VJETINE

OMUNIKACIJE

pojam
tipovi
uzroci nesporazuma

Pitanja:

Podijelite se u dvije grupe i na

flip-art papiru napiite
odgovore-teze na pitanja
upotrebljavajui dosadanje
steeno znanje!

1.

ta je komunikacija?

2.

Kakve vrste komunikacije imamo?

3.

Koje su karakteristike uspjene a koje

neuspjene komunikacije?

4.

ta mi komunikacijom postiemo? / Za ta
nam ona slui?

Prezentujte po grupama ta ste

napisali, tako da svaka osoba
Pitanja:predstavlja min. jedan odgovor!
5.

Kako se osjeamo kada doe do

neuspjene komunikacije?

6.

Kako vi vidite dobrog komunikatora, koje

su njegove karakteristike i navedite neki
primjer?

7.

ta vi mislite kako se moe poboljati

komunikacijska vjetina
(individualna/grupna)?

Komunikacija
predstavlja uspostavljanje veze
izmeu jednakih putem nekih
znakova
Znak
Dra koja upuuje na neki obejkat, osobu,
stanje i, uope, na neku pojavu. Znak,
dakle, podrazumijeva odreeno znaenje.

ta je sve komunikacija?
Znakovi

Simboli

Pisani
jezik

Govorni
jezik

Signali

Smijeh,
grimasa,
pla

lementi komunikacije
U komunikacionom procesu razlikujemo nekoliko bitnih elemenata:

Poiljaoc poruke incijator komunikacije.

Poruka informacija koja se sistemom znakova prenosi od
poiljaoca do primaoca i koja mora imati odreeni sadraj.
Primaoc poruke ovjek ili grupa koja tumai poruku.

Vanost ova tri inioca je u tome to

svaki od njih mora da bude u potpunosti
jasan i konkretan, jer komunikacija je
proces koji ne moe da se vrati u nazad

(ireverzibilan proces)

Poiljaoc
Mora da zna ta eli da saopti i
na koji nain to eli da uradi, a da
pritom na jasan i direktan nain
poalje poruku.

Informacija/poruka
Mora da bude potpuna, da primaoc
shvati
i na pravi nain prihvati
poruku, da potom prikae reakciju i
na taj nain postane poiljaoc nove
poruke povratne informacije.

ipovi komunikacije
Osnovna podijela komunikacije kada je rije o nainima
na koje se poruka prenosi
(kanalima komunikacije)

Verbalna
Govorna ili pisana
komunikacija u kojoj se
koriste rijei. Ona je
zasnovana na
sposobnostima ovjeka da
proizvodi glasove i da te
glasove kombiniuje u rijei,
a rijei u reenice.
Posebnim simbolima
(slovima) glasovi i rijei se
pretvaraju u sistem pisanih
znakova pisani jezik.

Neverbalna

Paraverbalna

Komunikacija pomou
neverbalnih znakova.
Takvi znakovi su
pokreti miia lica
(mimika...) i ruku,
ruku i dijelova tijela
(gestikulacija).

Usko je vezana uz
govornu komunikaciju i
predstavlja pojavu
kada se poruka prenosi
(ili joj se dodaje
znaenje) putem
intonacije, jaine glasa,
brzine izgovaranje
rijei, pravljenja pauza
u govoru i sl.

ipovi komunikacije uesnicima

Osnovna podijela komunikacije kada je rije o nainima
na koje se poruka prenosi
(kanalima komunikacije)

Intrapersonalna
Govor sa samim sobom u
svakodnevnim situacijama
i prilikama kada elimo da
definiemo line stavove,
miljenja i emocije po
pitanju neke situacije koja
nam se dogodila u ivotu.

Interpersonalna

Grupna

Komunikacija sa dvije
ili vie osoba. U ovoj
vrsti komunkikacije
imamo jasno
izdefinisanog
primaoca i poiljaoca
poruke.

Usko je vezana za
govor jedne grupe. Npr
BH i veani ne govore
na isti nain
(izuzimajui razliit
jezik). Njihov govor
podrazumijeva
drugaiju
toplinu/hladnou. Tom
vrstom govora se
izjanjava nain na koji
neka grupa die
zajedno.

Uzroci nesporazuma u
komunikaciji
Tri grupe uzroka zbog kojih moe doi do nesporazuma u komuniaciji

Mehanike
barijere

Semantike
barijere
(nepoznate rijei)

dnose se na problem
neprecizne upotrebe rijei.
Do problema u
komunikaciji moe doi
radi nerazumijevanja
znaenja neke rijei,
Primjer
nesposobnosti da se na
metanje panje pri
primanju poruke ada odgovarajui nain saopti
namjeravana poruka ili
primalac radi buke ili
radi nepoznavanja kodova,
radi stalnog kidanja
veze na telefonskoj liniji odnosno, konvencija
odreenog jezika.
ne razumije poruku.

