Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

EKSPERIMENTALNA ISTRAIVANJA PREDNAPETIH

KROVNIH NOSAA
Dr.sc. Radoslav Marki, dipl.ing.gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl.ing.gra., izv. prof. dr. sc. Alen Harapin, dipl.ing.gra.,
Nikola Grgi, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu, Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije,
Matice hrvatske 15, 21000 Split,Hrvatska

Saetak: Izvrena su eksperimentalna ispitivanja utjecaja odnosa klasine i prednapete

armature na ponaanje vie tipova betonskih nosaa do sloma. U radu su prikazani samo
rezultati ispitivanja krovnog T nosaa, izraenog od betona visoke vrstoe. Pri tome su za
svaki inkrement optereenja mjereni pomaci, pukotine u betonu, naprezanja u betonu na
gornjem pojasu, naprezanja u klasinoj armaturi donjeg i gornjeg pojasa te naprezanja u
prednapetoj armaturi u sredini nosaa. Na temelju dobivenih rezultata, izvedeni su zakljuci
o ponaanju nosaa u graninim stanjima nosivosti i uporabljivosti, u ovisnosti o odnosu
klasine i prednapete armature.

Kljune rijei: eksperiment, betonski nosa, klasina armatura, prednapeta armatura, slom

EXPERIMENTAL TESTS OF PRESTRESSED ROOF

GIRDERS
Abstract: Experimental testings are done to investigate the effect of classical and
prestressed reinforcement ratio on behavior of concrete beams up to failure. In this paper are
presented only the results for T beam (roof beam), made by high strength concrete. For each
load increment, in the middle of the span it is measured deflections, cracks, stresses in
concrete and stresses in classical and prestressed reinforcement. Using experimental
results, main conclusions are made according to ultimate and service limit state of beams in
relation of classical and prestressed reinforcement ratio.

Key words: experiment, concrete beam, classical reinforcement, prestressed reinforcement,

failure

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

63

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

1. UVOD
Ispitivanja ponaanja armiranobetonskih nosaa s razliitim odnosom prednapete i klasine
armature, tj. s razliitim stupnjem prednapinjanja, jo uvijek su poeljna i aktualna. Ovo se
odnosi na naponsko-deformacijska svojstva betona i prednapete armature, ali takoer i na
tijek i promjenu naprezanja u klasinoj armaturi te deformiranje (izdizanje i progibanje) i
stanje pukotina od poetka prednapinjanja nosaa do njegove granine nosivosti (sloma).
U sklopu rada [1] izvreno je eksperimentalno ispitivanje 5 tipova realnih montanih
armiranobetonskih nosaa (uplja meukatna ploa, meukatni nosa, meukatni
nosa, podronica i meukatni nosa) raspona 6 - 10m, s vie razliitih odnosa
prednapete i klasine armature. Naime, istraeni su slijedei naini armiranja:

Samo prednapeta armatura

Preteito prednapeta i manjim dijelom klasina armatura

Podjednaka prednapeta i klasina armatura

Preteito klasina i manjim dijelom prednapeta armatura

Samo klasina armatura

Kod toga je ukupna armatura usvojena tako da granina nosivost svih nosaa pojedinog tipa
bude podjednaka. Nosai su optereivani dvjema koncentriranim silama blizu sredine
raspona, koje su postupno poveavane do sloma nosaa.Za svaki prirast sile, u sredini
raspona nosaa praeno je:

Naprezanje (sila) u nategama,

Naprezanje u vlanoj i tlanoj klasinoj armaturi,

Naprezanje u betonu na gornjem pojasu nosaa,

Pomak (progibanje i izdizanje),

Poloaj i irina pukotina u betonu

U ovom radu ukratko su prikazani samo rezultati ispitivanja jednog tipa nosaa, odnosno
krovnog nosaa (podronice). Na slici 1 prikazan je primjer krovne konstrukcije hale s takvim
nosaima. U toki 2 prikazani su neki osnovni podaci predmetnog nosaa, u toki 3 neki
rezultati ispitivanja, a u toki 4 kratki komentar dobivenih rezultata. Na kraju su navedeni
najvaniji zakljuci istraivanja. Detaljan opis svih provedenih eksperimentalnih istraivanja,
kao i prikaz razvijenog numerikog modela za proraun klasino armiranih i prednapetih
prostornih tapnih konstrukcija, moe se nai u [1].

