Professional Documents
Culture Documents
2specijalnefunkcije PDF
2specijalnefunkcije PDF
erf ( x) =
t 2
dt
(2.1)
(2.2)
lim erf ( x) = 1
(2.3)
x2
dx =
25
dx
dx 0
(2.4)
exp( x 2 ) + C
(2.5)
Zaista,
dv
x2
xdx =x erf ( x) +
e x + C
2
erf ( x ) =
2
x3
x5
x 2 n +1
2
x 2 n +1
n
x
(2.6)
+
+ L + (1) n
+ L =
(
1
)
1!3 2!5
n!(2n + 1)
n!(2n + 1)
n =0
26
Oni se odlikuju se velikom tanou. Izbor jedne od navedenih metoda se vri u meniju koji
se aktivara desnim klikom na sam integral u matematikom regionu i koji pored navedene dve
sadri jo dve metode, namenjene izraunavanju nesvojstvenih integrala (Dodatak C):
3. Infinite Limit za izraunavanje nesvojstvenog integrala prve vrste;
Veba 1.1. Nacrtati u Mathcad-u funkciju erf(x) u intervalu [-2, 2], koristei ugraenu
funkciju erf(x). Proveriti identitete (2.4) i (2.5), koristei simboliko raunanje.
Veba 1.2. Definisati funkciju za priblino izraunavanje vrednosti funkcije greke, koja se
bazira na definiciji (2.1) i testirati njenu pouzdanost (tanost i numeriku stabilnost)
poreenjem sa ugraenom Mathcad funkcijom erf(x)
Veba 1.3. Uoiti numerike nestabilnosti sledee dve Mathcad funkcije (Mcad fajl, Vezba
1.3) za priblino izraunavanje funkcije greke pomou Maklorenovog polinoma stepena
2N+1, prema jedn. (2.6),
Erf2( x) :=
Erf1( x, N) :=
n =0
z x
s0
9
( 1)
2n+ 1
n! ( 2n + 1)
10
n0
while z >
ss+z
z z
2n + 1
( 2n + 3) ( n + 1)
nn+1
s s
return s
za vee vrednosti argumenta ( x > 5 ) i uporedit trend raunskih greaka (monoton ili
oscilatoran).
27
Ei( x) =
exp(t )
dt , x 0
t
(2.7)
Si ( x) =
x
sin t
dt ,
t
0
Ci( x) =
(2.8)
cos t
1 cos t
dt = + ln x
dt ,
t
t
0
x
x>0
(2.9)
(2.10a)
Ei() = , Si() = 2
(2.10b)
Ei( x) = + ln x +
Si ( x) = (1) n+1
n =1
xn
n =1 n n!
(2.11)
x 2 n 1
(2n 1)(2n 1)!
(2.12)
Ci( x) = + ln x + (1) n
n =1
x 2n
2n (2n)!
(2.13)
(2.14)
28
Ei( x) =
c
x
exp(t )
exp(t )
exp(t )
exp(t )
dt
+
lim
dt
+
dt
+
dt , 0 < c < x
t
0
t
c t
c t
c
(2.15)
U analizi problema numerikog izraunavanja funkcije greke (Vebe 1.2 i 1.3) zapazili
smo da je pogodnija formulacija funkcije u obliku integrala od one u obliku beskonanog
reda. To vai i u sluaju da definicija funkcije ukljuuje nesvojstveni integral, ali je tada
raunski problem tei imajui u vidu problem konvergencije iterativnog izraunavanja
nesvojstvenog integrala. Tako emo radi izraunavanja vrednosti integralne eksponencijalne
funkcije za vee vrednosti argumenta poi od definicije (2.7), imajui pri tom u vidu da
Mathcad ne podrava neposrednu primenu te formulacije zbog singularne take x = 0
(podintegralna funkcija neograniena). Zato emo integral (2.7) raunati kao zbir integrala
(2.15).
