Professional Documents
Culture Documents
Eckhart Tolle Moć Sadašnjeg Trenutka PDF DOWNLOAD PDF
Eckhart Tolle Moć Sadašnjeg Trenutka PDF DOWNLOAD PDF
Eckhart Tolle Moć Sadašnjeg Trenutka PDF DOWNLOAD PDF
Eckhart Tolle
The power of now
Pohvale knjizi
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhom
ljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednu tako od srca prihvatila.
Patricia Gordon, Calgary, Alberta
"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljima dananjice."
Lama Surya Das,
autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)
Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teaj
uda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Sedam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dio
Moi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenje onoga to sam ve proitao.
Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE
(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)
"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da
se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va
nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"
The OPRAH Magazine
Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjuje te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Za
mene predstavlja otkrie i radost.
Albert Koopman, poslovni rukovoditelj
SADRAJ
Predgovor
VII
Uvodna rije
XI
Zahvale
Uvod
XVII
1
Podrijetlo knjige
7
7
Oslobodite se uma
11
14
17
23
23
25
29
Podrijetlo straha
30
32
34
34
35
36
37
38
41
42
43
45
46
Drugi portali
48
Tiina
96
Radost postojanja
49
Prostor
97
ETVRTO POGLAVLJE:
Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak
51
95
100
Svjesna smrt
101
51
52
Za im to oni tragaju?
54
105
55
106
Sloboda od nesree
55
109
59
111
63
116
64
118
122
103
103
67
67
68
125
69
127
71
129
74
133
Priroda suosjeanja
138
140
145
77
77
78
79
125
145
80
149
81
150
Propovijed o tijelu
83
153
84
155
86
156
Poveznica s neoitovanim
87
Put kria
158
88
Mo odabira
160
89
90
90
Umijee sluanja
91
92
Duboko u tijelu
92
Izvor chija
93
94
0 AUTORU
163
PREDGOVOR IZDAVAA
NAPISAO MARC ALLEN
Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)
i A Visionary Life (Vizionarski ivot)
VII
MO SADANJEG TRENUTKA
PREDGOVOR IZDAVAA
Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII
IX
UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)
MO SADANJEG TRENUTKA
UVODNA RIJE
koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.
XII
MO SADANJEG TRENUTKA
UVODNA RIJE
pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.
koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.
U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.
A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine
Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV
XV
ZAHVALE
Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.
XVII
UVOD
PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1
Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku
dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,
takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je
kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti
postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja
je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u
oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam
znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.
u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijeme kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih
odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva
moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se
pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i
drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao
udaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to
si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem
takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je
prerastao u knjigu koju drite u rukama.
MO SADANJEG TRENUTKA
UVOD
bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste
u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se
neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete
spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli
postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi
nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji
prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.
Simbol za stanku
nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste
moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai
i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao
to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja
ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili
e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju
pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju
vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na
ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i
oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga
imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.
Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete
stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se
pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne
MO SADANJEG TRENUTKA
religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje
vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zato da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo
preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija
ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono
to ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom
koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom
onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.
Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog
Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija
ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslage mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu
im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.
PRVO
POGLAVLJE
VI NISTE UM
Prosvjetljenje - to je to?
Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana
naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,
automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,
odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na
njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.
Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,
pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti
gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija
ispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj
paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.
Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje
trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo
da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,
gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Niste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili
nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i
unutarnji sukobi postaju redovita pojava.
Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan
vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili
objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu
transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek
mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.
Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,
kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam
ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske
odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas
i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i
Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s
jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti
i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu
stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.
Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastita iskustva donosi slobodu.
10
OSLOBODITE SE UMA
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga
to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.
Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto
mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu
ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue
situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari
krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikama ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to
glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas predstavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem
u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu
energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.
Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li
12
Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvati sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.
Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi
13
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,
ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.
To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja
samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na
svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.
Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,
zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno
mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj
unutarnjeg spokojstva.
Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari
stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje
neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte
um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije.
14
Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim
izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili
bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio
15
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanje i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.
Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna.
Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanju
i dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mnogo usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njime uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojstvo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebno
stvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu
misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bez
misli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samo
na taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vie nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzo
postaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove i
obrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - u
tim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinski
umjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do
proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznenaujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim matematiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, o
njihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao
bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nije
kreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to ne
znaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nije
se dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencija
koja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja je
dugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute koje bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radu
tijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu
16
MO SADANJEG TRENUTKA
Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje
doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegov
toan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome
tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, nego
relativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesa
prilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesna
uma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emocija odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emociju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadzirete
misao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenstveno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje
postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emocija, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono nesvjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje
misli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutku
zbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nutrinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite
panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predstavlja dveri koja vode Biu.
PRVO POGLAVLJE
bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovoljno prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno
poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarate u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug
bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveani
odraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emocije hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misao
energijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni
obrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,
osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubok
osjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristiti
se pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka
uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to je
jedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moe
postii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um jae bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa
policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tada sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istinska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubav
i radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokoga
spokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima
19
MO SADANJEG TRENUTKA
PRVO POGLAVLJE
kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi
unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo.
moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili e
vas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je da
to nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega
prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome
da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.
Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo
presjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.
Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,
vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tek
kao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije proklijalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da citirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddha
i znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli
pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubili
svjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislene djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,
duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim o
emocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bolesti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.
A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:
svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat e
kako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju
kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne
21
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da
nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja
vaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaanja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, otpor je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je neki
oblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem trenutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim
umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od
njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie
patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potovati i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - a
ujedno ste osloboeni i egoistinog uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato
to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vrijeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji trenutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naseljenu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost
i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav
smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum?
kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao
zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada
je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?
22
23
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,
a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau
istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo
vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite
poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie
ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebno dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati
stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo
sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega
ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali
Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte
prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima
svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi
moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to
ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Recite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za
vas, umjesto da vam se suprotstavlja.
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.
promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.
Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.
29
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput
reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:
opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,
strah.
PODRIJETLO STRAHA
Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.
Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne
predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje
da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke
nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim
nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve
stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:
nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to
bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se
nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi
i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni
drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali
ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30
ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah
ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom
stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid
vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna
stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u
pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.
Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj
za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu
unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.
Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su
se odnosi raspali iz tog razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za
vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je
svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku
uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac
ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne
za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska
mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od
vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan
31
MO SADANJEG TRENUTKA
DRUGO POGLAVLJE
33
TREE
POGLAVLJE
DUBOKO SE UPUSTITE U
SADANJI TRENUTAK
TREE POGLAVLJE
Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma
prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom
prosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga
drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloenosti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu
stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da
proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga
stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,
postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi
u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djeluje temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih
njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravite sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za
neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov
varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato
je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne
ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe
se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s
umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.
34
35
MO SADANJEG TRENUTKA
TREE POGLAVLJE
37
MO SADANJEG TRENUTKA
Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nijedan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini.
U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemi
razrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sadanjosti.
Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki majstor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedostaje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgovor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sadanji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?
38
TREE POGLAVLJE
duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo
njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo je
prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost.
Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida?
Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji trenutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je
dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta
spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju i
svakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota,
nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spoznaja o kojoj um nita ne zna.
Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili
informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oznake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spoznaje.
Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu
svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve
vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biima
i s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li njime, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog domaina.
Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae
opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili duboko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi
upravo o tome govorimo.
Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenutku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god
to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakoga
dana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sadanji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost
uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost
najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena
budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora,
stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va
ivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite
da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati
39
MO SADANJEG TRENUTKA
40
TREE POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
TREE POGLAVLJE
Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovanje vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja,
da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee pokraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvuda
oko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku.
Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvijek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu
jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja?
Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna zadovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Jeste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili naizmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li
da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili potpuniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e dati
smisao vaem ivotu?
MO SADANJEG TRENUTKA
TREE POGLAVLJE
jepiti atom. Umjesto da ubiju deset ili dvadeset ljudi drvenom palicom,
sada jedan ovjek moe ubiti milijune ljudi jednostavnim pritiskom
dugmeta. Je li to stvarna promjena?
Spasenje se ne odvija u vremenu. Ne moete se osloboditi u budunosti. Klju slobode je prisutnost, stoga slobodni moete biti jedino sada.
Sveukupnu negativnost uzrokuje nagomilavanje psiholokog vremena te nijekanje sadanjosti. Nelagodu, tjeskobu, napetost, stres, zabrinutost - oblike straha - uzrokuje previe razmiljanja o budunosti,
i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Krivnju, aljenje, mrnju, nevolje, tugu, ogorenost i sve oblike neopratanja uzrokuje pretjerano
razmiljanje o prolosti i nedovoljna prisutnost u sadanjosti.
Veini je ljudi teko povjerovati kako moe postojati stanje svijesti u kojemu nema nikakve negativnosti. Pa ipak, to je osloboeno
stanje o kojemu govore sva duhovna uenja. To je obeanje spasenja,
ne u izmiljenoj budunosti, nego upravo ovdje i sada.
Moda e vam biti teko spoznati kako je vrijeme uzrok vaih
patnji ili problema. Vjerujete da njih uzrokuju osobite ivotne situacije, a gledano s konvencionalnog stajalita, to je istina. Ali sve dok se
ne pozabavite s temeljnom pogrekom uma koja izaziva probleme njegovom vezanou za prolost i budunost te nijekanjem sadanjeg
trenutka - problemi zapravo zamjenjuju jedni druge. Kad biste se
danas na neki udesan nain rijeili problema ili uzroka patnje i nesree, ali kad ne biste postali prisutniji, svjesniji, uskoro biste se nali
preplavljeni slinim problemima ili uzrocima patnje, kao sjenkom
koja vas slijedi kamo god poli. U konanici, postoji samo jedan problem: sam um vezan vremenom.
Ne mogu vjerovati da bih ikada mogao stii do trenutka u kojem bih bio
potpuno osloboen sviju problema.
U pravu ste. Nikada ne biste mogli stii do toga trenutka, jer se sada
nalazite u tom trenutku.
44
Ne shvaam kako bih sada mogla biti slobodna. Kako sada stvari stoje,
u ovom sam trenutku neizmjerno nesretna. To je injenica i zavaravala
bih se kad bih se pokuala uvjeriti da je sve dobro, budui da to zaista
nije. Za mene je sadanji trenutak vrlo nesretan; uope se ne osjeam osloboenom. Ono to me odrava na ivotu jest nada ili mogunost poboljanja u budunosti.
Mislite da vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak, a zapravo je
potpuno obuzeta vremenom. Ne moete istodobno biti i nesretni i
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku.
Ono o emu govorite kao o svom ivotu tonije bi bilo nazvati ivotnom situacijom. To je psiholoko vrijeme: prolost i budunost. Stanovite stvari u prolosti nisu se odvijale kako ste eljeli. I dalje se opirete onome to se dogaalo u prolosti, a sada se opirete onome to jest. Nada je ono to vas dri na ivotu, ali nada vas usmjerava budunosti, to stalno usredotoenje na budunost potie nijekanje Sadanjeg trenutka, a time i nesreu.
Istina je da je moja sadanja ivotna situacija rezultat onoga to se dogodilo u prolosti, ali to je ipak sadanja situacija, a nesretna sam zato to
se ne mogu izvui iz nje.
Zaboravite na trenutak svoju ivotnu situaciju i obratite panju svome ivotu.
U emu je razlika?
ivotna situacija postoji u vremenu.
ivot se odvija sada.
ivotna situacija proizvod je uma.
ivot je stvaran.
Pronaite uska vrata koja vode u ivot. To je Sadanji trenutak. Svedite svoj ivot do ovoga trenutka. ivotna situacija moe biti
45
MO SADANJEG TRENUTKA
TREE POGLAVLJE
Kad ste prepuni problema, nita novo ne moe ui i nema mjesta za rjeenje. Stoga, kad god to moete, napravite malo mjesta, stvorite malo prostora kako biste ispod ivotne situacije mogli pronai ivot.
U potpunosti se koristite osjetilima. Budite ondje gdje jeste.
Ogledajte se naokolo. Samo se ogledajte, nemojte tumaiti. Uoite
svjetlost, oblike, boje, tkanine. Budite svjesni tihe prisutnosti svake
stvari. Budite svjesni prostora koji svemu to jest omoguuje postojanje. Oslukujte zvuke; nemojte ih prosuivati. Oslukujte tiinu u
pozadini zvukova. Dodirnite neto - bilo to - te osjetite i priznajte
njegovo bie. Pratite ritam vlastita disanja: osjeajte zrak koji udiete
i izdiete, unutra i van. Dopustite bivanje sviju stvari. Duboko se
spustite u Sadanji trenutak.
Iza sebe ste ostavili umrtvljujui svijet mentalnih apstrakcija, svijet vremena. Iskoraili ste iz poludjelog uma koji vam crpi ivotnu
energiju, upravo kao to polagano truje i unitava Zemlju. Budite se
iz sna o vremenu u sadanjost.
46
Ako ste se ikada nali u situaciji opasnoj po ivot, tada znate da ona
nije problem. Um nije imao vremena da vas zavara i pretvori tu situaciju u problem. U pravoj hitnoj situaciji um se zaustavlja; tada ste
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku i neto beskonano monije
preuzima upravljanje. Zato ima toliko mnogo izvjetaja o obinim
ljudima koji iznenada postanu sposobni za nevjerojatno hrabra djela.
47
MO SADANJEG TRENUTKA
TREE POGLAVLJE
U hitnom sluaju ili preivite ili ne preivite. Kako god bilo, uope
nije rije o problemu.
To je pitanje stajalita. Uiniti neto i pustiti da se dogodi zapravo je jedan te isti proces; budui da ste jedno sa sveukupnou svijesti, to dvoje ne moete razdvojiti. Ali ne postoji apsolutno jamstvo da
e ljudska bia u tome uspjeti. Proces nije neminovan ni automatski.
Vaa je suradnja sutinski dio toga procesa. Kako god gledali na to,
to je kvantni skok u evoluciji svijesti, kao i naa jedina mogunost da
kao rasa preivimo.
Neki se ljudi razbjesne kad me uju kako govorim da su problemi prividi. Osjeaju da ih time ugroavam, da u im oduzeti ono to
im prua osjeaj identiteta. Mnogo su vremena uloili u lano ja,
mnogo godina nesvjesno su definirali cijeli svoj identitet u smislu
svojih problema ili patnji. Tko bi bili da toga vie nemaju?
Veliki dio onoga to ljudi govore, misle ili rade zapravo je motivirano strahom, koji je, naravno, uvijek povezan s usredotoivanjem
panje na budunost i prekidom dodira sa Sadanjim trenutkom. Budui da u sadanjosti nema nikakvih problema, nema ni straha.