Slika 1. Primjer primjene T nosaa u konstrukcijama hala

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

64

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

2. OSNOVNI PODACI O ISPITANOM ARMIRANOBETONSKOM NOSAU

Osnovni podaci o geometriji i armaturi ispitanog krovnog nosaa prikazani su na slikama 2
i 3. Predviena su ukupno etiri podtipa ovog tipa nosaa. Oznaeni su s E1,E2,E3,E4.
Elementi su izraeni od betona kvalitete C90/105. Podtip E1 je armiran samo prednapetom
armaturom, E2 preteito prednapetom i manjim dijelom klasinom armaturom, E3 preteito
klasinom i manjim dijelom prednapetom armaturom te E4 samo klasinom armaturom.
Uzduni presjek

40 12
52

Popreni presjek

40
12
52

7 16 7

800
Tlocrt

30

9 12 9
30

800

Slika 2. Geometrija ispitanih betonskih nosaa tip E

14

Q188

24

O8/20

Q188

O8
2

2.4

12

Osnovna armatura nosaa

3.5 5 3.5
12

Podtip E1

ue 3/8''

ue 3/8''

Pmo=224kN

Pmo=112kN

3.2 5.6 3.2

12

5.5

3.5 5 3.5
3.7

5.5 5
10.5

3.5 5 3.5
3.6

5.5

5 5
15.5

Pmo=336kN

O8
O18

O8
O14

O8
O12

3 3 3 3
12

Podtip E2
Podtip E3
Dopunska armatura nosaa

3.9

O8
ue 3/8''

3 3 3 3
12

Podtip E4

Slika 3. Armatura ispitanih betonskih nosaa tip E

Dijagram naprezanje-deformacija za beton na dan ispitivanja prikazan je na slici 4. Dijagram
naprezanje-deformacija za betonski elik prikazan je na slici 5, a za prednapeti elik (natege)
na slici 6. Natege su promjera 3/8'', s povrinom Ap=52mm2. Navedeni parametri gradiva,
kao i drugi koji ovdje nisu navedeni, odreeni su sukladno vaeim propisima [2,3].
Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

65

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

Slika 4. Dijagram c-c za beton u tlaku

Slika 5. Dijagram s-s za betonski elik B500B

Slika 6. Dijagram p-p za prednapeti elik Y1860S7

Prednapinjanje nosaa izvreno je pri starosti betona t=7 dana. Nakon toga nosai su
postavljeni na oslonce. Optereivani su koncentriranim silama prema slici 7, u inkrementima
do sloma, pri starosti betona t=60 dana. Izgled nekih nosaa nakon ispitivanja prikazan je na
slici 8.

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

66

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

75

375

75

375

Slika 7. Shema optereivanja nosaa

Slika 8. Fotografije nekih greda tip E u sredini raspona nakon sloma

3. REZULTATI ISPITIVANJA
Prikazani su samo neki rezultati ispitivanja, a ostali se mogu nai u [1]. Na slici 9 prikazan je
dijagram sila (F) pomak (v) u sredini raspona.

75

75

Armatura nosaa
E1-E4

E1

750

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E3

O8
O12

E4

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

40
52

12

30

12

E2

O8
O18

ue 3/8''
Pmo=224kN

Slika 9. Veza sila (F) - pomak (v) u sredini raspona za nosae tip E1-E4

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

67

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

Na slikama 10 - 13 prikazani su dijagrami sila (F) naprezanje () za: beton na gornjem

pojasu, prednapetu armaturu (natege) te klasinu donju i gornju armaturu u sredini raspona.

75

75

Armatura nosaa

E1-E4

E1
750

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E3

O8
O12

E4

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

40
52

12

30

12

E2

O8
O18

ue 3/8''
Pmo=224kN

Slika 10. Veza sila (F) naprezanje (c) betona na gornjem pojasu u sredini
raspona za nosae tip E1-E4

75

75

Armatura nosaa
E1-E4

E1

750

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E3

O8
O12

E4

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

40
52

12

30

12

E2

O8
O18

ue 3/8''
Pmo=224kN

Slika 11. Veza sila (F) naprezanje (p) prednapete armature u sredini
raspona za nosae tip E1-E4