Prvi integral u zbiru (2.15),
I1 =
exp(t )
dt , 0 < c < x
t
(2.15a)
I3 =
x
exp(t )
dt , 0 < c < x
t
(2.15b)
29
c
c
t n 1
t n 1
tn
tn
dt +
dt = lim ln t +
+ ln t +
I 2 = lim
0
n! 0
n =1 n n! c
n =1 n n!
n=0
c n =0 n!
cn
cn
c 2 k +1
c3
c5
( 1) n
= 2
= 2 c +
+
+ L + (2.15c)
n n!
3 3! 5 5!
n =1 n n!
n =1
k = 0 ( 2 k + 1) ( 2k + 1)!
I2 =
exp(t )
dt ,
t
x
Ei( x) + ln x +
xn
,
n =1 n n!
N
Ei( x)
za x < 0
za 0 < x c
N
exp(t )
c 2 k +1
exp(t )
dt
+
2
+
dt ,
t
t
k = 0 ( 2 k + 1) ( 2k + 1)!
c
14243
14243
c
(2.16a)
(2.16b)
za 0 < c < x
(2.16c)
metodom Adaptive
(1) n +1 2 n 1 x
n =1 2 n 1 i =1 i
(2.17)
ime se menja redosled operacija pri izraunavanju lana reda i tako izbegavaju veliki
brojevi. Svakako da prednost treba dati formulaciji (2.8), koja omoguuje vrlo tano
izraunavanje s obzirom da je podintegralna funkcija konana u celom intervalu integracije
te integral (2.8) nema karakter nesvojstvenog integrala.
30
1 cos t
dt
t
0
cos t
dt
t
x
u prvoj od formula.
Veba 2.2. a) Formirati Mathcad funkcije za priblino izraunavanje integralnog sinusa kao
integrala (2.8) i kao delimine sume reda u jedn. (2.17).
b) Koristei kao referentnu vrednost za Si(10) onu izraunatu pomou druge od
formiranih funkcija sa N = 100 , uveriti se da je za izraunavanje prvom funkcijom
pouzdanija Adaptive metoda od Romberg metode. Uveriti se da je pri tom dovoljno uzeti
TOL = 0.001 .
c) Nacrtati grafik funkcije u intervalu (0, 20].
( x) = t x 1e t dt , x > 0
(2.18)
(1) = e t dt = e t
=1
(2.19a)
31
1
= t 1 2 e t dt
2 0
= 2 2 e u du =
( t =u )
(2.19b)
( 0) =
e t
dt =
(t =u )
t
0
e
eu
du
=
0 u
u du = Ei(0) =
(2.20)
Kada x raste, ( x) raste vrlo brzo, u ta emo se uveriti u Vebi 3.2., i pri tom se vrlo
brzo pribliava elementarnoj funkciji:
( x)
2 x
x e
(2.21)
( x + 1) = x( x)
(2.22)
(n + 1) = n!
(2.23)
n
n! 2n
e
(2.24)
( x + 1)
x
(2.25)
32
1
2
1
= = 2
1
2
2
Iz (2.25) sledi da funkcija ima vertikalne asimptote u x = 0, kao i za sve negativne
celobrojne vrednosti.
Beta funkcija
Beta funkcija je definisana kao parametarski integral sa dva parametra :
( x, y ) = t x 1 (1 t ) y 1 dt ,
1
x, y > 0
(2.26)
( x ) ( y )
( x + y )
(2.27)
Primer:
x 2 dx
1 x2
x 2 =t
1
1
1 2 1
1 3 2
t dt
3
(
1
)
=
t
t
dt = B ,
3
2 0 1 t 2 0
2 2 3
1
Veba 3.3 Izraunati integral iz poslednjeg primera direktno i pomou Beta funkcije
33
(1) n
x
n = 0 n! ( n + p + 1) 2
J p ( x) =
2n+ p
, pR
(2.28)
( 1) n x
J m ( x) =
n = 0 n!( n + m)! 2
2n+m
(2.28a)
(1) n
2
n = 0 ( n!)