Pojavi li se situacija s kojom biste se odmah trebali pozabaviti,
va e postupak, izvire li iz svjesnosti o Sadanjem trenutku, biti jasan
i siguran. Takoer je vrlo vjerojatno da e biti uinkovit. Nee to biti
reakcija koja izvire iz prolog uvjetovanja vaega uma, nego intuitivan
odgovor na situaciju. U drugim sluajevima, kad reagira um vezan
vremenom, otkrit ete kako je mnogo uinkovitije nita ne poduzeti
- samo ostanite usredotoeni u Sadanjem trenutku.
KVANTNI SKOK U EVOLUCIJI SVIJESTI
Imao sam nekoliko uvida u to stanje oslobodenosti od uma i vremena kakvo opisujete, ali prolost i budunost toliko su snane da ih ne mogu dugo zadrati na udaljenosti.
Oblik svjesnosti sputan vremenom duboko je utisnut u ljudsku psihu. Ali ono to mi ovdje radimo duboka je preobrazba koja se odvija u kolektivnom nesvjesnom planete i oko nje: buenje svijesti iz sna
o tvari, obliku i razdvojenosti. Okonanje vremena. Unitavamo obrasce uma koji su tisuljeima dominirali ljudskim ivotom. Obrasce
uma koji su stvorili nezamislivu patnju u cijelome svijetu. Ne koristim se rijeju zlo. Mnogo je korisnije nazivati to nesvjesnim djelovanjima ili ludou.
Unitavanje starog oblika svijesti ili, bolje, nesvjesnog: je li to neto to
moramo uiniti ili e se ionako dogoditi? Hou rei, je li ta promjena
neizbjena?
48
RADOST POSTOJANJA
Da biste shvatili kako ste si dopustili da psiholoko vrijeme preuzme
vlast, moete se posluiti jednostavnim mjerilom. Postavite si pitanje: postoje li radost, ugoda i lakoa u onome to radim? Ne postoje
li, tada vrijeme prekriva sadanji trenutak, a ivot smatrate teretom ili
borbom.
Nema li radosti, ugode ili lakoe u onome to radite, to ne mora
odmah znaiti da morate mijenjati ono to radite. Moglo bi biti dovoljno da promijenite nain rada. Nain je uvijek vaniji od toga
to radite. Provjerite biste li mogli pruiti vie panje radu nego rezultatu koji elite postii radom. Svu panju posvetite onome to Sadanji trenutak iznese pred vas. To podrazumijeva da isto tako potpuno prihvatite ono to jest, jer ne moete punu panju posvetiti neemu emu se istodobno opirete.
im ponete potovati Sadanji trenutak, nestaju sve nesree i
borbe, a ivot poinje tei s radou i lakoom. Kad izraavate svjesnost Sadanjeg trenutka, sve to radite proeto je kvalitetom, brinou i ljubavlju ak i najjednostavniji postupci.
Stoga se ne brinite za plodove svojih djela - tek usmjerite panju samom djelu. Plodovi e doi sami. To je mona duhovna praksa. U
Bhagavad giti, jednom od najstarijih i najljepih duhovnih uenja koja postoje, nevezanost za plodove rada naziva se karma joga. Opisuje
se kao put posveena djelovanja.
Kad kompulzivno nastojanje koje vas udaljava od Sadanjeg trenutka prestane, radost Bia pretae se u sve to radite. Onoga asa
49
MO SADANJEG TRENUTKA
kad vam se panja usmjeri na Sadanji trenutak, osjetit ete prisutnost, duboku tiinu i spokojstvo. Za ispunjenje i zadovoljstvo vie neete ovisiti o budunosti - neete ondje traiti spasenje. Stoga neete
biti vezani za rezultate. Ni neuspjeh ni uspjeh nee imati mo promijeniti vae unutarnje stanje Bia. Otkrili ste ivot u pozadini svoje ivotne situacije.
U nepostojanju psiholokog vremena osjeaj vlastitoga ja crpite
iz Bia, a ne iz osobne prolosti. Stoga vie ne postoji psiholoka potreba da postanete neto drugo od onoga to ve jeste. U svijetu, na
razini ivotne situacije, moda ete uistinu postati bogati, puni znanja, uspjeni, osloboeni, ali u dubljoj dimenziji Bia potpuni ste i
cijeli ve sada.
Hoemo li u tom stanju cjelovitosti i dalje biti u stanju i biti voljni ostvarivati ciljeve u vanjskome svijetu?
Naravno, ali neete posjedovati nikakvih lanih oekivanja da bi vas
neto ili netko u budunosti mogao spasiti ili usreiti. Sto se tie vae
ivotne situacije, moda e biti nekih stvari koje ete trebati postii
ili stei. To je svijet oblika, dobitka i gubitka. Na dubljoj, pak, razini vi ste ve potpuni, a kad to shvatite, u svemu to radite oitovat e
se zaigrana i radosna energija. Budui da ste osloboeni psiholokog
vremena, svoje ciljeve vie neete pokuavati ostvariti mranom odlunou, tjerani strahom, bijesom, nezadovoljstvom ili potrebom da
postanete netko. Niti ete ostati neaktivni zbog straha od neuspjeha,
koji egu znai gubitak samoga sebe. Izvire li va dublji osjeaj vlastita ja iz Bia, kad se oslobodite psiholoke potrebe da postanete netko,
ni vi ni vaa srea, ni osjeaj vlastitoga ja ne ovise o ishodu, a time se
oslobaate i straha. Trajnost ne traite ondje gdje je ne moete pronai: u svijetu oblika, gubitka i dobitka, raanja i umiranja. Neete
zahtijevati da vas usree situacije, uvjeti, mjesta ili ljudi, a tada patiti
zato to nisu odgovorili na vaa oekivanja.
Sve trebate potovati, ali nita nije vano. Oblici se raaju i umiru, a vi ste, pak, svjesni vjenoga koje se krije ispod oblika. Vi znate
da nita to stvarno postoji ne osjea prijetnju.
Postane li ovo stanje vaeg Bia, kako biste mogli ne doivjeti uspjeh? Ta ve ste uspjeli.
50
ETVRTO
POGLAVLJE
STRATEGIJE KOJIMA SE UM
KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAK
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
kao sredstvom za umrtvljenje, u nesvjesnu pokuaju da otklone temeljnu nelagodu. Kad se to dogodi, djelatnost koja bi mogla biti vrlo ugodna kad biste joj se umjereno preputali, dobiva kompulzivnu ili
ovisniku kvalitetu, a sve to uz njezinu pomo postiete samo je kratkotrajno slabljenje simptoma.
Nelagoda obinog nesvjesnog stanja pretvara se u bol duboko
nesvjesnog - a to je stanje neposrednije i oitije patnje ili nesree kad stvari krenu po zlu, kad je ego ugroen, kad se u ivotnoj situaciji pojavi veliki izazov, prijetnja te stvaran ili zamiljen gubitak ili
sukob u odnosu. To je pojaana verzija obinog nesvjesnog, koja se
od nje ne razlikuje po vrsti, nego po stupnju.
U obinom nesvjesnom uobiajeni otpor onome to jest ili nijekanje toga to jest stvara nelagodu i nezadovoljstvo koje veina ljudi
prihvaa kao normalan dio ivota. Kad se taj otpor pojaa kroz neki
izazov ili prijetnju egu, on budi snanu negativnost, kao to su bijes,
strah, nasilje, depresija i tako dalje. Duboko nesvjesno esto znai kako je tijelo boli probueno i kako ste se poistovjetili s njim. Tjelesno
nasilje bilo bi nemogue bez dubokog nesvjesnog. Do nasilja isto tako lako moe doi kad god i gdje god gomila ljudi, ili ak i cijela nacija, ima negativno kolektivno energetsko polje.
Najbolji pokazatelj razine vae svijesti jest nain na koji se nosite sa ivotnim izazovima kad se pojave. Kroz te izazove nesvjesna osoba tei postati jo dublje nesvjesna, a svjesna nastoji postati jo svjesnijom. Izazovom se moete posluiti za buenje ili mu moete dopustiti da vas povue u jo dublji san. San obinog nesvjesnog tada se
pretvara u nonu moru.
Ne moete li biti prisutni ak ni u normalnim okolnostima, kao
to je trenutak dok sami sjedite u sobi, hodate umom ili sluate nekoga, tada svakako neete biti u stanju ostati svjesni kad neto poe
po zlu ili kad se suoite s napornim ljudima i situacijama koje obuhvaaju gubitak ili prijetnju da ete neto izgubiti. Prevladat e reakcija koja je u konanici uvijek neka vrsta straha i povui vas u duboko
nesvjesno. Ti izazovi su vai testovi. Samo nain na koji se hvatate
ukotac s njima pokazat e i vama i drugima gdje se nalazite kad je
rije o stanju vae svijesti, a ne to koliko dugo moete sjediti sklopljenih oiju i kakve vizije imate.
Stoga je najvanije u uobiajene ivotne situacije unijeti vie
svijesti jo dok sve ide relativno lagano. Na taj nain raste mo vae
53
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
prisutnosti. Ona stvara energetsko polje u vama i oko vas koje posjeduje visoku vibracijsku frekvenciju. Nikakvo nesvjesno, negativnost,
nesklad ili nasilje ne mogu ui u to polje i preivjeti, upravo kao to
tmina ne moe opstati u prisutnosti svjetlosti.
Opirete li se onome to radite? Svome poslu, moda? Moda ste pristali raditi neto, pa to i radite, ali dio vas osjea ogorenje i opire se.
Nosite li u sebi neizgovoreno negodovanje prema osobi koja vam je
55
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko tetne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte u
svoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja i
nevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocionalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tada
promotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emociju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosite u sebi? Imate li izbora?
nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bol
ili nositi teret, pa ete ga ispustiti.
Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga duboka
bol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobraziti
kroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredotoene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge strane, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisu
potrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjetovanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjeg
trenutka. Bez nje nemate nikakva izbora.
56
Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne polaritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili?
Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudio
kako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnih
emocija.
Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi trebale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebi
trebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav god
on bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismo
trebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju,
biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiskivati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest.
Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, prihvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini mogli
birati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da ste
spoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nelagodu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vas
odvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne radosti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da su
loi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostavno injenino loi, kao munina u elucu.
Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubili
vie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugima nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete zamisliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom
57
MO SADANJEG TRENUTKA
nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema drugima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno.
Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stanjem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi koji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe osjeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnog
stanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ih
odrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasno
luda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoer
je injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanje
i otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka.
Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, prihvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vie
ih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih projicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vrijeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei na
sljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Ne
uinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oznaka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nain
jaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to je
ovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja identiteta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje.
A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao to
ste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih negativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest,
ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u redu, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se stari
mentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu.
Zato se osjeate loe.
/ to je takoer u redu.
Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brinite: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe od
neke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeati
muninu?
58
ETVRTO POGLAVLJE
59
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvrnite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetite
mo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.
Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To znai da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenu
buduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhvatiti ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo mentalni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zaustaviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postanite svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Osjetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate pozabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa zamiljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vas
problem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine,
sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek se
moete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budunou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvor
bit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije.
Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vae
panje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja?
Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti?
Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada nee biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; budunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog nezadovoljstva i neispunjenosti, zar ne?
ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui?
Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu na
poti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavrite
posao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, boljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca,
61
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da ljudi cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti.
biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko kae: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je,
nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi.
63
MO SADANJEG TRENUTKA
ETVRTO POGLAVLJE
posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dublje svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi ve
sadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava u
izraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia,
a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaega
unutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.
postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena trebalo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo?
Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potrebno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osim
prolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji li
u nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorim
o nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva ranoga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji i
kulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopisnom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreuje
nain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakve
vrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli
64
65
PETO
MO SADANJEG TRENUTKA
To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najvanija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenik
preobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to vie
moete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti,
nego samo u vaoj odsutnosti.
POGLAVLJE
STANJE PRISUTNOSTI
Pa?
Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila.
Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni ste
misli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesna
panja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalna
buka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme.
Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori ena znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom.
To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanju
budnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, to
je jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio
66
67
MO SADANJEG TRENUTKA
PETO POGLAVLJE
69
MO SADANJEG TRENUTKA
PETO POGLAVLJE
70
Postanete li svjesni Bia, tada zapravo Bie postaje svjesno sama sebe.
Postane li svjesno sebe - to je prisutnost. Budui da su Bie, svjesnost
i ivot istoznanice, mogli bismo rei kako prisutnost znai svjesnost
koja postaje svjesna sebe ili kako je to ivot koji postie samosvijest.
Ali nemojte se vezati uz rijei i ne trudite se ovo razumjeti. Nema niega to biste trebali razumjeti prije nego to postanete prisutni.
Razumijem ovo to ste upravo rekli, ali mi se ini da hoete rei kako Bie, krajnja transcendentalna stvarnost, jo nije cjelovito, da je podvrgnuto procesu razvoja. Zar je Bogu potrebno vrijeme za osobni rast?
Da, ali samo ako se promatra s ograniena stajalita oitovanog svemira. U Bibliji Bog objavljuje: Ja sam Alfa i Omega, i ja sam onaj
jest. U bezvremenu carstvu u kojemu Bog prebiva, a koje je takoer
i va dom, poetak i kraj, Alfa i Omega su jedno, a sutina svega to
je ikada postojalo i onoga to e ikada postojati vjeno je prisutna u
neoitovanu stanju jednote i savrenstva - apsolutno s onu stranu
svega to ljudski um moe ikada zamisliti ili shvatiti. U naemu svijetu naizgled razdvojenih oblika, pak, bezvremeno savrenstvo nezamisliv je pojam. Ovdje se ini kako je ak i svjesnost, svjetlo koje zrai iz vjenoga Izvora, podvrgnuta procesu razvoja, ali to ovisi o naem
ogranienom zapaanju. U apsolutnim pojmovima nije tako. Ipak,
dopustite mi da na trenutak govorim o evoluciji svijesti u ovom svijetu.
Sve to postoji posjeduje Bie, sutinu Boga i stanoviti stupanj
svijesti. ak i kamen posjeduje zametke svijesti; inae ne bi postojao,
a njegovi bi se atomi i molekule rasprili. Sve je ivo. Sunce, Zemlja,
biljke, ivotinje, ljudi - sve su to izrazi svijesti na razliitim stupnjevima, svjesnost koja se oituje kao oblik.
Svijet nastaje kad svjesnost uzima na sebe oblike i forme, misaone i materijalne oblike. Promotrite milijune ivotnih oblika samo na
ovoj planeti. U moru, na kopnu, u zraku - a svaki ivotni oblik
umnoava se milijune puta. U koju svrhu? Igra li se netko ili neto s
oblicima? To su se pitali drevni mudraci Indije. Svijet su promatrali
kao lilu, boansku igru koju igra Bog. Pojedinani ivotni oblici u toj
71
MO SADANJEG TRENUTKA
PETO POGLAVLJE
igri oito nisu bili osobito vani. U moru veina ivotnih oblika ne
preivi vie od nekoliko minuta nakon roenja. Ljudski oblik takoer
se prilino brzo pretvara u prainu, a kad ga nestane, ini se da ga
nikada i nije bilo. Je li to tragino ili okrutno? Samo ako za svaki
oblik stvarate odvojeni identitet, ako zaboravite kako je njegova svjesnost sutina Boga koja se izraava u obliku. Ali vi to zapravo ne znate
sve dok ne spoznate vlastitu Boju sutinu kao istu svijest.