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

68

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

75

75

Armatura nosaa
E1-E4

E1

750

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E3

O8
O12

E4

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

40
52

12

30

12

E2

O8
O18

ue 3/8''
Pmo=224kN

Slika 12. Veza sila (F) naprezanje (s) klasine donje armature u sredini
raspona za nosae tip E1-E4

75

75

Armatura nosaa

E1-E4

E1
750

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E3

O8
O12

E4

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

40
52

12

30

12

E2

O8
O18

ue 3/8''
Pmo=224kN

Slika 13. Veza sila (F) naprezanje (s) klasine gornje armature u sredini
raspona za nosae tip E1-E4
Na slici 14 prikazan je poloaj i irine pukotina u sredini nosaa ovisno o sili F. Za svaki
podtip nosaa oznaena je sila Fcr pri pojavi prve pukotine. Na slici 15 prikazane su ovisnosti
pomaka, pukotina i naprezanja od veliine sile F. Dat je pregled ponaanja nosaa sve do
sloma, ovisno od odnosa armiranja prednapetom i klasinom armaturom.

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

69

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

E1
Fcr=96 kN

F = 0kN;
wc = 0mm

E2
Fcr=87,3 kN

E3
Fcr=60,3 kN

E4
Fcr=30,1 kN

F = 0kN; wc = 0mm

F = 0kN; wc = 0mm

F = 0kN; wc = 0mm

F = 25kN;
wc = 0mm

F = 25kN; wc = 0mm

F = 50kN;
wc = 0mm

F = 50kN; wc = 0mm

F = 75kN;
wc = 0mm

F = 75kN; wc = 0mm

F = 75kN; wc = 0,1mm

F = 75kN; wc = 0,12mm

F=100kN;wc =0,05mm

F=100kN;wc =0,16mm

F=100kN;wc =0,18mm

F=125kN;wc =0,14mm

F=125kN;wc =0,23mm

F=125kN;wc =0,23mm

F=100kN;wc
=0,02mm

F=125kN;wc
=0,15mm

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

F = 25kN; wc = 0mm

F = 25kN; wc = 0mm

F = 50kN; wc = 0mm

F = 50kN; wc = 0,05mm

70

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

F=150kN;
wc = 0,4mm

F=163kN;
wc = 2,7mm

F=150kN; wc =
0,25mm

F=150kN; wc =
0,57mm

F=150kN; wc = 0,92mm

F=176kN; wc = 2,2mm

F=160kN; wc = 1,8mm

F=159kN; wc = 3,8mm

Fcr=sila pri pojavi prve pukotine

Slika 14. Poloaj i irine pukotina u sredini nosaa tip E u ovisnosti o sili F (fotografije)

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

71

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

+ vlak
- tlak

g
s

F = vanjska sila
Pmo= sila prednapinjanja
v = pomak u sredini nosaa
wc = najvea irina pukotine

