IN MEMORIAM: Predrag Vranicki (1922. - 2002.

), filozofski pisac, akadem ik, pedagog, lan Praxisa i Korulanske ljetne kole

MARKSIST PRAKSISOVSKE ORIJENTACIJE

redrag Vranicki roen je

1922. godine u Benkovcu.
Aktivni je sudionik NOB-a.
Odmah nakon rata poinje
raditi na Filozofskom fakul
tetu u Zagrebu kao asistent,
zatim kao docent. Brzo pos
taje redovni profesor. G od i
ne 1966. izabran je za predsjednika
Jugoslavenskog udruenja za filozofi
ju. Bio je i redovni lan Akadem ije
kao i rektor Zagrebakog sveuilita.
Vranicki nesumnjivo pripada u najui krug
naih vodeih filozofa poslijeratne, praksi
sovske orijentacije. On je svakako jedan od
najznaajnijih naih marksista koji je poseb
no zasluan za irenje i popularizaciju mar
ksistike misli u nas. S tim u vezi dovoljno je
spomenuti njegovo djelo H istorija marksiz
m a, koja je doivjela nekoliko izdanja. N a
kon to je prevedena na njemaki i talijanski
stekla je zavidno priznanje i u meunarod
nim razmjerima.
U interpretaciji i razvijanju M arxove kon
cepcije Vranicki je uspjeno branio stanovi
te o nunosti raznih varijanti marksistike fi
lozofije. Samo u takvoj tematskoj i koncep
tualnoj raznovrsnosti ona stie dignitet revo
lucionarne misli svog vremena. ovjek je bi
e prakse, a povijest totalitet ljudske prakse,
praktinog mijenjanja prirode i drutvenih
odnosa.

P rotiv dogm e
Odbacujui staljinistiku koncepciju filo
zofije Vranicki je isticao da je i u socijalizmu,
problem alijenacije itekako aktualan. Po nje
govom miljenju veliina marksizma bila je i
bit e samo ako ne stoji vezanih oiju pred
svim dosadanjim zbivanjima i naporima, us
ponima i padovima. Kritiki duh marksizma,

Praxis i
asopis
Korulanska ljetna kola -

dvije disidentske institucije imale su kljunu ulogu u

svjetskoj afirmaciji nae
filozofije i sociologije u drugoj
polovini prolog stoljea. Tada
nismo bili u tekoj provinciji,
gdje nas obino svrstavaju,
nego u samoj ii svjetskih
idejnih zbivanja kao
avangardni punkt u borbi
protiv staljinizma i svake
druge tiranije i jednoumlja
njegova revolucionarna-dijalektika nisu saz
dani za apologiju, nego za do kraja kritiki
odnos prema drugima i prema samome se
bi.
ezdesetih i sedamdesetih godina prologa
stoljea ovi stavovi nisu djelovali nimalo neu
tralno. Naprotiv, naili su na otar otpor dog
matika i staljinista ne samo u Jugoslaviji, ne
go i u inozemstvu, posebno u Sovjetskom Sa
vezu i u drugim zemljama tzv. Istonog blo
ka. N o, Vranicki nije bio osamljen.
Pojavio se asopis Praxis. Vranicki je
lan redakcije od poetka pa sve do zabrane
asopisa, punih deset godina. Ovdje on pu
blicira svoje radove i zajedno s ostalim lano
vima redakcije okuplja suradnike iz zemlje i
inozemstva. U isto to vrijeme djeluje i K o r
ulanska ljetna kola, u kojoj Vranicki vrlo
aktivno sudjeluje. O ve dvije disidentske insti
tucije imale su kljunu ulogu u svjetskoj afir

maciji nae filozofije i sociologije u drugoj

polovini prolog stoljea.
Tada nismo bili u tekoj provinciji, gdje
nas obino svrstavaju, nego u samoj ii
svjetskih idejnih zbivanja kao avangardni
punkt u borbi protiv staljinizma i svake dru
ge tiranije i jednoumlja. M nogi znaajni filo
zofi i mislioci iz svih krajeva svijeta, ne samo
marksisti ve i drugih orijentacija, dolaze U
nau zemlju i Sudjeluju u radu Korulanske
ljetne kole. Radovi profesora Vranickog i
drugih naih i stranih teoretiara, otisnuti u
Internacionalnom izdanju Praxisa postaju
dostupni i interesantni u univerzitetskim cen
trima Londona, Pariza ili Berkeleyja. U Is
tonom bloku ih nema. Tamo im je pristup
zabranjen i mogu se pojaviti samo ako ih
netko proverca.

Osobine intelektualca
Nesumnjivo je da su ugled i utjecaj, koji je
Predrag Vranicki imao, s obzirom na svoju
partizansku prolost i na funkcije (dekan Fa
kulteta, rektor Sveuilita, lan Akadem ije)
znatno pomogli da asopis i kola poive pu
nih deset godina. N o, on je bio dovoljno mu
dar da ne prihvati neku viu funkciju izvan
akademske zajednice, ministarsku ili neto setak godina, usprkos tekoj bolesti, predano
slino, za to je imao prilike. D a je to uinio, je radio na trotomnom djelu F ilozofija his
kao to su uinili mnogi iz njegove generaci torije. D jelo je dovrio i predao ga izdava
je, bilo bi mu mnogo tee, ako ne i nemogu u, ali ga za ivota nije uspio objaviti zbog
e, odrati uspravan hod i samostalnost, to nedostatka financijskih sredstava.
su osobine kojih se pravi intelektualac ne
Ono to e vam rei veina bivih studena
odrie ni pod koju cijenu. On je uz savjestan ta i suradnika profesora Vranickog, ako ih
nastavni rad i uz druge akademske i drutve upitate to izbija u prvi plan kad ga se sjete,
ne obaveze stalno, marljivo i uporno radio u tie se njegove otvorenosti, susretljivosti i i
votnog optimizma. Kad god bih ga susreo,
okviru svoje struke.
Osim spomenute H istorije marksizma ve izdaleka, kad bi me opazio, lice bi mu os
napisao je desetak knjiga i veliki broj lanaka vijetlio vedar osmijeh. Tako je bilo sve dok
i rasprava. Dosta je od toga prevedeno i ob ga nije savladala opaka bolest.
Ivan KUVAI
javljeno na stranim jezicima. Posljednjih de