72
Kad se svjesnost oslobodi poistovjeenja s tjelesnim i mentalnim oblicima, postaje ono to bismo mogli nazvati ista ili prosvijetljena svjesnost, odnosno prisutnost. To se nekolicini pojedinaca ve dogodilo,
a ini se da je sueno da se uskoro pone dogaati u mnogo veem
opsegu, iako nema nikakva apsolutnog jamstva da e se uistinu tako
i dogoditi. Veina ljudi jo je u zamci oblika svijesti koji pripada egu:
poistovjeen s umom i preputen njegovoj vladavini. Ne oslobode li
se na vrijeme vlastita uma, on e ih unititi. Doivjet e pojaanu
konfuziju, sukob, nasilje, bolest, oajanje, ludilo. Egoistini um nalikuje na brod koji tone. Ne skoite li s njega, potonut ete zajedno s
njim. Kolektivni egoistini um najopasnije je mahnito i razorno bie
koje je ikada nastavalo ovu planetu. to mislite da bi se moglo dogoditi na ovoj planeti ako bi ljudska svijest ostala ista kao i dosad?
Za mnoge je ljude ve sada jedino utoite koje mogu pronai od
vlastita uma povremeno povlaenje na razinu svijesti koja se nalazi
ispod misli. Svatko se povlai na tu razinu nou, tijekom sna. Ali do
toga u stanovitom stupnju dolazi i zahvaljujui seksu, alkoholu i drugim drogama koje smiruju pretjeranu umnu aktivnost. Da nije alkohola, sredstava za umirenje, sredstava protiv depresije, kao i zabranjenih droga koje se sve vie uzimaju, ludilo ljudskoga uma postalo
bi jo oitije nego to jest. Vjerujem kako bi veliki dio stanovnitva
postao opasan i sebi i drugima kad bi ostao bez svojih droga. Te droge
vas, naravno, zadravaju u zamci poremeaja. Njihovo vrlo raireno
koritenje samo odlae slom starih ustrojstava uma, kao i pojavu vie
svijesti. Dok pojedinani korisnici mogu doivjeti stanovito olakanje
od svakodnevna muenja koje im prireuje um, to ih spreava da budu dovoljno svjesno prisutni kako bi se uzdigli iznad misli i na taj nain pronali istinsko osloboenje.
Pad unatrag, na razinu svijesti ispod umne, na razinu predmisaone razine naih udaljenih predaka, ivotinja i biljaka, za nas ne predstavlja stvarnu mogunost. Ne moemo se vratiti unatrag. Namjerava
73
MO SADANJEG TRENUTKA
PETO POGLAVLJE
74
Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Avatari, boanske majke, prosvijetljeni majstori, onih nekoliko koji su stvarni, nisu posebni kao osobe.
Budui da ne posjeduju lano ja koje treba odravati, braniti i hraniti, mnogo su jednostavniji i obiniji od najobinijeg mukarca ili ene. Osoba s jakim egom smatrala bi ih beznaajnima ili ih, to je jo
vjerojatnije, uope ne bi vidjela.
Ako vas privlai neki prosvijetljeni uitelj, to je zato jer u vama
ve ima dovoljno prisutnosti da prepoznate prisutnost u drugoj osobi. Mnogi ljudi nisu prepoznali Isusa ili Buddhu, kao to ima i uvijek je bilo mnogo ljudi koje privlae lani uitelji. Vei ego privlai
75
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO
POGLAVLJE
UNUTARNJE TIJELO
Prije ste govorili o tome kako je vano da se duboko ukorijenimo u tijelu ili da uistinu boravimo u njemu. Moete li objasniti to ste time mislili?
Tijelo moe postati toka pristupa carstvu Bia. Sada emo potanje o
tome govoriti.
Jo nisam sasvim siguran razumijem li potpuno to mislite kad kaete
Bie.
Voda? to mislite time rei? Ne razumijem, rekla bi riba kad bi
imala ljudski um.
Molim vas, prestanite pokuavati razumjeti Bie. Ve ste dobili
znaajne uvide o tome, ali um e uvijek pokuavati Bie stisnuti u
malu kutijicu, a na nju staviti oznaku. To se ne moe napraviti. Bie
ne moe postati predmet znanja. U Biu se subjekt i objekt stapaju u
jedno.
Bie moete osjetiti kao vjeno prisutno Ja jesam koje je s onu
stranu imena i oblika. Osjetiti, a zatim spoznati da jeste i ostati u tom
duboko ukorijenjenom stanju jest prosvjetljenje, istina za koju je Isus
rekao da e vas osloboditi.
Osloboditi ega?
77
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
78
79
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
Iako vam takva slika privremeno moe pomoi, vie panje obratite
osjeaju, nego bilo kojoj slici to se pojavi. Jer slika, bez obzira koliko prekrasna ili snana bila, ve je definirana oblikom, stoga vam
prua manje prostora za produbljivanje osjeaja.
Zato je veina religija osuivala ili nijekala tijelo? ini se da su duhovni tragaoci tijelo uvijek smatrali preprekom, ili su vjerovali da je grijeno.
Zato je tako malo tragaoca pronalo ono to su traili?
Na razini tijela ljudska su bia vrlo bliska ivotinjama. Sve temeljne tjelesne funkcije - ugoda, bol, disanje, hrana, pie, izluivanje otpadnih tvari, spavanje, poriv za pronalaenjem partnera i za raanjem te, naravno, roenje i smrt - dijelimo sa ivotinjama. Dugo
vremena nakon pada iz stanja milosti i jednote u stanje privida, ljudi
su se iznenada probudili u tijelu koje se doimalo kao ivotinjsko i
to ih je jako uznemirilo. Ne zavaravajte se. Niste nita vie od ivotinja. inilo se da je to istina s kojom su se suoili. Ali ta ih je istina previe uznemirivala da bi je mogli prihvatiti. Adam i Eva vidjee da su
goli i uplaie se. Ubrzo su nesvjesno poeli nijekati svoju ivotinjsku
81
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
prirodu. Prijetea mogunost da bi ih mogli nadvladati moni nagonski porivi i vratiti ih natrag, u potpuno nesvjesno stanje, bila je
uistinu vrlo stvarna. Oko stanovitih dijelova tijela i tjelesnih funkcija postavili su stid i tabue, osobito kad je rije o seksualnosti. Svjetlost
njihove svijesti jo nije bila dovoljno snana da se sprijatelji s tom ivotinjskom prirodom, da joj dopusti postojanje te da ak uiva u nekim njezinim vidovima - a kamoli da se spusti duboko u nju kako bi
pronala skriveno boanstvo, stvarnost u srcu privida. Stoga su napravili ono to su morali napraviti. Poeli su se odvajati od tijela. Tada
su sebe promatrali kao nekoga tko ima tijelo, a ne kao da jesu tijelo.
83
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
vrata koja vode u Bie, u neoitovani ivot. Kroz svoje unutarnje tijelo neodvojivo ste povezani s tim neoitovanim ivotom - u kojemu nema ni smrti ni raanja, nego samo vjena prisutnost. Kroz
unutarnje tijelo vi ste zauvijek sjedinjeni s Bogom.
Ne preputajte svoju sveukupnu energiju umu i vanjskome svijetu. Svakako se usredotoite na ono to radite, ali istodobno, kad god
vam je to mogue, osjeajte unutarnje tijelo. Ostanite ukorijenjeni
unutra. Tada promatrajte na koji nain to mijenja stanje vae svjesnosti i kakvou onoga to radite.
84
85
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
kue je nestalo. Drugi je duboko kopao dok nije doao do stijena i tada
je sagradio kuu to ju bujice nisu mogle odnijeti.
86
POVEZNICA S NEOITOVANIM
Kakav je odnos izmeu prisutnosti i unutarnjega tijela?
Prisutnost je ista svijest - svijest koju ste ponovno prisvojili, uzevi
je od uma i svijeta oblika. Unutarnje tijelo vaa je poveznica s Neoitovanim, a u svom najdubljem vidu unutarnje tijelo jest Neoitovano: Izvor iz kojega izvire svjesnost kao to iz Sunca izvire svjetlost.
Svjesnost unutarnjeg tijela jest svijest koja se prisjea svoga podrijetla i vraa se Izvoru.
Je li Neoitovano isto to i Bie?
Da. Rije Neoitovano uz pomo negacije pokuava izraziti Ono to
ne moe biti izgovoreno, miljeno ili zamiljeno. Ukazuje na ono to
jest govorei to nije. Bie je, s druge strane, pozitivan pojam. Molim
vas da se ne veete uz ove rijei ili da ponete vjerovati u njih. One
nisu nita drugo do putokazi.
Rekli ste kako je prisutnost svijest koju smo ponovno oduzeli od uma. Tko
je izvrio to ponovno prisvajanje?
87
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
Vi ste ga uinili. Ali budui da ste vi u svojoj sutini svijest, mogli bismo isto tako rei kako je ovdje rije o buenju svijesti iz sna o oblicima. To ne znai da e va vlastiti oblik istoga trenutka nestati u eksploziji svjetlosti. Moete ostati u svom sadanjem obliku, pa ipak biti
svjesni bezoblinog i besmrtnog u svojoj nutrini.
U meuvremenu, svjesnost unutarnjeg tijela donosi i druge dobrobiti u carstvu tjelesnoga. Jedna od njih je znaajno usporavanje starenja
fizikog tijela.
Dok vanjsko tijelo stari i prilino brzo propada, unutarnje se tijelo ne mijenja s vremenom, osim to ga moete dublje osjeati i postati svjesniji. Ako vam je sada dvadeset godina, energetsko polje vaeg
unutarnjeg tijela osjea se isto onako kako e se osjeati u osamdesetoj. I tada e biti jednako ustreptalo i ivo. im se vae uobiajeno
stanje promijeni tako da vie niste izvan tijela, u zamci uma, nego se
usidrite u tijelu i prisutni ste u sadanjem trenutku, fiziko tijelo bit
e laganije, jasnije i ivlje. Sto u tijelu ima vie svijesti, njegovo molekularno ustrojstvo zapravo postaje rjee. Vea svjesnost znai smanjivanje privida materijalnog svijeta.
Kad se vie poistovjetite s bezvremenim unutarnjim tijelom, nego s vanjskim, kad prisutnost postane va uobiajeni oblik svijesti, a
prolost i budunost vie ne budu zaokupljali vau panju, tada u psihi i tjelesnim stanicama neete vie gomilati vrijeme. Nagomilavanje
vremena u obliku psiholoke optereenosti prolou i budunou
uvelike oteuje sposobnost stanica za samoobnavljanje. Stoga, ako
88
MO SADANJEG TRENUTKA
ESTO POGLAVLJE
misli, tada se umom moete sluiti stvaralaki, a najlaki nain na koji moete ui u to stanje jest kroz tijelo. Kad god vam je potreban odgovor, rjeenje ili stvaralaka ideja, prestanite na trenutak razmiljati
tako to ete panju usmjeriti na unutarnje energetsko polje. Postanite svjesni duboke tiine. Kad ponovno ponete misliti, misli e vam
biti svjee i stvaralake. U svakoj misaonoj aktivnosti naviknite se
svakih nekoliko minuta prelaziti iz razmiljanja u neku vrstu unutarnjeg sluanja, unutarnje duboke tiine. Mogli bismo rei: nemojte
razmiljati samo glavom, nego razmiljajte cijelim tijelom.
Kad sluate drugu osobu, ne sluate je samo umom, nego cijelim tijelom. Osjeate energetsko polje vlastita unutarnjeg tijela. To odvlai
panju od razmiljanja i stvara miran prostor koji vam omoguuje da
uistinu sluate bez ometanja uma. Drugoj osobi tako dajete dovoljno
prostora da bi mogla postojati. To je najdragocjeniji dar koji moete
dati. Veina ljudi ne zna sluati, jer je najvei dio njihove panje zaokupljen razmiljanjem. Vie panje obraaju razmiljanju, nego onome to druga osoba govori, a nimalo se ne posveuju onome to je uistinu vano: Bfu druge osobe koje se krije u pozadini njezinih rijei
i uma. Naravno, Bie druge osobe ne moete osjetiti osim kroz svoje
vlastito. To je poetak spoznaje jednote koja je ljubav. Na najdubljoj
razini Bia, vi ste jedno sa svime to postoji.
\
UMIJEE SLUANJA
90
91
SEDMO
POGLAVLJE
DUBOKO U TIJELU
92
SEDMO POGLAVLJE
Je li to Neoitovano, ono to na Istoku nazivaju chi, neka vrsta sveobuhvatne ivotne energije?
Ne, nije. Neoitovano je izvor chija. Chi je unutarnje energetsko polje tijela, most izmeu vanjskoga ja i Izvora. Lei na pola puta izmeu
oitovanog svijeta oblika i Neoitovanog. Chi se moe usporediti s
rijekom ili energetskim tijekom. Usmjerite li svijest duboko u unutarnje tijelo, tada slijedite tijek te rijeke unatrag, do njezina Izvora.
Chi je pokret; Neoitovano je nepokretnost. Dosegnete li toku apsolutne nepokretnosti, koja svejedno vibrira ivotom, tada ste zali s
onu stranu unutarnjega tijela i chija, do samoga Izvora: Neoitovanog. Chi je poveznica izmeu Neoitovanog i fizikog svemira.
Stoga, usmjerite li panju dublje u unutarnje tijelo, mogli biste
dosegnuti tu toku, tu jedninu, u kojoj se svijet rastvara u Neoitovanom, a Neoitovano uzima oblik energetskoga tijeka chija, koji tada
93
MO SADANJEG TRENUTKA
SEDMO POGLAVLJE
postaje svijet. To je toka raanja i smrti. Kad vam je svijest usmjerena prema van, uzdiu se um i svijet. Kad je usmjerena unutra, spoznaje vlastiti Izvor i vraa se svome domu, u Neoitovano. Kad se nakon toga vrati oitovanu svijetu, vi ponovno uzimate identitet oblika
to ste ga se privremeno odrekli. Imate ime, prolost, ivotnu situaciju, budunost. Ali u jednom sutinskom smislu vie niste ista osoba
kakva ste bili prije: naas ste u sebi spazili stvarnost koja nije od ovoga
svijeta, iako od njega nije odvojena, kao to nije odvojena ni od vas.
ete istinu i istina e vas osloboditi. Nije rije o pojmovnoj istini, nego o istini vjenoga ivota s onu stranu oblika, koju spoznajete izravno ili uope nikako. Ali ne pokuavajte ostati svjesni u snu bez snova.