J 0 ( x) =
x
2
2n
=1
x2
x4
x6
x8
+
+
+L
2 2 2 4 (2!) 2 2 6 (3!) 2 2 8 (4!) 2
Moe se pokazati da se Beselove funkcije prve vrste, reda 1/2 i 1/2 svode na elementarne
funkcije:
J 1 2 ( x) =
2
sin x
x
(2.29a)
J 1 2 ( x) =
2
cos x
x
(2.29b)
Zaista,
(1) n
x
n = 0 n! ( n + 3 2) 2
J 1 2 ( x) =
2 n +1 2
2
=
x
(1) n
x
n = 0 n! ( n + 3 2) 2
12
2 n +1 2
x
2
x3
x5
x7
2 x
=
3
+ 5
7
+ L
x 2(3 2 ) 2 (5 2 ) 2 2!(7 2 ) 2 3!(9 2 )
12
2
=
x
(1) n
x
n = 0 n! ( n + 3 2) 2
12
12
12
1 x
x3
x5
x7
3
+ 5
7
+ L
(1 2) 2 1 2 2 3 2 1 2 2 2! 5 2 3 2 1 2 2 3! 7 2 5 2 3 2 1 2
1 x x3 x5 x7
2
=
+ L =
(1 2) 1! 3! 5! 7!
x 1
23 1444424444
3
12
2
sin x
x
sin x
Veba 4.1. Nacrtati grafike Beselove funkcije prve vrste, nultog, prvog i drugog reda u
intervalu [0, 15], pomou ugraenih Mathcad funkcija.
34
2 n +1
Y0 ( x) =
h
2 x
ln
+
J
(
x
)
+
(1) n +1 2 n n 2 x 2 n
2
2 (n!)
n =1
(2.30)
hn = 1 +
1 1
1
+ +L+
2 3
n
(2.30a)
Veba 4.2. Nacrtati grafike Beselove funkcije druge vrste, nultog, prvog i drugog reda u
intervalu [0, 15]
I p ( x) = i p J p (ix )
(2.31)
to daje:
1
x
I p ( x) =
n = 0 n! ( n + p + 1) 2
2 n+ p
(2.32)
I 1 2 ( x) =
I 1 2 ( x) =
2
sinh x
x
(2.33a)
2
cosh x
x
(2.33b)
h x
x
K 0 ( x) = ln + I 0 ( x) + n 2
n =1 ( n! ) 2
2
2n
(2.34)
Asimptotsko ponaanje
argumenta
Beselovih
J p ( x)
2
p
cos x
x
4 2
(2.35a)
Ym ( x)
sin( x m )
x
4
2
(2.35b)
exp( x )
I p ( x)
(2.35c)
2x
exp( x)
2x
K m ( x)
(2.35d)
J p 1 ( x) + J p +1 ( x) =
dJ p ( x)
2p
J p ( x),
x
= J p 1 ( x)
dx
p
J p ( x)
x
(2.36a)
Analogna formula, formuli (2.36a), vai i za Beselovu funkciju druge vrste, Y p (x) .Dalje,
I p 1 ( x) I p +1 ( x) =
2p
I p ( x),
x
dI p ( x)
K p 1 ( x) K p +1 ( x) =
2p
K p ( x),
x
dK p ( x)
dx
dx
= I p 1 ( x)
p
I p ( x)
x
= K p 1 ( x)
p
K p ( x)
x
(2.36b)
(2.36c)
d p
x J p ( x) = x p J p 1 ( x)
dx
(2.37a)
36
d p
x J p ( x) = x p J p +1 ( x)
dx
(2.37b)
(2.38a)
(2.38b)
d p
x I p ( x) = x p I p 1 ( x)
dx
d p
x I p ( x) = x p I p +1 ( x)
dx
a za modifikovanu Beselovu funkciju druge vrste
(2.39a)
(2.39b)
d p
x K p ( x) = x p K p 1 ( x)
dx
d p
x K p ( x) = x p K p +1 ( x)
dx
ZADACI
2.1 Pokazati metodama matematike analize da je erf(x) neparna i monotono rastua funkcija.
2.2 a) Polazei od jedn. (2.5), definisati funkciju F ( x) = erf (t )dt
x
erfc( x) =
t 2
dt
f ( x) =
( x ) 2
exp
2 2
2
37
F ( x) = P( X x) =
f (t )dt
x
x
1
1 + erf
2
2
1
z
F0 ( z ) = 1 + erf
2
2
u intervalu z < 5 .