75

75
g
c

E1,E2,E3,E4
d
s

p,

d
c

375

375
750

E1

O8
ue 3/8''
Pmo=336kN

E2

v = -8 ,8 m m

p =1111,85 MPa

d
c=
g
c=

d
s=
g
s=

p =1125,72

M Pa

v= -7,5 m m
d
c=
g
c=

p =1143,42

MPa

d
s=
g
s=

1,40 M Pa
-1,96 M Pa

v= -6,8 mm
d
c = 3,63 MPa
g
c = -3,47 MPa

p =1153,32

5,35 M Pa
-5,49 M Pa

p =1178,72

M Pa

v= 8 mm
wc = 0,05 mm
g
c=

-7,79 M Pa

-11,67 MPa

g
c=

p =1478,42

M Pa

v= 19 m m
wc = 0,14 m m
g
c=

-15,82 M Pa

-18,48 M Pa

F=150 kN

v= 48 mm
wc = 0,40 mm
g
c=

p =1766,48

MPa

v= 38,3 m m
wc = 0,25 m m
-29,79 M Pa

g
c=

-70,9 MPa

-30,56 M Pa
-3,91 M Pa

v= -4 m m
d
c=
g
c=

2,04 M P a
-1 ,97 M P a

v= -1 mm
d
c=
g
c=

MPa

M Pa

MPa

p =1577,21

12,16 MPa
-3,56 MPa

v= 10 mm
wc = 0,10 mm
g
c=

-9,23 MPa

v= 19,8 mm
wc = 0,16 mm
g
c=

-13,47 MPa

v= 217 mm
wc = 2,20 mm
g
c=

M Pa

11,71 M P a
-3,4 1 M P a

v= 6 mm
d
c = 1,40 MPa
g
c = -2,36 MPa

d
s = 11,85 MPa
g
s = -4,26 MPa

M Pa

-61,58 M Pa

M Pa

556,61 M Pa
-82,30 M Pa

p =1410,52

p =1138,81
d
s=
g
s=

F=50 kN

MPa

27 MPa
-14,53 MPa

v= 16 mm
wc = 0,05 mm
g
c=

-6,32 MPa

d
s=
g
s=

p =1376,08
d
s=
g
s=

MPa

81 MPa
-32,91 MPa

MPa

-92,46 MPa

p =1511,76
d
s=
g
s=

v= 33,5 mm
wc = 0,23 mm

v= 24 m m
wc = 0,12 m m
g
c=

d
s=
g
s=

-9,25 M Pa

g
c=

-18,09 MPa

d
s=
g
s=

MPa

g
c=

d
s=
g
s=

-11,49 M Pa

g
c=

-40,41 M P a

d
s=
g
s=

MPa

g
c = -15,14 MPa

d
s = 332,73 MPa
g
s = -47,74 MPa

F=150 kN

M Pa

54 6,72 M P a
-99,41 M P a

g
c=

-76,28 MPa

p =1808,58
d
s=
g
s=

-37,82 M Pa

v= 41 mm
wc = 0,23 mm

v= 84 mm
wc = 0,92 mm
g
c=

-36,75 MPa

d
s = 593,35 MPa
g
s = -72,33 MPa

F=160 kN

v= 169 mm
wc = 1,80 mm

254,62 M Pa

F=125 kN

272,34 MPa
-61,62 MPa

p =1 808,49

-29,96 M Pa

v= 30 m m
wc = 0,18 m m

F =1 5 0 kN

v= 76 m m
wc = 0 ,5 7 m m

196,96 M Pa

F = 10 0 kN

150 MPa
-46,34 MPa

p =1628,17

127,69 MPa
-19,75 MPa
F = 75 kN

F=125 kN

383,19 M Pa

p =1756,43
d
s=
g
s=

d
s=
g
s=

F=100 kN

d
s = 210,39 MPa
g
s = -44,50 MPa

d
s=
g
s=

p = 112 1,61

F=75 kN

14,39 M Pa
-25,54 M Pa

p =1407,13

F=25 kN

F=50 kN

F=176 kN

F=163 kN

p =1562,36

d
s = -25,45 MPa
g
s = 0,362 MPa

F=150 kN

g
c=

-32,38 MPa

v= 128 mm
wc = 2,70 mm

M Pa

p =1158,84
d
s=
g
s=

v= 1 mm

p =1111,85 MPa

F=125 kN

F=125 kN

v= 15 mm
wc = 0,15 mm

d
c = -2,32 MPa
g
c = 1,84 MPa

F=100 kN

F=100 kN

g
c=

v= -7,3 mm

F=0 kN

F = 25 kN

d
s = -12,69 MPa
g
s = -14,83 MPa

v= -2 m m
d
c=
g
c=

6,49 MPa
-4,51 MPa

v= 2 m m
wc = 0,02 m m

M Pa

-4 2 ,1 5 M P a
0 ,6 2 8 M P a

F=75 kN

MPa

O8
O18

E4

F=0 kN

p =1137,55 MPa

F=75 kN

d
c=
g
c=

O8
O14
ue 3/8''
Pmo=112kN

F=50 kN

4,72 MPa
-3,57 MPa

v= -3 mm

E3

p =1120,39

F=50 kN

d
c=
g
c=

naprezanje betona na gornjem pojasu

F = 25 kN

2,15 M Pa
-2,07 M Pa

v= -4 mm

naprezanje gornje armature

naprezanje betona na donjem pojasu

O8
O12

p = 1 1 1 1 ,8 5

-2 ,9 3 M P a
1 ,8 4 M P a

F =25 kN

d
c=
g
c=

naprezanje donje armature

F=0 kN

d
c = -2,88 MPa
g
c = 2,0 MPa

v= -9 m m

naprezanje donjeg ueta

ue 3/8''
Pmo=224kN

F=0 kN

v= -10 mm

p=
d
s =
g
s =
d
c=
g
c=

MPa

565,88 MPa
-95,97 MPa

F=159 kN

v= 331 mm
wc = 3,80 mm
g
c=

-106,67 MPa

Slika 15. Pomaci, pukotine i naprezanja nosaa tip E u ovisnosti o sili F

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

72

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

4. KRATAK KOMENTAR REZULTATA