Vrlo je vjerojatno da neete uspjeti. Najvie to moete uspjeti jest da
ostanete svjesni tijekom faze sanjanja, ali ne i nakon toga. To se naziva lucidnim sanjanjem, koje moe biti zanimljivo i arobno, ali ne oslobaa.
Neka sada ovo bude vaa duhovna praksa: dok se kreete ivotom, nemojte sveukupnu panju posveivati vanjskom svijetu i umu.
Zadrite dio panje unutra. O tome sam ve govorio. ak i dok ste
zabavljeni svakodnevnim poslovima, osobito kad ste u odnosima ili u
odnosu s prirodom, osjeajte unutarnje tijelo. Duboko unutra osjeajte nepokretnost. Neka dveri ostanu otvorene. Sasvim je mogue tijekom cijeloga ivota biti svjestan Neoitovanog. Osjeate ga kao duboko spokojstvo negdje u pozadini, nepokretnost koja vas nikada ne
naputa, to god se dogaalo izvana. Postali ste most izmeu Neoitovanog i oitovanog, izmeu Boga i svijeta. To je stanje povezanosti
s Izvorom, koje nazivamo prosvjetljenjem.
Ne trebate dobiti utisak kako je Neoitovano odvojeno od oitovanog. Kako bi i moglo biti? Neoitovano je ivot u okviru svakoga
oblika, unutarnja sutina svega to postoji. Neoitovano proima svijet. Dopustite mi da objasnim.
SAN BEZ SNOVA
Svake noi kad uronite u fazu dubokog spavanja bez snova vi kreete
na putovanje u Neoitovano. Stapate se s Izvorom. Iz njega crpite ivotnu energiju koja vas odrava kad se vratite oitovanom, svijetu odvojenih oblika. Ta je energija vanija od hrane: ovjek ne ivi samo
od kruha. Ali u spavanju bez snova u Neoitovano ne ulazite svjesno. Iako tjelesne funkcije i dalje djeluju, vi u tome stanju vie ne
postojite. Moete li zamisliti kako bi to izgledalo ui u san bez snova
s punom svijeu? To je nemogue zamisliti, jer to stanje nema sadraja.
Neoitovano vas ne moe osloboditi dok u njega ne zadete svjesno. Zato Isus nije rekao da e nas istina osloboditi, nego: Spoznat
94
Sadanji trenutak moemo smatrati glavnim portalom. To je sutinski vid svakog drugog portala, ukljuujui i unutarnje tijelo. Ne moete biti u tijelu ako niste intenzivno prisutni u sadanjem trenutku.
Vrijeme i ono oitovano nerazdvojivo su povezani, kao i bezvremeno sada te Neoitovano. Kad kroz jaku svjesnost Sadanjeg trenutka razrijeite psiholoko vrijeme, postat ete i izravno i neizravno
svjesni Neoitovanog. Izravno ete ga osjetiti kao zraenje i mo svoje
svjesne prisutnosti - ne sadraj, nego samo prisutnost. Neizravno ste
svjesni Neoitovanog u osjetilnom carstvu i kroz njega. Drugim rijeima, u svakom stvorenju, cvijetu i kamenu osjeate Boju sutinu:
Sve to postoji je sveto. Zato je Isus, govorei potpuno iz svoje sutine ili iz Kristova identiteta, rekao u Tominu evanelju: Rascijepi
komad drveta; ja sam ondje. Podigni kamen i nai e me ispod njega.
Druge dveri u Neoitovano otvaraju se kroz prekid razmiljanja.
To moe poeti s neim vrlo jednostavnim, kao to je svjestan udisaj
ili promatranje cvijeta u stanju jake budnosti, tako da u tom trenutku nema nikakvih mentalnih primjedbi. Mnogo je naina na koje
moete izazvati prekid u neprestanoj struji misli. O tome je rije u
95
MO SADANJEG TRENUTKA
SEDMO POGLAVLJE
meditaciji. Misao je dio carstva oitovanog. Trajna aktivnost uma dri vas u zatvoru svijeta oblika i postaje neproziran zastor koji vam
onemoguuje da postanete svjesni Neoitovanog, da postanete svjesni bezobline i bezvremene Boje sutine u sebi, u svim stvarima i
svim stvorenjima. Kad ste snano prisutni, ne trebate se, naravno brinuti o prestanku razmiljanja, jer um se tada automatski iskljuuje.
Zato sam rekao kako je Sadanji trenutak sutinski vid svakog drugog
portala.
Upravo kao to zvui ne mogu postojati bez tiine, nita ne moe postojati bez nitavila, bez praznoga prostora koji omoguuje postojanje. Svaki fiziki predmet ili tijelo proizalo je iz nitavila, okrueno
je nitavilom i na kraju e se vratiti u nitavilo. Ne samo to, nego ak
i unutar svakog fizikog tijela postoji mnogo vie nitavila nego
neega. Fiziari nam kau kako je vrstoa materije privid. ak i
naizgled vrsta tvar, ukljuujui fiziko tijelo, sastoji se od gotovo sto
posto prazna prostora - tako su goleme udaljenosti izmeu atoma u
usporedbi s njihovom veliinom. tovie, ak i unutar svakoga atoma
postoji velik prazan prostor. Ono preostalo vie nalikuje na vibracijsku frekvenciju, nego na estice vrste tvari, vie nalikuje na glazbene
note. Budisti to znaju ve vie od dvije tisue petsto godina. Oblik
je praznina, praznina je oblik, tvrdi se u Sutri srca, jednom od najpoznatijih drevnih budistikih tekstova. Sutina sviju stvari je praznina.
Neoitovano nije u ovom svijetu prisutno samo kao tiina; takoer proima sveukupni fiziki svemir kao prostor - izvana i iznutra.
97
MO SADANJEG TRENUTKA
SEDMO POGLAVLJE
98
99
SEDMO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
MO SADANJEG TRENUTKA
102
OSMO
POGLAVLJE
PROSVIJETLJENI ODNOSI
Uvijek sam vjerovala kako se istinsko prosvjetljenje ne moe postii drukije nego kroz ljubav u odnosu izmeu mukarca i ene. Ne ini li nas
takav odnos ponovno cjelinom? Kako ovjekov ivot moe postati ispunjen dok ne ostvarimo cjelinu?
Vrijedi li to u vaem iskustvu? Je li se vama to dogodilo?
Jo nije, ali, zar bi moglo biti drukije? Znam da e se to dogoditi.
Drugim rijeima, vi ekate neki trenutak u vremenu koji e vas spasiti. Nije li to upravo ona sutinska pogreka o kojoj govorimo? Spasenje se ne nalazi negdje drugdje, u nekom prostoru ili vremenu. Ono
je ovdje i sada.
to znai ta izjava, spasenje je ovdje i sada? Ne razumijem je. ak i
ne znam to spasenje znai.
Veina ljudi traga za tjelesnim zadovoljstvima ili za razliitim oblicima psiholokih zadovoljstava jer vjeruju kako e ih te stvari usreiti
ili osloboditi straha i osjeaja da im neto nedostaje. Sreu moemo
shvatiti kao povien osjeaj ivotnosti koji postiemo kroz tjelesno zadovoljstvo ili kao sigurniji i potpuniji osjeaj vlastitoga ja koji postiemo kroz neki oblik psiholokog zadovoljstva. To je potraga za spasenjem iz stanja nezadovoljstva ili nedostatka. Svako zadovoljstvo koje ovjek postigne uvijek je kratkotrajno, stoga se uvjet zadovoljstva
ili ispunjenja najee ponovno projicira u neku zamiljenu toku
udaljenu od onoga to je ovdje i sada. Kad neto dobijem ili kad se
oslobodim neega - tada u se dobro osjeati. To je nesvjesni misaoni sklop koji stvara privid spasenja u budunosti.
103
MO SADANJEG TRENUTKA
Istinsko spasenje je ispunjenje, spokojstvo, ivot u svoj svojoj punini. Spasenje znai biti ono to jeste, osjeati u sebi dobro koje nema
nikakvih suprotnosti, radost Bia koja ne ovisi ni o emu to se nalazi izvan vas. Ti osjeaji nisu nekakvo prolazno iskustvo, nego trajna
prisutnost. Reeno teolokim jezikom, to znai spoznati Boga - ne
kao neto izvan sebe, nego kao vlastitu, najskriveniju sutinu. Istinsko
spasenje znai spoznati sebe kao neodvojivi dio bezvremenog i bezoblinog Jednog jedinog ivota u kojemu se temelji sutina svega to
postoji.
Istinsko spasenje je stanje slobode - od straha, patnje, od zamiljenog stanja nedostatka i nedovoljnosti, a time i od svih elja, potreba, gomilanja i vrste vezanosti. To je sloboda od prisilnog razmiljanja, od negativnosti, a nadasve od prolosti i budunost kao psiholoke potrebe. Va vam um govori kako do spasenja ne moete stii
odavde. Neto se mora dogoditi, morate postati drukiji prije nego
to postanete slobodni i ispunjeni. Govori vam, zapravo, kako vam je
potrebno vrijeme - da morate neto pronai, shvatiti, uiniti, postii,
usvojiti, postati ili razumjeti prije nego to postanete slobodni ili cjeloviti. Vrijeme shvaate kao sredstvo koje vodi spasenju, dok je ono u
stvarnosti najvea prepreka spasenju. Mislite da spasenje ne moete
postii ovdje gdje se sada nalazite i takvi kakvi sada jeste, jer jo niste
dovoljno cjeloviti ili dovoljno dobri, ali istina je, zapravo, kako je ovdje i sada jedina toka s koje moete stii do spasenja. Onamo stiete spoznajom da ste ve ondje. Boga ete pronai onoga trenutka
kad shvatite da ne morate tragati za Njim. Dakle, nema jednog jedinog naina spasenja: moete iskoristiti razliita stanja, a nijedno osobito nije potrebno. Meutim, postoji samo jedna toka pristupa: Sadanji trenutak. Spasenje moete doivjeti samo u ovom trenutku.
Osamljeni ste i nemate partnera? Iz toga stanja uite u Sadanji trenutak. U odnosu ste? Iz toga stanja uite u sadanji trenutak.
Nema niega to biste mogli uiniti ili postii to bi vas pribliilo
spasenju, niega osim Sadanjeg trenutka. Umu koji je navikao na
razmiljanje kako se sve ono vrijedno nalazi u budunosti to e teko
shvatiti. Takoer vas nita to ste uinili ili to vam se dogodilo u prolosti nije moglo sprijeiti da kaete da onome to jest, da panju usmjerite u dubinu sadanjeg trenutka. To ne moete uiniti u budunosti, nego samo sada ili uope nikada.
104
OSMO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
Ako u odnosima doivljavate i ljubav i suprotnost ljubavi napad, emocionalno nasilje i slino - tada je vrlo vjerojatno da ste ljubav zamijenili vezanou ega i ovisnou. Ne moete partnera u jednom trenutku voljeti, a u sljedeem ga napasti. Istinska ljubav nema
suprotnosti. Ima li vaa ljubav suprotnost, tada to nije ljubav, nego
snana potreba ega za potpunijim i dubljim osjeajem vlastitog ja,
potreba koju partner privremeno ispunjava. To je ono ime ego zamjenjuje spasenje, a tijekom kratkog razdoblja uistinu i nalikuje spasenju.
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
vas istoga trenutka odvesti s onu stranu ega. Okonat e se sve igre
uma, kao i ovisnika vezanost. Vie nee biti rtava ni grubijana, tuitelja i tuenih. To je ujedno kraj i svih meuovisnosti. Vie vas nitko nee moi privui u svoje nesvjesne obrasce kojima ste na taj nain omoguavali postojanje. Tada ete se ili razdvojiti - s ljubavlju ili ete zajedno jo dublje zakoraiti u Sadanji trenutak - u Bie.
Mogu li stvari biti tako jednostavne? Mogu, zaista su tako jednostavne.
Ljubav je stanje Bia. Vaa ljubav nije izvana, nego duboko u vama. Nikada je ne moete izgubiti, a ona vas nikada ne moe napustiti. Ne ovisi o nekom drugom tijelu, o nekom vanjskom obliku. U
spokojstvu vlastite prisutnosti svoju bezoblinu i bezvremenu stvarnost moete osjetiti kao neoitovani ivot koji pokree va tjelesni
oblik. Tada taj isti ivot moete osjetiti duboko u svakom ljudskom
biu i u svakom stvoru. Zavirili ste iza koprene oblika i razdvojenosti. To je spoznaja jednote. To je ljubav.
to je Bog? Vjean Jedan jedini ivot koji prebiva ispod sviju ivotnih oblika. Sto je ljubav? Osjeaj prisutnosti tog Jednog jedinog
ivota duboko u vlastitoj nutrini i u svakom ivom biu. Ljubav je
kad jeste ta prisutnost. Stoga, sva ljubav je Boja ljubav.
Ljubav ne bira, upravo kao to ni suneva svjetlost ne bira. Ne smatra da je jedna jedina osoba posebna. Izdvajanje nije Boja ljubav, nego ljubav ega. Meutim, snaga kojom moete osjetiti istinsku ljubav moe se mijenjati. Jedna e vam osoba moda jasnije i snanije
odraavati ljubav nego druga, a gaji li prema vama iste osjeaje, moe
se rei da ste u ljubavnom odnosu. Veza koja vas povezuje s tom osobom ista je veza koja vas povezuje s osobom to sjedi pokraj vas u autobusu, s pticom, stablom ili cvijetom. Razlikuje se samo stupanj jakosti kojom je osjeate.
ak i u inae ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se na
povrinu probije neto stvarnije, neto to se nalazi onkraj vaih uzajamnih ovisnikih potreba. To su trenuci kad se va i partnerov um
nakratko povue, a tijelo bola se nalazi u privremeno usnulom stanju. To se moe dogoditi tijekom tjelesne bliskosti ili kad ste oboje
110
Iako su kratki uvidi mogui, ljubav ne moe cvjetati ako se trajno ne oslobodite poistovjeenosti s umom te ako vaa prisutnost nije
dovoljno snana da rastvori tijelo bola - ili ako ne uspijete ostati barem dovoljno svjestan promatra. Tijelo bola tada vas ne moe prevladati i time unititi ljubav.
ODNOSI KAO DUHOVNA PRAKSA
Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio udu u posljednji stupanj raspada,
odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se
ovjeanstvo sada nalazi. Budui da se ljudska bia sve vie poistovjeuju s umom, veina odnosa vie se ne temelji u Bfu i zato postaju izvor bola te u njima prevladavaju problemi i sukobi.
