, a duina poprenog lw1= 58 cm to zadovoljava uvijet: lw21.5 lw1 22087
Pretpostavljamo debljinu vara a=14 mm to je manje od 0.7 tmin=15.4 mm
Doputeno naprezanje za kutne varove s obzirom na vrstu osnovnog materijala S355 iznosi:
w,dop=17 kN/cm2

n1=0 pa slijedi

u= VII,2 w,dop

lw2'= lw2-2a=220-21.4=217.2 cm

u= 3.37kN/cm2 17 kN/cm2

Usvajaju se poduni kutni var 14x2200 i popreni kutni var 14x580.

Slika 48. Simulacija 1

Vlaho, A., Masla, M.

121

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

Slika 49. Simulacija 2

Slika 50. Simulacija 3

Vlaho, A., Masla, M.

122

Broj 4 prosinac, 2012

Varijanta izvedbe elinog mosta u Gabeli

LITERATURA
1. D.Horvati, Z.avor (1998.): Metalni mostovi, Graevinska knjiga, Zagreb
2. Buevac Dragan, Stipani Bratislav (1986.): Praktikum iz elinih mostova, Graevinska
knjiga, Beograd
3. D. Buevac, Z. Markovi, D. Bogavac, D.Toi (1999.): Metalne konstrukcije,
Graevinski fakultet, Beograd
4. Harapin Alen (2007.): Mostovi, Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split
5. Androi Boris (2006): elini i spregnuti mostovi, Graevinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu
6. Korlaet eljko (1995.): Uvod u projektiranje i graenje cesta, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
7. Pravilnik o tehnikim normativima za odreivanje veliine optereenja mostova, JUS
1991, Beograd
8. B.Zari, D.Buevac, B.Stipani: eline konstrukcije u graevinarstvu -2. Propisi i profili

Vlaho, A., Masla, M.

123