Na temelju rezultata eksperimenta, mogu se izvesti neki kratki komentari:
Ponaanje nosaa do sloma znaajno ovisi o odnosu klasine i prednapete
armature.
Do pojave prvih pukotina, svi nosai su se ponaali linearno elastino. Prirast
naprezanja u betonu i armaturi te prirast pomaka bio je linearan.
Ovisno o stupnju prednapinjanja, pojava prvih pukotina se razlikovala za sve
nosae.
Pojava prvih pukotina uzrokovala je blagu nelinearnost naprezanja u betonu i
armaturi te pomacima.
Od trenutka pojave prvih pukotina do poetka teenja vlane armature, prirast
naprezanja i pomaka je nelinearan.
Pojavom poetka teenja u prednapetoj ili klasinoj armaturi u donjem pojasu,
dolo je do izrazite nelinearnosti naprezanja i pomaka. U ovom podruju dolo
je do teenja armature, te iskoritenja betona i elika.
Tlana armatura u gornjem pojasu nosaa je iskoritena do oko 15% vlane
vrstoe.
Slom svih nosaa nastao je teenjem armature donjeg pojasa i iskoritenjem
nosivosti betona. Slom je bio popraen drobljenjem betona u gornjem pojasu
u sredini nosaa.

5. ZAKLJUAK
Na temelju provedenih ispitivanja i analiza, mogu se donijeti slijedei zakljuci:
Provedena opsena i sloena eksperimentalna ispitivanja 4 realna nosaa
veih
(realnih) izmjera, duine 8m, s razliitim odnosima prednapete i
klasine armature, tj. s
razliitim stupnjem prednapinjanja, predstavljaju doprinos poznavanju stvarnog
ponaanja prednapetih betonskih konstrukcija. Dobiveni rezultati mogu
posluiti za
verifikaciju buduih numerikih modela simulacije
ponaanja prednapetih betonskih
nosaa pod kratkotrajnim statikim
optereenjem.
Svi nosai su pokazali priblino podjednaku graninu nosivost, to pokazuje da
sigurnost na slom nosaa ne ovisi o odnosu prednapete i klasine armature.
Odnos prednapete i klasine armature utjee na veliinu pomaka nosaa. Za
nosae armirane samo prednapetom armaturom i veim odnosom prednapete i
klasine armature, nosai imaju poetno izdizanje. Najmanje veliine progiba
imaju nosai armirani samo prednapetom armaturom, a najvee veliine
progiba nosai armirani samo klasinom armaturom. Adekvatnim odnosom
prednapete i klasine armature, odnosno veliinom sile prednapinjanja, utjee
se na veliine poetnih izdizanja nosaa te konanih progiba.
Odnos prednapete i klasine armature utjee na pojavu, irinu i razmak
pukotina u betonu. Stupnjem prednapinjanja k 0.5, uvelike se poboljava
granino stanje
raspucavanja nosaa. Za nosae armirane samo
prednapetom armaturom sila pri pojavi prve pukotine Fcr ima visoku vrijednost,
blisku sili na granici poetka teenja armature Fyp. Kako se smanjuje odnos
prednapete armature u odnosu na klasinu, tako i sila pri pojavi prve pukotine
ima manju vrijednost. Najmanju vrijednost dostie za nosae armirane samo
klasinom armaturom.
Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

73

Broj 4 prosinac, 2012

Eksperimentalna istraivanja prednapetih krovnih nosaa

LITERATURA
1. R.Marki:Utjecaj odnosa prednapete i klasine armature na ponaanje betonskih
nosaa, Doktorska disertacija (mentor: prof.dr.sc. Jure Radni, dipl,ing.gra.),
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije, Split, srpanj 2012. godine.
2. Eurokod 2 -- Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za
zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008)
3. HRN EN 13369:2004/A1:2008, Opa pravila za predgotovljene betonske elemente
(EN 13369:2004/A1:2006)

Marki, R., Radni, J., Harapin, A., Grgi, N.

74