Milijuni ljudi sada ive sami ili kao samohrani roditelji, ne uspijevajui uspostaviti intimni odnos ili nespremni ponavljati bezumnu
dramu prolih odnosa. Drugi idu iz jednog odnosa u drugi, iz jednog
ciklusa zadovoljstva i bola u drugi, u potrazi za varavim ciljem ispunjenja kroz jedinstvo s energijom suprotna polariteta. Trei sklapaju
kompromise te i dalje ostaju zajedno u neuspjenim odnosima u kojima prevladava negativnost, u korist djece ili sigurnosti, zbog snage
navike, straha od osamljenosti ili zbog nekog drugog uzajamno korisnog dogovora ili ak zbog nesvjesne ovisnosti o uzbuenju koje izaziva emocionalna drama i bol.
111
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
Meutim, svaka kriza ne predstavlja samo opasnost, nego takoer i priliku. Ako se odnosi hrane energijom i poveavaju egoistine
obrasce uma te ako aktiviraju tijelo boli, kao to u ovom razdoblju
ine, zato ne prihvatiti tu injenicu, umjesto to pokuavamo pobjei od nje? Zato ne suraivati s takvim stanjem, umjesto to izbjegavamo odnose ili nastavljamo tragati za fantomom idealnog partnera
koji e biti odgovor na nae probleme ili sredstvo osjeajnog ispunjenja? Prilika to se nalazi skrivena u svakoj krizi ne oituje se sve dok
ne priznate i u potpunosti ne prihvatite sve injenice svake postojee
situacije. Sve dok ih nijeete, dok pokuavate pobjei iz takve situacije ili dok elite da stvari drukije stoje, prozor prilike nee se otvoriti te ete ostati zarobljeni u toj situaciji, koja se nee mijenjati ili e
samo postajati jo teom.
Stoga, kad god vam je odnos neuspjean, kad god u vama i u partneru izaziva ludilo, budite zadovoljni. Ono to je bilo nesvjesno prodrlo je na svjetlo dana. To je prilika za spasenje. Svakoga trenutka
drite se spoznaje toga trenutka, osobito spoznaje o svom unutarnjem
stanju. Postoji li bijes, budite svjesni da postoji bijes. Postoji li ljubomora, obrambeni stav, poriv za svaom, potreba da budete u pravu,
ako unutarnje dijete zahtijeva ljubav i panju, postoji li emocionalna
bol bilo koje vrste - to god postojalo, budite svjesni stvarnosti toga
trenutka i drite se te svjesnosti. Odnos tada postaje vaa sadhana,
duhovna praksa. Uoite li kod svoga partnera nesvjesno ponaanje,
prigrlite taj postupak u zagrljaj pun ljubavi, u zagrljaj svoje svjesnosti,
112
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
partnerovo nesvjesno ponaanje njegova prava osobnost ili da projicirate vlastito nesvjesno na drugu osobu i pomislite da su to njegove
osobine. Odbaciti prosuivanje ne znai da ne prepoznajete poremeaj i nesvjesno kad ih uoite. To znai biti svjestan, umjesto reagirati i prosuivati. Tada ete se ili potpuno osloboditi reakcije ili moete reagirati i ipak biti svjesni, tako da reakciju promatrate i doputate joj da se odvija. Umjesto da se borite protiv tame, vi unosite
svjetlost. Umjesto da reagirate na privid, uoavate ga, a ipak ga proniete. Svjesnost stvara ist prostor prisutnosti pune ljubavi koja svemu i svima omoguuje da budu to to jesu. Ne postoji nikakav snaniji katalizator preobrazbe. Prakticirate li to, partner nee moi ostati s vama i istodobno ostati nesvjestan.
Ne postoji li zraenje ljubavi i radosti, potpuna prisutnost i otvorenost prema svim biima, tada nije rije o prosvjetljenju. Drugi pokazatelj je nain na koji se osoba ponaa u tekim ili izazovnim situacijama ili kad stvari krenu nizbrdo. Ako je vae prosvjetljenje zabluda ega, tada e vam ivot uskoro pruiti izazov koji e izvui vae
nesvjesno na povrinu u bilo kojem obliku - u obliku straha, bijesa,
obrambena stava, prosuivanja, depresije i tako dalje. Ako ste u odnosu, kroz partnera e vam se pojaviti mnogi izazovi. Primjerice, ena
bi mogla doivjeti izazov tako to e njezin parter biti nepristupaan
i ivjet e gotovo neprestano u glavi. Izazivat e je njegova nesposobnost da je uje, da joj prui panju i prostor, do ega dolazi zato to
nije prisutan. Odsutnost ljubavi u odnosu, koju najee bolnije osjeaju ene nego mukarci, probudit e enino tijelo bola i kroz njega
e ona napasti partnera - okrivljavat e ga, kritizirati, pokuavati ga
uvjeriti kako grijei i tako dalje. Takva situacija, pak, postaje njegov
izazov. Pokuavajui se obraniti od napada njezina tijela boli, koje
smatra potpuno neopravdanim, mukarac e se, opravdavajui se,
branei ili uzvraajui napad, jo dublje ukopati u svoje mentalne stavove. Konano, takva situacija moe aktivirati njegovo vlastito tijelo
boli. Kad su oba partnera tako izgubljeni, dosegli su duboku razinu
nesvjesnog, razinu emocionalnog nasilja, grubih napada i protunapada. Takvo stanje nee se smiriti dok oba tijela boli ponovno ne napune energijom i uu u stanje sna. Do sljedee prilike.
To je samo jedan od bezbrojnih moguih scenarija. Mnoge su
knjige napisane, i jo bi ih mnogo vie moglo biti napisano, o tome
115
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
blia prosvjetljenju od mukarca. Zato su mnoge drevne kulture nagonski odabrale enske likove ili usporedbe kako bi predstavljale ili
opisivale bezoblinu i transcendentalnu stvarnost. Ta se stvarnost esto sagledava kao maternica koja rada sve stvoreno te ga odrava i
hrani tijekom njegova ivota u obliku. U knjizi Tao Te Ching, jednoj
od najdrevnijih i najmudrijih knjiga koja je ikada napisana, Tao, koji
moemo prevesti kao Bie, opisuje se kao beskonana, vjeno prisutna majka svemira. Prirodno, ene su blie stvarnosti nego mukarci,
budui da doslovce utjelovljuju Neoitovano. tovie, sva stvorenja
i sve stvari na kraju se moraju vratiti Izvoru. Sve stvari nestaju u
Taou. Samo on opstaje. Izvor se shvaa kao ensko, a ena se u psihologiji i mitologiji predstavlja svijetlim i mranim stranama enskog
arhetipa. Boica ili boanska Majka posjeduje dva vida: daruje ivot,
ali ga i oduzima.
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
naom civilizacijom, dok je Bie zadueno za sveukupni ivot na naoj planeti i izvan nje. Bie je Inteligencija ije je vidljivo oitovanje
fiziki svemir. Iako su ene potencijalno blie toj Inteligenciji, i mukarci joj mogu pristupiti u vlastitoj nutrini.
Shvatite li iznenada da ste vezani uz svoju bol, to moe biti prilino zaprepaujua spoznaja. Onoga trenutka kad to spoznate,
119
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
Kad znate da vam se pribliava mjesenica, prije nego to osjetite prve znakove onoga to se uobiajeno naziva predmenstrualnom
napetou, odnosno buenjem kolektivnog enskog tijela boli, postanite veoma budni i to je potpunije mogue boravite u svom tijelu.
Kad se pojave prvi znaci, morate biti dovoljno budni kako biste ih
zaskoili prije nego to vas prevladaju. Primjerice, prvi znak moe
biti iznenadna, snana razdraljivost ili bljesak bijesa ili neki iskljuivo tjelesni simptom. to god bilo, zaskoite ga prije nego to ovlada
vaim razmiljanjem ili ponaanjem. To jednostavno znai usmjeriti
svjetlost pozornice vae pozornosti prema njima. Ako je rije o emociji, osjetite snaan energetski naboj u njezinoj pozadini. Znajte da je
to tijelo boli. Istodobno budite svjesnost, odnosno budite svjesni svoje svjesne prisutnosti i osjeajte njezinu mo. Svaka emocija u koju
unesete svoju prisutnost brzo e se stiati i preobraziti. Ako je rije o
iskljuivo tjelesnom simptomu, panja koju mu posvetite sprijeit e
ga da se pretvori u emociju ili misao. Ostanite budni i ekajte sljedei
znak tijela boli. Pojavi li se, zaskoite ga na isti nain kao prije.
Kasnije, kad se tijelo boli potpuno probudi iz svoga usnula stanja, moda ete u svom unutarnjem prostoru na neko vrijeme, tijekom nekoliko dana, doivjeti iskustvo znatne uznemirenosti. Kakav
god oblik uzelo, ostanite prisutni. Posvetite mu nepodijeljenu panju. Promatrajte uznemirenost u sebi. Znajte da je ondje. Drite se
te spoznaje i budite svjesni. Zapamtite: ne dopustite tijelu boli da se
koristi vaim umom i preuzme vlast nad vaim razmiljanjem. Promatrajte ga. Izravno osjetite njegovu energiju u svojoj nutrini. Kao
to znate, nepodijeljena panja znai prihvaanje.
Do preobrazbe dolazi neprekinutom pozornou i prihvaanjem.
Tijelo boli preobraava se u blistavu svijest, upravo kao to se komad
drveta, stavljen u vatru ili u njezinu blizinu, pretvara u vatru. Mjesenica e tada postati ne samo radostan i ispunjavajui izraz vae enstvenosti, nego takoer i sveto razdoblje preobrazbe, kad se u vama
121
MO SADANJEG TRENUTKA
OSMO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
ete nestvarni. Ispod maske svoga ega postat ete vrlo nesretni. Dogodi li vam se to, homoseksualnost e postati zapreka. Ali vi, naravno, uvijek dobivate jo jednu priliku. Trenutna nesrea moe predstavljati snanu budnicu.
Nije li tono da morate imati dobar odnos sa sobom i voljeti sebe prije
nego to uspijete ostvariti ispunjavajui odnos s drugom osobom?
DEVETO
POGLAVLJE
Ne moete li se osjeati ugodno dok ste sami, trait ete odnos kako
biste prikrili tu nelagodu. Moete biti sigurni kako e se ta nelagoda
ponovno pojaviti u odnosu, u nekom drugom obliku, te ete vjerojatno partnera smatrati odgovornim za nju.
Jedino to zapravo trebate uiniti jest potpuno prihvatiti taj trenutak. Tada ete se ovdje i sada osjeati lagodno.
Ali, je li vam uope potreban odnos sa sobom? Zato ne biste jednostavno mogli biti to to jeste? Kad imate odnos sa sobom, razdvojeni ste na dvoje: ja ima odnos sa mnom, postoje subjekt i objekt.
Ta dvojnost stvorena umom temeljni je uzrok svih nepotrebnih sloenosti, svih problema i sukoba u vaemu ivotu. U stanju prosvjetljenja vi ste to to jeste - vi i vae stapaju se u jedno. Vi ne prosuujete sebe, ne osjeate saaljenje prema sebi, niste ponosni na sebe, ne volite sebe, ne mrzite se i tako dalje. Rascijep izazvan svijeu
koja razmilja sama o sebi je iscijeljen, njegova je kletva otklonjena.
Vie nema ja koje trebate tititi, braniti ili hraniti. Kad dosegnete
prosvjetljenje, nestaje odnosa sa sobom. Jednom kad se tog odnosa
odreknete, svi e vai drugi odnosi postati ljubavni.
124
125
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
stajalita uma, postoji dobro i loe, ono to nam se svia i ono to nam
se ne svia, ljubav i mrnja. Tako se u Knjizi Postanka govori da Adamu i Evi vie nije bilo doputeno prebivati u raju, nakon to su jeli
od stabla spoznaje dobra i zla.
To mi nalikuje na nijekanje i varanje samoga sebe. Kad se meni ili nekom tko mije blizak dogodi neto strano nesrea, bolest, bol ili smrt
mogu se pretvarati da to nije loe, ali ostaje injenica da jest loe, pa zato
to nijekati?
Vi se ne pretvarate, samo omoguujete da bude takvo kakvo jest, i to
je sve. To omoguavanje odvodi vas s onu stranu uma s njegovim
obrascima otpora koji stvaraju pozitivno-negativne polaritete. To je
sutinski vid opratanja. Opratanje za sadanjost vanije je od
opratanja prolosti. Oprostite li u svakom trenutku - dopustite li
mu da bude takav kakav jest - nee se gomilati negodovanje koje ete
morati nekome oprostiti u nekom kasnijem trenutku.
Prisjetite se kako ovdje ne govorimo o srei. Primjerice, ako vam
je umrla voljena osoba ili sami osjeate kako vam se pribliava smrt,
ne moete biti sretni. To je nemogue. Ali moete biti spokojni. Moda ete biti tuni i plakati, ali ako ste se odrekli otpora, u pozadini
tuge osjetit ete duboku vedrinu, spokojstvo, svetu prisutnost. To je
zraenje Bfa, unutarnji mir, dobro koje nema suprotnosti.
A to ako je rije o situaciji u kojoj neto mogu poduzeti? Kako joj mogu
dopustiti da postoji, a istodobno je mijenjati?
Uinite ono to morate uiniti. U meuvremenu prihvatite ono to
postoji. Budui da su um i otpor istoznanice, prihvaanje vas istoga
trenutka oslobaa prevlasti uma i tako ponovno povezuje s Biem.
Posljedica toga je smanjivanje djelovanja uobiajenih motivacija ega
za djelovanje - strah, pohlepa, kontrola, obrana ili pothranjivanje
lanog osjeaja vlastitog ja. Sada svime upravlja inteligencija koja je
mnogo vea od uma i tako u vau aktivnost ulazi drukija kvaliteta
svijesti.
Prihvatite sve ono to vam se pojavi, utkano u obrazac vae sudbine, jer to bi prikladnije moglo ispuniti vae potrebe? To je prije
dvije tisue godina napisao Marko Aurelije, jedan od iznimno rijetkih ljudskih bia koje je posjedovalo i svjetovnu mo i mudrost.
126
Opratanjem, koje u sutini oznaava prepoznavanje nestvarnosti prolosti i omoguavanje Sadanjem trenutku da bude takav kakav
jest, udo preobrazbe dogaa se ne samo u nutrini, nego i u vanjskome svijetu. Tihi prostor snane prisutnosti izranja i u vama i oko vas.
Tko god i to god ude u to polje svijesti, osjetit e njezin utjecaj, katkad vidljivo i neposredno, katkad na dubljim razinama, kad se vidljive promjene kasnije dogaaju. Vi rastvarate nesklad, iscjeljujete bol,
rasprujete nesvjesno - nita ne inei jednostavno postojei i drei
se frekvencije snane prisutnosti.
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
reaktivne sile, obrane ili napada. Stoga se iznoenje stava nee pretvoriti u dramu. Kad ste potpuno svjesni, prestajete ulaziti u sukobe.
Onaj tko je u zajednitvu sa sobom ne moe ak ni zamisliti sukob,
tvrdi se u Teaju udesa. To se ne odnosi samo na sukob s drugim ljudima, nego jo vie na sukob u vlastitoj nutrini, kojeg nestaje kad vie
nema nikakvih nesklada izmeu zahtjeva i oekivanja vlastita uma i
onoga to jest.