2.5 Imajui u vidu da je, praktino, funkcija greke jednaka 1 za x > 5 , modifikovati
funkciju Erf2(x) (Veba 1.3.), koristei instrukcije if i otherwise, da bi se izbegle greke pri
izraunavanju za vee vrednosti argumenta.
2.6 Izvesti izraz za integralnu ekpsonencijalnu funkciju datu jednainom (2.11). Uputstvo:
Prikazati polazni integral kao zbir integrala sa intervalima ( , 0], [0, x] i prvi od njih reiti
parcijalnom integracijom, a u drugom razviti podintegralnu funkciju u red.
2.10 U literaturi [Bront.] se nalazi i sledea definicija gama funkcije preko beskonanog
proizvoda:
n x n!
n x ( x + 1)( x + 2) L ( x + n )
( x) = lim
x
x
x
x1 + 1 + L 1 +
n
1
1 2 n
= lim
exp(
xh
)
n exp( x k )
( x ) n
nx
k =1
1
x
= x exp( x) 1 + exp( x n)
( x )
n
n =1
38
7 15
=
,
2 8
3 4
=
2 3
1 ( 2n 1)!!
n + =
,
2
2n
2.13 Polazei od Stirlingove formule (2.21), izvesti aproksimaciju (2.24). Izraunati priblino
faktorijele brojeva 5, 7 i 10 i relativne greke rezultata.
2.14 Izraunati pomou Gama funkcije integrale:
5.2 x
x e dx
a)
b)
2.15
2n
e x dx, n = 1,2,...
2
Pokazati da je :
ln
1
dx =
(Pomo: uvesti smenu x = e t )
x
2
2.16 Pokazati : =
d
( x + 1) x =0
dx
2.17 a) Pokazati da je ( x, y ) = ( y, x ) .
b) Izraunati: (1, 2), (1, 1 2), (1 2 , 1 2) i proveriti rezultate, koristei simboliki raun u
Mathcad-u.
2.18 Pokazati :
a) B( m, n) =
c)
sin
( m 1)!( n 1)!
, m, n = 1,2,...
( m + n 1)!
x cos x xdx =
d) sin m x xdx =
0
1 +1 +1
B
,
2 2
2
b)
1 1 1
= ,
1 x3 3 2 3
dx
(2k 1)!!
, m = 2k = 2,4,...
2k k 2
2.20 a) Izvesti, koristei formulu iz zadatka 2.11, sledei izraz za opti lan reda funkcije
J 1 2 ( x) :
x 2 n +1
2
(1) n
2 n!(2n + 1)!! x
12
39
J p ( x) I p ( x)
Y0 ( x)
xp
2 p ( p + 1)
2
ln x
K 0 ( x) ln x
2.25 Pokazati da je:
J 0 ( 0) = I 0 ( 0) = 1
J m ( 0) = I m ( 0) = 0
(m je ceo broj, 0)
Y0 (0) = , K 0 (0) =
J p () = 0, I p () = ( p je realan broj)
Ym () = 0, K m () = 0 (m je ceo broj)
2.26 Proveriti grafiki aproksimacije (2.35a,b) za p =2.
2.27 Proveriti grafiki aproksimacije (2.35c,d) .
J 3 2 ( x) =
2 sin x
cos x ,
x x
J 5 2 ( x) =
2 3 x2
3
2 sin x cos x
x x
x
40
2.32 a) Izvesti sledeu aproksimaciju treeg reda za funkciju greke, za male vrednosti
argumenta:
erf ( x)
2
x3
x
3
c) Procenti granice intervala u kome lei tana vrednost za erf (0.3) , sa preciznou od 5
decimala i proveriti ih, smatrajui tanom vrednost koju daje Mathcad funkcija erf.
41