Kad se dva ili vie ega udrui u osobnim odnosima, organizacijama ili ustanovama, prije ili kasnije ponu se dogaati loe stvari.
To ukljuuje kolektivno zlo kao to su rat, genocid i izrabljivanje do kojih dolazi zahvaljujui masovnoj neosvijetenosti. tovie,
mnoge vrste bolesti uzrokuje trajan otpor ega koji stvara ogranienja
i zapreke u protoku energije kroz tijelo. Kad se ponovno poveete s
Biem, kad vie ne upravlja um, prestajete stvarati te potekoe. Vie
ne stvarate dramu, niti sudjelujete u njoj.
Kad god se zdrue dva ili vie ega, dolazi do drame. Ali ak i ako
ivite potpuno sami, ipak ete stvarati vlastitu dramu. Drama je kad
se saalijevate. Drama je kad se osjeate krivima ili tjeskobnima. Dopustite li prolosti ili budunosti da zamagle sadanjost, stvarate vrijeme, psiholoko vrijeme - a od toga se stvara drama. Kad god ne potujete Sadanji trenutak tako to ete mu dopustiti da postoji, vi
stvarate dramu.
Veina je ljudi zaljubljena u vlastitu ivotnu dramu. Njihova pria predstavlja njihov identitet. Ego upravlja njihovim ivotom. Cijeli
su osjeaj vlastitoga ja uloili u ego. ak i potraga za odgovorom, rjeenjem ili iscjeljenjem - najee uzaludna - postaje dio drame. Ono
ega se takvi ljudi najvie boje jest okonanje vlastite drame. Sve dok
su poistovjeeni s umom, najvie se plae vlastita buenja i najvie mu
se opiru.
ivite li s potpunim prihvaanjem onoga to jest, to je kraj drame u vaem ivotu. Nitko se ne moe svaati s vama, bez obzira koliko se trudili. Ne moete se svaati s potpuno svjesnom osobom. Svaa podrazumijeva poistovjeenje s umom i mentalni stav, kao i otpor
te reakciju na stav druge osobe. Posljedica jest da se potpune suprotnosti uzajamno energiziraju. To je mehanika nesvjesnog. Vi i dalje
jasno i vrsto moete iznijeti svoj stav, ali iza njega nee biti nikakve
128
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
Ima sluajeva kada ljudi koji su izgubili sav novac ili im je uniten dobar glas poine samoubojstvo. To su krajnji sluajevi. Drugi
postaju samo duboko nesretni ili se razbole kad god u njihovu ivotu
doe do velikog gubitka. Ne uspijevaju shvatiti kako izmeu njihova
ivota i ivotne situacije postoji razlika. Nedavno sam itao o uvenoj
glumici koja je umrla u dobi od oko osamdeset godina. Kad je njezina ljepota poela nestajati, naruena starenjem, postala je oajniki
nesretna i povukla se od svijeta. I ona se poistovjetila s vanjskim stanjem: tjelesnim izgledom. To stanje ju je najprije usreivalo, a zatim
je gurnulo u nesreu. Da je bila u stanju povezati se s bezoblinim i
bezvremenim unutarnjim ivotom, mogla je vedro i spokojno promatrati nestajanje vanjskog oblika. tovie, vanjski oblik proputao
bi sve vei sjaj unutarnje svjetlosti koja izvire iz njezine bezvremene,
istinske prirode, tako da joj ljepota ne bi nestala, nego bi se jednostavno preobrazila u duhovnu ljepotu. Meutim, nitko joj nije rekao
da je to mogue. Najvanija vrsta znanja jo nije iroko dostupna.
Buddha je nauavao kako je ak i srea dukkha palijska* rije koja oznaava patnju ili nezadovoljstvo. Neodvojiva je od svoje
Pali, izumrli indijski jezik kojim su pisane neke budistike svete knjige; potekao iz staroindijskog jezika; njeguju ga kao jezik religije budistiki redovnici
na Cejlonu, u Burmi i drugim mjestima (prim. prev.)
131
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
To nije neto negativno, nego jednostavno prepoznavanje prirode stvari, tako da cijeloga ivota ne tragate za prividom. Nije rije ni
o tome da vie ne biste trebali potovati ugodne i prekrasne stvari ili
stanja. Ali kroz njih traiti neto to vam oni ne mogu dati - identitet, osjeaj trajnosti i ispunjenja - recept je za razoarenje i patnju.
Cijela oglaivaka industrija i potroako drutvo sruilo bi se kad bi
se ljudi prosvijetlili i kad vie ne bi svoj identitet pronalazili u stvarima. to vie na taj nain traite sreu, to e vam vie izmicati. U vanjskom svijetu nema niega to bi vas moglo zadovoljiti, osim privremeno i povrno, ali moda morate doivjeti gubitak mnogih iluzija
kako biste spoznali istinu. Stvari i stanja mogu vam pruiti uitak, ali
oni takoer izazivaju bol. Stvari i stanja mogu vam pruiti zadovoljstvo, ali ne mogu vam pruiti radost. Nita vam ne moe dati radost.
Radost nema uzroka i izvire iznutra, kao radost Bia. Radost je sutinski dio unutarnjeg stanja spokojstva, stanja koje se naziva mirom
Gospodnjim. To je vae prirodno stanje, a ne neto za to se tekom
mukom morate truditi ili boriti kako biste to postigli.
Mnogi ljudi nikada ne shvaaju kako ni u emu to rade, posjeduju ili postignu ne moe biti spasenja. U onima koji to shvaaju
nerijetko se javlja zamorenost svijetom i depresija: ako vam nita ne
moe pruiti istinsko zadovoljstvo, to onda ostaje emu bismo mogli
teiti, kakva je uope svrha bilo ega? Starozavjetni prorok mora da
je stigao do iste spoznaje kad je napisao: Vidjeh sve to je uraeno
pod suncem i, gle, sve je to tatina i jurnjava za vjetrom. Dosegnete
li tu toku, samo ste korak udaljeni od oaja - ali i korak od prosvjetljenja.
Budistiki mi je redovnik jednom rekao: Sve ono to sam nauio tijekom dvadeset godina koje sam proivio kao redovnik mogu
saeti u jednu jedinu reenicu: sve to se uzdie to i pada. Toliko
znam. Mislio je, naravno, na ovo: nauio sam ne opirati se onomu
to jest; nauio sam dopustiti Sadanjem trenutku da postoji i prihvatiti netrajnu prirodu sviju stvari i situacija. Tako sam pronaao spokojstvo.
Ne opirati se ivotu znai prebivati u stanju milosti, lakoe i svjetlosti. Takvo stanje vie ne ovisi o stvarima koje su ili dobre ili loe.
132
Srea koju crpite iz nekog drugog izvora nikada nije jako duboka. Ona je samo blijedi odraz radosti Bia, vibrirajueg spokojstva
koje pronalazite kad uete u stanje bez otpora. Bie vas odnosi s onu
stranu potpunih suprotnosti uma te vas oslobaa ovisnosti o obliku.
ak i ako se sve oko vas srui i nestane, vi ete i dalje osjeati duboku unutarnju jezgru spokojstva. Moda neete biti sretni, ali bit ete
smireni.
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
Stoga, kad god osjetite da se u vama budi negativnost, bez obzira na to je li uzrokovana vanjskim imbenikom, milju ili ak niim
osobitim ega biste bili svjesni, prihvatite je kao da je glas to govori:
Panja. Ovdje i sad. Probudi se. ak i najslabija razdraljivost je
znaajna te je treba priznati i promotriti je, inae e doi do gomilanja nezamijeenih reakcija. Kao to sam ve rekao, moda ete je moi jednostavno odbaciti kad shvatite da ne elite u vlastitoj nutrini
nositi to energetsko polje te da ne slui nikakvoj svrsi. Ali budite sigurni da ste je potpuno odbacili. Ne moete li je odbaciti, jednostavno prihvatite njezino postojanje i usmjerite panju na osjeaj, kao to
sam rekao ranije.
moete rei kako je njezino ponaanje neprihvatljivo, ako tako odluite. Ali ta osoba vie ne posjeduje mo kojom bi mogla nadzirati vae
unutarnje stanje. Tada ste usidreni u vlastitoj moi - ne u neijoj tuoj, niti doputate da vaim osjeajima upravlja um. Bez obzira na to
je li rije o automobilskom alarmu, gruboj osobi, poplavi, potresu ili
gubitku sveukupnog imetka, mehanizam otpora uvijek je isti.
Alternativa odbacivanju negativne reakcije jest da je otklonite zamiljajui kako postajete sve otvoreniji vanjskom uzroku reakcije.
Preporuujem vam da ovu metodu u poetku vjebate s malim, pa
ak i beznaajnim stvarima. Recimo da u miru sjedite kod kue. Iznenada se s ulice zauje prodoran zvuk automobilskog alarma. Javlja
se razdraenost. Koja je svrha te razdraenosti? Ba nikakva. Zato ste
je izazvali? Niste vi, nego um. Razdraenost je potpuno automatska i
potpuno nesvjesna. Zato ju je um stvorio? Zato to se dri nesvjesnog uvjerenja kako e njegov otpor, koji vi doivljavate kao neki
oblik negativnosti ili nesree, na neki nain odagnati neeljeno stanje. Naravno, to je zabluda. Otpor koji stvara um, u ovom sluaju razdraenost ili bijes, daleko vie uznemiruje nego izvorni uzrok kojeg
otpor pokuava razrijeiti.
Vi jo tragate u vanjskom svijetu i ne moete iskoraiti iz obrasca traganja. Moda e vam sljedea radionica pruiti odgovor, moda neka
nova tehnika. Rekao bih vam: ne tragajte za mirom. Ne tragajte ni za
kojim drugim stanjem od onoga u kojem se sada nalazite, jer ete
izazvati unutarnji sukob i nesvjesni otpor. Oprostite sebi to niste
spokojni. Onoga trenutka kad potpuno prihvatite svoj ne-mir, on e
se preobraziti u mir. Sve ono to potpuno prihvatite odvest e vas
onamo, u spokojstvo. To je udo predavanja.
Sve se to moe pretvoriti u duhovnu praksu. Osjetite kako postajete prozirni, kao da nestaje vrstoa vaega materijalnog tijela. Sada
dopustite buci, ili bilo kojem drugom uzroku negativne reakcije, da
proe kroz vas. Vie se ne sudara sa vrstim zidom u vama. Kao to
sam rekao, vjebajte ponajprije s malim stvarima. Automobilski
alarm, lajanje psa, vritanje djece, prometna guva. Umjesto da u sebi
podignete zid otpora u koji neprestano i bolno udaraju stvari koje se
ne bi trebale dogaati, dopustite da sve to proe kroz vas.
Netko vam kae neto grubo ili s namjerom da vas povrijedi. Umjesto da se prepustite nesvjesnoj reakciji ili negativnosti, kao to su
napad, obrana ili povlaenje, dopustite da te rijei prou kroz vas.
Ne odupirite se. Kao da vie nema nikoga tko bi mogao biti povrijeen. To je opratanje. Na taj nain postajete neranjivi. I dalje toj osobi
136
Prakticiram meditaciju, posjeujem radionice, itam mnoge knjige o duhovnosti i pokuavam se ne opirati - ali upitate li me jesam li pronaao
istinski i trajan unutarnji mir, iskren odgovor morao bi glasiti da nisam.
Zato ga nisam pronaao? to bih drugo mogao uraditi?
Moda ste uli izreku Okreni drugi obraz, kojom se veliki uitelj
prosvjetljenja koristio prije dvije tisue godina. Pokuavao je simboliki prenijeti tajnu neopiranja i nereagiranja. Ta se njegova izjava odnosila, kao i sve ostale, samo na vau unutarnju stvarnost, a ne na
vanjski oblik vaega ivota.
Jeste li uli priu o Banzanu? Prije nego to je postao veliki majstor zena, mnogo je godina proveo u potrazi za prosvjetljenjem, ali
mu je neprestano izmicalo. Tada je jednoga dana, hodajui trnicom,
nauo razgovor izmeu mesara i kupca. Dajte mi najbolji komad
mesa koji imate, rekao je kupac. A mesar je odvratio: Svaki komad
mesa koji imam je najbolji. Ovdje nema komada koji ne bi bio najbolji. uvi to, Banzan se prosvijetlio.
Vidim da ekate nekakvo objanjenje. Kad prihvatite ono to
jest, znat ete kako je svaki komad mesa - svaki trenutak - najbolji.
To je prosvjetljenje.
137
MO SADANJEG TRENUTKA
PRIRODA SUOSJEANJA
Zakoraivi s onu stranu suprotnosti stvorenih umom, postajete nalik
na duboko jezero. Vanjska situacija vaega ivota i sve ono to se ondje dogaa predstavljaju povrinu jezera. Katkad je mirna, katkad uzburkana i opasna, ve prema ciklusima i godinjim dobima. U dubini, meutim, jezero je uvijek smireno. Vi ste cijelo jezero, a ne samo
povrina i u dodiru ste s vlastitom dubinom, koja ostaje apsolutno
smirena. Ne opirete se promjeni tako to se mentalno drite svake situacije. Unutarnji mir ne ovisi o tome. Prebivate u Biu - nepromjenjivom, bezvremenom, besmrtnom - i vae ispunjenje ili srea vie ne
ovise o vanjskom svijetu neprestano promjenjivih oblika. Moete uivati u njima, igrati se s njima, stvarati nove oblike, potovati ljepotu
svih njih. Ali vie nema potrebe vezati se uz bilo koji od njih.
DEVETO POGLAVLJE
zajedniko s tom osobom, prisjetite se da imate mnogo toga zajednikog: za nekoliko godina dvije ili sedamdeset, to nije vano
oboje ete se pretvoriti u istrunuli Ie, zatim u hrpu praine, a tada e
vas nestati. Ta otrenjujua i ponizna spoznaja ne ostavlja mnogo
mjesta ponosu. Je li to negativna misao? Nije, nego injenica. Zato
sklapati oi pred njom? U tom smislu, izmeu vas i svakog drugog
stvorenja postoji potpuna jednakost.
Jedna od najmonijih duhovnih praksi jest duboka meditacija o
smrtnosti tjelesna oblika, ukljuujui i vlastiti. Naziv joj je: umri prije
nego to umre. Duboko uite u tu meditaciju. Va se fiziki oblik
rastvara, vie ne postoji. Tada dolazi trenutak kad umiru i svi misaoni oblici ili misli. Vi ste, pak, i dalje ondje - boanska prisutnost kakvi jeste. Blistava i potpuno budna. Ono to je stvarno nikada ne moe umrijeti; umiru samo imena, oblici i prividi.
139
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
Nita nije onakvo kakvim se ini. Svijet koji stvarate i promatrate kroz um ega doima se kao sasvim nesavreno mjesto, ak kao dolina suza. Ali, to god opaate samo je neka vrsta simbola, kao slika u
snu. Na taj nain vaa svijest tumai ples molekularne energije svemira i stupa s njim u meuodnos. Ta energija sirov je materijal takozvane fizike stvarnosti. Vi je sagledavate u obliku tijela, raanja i smrti,
ili kao borbu za opstanak. Mogu je i, zapravo, postoji beskonaan
broj potpuno razliitih tumaenja, potpuno razliitih svjetova - a sve
ovisi o svijesti koja opaa. Svako bie arina je toka svijesti, a svaka
arina toka stvara vlastiti svijet, iako su svi ti svjetovi meusobno
povezani. Postoji ljudski svijet, mravlji svijet, svijet dupina i tako dalje. Postoje bezbrojna bia ija je frekvencija svijesti tako razliita od
vae da vjerojatno niste ni svjesni njihova postojanja, kao to ni ona
nisu svjesna vaega. Iznimno svjesna bia, svjesna svoje povezanosti s
Izvorom i jedni s drugima, nastavala bi svijet koji bi se vama inio
kao rajsko carstvo - a ipak su svi svjetovi u krajnjem sjedinjeni.
Na kolektivni ljudski svijet uvelike je stvoren na razini svijesti
koju nazivamo umom. ak i u okviru kolektivna ljudskog svijeta postoje povelike razlike, mnogi razliiti podsvjetovi, ovisno o onima
koji ih zamjeuju ili stvaraju. Budui da su svi svjetovi uzajamno povezani, kad se kolektivna ljudska svijest preobraava, ta e se preobrazba odraavati u prirodi i ivotinjskom carstvu. Zato nalazimo u
Bibliji da e u nadolazeem dobu lav leati pokraj janjeta. To ukazuje na mogunost potpuno drukijeg poretka stvarnosti.
Svijet kakvim nam se sada ini, kao to sam rekao, uvelike je odraz egoistinog uma. Budui da je strah neminovna posljedica egoistine zablude, to je svijet u kojem prevladava strah. Upravo kao to
su slike u snovima simboli unutarnjih stanja i osjeaja, tako je i naa
kolektivna stvarnost uvelike simboliki izraz straha i tekih naslaga
negativnosti koje se gomilaju u kolektivnoj ljudskoj psihi. Mi nismo
odvojeni od svoga svijeta, stoga kad se vei dio ovjeanstva oslobodi
egoistine zablude, ta e unutarnja promjena utjecati na sve ono stvoreno. Doslovce emo nastavati novi svijet. To je pomak u planetarnoj
svijesti. Neobina budistika izreka koja kae da e svako stablo i svaka vlat trave na kraju postati prosvijetljeni ukazuje na istu istinu. Prema svetom Pavlu, sve ono to je stvoreno eka da se ljudi prosvijetle. Tako tumaim njegovu izreku: Stvoreni svemir gorljivo oekuje da mu se Boji sinovi razotkriju. Sveti Pavao kae i da e se time
141
MO SADANJEG TRENUTKA
DEVETO POGLAVLJE
Na neki nain, svijet vam vie nije potreban. Vie vam nije potreban da biste se od njega razlikovali.
Tek u tom trenutku poet ete uistinu pridonositi stvaranju boljega svijeta, stvaranju razliitog poretka stvarnosti. Tek u tom trenutku moi ete osjetiti istinsko suosjeanje i pomoi drugima na razini
uzroka. Samo oni koji su ga transcendirali mogu stvarati bolji svijet.
Moda se sjeate da smo govorili o dvojnoj prirodi istinskog suosjeanja, koje predstavlja svjesnost zajednike spone smrtnosti i besmrtnosti. Na toj dubokoj razini, suosjeanje postaje iscjeljivanje u
najirem smislu rijei. U tom stanju va se iscjeliteljski utjecaj vie ne
temelji na djelovanju nego na postojanju. Svatko s kim doete u dodir osjetit e dodir vae prisutnosti i na njega e utjecati spokojstvo
kojim zraite, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Kad ste
potpuno prisutni te kad se ljudi oko vas ponaaju na nesvjestan nain, neete osjeati potrebu da na to reagirate, stoga takvim postupcima neete pridavati nikakvu stvarnost. Va je mir tako prostran i dubok da u njemu nestaje sve to mu je suprotno, kao da ga nikada i nije bilo. Time prekidate karmiki ciklus akcije i reakcije. ivotinje,
stabla i cvijee osjetit e vae spokojstvo i odgovoriti na njega. Poduavat ete druge ve samim svojim postojanjem, izraavanjem Bojega mira. Postat ete svjetlost svijeta, zraenje iste svijesti i tako ete
otkloniti patnju na razini uzroka. Iz svijeta ete otkloniti nesvjesnost.
142
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO
POGLAVLJE
ZNAENJE PREDAVANJA
145
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
Smatrate li da je vaa ivotna situacija nezadovoljavajua, samo predavanjem moete raskinuti nesvjesni obrazac otpora koji obnavlja takvu situaciju.
Predavanje se savreno slae s poduzimanjem akcije, poticanjem
promjene ili postizanjem ciljeva. Ali u stanju predavanja u vae djelovanje ulazi potpuno drukija energija i drukija kvaliteta. Predavanje vas ponovno povezuje s izvornom energijom Bia, a ako vam je
djelovanje proeto Biem, ono postaje radosna proslava ivotne energije koja vas odvodi jo dublje u Sadanji trenutak. Kroz to to ne
pruate otpor, kvaliteta vae svijesti i, stoga, kvaliteta svega onoga to
radite ili stvarate, neizmjerno se poveava. Rezultati e se tada brinuti sami za sebe i odraavati tu kvalitetu. To bismo mogli nazvati djelovanje predavanja. Nije to onakav rad koji smo poznavali tisuama
godina. to se vie ljudi budi, rije rad e sve vie nestajati iz naega
rjenika, a moda e biti stvorena nova rije koja e je zamijeniti.
Kvaliteta vae svijesti u ovome trenutku ono je to najvie odreuje kakvu ete vrstu budunosti iskusiti, stoga je predavanje najvanije to moete uiniti kako biste izazvali pozitivnu promjenu. Svako djelovanje koje poduzmete tek je na drugom mjestu. Nijedno istinski pozitivno djelovanje ne moe izrasti iz stanja svijesti u kojemu
nema predavanja.
Nalazim li se u situaciji koja je neugodna, ili nezadovoljavajua, i ako
potpuno prihvatim trenutak takav kakav jest, vidim da vie nee biti
patnje ili nesree. Izdigao sam se iznad toga. Ali ipak jo ne mogu dokraja uvidjeti odakle dolazi energija ili poticaj za poduzimanje akcije i
147
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
trag otpora u vama. Budite vrlo paljivi dok to inite; inae bi se djeli otpora mogao i dalje nastaviti skrivati u nekom tamnom uglu, u
obliku misli ili nepriznate emocije.
Lake je rei da treba otpustiti otpor, nego to je to uiniti. Jo ne uspijevam jasno sagledati kako otpustiti. Kaete li da otputamo predavanjem,
ostaje pitanje: Kako?
Ponite priznanjem da otpor postoji. Budite prisutni kad se to dogodi, kad se javi otpor. Promatrajte nain na koji va um stvara otpor,
kako pridaje oznake situaciji, vama ili drugim ljudima. Promotrite
misaoni proces koji se odvija. Osjetite energiju emocije, Postanete li
svjesni otpora, uvidjet ete da ne slui nikakvoj svrsi. Usredotoujui
svu svoju panju na Sadanji trenutak, osvijestit ete nesvjesni otpor
i to e biti njegov kraj. Ne moete biti svjesni i ujedno nesretni, svjesni i ujedno u negativnom ozraju. Negativnost, nesrea ili patnja u
bilo kojem obliku znae kako postoji otpor, a otpor je uvijek nesvjestan.
Da li uistinu mogu biti svjestan svoga osjeaja da sam nesretan?
Biste li odabrali nesreu? Ne odaberete li je, kako se moe pojaviti?
Koja joj je svrha? Tko je odrava na ivotu? Kaete da ste svjesni kako
ste nesretni, ali istina je da se poistovjeujete s nesreom te da prisilnim razmiljanjem taj proces odravate na ivotu. Sve je to nesvjesno.
Da ste svjesni, odnosno da ste potpuno prisutni u Sadanjem trenutku, sva bi negativnost gotovo istoga trenutka iezla. Ne bi mogla
preivjeti u vaoj prisutnosti. Moe preivjeti samo kad ste odsutni.
ak ni tijelo boli ne moe dugo preivjeti u vaoj prisutnosti. Vlastitu
nesreu odravate na ivotu tako to joj dajete vrijeme. To je njezina
krv i njezin ivot. Otklonite vrijeme snanom svjesnou sadanjeg
trenutka i umrijet e. Ali, elite li njezinu smrt? Je li vam uistinu dosta? Tko biste bili bez nje?
Dok ne ponete vjebati predavanje, duhovna dimenzija je neto
o emu itate, o emu razgovarate, to vas uzbuuje, o emu se piu
knjige, o emu se razmilja i u to se vjeruje - ili ne vjeruje, kako god
149
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
bilo. Nije vano. Dok se ne predate, duhovna dimenzija ne postaje ivua stvarnost vaega ivota. Predate li se, energija kojom zraite i koja tada poinje upravljati vaim ivotom mnogo je vie vibracijske frekvencije nego energija uma koja jo upravlja naim svijetom - energija koja je stvorila postojea drutvena, politika i ekonomska ustrojstva nae civilizacije te koja se neprestano obnavlja kroz na obrazovni sustav i sredstva javnog informiranja. Predavanjem duhovna energija ulazi u ovaj svijet. Ona ne stvara patnju vama, drugim ljudima ili
bilo kojem obliku ivota na ovoj planeti. Za razliku od energije uma,
ne zagauje Zemlju i nije podlona zakonu polariteta koji tvrdi kako
nita ne moe postojati bez svoje suprotnosti, kako bez zla ne moe
biti dobra. Oni koji se upravljaju prema energiji uma, a to je jo uvijek veina stanovnitva na Zemlji, ostaju nesvjesni postojanja duhovne energije. Ona pripada razliitom poretku stvarnosti i stvorit e
drukiji svijet kad se dovoljan broj ljudi prepusti stanju predavanja i
kad se, na taj nain, potpuno oslobode negativnosti. Ako je Zemlji
sueno da preivi, to e biti energija bia koja e je nastavati.
Na poslu se nalazim u neugodnoj situaciji. Pokuavao sam joj se predati, ali mi je to nemogue. U meni se javlja velik otpor.
Ne moete li se predati, odmah neto poduzmite. Recite to mislite
ili napravite neto to e promijeniti situaciju - ili iziite iz nje. Preuzmite odgovornost za svoj ivot. Ne zagaujte svoje prekrasno, blistavo unutarnje Bie i Zemlju negativnou. Ne unosite nesreu bilo
koje vrste u prebivalite Bia u vlastitoj nutrini.
Ne moete li neto poduzeti, ako ste, primjerice, u zatvoru, tada
vam ostaju dvije mogunosti izbora: otpor ili predavanje. Vezanost uz
vanjske uvjete ili unutarnje osloboenje od njih. Patnja ili unutarnji
mir.
Treba li ne-otpor prakticirati u vanjskim postupcima ivota, kao to je
ne-otpor nasilju ili je to neto to se odnosi samo na unutarnji ivot?
Trebate se baviti samo unutarnjim vidom. To je najvanije. Naravno,
to e ujedno preobraziti postupke vanjskoga ivota, odnose i tako dalje.
Predavanjem e se i vai odnosi temeljito promijeniti. Ako nikada ne moete prihvatiti ono to jest, to znai da nijednu osobu neete
biti u stanju prihvatiti takvu kakva jest. Prosudivat ete, kritizirati,
pridavati oznake, odbacivati ili pokuavati promijeniti ljude. tovie,
ako Sadanji trenutak neprestano pretvarate u sredstvo za postizanje
budunosti, takoer ete i svaku osobu s kojom se susretnete ili s kojom ste u odnosu pretvoriti u sredstvo za postizanje ciljeva. Tada vam
odnos - ljudsko bie - postaje manje vaan ili potpuno nevaan. Najvanije vam je ono to moete dobiti iz tog odnosa - bilo to neto
materijalno, osjeaj moi, tjelesni uitak ili neki oblik nagraivanja
ega.
151
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
Dopustite mi da vam objasnim kako predavanje djeluje u odnosima. Kad se upustite u svau ili sukob, s partnerom ili osobom koja
vam je bliska, ponite promatrati kako se branite kad je va poloaj
napadnut, osjetite snagu vlastite agresije dok napadate poloaj druge
osobe. Promatrajte koliko ste vezani za vlastita stajalita i miljenja.
Osjeajte mentalno-emocionalnu energiju koja se skriva u pozadini
vae potrebe da budete u pravu, a druga osoba u krivu. To je energija egoistinog uma. Osvijestit ete je kad je priznate, kad je to potpunije osjetite. Tada ete jednog dana, usred svae, iznenada spoznati kako imate izbor i moda ete odluiti odbaciti vlastitu reakciju samo kako biste vidjeli to e se dogoditi. Predat ete se. Ne mislim
time da trebate jednostavno izrei: Dobro, ti si u pravu, s izrazom
lica koji govori: Ja sam iznad te djetinjaste nesvjesnosti. To bi znailo da ste otpor jednostavno premjestili na drugu razinu, a da egoistini um jo vlada i tvrdi kako je nadmoniji od druge osobe. Govorim o otputanju cjelokupnoga mentalno-emocionalnog energetskog
polja u vama koje se bori za mo.
Ego je lukav, stoga morate biti vrlo budni, jako prisutni i potpuno poteni sa sobom kako biste uvidjeli jeste li uistinu odbacili poistovjeenost s mentalnim stavom i tako se oslobodili uma. Osjetite li
iznenada veliku lakou, jasnou i duboki spokoj, to je nedvojbeno
znak da ste se uistinu predali. Tada promatrajte to se dogaa s mentalnim stavom druge osobe kad mu svojim otporom vie ne dajete
energiju. Otklonite li poistovjeenost s mentalnim stavovima, poinje prava komunikacija.
A to je s ne-otporom kad se suoimo s nasiljem, agresijom i slinim stvarima?
Ne-otpor ne mora nuno znaiti i ne-djelovanje. Ne-otpor znai samo kako se djelovanje ne temelji na reakciji. Sjetite se duboke mudrosti na kojoj se temelji vjetina istonjakih borilakih vjetina: ne
odupirite se sili neprijatelja. Popustite kako biste nadvladali.
Kad ste u stanju snane prisutnosti, nita ne initi mono je
sredstvo preobrazbe i iscjelitelj situacija i ljudi. U taoizmu postoji pojam wu wei, to se najee prevodi kao neaktivna aktivnost ili mirno sjediti i nita ne raditi. U drevnoj Kini to se smatralo jednim od najuzvienijih postignua ili vrlina. Temeljito se razlikuje od neaktivnosti
152
MO SADANJEG TRENUTKA
Budui da u Sadanjem trenutku nema nikakvih problema, takoer nema ni bolesti. Uvjerenje u oznaku koju netko pridaje vaem
stanju odrava taj uvjet ondje gdje jest, daje mu snagu i od privremene neravnotee tvori naizgled vrstu stvarnost. Naziv joj prua ne
samo stvarnost i vrstinu, nego takoer i trajanje u vremenu to ga
prije nije imala. Usredotoujui se na ovaj trenutak i suzdravajui se
od mentalnog nadijevanja naziva, bolest se svodi na jedan ili nekoliko ovih imbenika: tjelesnu bol, slabost, nelagodu ili onesposobljenost. Tome se sada trebate predati. Ne predajete se ideji bolesti. Dopustite patnji da vas nagna da se vratite u sadanji trenutak, u stanje
snane svjesne prisutnosti. Koristite se patnjom kako biste dosegli
prosvjetljenje.
Predavanja ne preobraava ono to jest, barem ne izravno. Predavanje preobraava vas. Kad se vi preobrazite, cijeli je va svijet preobraen, jer je svijet tek odraz. O tome smo ve govorili.
Pogledate li u zrcalo i ne svidi li vam se to to vidite, bili biste ludi
kad biste napali sliku u zrcalu. Upravo to inite kad se nalazite u stanju neprihvaanja. Naravno, napadnete li sliku, ona e vam uzvratiti.
Prihvatite li je, bez obzira na to kakva je, sprijateljite li se s njom, ne
moe uiniti drugo nego se sprijateljiti s vama. Tako mijenjate svijet.
Nije problem u bolesti. Problem je u vama - sve dok upravlja
egoistini um. Kad ste bolesni ili onesposobljeni, ne dopustite da se
u vama javi osjeaj kako ste na neki nain doivjeli neuspjeh, ne osjeajte krivnju. Nemojte okrivljavati ivot da prema vama nije poten, ali nemojte okrivljavati ni sebe. Sve je to otpor. Bolujete li od
teke bolesti, iskoristite ju za prosvjetljenje. Sve loe to se dogaa
u vaem ivotu iskoristite za prosvjetljenje. Oduzmite bolesti vrijeme.
Ne pruajte joj prolost ili budunost. Dopustite joj da vas natjera u
snanu svjesnost sadanjeg trenutka - i priekajte da vidite to e se
dogoditi.
Postanite alkemiar. Preobrazite metal u zlato, patnju u svjesnost, nesreu u prosvjetljenje.
Izaziva li ono to sam upravo rekao u vama ozbiljnu bolest ili osjeaj bijesa? Ako da, to je jasan znak da je bolest postala dio vaeg osjeaja vlastitog ja te da sada, zapravo, titite vlastiti identitet - kao to
titite i bolest. Stanje kojem ste nadjenuli naziv bolest nema nikakve veze s onim to vi uistinu jeste.
154
DESETO POGLAVLJE
Kad je rije o jo nesvjesnoj veini stanovnitva, samo kritina, granina situacija posjeduje potencijal razbijanja tvrde ljuske ega; samo ih
takva situacija moe nagnati da se predaju i probuditi ih u svjesno
stanje. Granina situacija pojavljuje se kad je, zahvaljujui nekoj
nesrei, drastinom preokretu, velikom gubitku ili patnji, cijeli va
svijet uniten i vie u njemu nema nikakva smisla. To je susret sa smru, bez obzira na to je li ona tjelesna ili psiholoka. Uniten je egoistini um, stvoritelj ovoga svijeta. Iz pepela staroga svijeta moe se roditi novi svijet.
Naravno, nema jamstva da e vas granina situacija uspjeti probuditi, ali potencijal postoji. Otpor nekih ljudi prema onome to jest
ak se i pojaava tijekom takve situacije, stoga se ona pretvara u
pakao. Kod drugih ljudi dolazi do barem djelominog predavanja, ali
ak e im i takvo to pruiti stanovitu dubinu i vedrinu koje prije nije
bilo. Dijelovi ljuske ega se slamaju, a to omoguuje malim koliinama zraenja i spokojstva, koji se kriju iza uma, da se pojave na povrini.
Granine situacije izazvale su mnoga udesa. U elijama za
osuene na smrtnu kaznu bilo je ubojica koji su, u posljednjih nekoliko sati svoga ivota, iskusili stanje bez ega te duboku radost i spokojstvo koje prate to stanje. Unutarnji otpor situaciji u kojoj su se
nali postao je tako snaan da je izazvao nepodnoljivu patnju, a nikamo nisu mogli pobjei, ak ni u umom stvorenu budunost, i nita
uiniti kako bi promijenili situaciju. Stoga su bili prisiljeni na potpuno prihvaanje neprihvatljivoga. Bili su prisiljeni na predavanje.
Na taj nain, bili su u stanju zakoraiti u stanje milosti koje prati otkupljenje: potpuno otputanje prolosti. Naravno, nije zapravo rije
o tome kako granina situacija omoguuje pojavljivanje uda milosti
i otkupljenja, nego in predaje.
Stoga, kad god se dogodi neka vrsta nesree, kad neto ozbiljno
krene nizbrdo - bolest, nesposobnost, gubitak doma ili bogatstva,
ili drutveno odreenog identiteta, raskid bliskog odnosa, smrt ili
patnja voljene osobe ili ako shvatite da vas uskoro eka smrt - znajte
kako takvi dogaaji imaju i drugu stranu, kako se nalazite samo korak udaljeni od neeg nevjerojatnog: potpune alkemijske preobrazbe
metala boli i patnje u zlato. Taj se korak naziva predavanje.
155
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
itao sam o filozofu stoicizma u drevnoj Grkoj koji je, kad su mu rekli
da mu je sin umro u nesrei, odgovorio: Znao sam da nije besmrtan.
Je li to predavanje? Ako jest, tada ga ne elim. Postoje neke situacije u
kojima se predavanje doima neprirodnim i neljudskim.
Odvojenost od vlastitih osjeaja nije predavanje. Ali mi ne znamo kakvo je bilo njegovo unutarnje stanje kad je izgovorio te rijei. U stanovitim krajnim situacijama moda e vam jo biti nemogue prihvatiti Sadanji trenutak. Ali uvijek dobivate drugu priliku za predavanje.
Prva prilika jest predati se svakog trenutka stvarnosti toga trenutka. Znajui kako ono to jest ne moe biti ukinuto - jer ve jestkaete da onome to jest, ili prihvaate ono to nije. Tada napravite
ono to morate napraviti, ono to zahtijeva situacija. Ostanete li u
tom stanju prihvaanja, neete vie stvarati negativnost, patnju ili nesreu. Tada ete ivjeti u stanju ne-otpora, stanju milosti i lakoe, bez
ikakve borbe.
Kad god niste u stanju to uiniti, kad god propustite tu priliku
- ili zato to ne stvarate dovoljno svjesne prisutnosti kako biste sprijeili pojavu nekih uobiajenih i nesvjesnih obrazaca otpora ili zato to
je situacija tako ekstremna da bi vam to bilo potpuno neprihvatljivo
- tada stvarate neki oblik boli, neki oblik patnje. Moe se doimati
kao da patnju stvara situacija, ali u krajnjem to nije tako - stvara je
va otpor.
Imate i drugu priliku da se predate. Ne moete li prihvatiti ono
to postoji u vanjskom svijetu, prihvatite ono to je u vaoj nutrini.
156
Ne shvaam kako se ovjek moe predati patnji. Kao to ste smi istaknuli, patnja je ne-predavanje. Kako biste se mogli predati ne-predavanju?
157
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
Budui da otpor ne moemo odvojiti od uma, odbacivanje otpora predavanje okonanje je vlasti uma, kraj je varalice koji se pretvara
da ste to vi, kraj je lanoga boga. Razrjeuju se sve prosudbe i negativnost. Pokazuje se carstvo bia koje je bilo prikriveno umom. Iznenada
se u vama budi duboko spokojstvo, neshvatljiv osjeaj mira. A u tom
se miru krije velika radost. U toj se radosti krije ljubav. A u najtajnijoj
jezgri prebiva sveto, neizmjerno, Ono emu ne moemo dati ime.
PUT KRIA
Mnogo je pria ljudi koji tvrde kako su Boga pronali kroz duboku patnju, a postoji i kranski izraz put kriza, za kojeg pretpostavljam da
govori o istoj stvari.
Mi se ovdje i ne bavimo niim drugim.
Strogo govorei, ti ljudi Boga nisu pronali kroz patnju, zato to
patnja podrazumijeva otpor. Pronali su Boga kroz predavanje, kroz
potpuno prihvaanje onoga to jest, na to ih je natjerala teka patnja.
Zasigurno su na nekoj razini shvatili kako su sami izazvali tu bol.
Kako izjednaavate patnju s pronalaenjem Boga?
158
MO SADANJEG TRENUTKA
DESETO POGLAVLJE
Vaa je prijateljica zarobljena u odnosu s partnerom koji je zlostavlja, i to ne prvi put. Zato? Ona nema izbora. Um, uvjetovan kako ve jest prolou, uvijek tei ponovnom stvaranju onoga to poznaje i onoga to mu je blisko. ak i ako je bolno, ipak je poznato.
Um se uvijek dri poznatog. Nepoznato je opasno jer um nad nepoznatim nema nikakvu vlast. Zato um ne voli sadanji trenutak i zanemaruje ga. Svjesnost o sadanjem trenutku stvara provaliju ne samo
u bujici misli, nego takoer i u kontinuumu prolosti i budunosti.
U ovaj svijet ne moe ui nita uistinu novo i stvaralako, osim kroz
tu provaliju, taj isti prostor beskonane mogunosti.
Stoga, poistovjeujui se s umom, vaa prijateljica moda ponovno stvara obrazac nauen u prolosti, u kojem su intimnost i zlostavljanje nerazdvojivo povezani. Ili moda izraava obrazac uma to ga
je nauila u ranom djetinjstvu, prema kojem je nevrijedna i zasluuje
kaznu. Takoer je mogue da veliki dio svoga ivota proivljava kroz
tijelo boli, koje uvijek trai sve vie boli kojom se prehranjuje. Njezin
partner posjeduje vlastite nesvjesne obrasce, koji nadopunjavaju njezine. Naravno da je sama stvorila svoju situaciju, ali tko je ili to to ja
koje stvara? Mentalno-emocionalni obrazac iz prolosti, nita vie.
Zato od toga praviti vlastito ja? Kaete li joj da je sama odabrala svoje uvjete ili situaciju, pojaat ete njezino stanje poistovjeenosti s
umom. Ali, je li ona uistinu obrazac vlastita uma? Je li to njezino ja?
Crpi li uistinu svoj istinski identitet iz prolosti? Pokaite prijateljici
kako u pozadini misli i emocija postati prisutnost koja promatra.
Recite joj o postojanju tijela boli i kako se od njega moe osloboditi.
Nauite je umijeu svjesnosti unutarnjeg tijela. Pokaite joj znaenje
prisutnosti. im bude sposobna pristupiti moi Sadanjeg trenutka,
i njome se probiti kroz uvjetovanu prolost, tada e imati izbor.
Nitko ne odabire poremeaj, sukob, bol. Nitko ne odabire ludilo. Do takvih stvari dolazi zato to u vama nema dovoljno prisutnosti za rastvaranje prolosti, nema dovoljno svjetlosti za rasprivanje
tmine. Vi niste u potpunosti ovdje. Jo se niste dokraja probudili. U
meuvremenu, uvjetovani um upravlja vaim ivotom.
Nalik na to, ako ste jedan od mnotva ljudi koji imaju potekoa
s roditeljima, ako jo njegujete negodovanje zbog neega to su uinili
ili nisu uinili, tada jo uvijek vjerujete da su imali mogunost izbora - da su se mogli drukije ponaati. Uvijek se ini kako su ljudi imali
161
MO SADANJEG TRENUTKA
mogunost izbora, ali to je privid. Sve dok um, sa svojim uvjetovanim obrascima upravlja vaim ivotom, sve dok vi jeste um, kakvu
mogunost izbora imate? Nikakvu. ak i niste ondje. Stanje poistovjeenosti s umom jako je poremeeno stanje. To je oblik ludila. U
razliitim stupnjevima gotovo svaki ovjek pati od te bolesti. Onoga
trenutka kad to shvatite, ne moe vie postojati ni trunak negodovanja. Kako moete nekome zamjeriti to je bolestan? Jedina prikladna
reakcija jest suosjeanje.
Stoga to znai kako nitko nije odgovoran za ono to ini? Ta mi se zamisao ne svia.
Ako vaim ivotom upravlja um, iako nemate mogunosti izbora, ipak
ete patiti zbog posljedica vlastite nesvjesnosti te ete stvarati jo vie
patnje. Nosit ete teret straha, sukoba, problema i boli. Patnja tako
stvorena konano e vas prisiliti da izidete iz toga nesvjesnog stanja.
Pretpostavljam kako se ono to govorite o odabiru takoer moe primijeniti na opratanje. Prije nego to uspijete oprostiti, morate biti potpuno
svjesni i predati se.
Opratanje je pojam koji se koristi dvije tisue godina, ali veina
ljudi posjeduje vrlo ogranieno shvaanje o tome to to znai. Sve
dok osjeaj vlastitoga ja temeljite u prolosti ne moete uistinu oprostiti ni sebi ni drugima. Tek pristupanjem moi Sadanjeg trenutka,
to je vaa jedina mo, moete uistinu oprostiti. To prolosti oduzima mo, a vi duboko u nutrini spoznajete kako nita od onoga to
ste ikada uinili ili ono to su vam drugi uinili nikada ni najmanje
ne moe dotaknuti blistavu sutinu onoga tko jeste. Cijela zamisao
opratanja tada postaje nepotrebna.
0 AUTORU
Eckhart Tolle roen je u Njemakoj, gdje je proveo prvih trinaest godina ivota. Nakon to je diplomirao na londonskom Sveuilitu, poeo se baviti istraivanjem i bio je nadzornik na Sveuilitu Cambridge. Kad je navrio dvadeset devet godina duboka duhovna preobrazba doslovce je razorila njegov stari identitet i u temelju promijenila smjer njegova ivota.
Sljedeih nekoliko godina posvetio je razumijevanju, prihvaanju i produbljivanju toga preobraaja, to je oznailo poetak napeta
putovanja u vlastitu nutrinu.
Eckhart se ne vee ni uz jednu odreenu religiju ili tradiciju. U
svojim uenjima bezvremenom i nekompliciranom jasnoom drevnih duhovnih uitelja prenosi jednostavnu, pa ipak duboku poruku:
postoji izlaz iz patnji koji vodi do spokojstva.
Eckhart u ovom razdoblju ivota mnogo putuje, cijelim svijetom
nosei svoja uenja i prisutnost. Od 1996. godine ivi u Vancouveru,
u Kanadi.
163