Blokiraju
komunikaciju u
fizikom smislu

Psiholoke
barijere
Pored znanja
podrazumijevaju i
neke sposobnosti,
stavove, vjerovanja,
oekivanja, iskustvo i
sve psiholoke
karakteristike koje
oblikuju kako slanje
tako i prijem
informacija.

Semantike barijerje
Razliito denotativno i
konotativno znaenje
rijei kod poiljaoca i
primaoca.
Denotativno znaenje podrazumijeva
osnovno znaenje, koje je obino
sadrano u reenicama i ono bi trebalo
da bude isto za sve lanove jedne
zajednice koja koristi isti jezik (npr.
Znaenje moete pronai u rjeniku).

Konotativno znaenje je pridodato

znaenje. esto je izraz specifinog
iskustva, potom stavova i
emocionalnog odnosa prema onome na
ta se znak odnosi.

Primjer:
Razliito denotativno
znaenje:
Kada komuniciraju batovan i
stomatolog, ko se pomene rije
korijen njih dvojica e imati
razliite pojmove na umu.
Razliito konotativno
znaenje:
Ako poiljaoc uputi reenicu lud
si kao struja on moe imati na
umu da je poiljaoc izuzetno
duhovit na primjer, a primaoc
moe da se prilino uvrijedi jer
e misliti da poiljaoc smatra da
on ima psihike tegobe.

Psiholoke barijerje
graniena sposobnost prijema
informacija
ada osoba usljed mentalnih
tekoa/nerazvijenosti nije u
stanju razumijeti neke dijelove u
govoru.
Stavovi primaoca

Pripadnik vladajue politike partije

hoe neto da objasni graaninu koji
je simpatizer opozicijske politike
partije. Graanin ne eli da saslua,
napadaki je nastrojen, ubijeen da
e biti prevara...

Nezainteresovanost
primaoca

Momak se udvara djevojci

i pokuava da sa njom
povede dui razgovor, ali
njoj je uasno dosadno,
jedva eka da ode i samo
polovino slua ta on
govori.

Faktori koji utiu na verbalnu

komunikaciju
o Tempo
o Jednostavnost
o Jasnoa i saetost
o Vrijeme i vanost
o Prilagodljivost
o Vjerodostojnost

Faktori koji utiu na verbalnu

komunikaciju
Da bi poruka bila uspjena
potrebno je da ima slijedee
karakteristike:
o Neophodan sadraj
o Razumljiva, precizna i jasna
o Nedvosmislena i pravovremena
o Preneena odgovarajuim
komunikacionim kanalom

ega uvijek trebamo biti svjesni?

o Priroda je dala ovjeku jedan jezik ali
dva uha, da bi dvaput vie sluao
nego govorio
o Cjelokupnost govora ini: govorenje i

sluanje
o Optimum govorne komunikacije postignut je

Vrste sluanja:
o PASIVNO pokazujemo da sluamo ali...
o SELEKTIVNO samo ono to nas zanima
o DEFANZIVNO osjeamo ugroenost
o AKTIVNO

Pravila dobre komunikacije:

o osmijeh
o dranje
o dodir
o kontakt oima
o gestikulacija
o empatija
o proksemiki znakovi

Osobine dobrog komunikatora

*Dobri komunikatori u organizaciji su:

-dobro informirani;
-tolerantni prema onima koji drugaije misle;
-otvoreni za komunikaciju sa suradnicima;
-dobri sluatelji;
-uvjerljivi u komunikaciji;
-otvoreni za promjene i njihovu primjenu u
organizaciji;
-spremni za timski rad.

Nivoi odgovornosti u komunikaciji

1. drutvena odgovornost (rezultat
odnosa meu saradnicima)

2. odgovornost za line odnose (lino

miljenje i miljenje drugog)

3. lina odgovornost (lina odgovornost

za sebe i ponaanje prema drugom)

Konflikti
KONFLIKTI- sukobi
o lini konflikt emocije, ljutnja, strah,
nepovjerenje...
o sadrajni konflikti razlika u miljenjima,
stavovima i dr.

Kako rjeavati konflikte?

o Izbjegavanje
o Poputanje
o Nametanje (naredba)
o Kompromis (nema ni gubitka ni dobitka)
o Saradnja (pozicija dobitak dobitak)

10 fraza i rijei koje bi trebali koristiti najmanje

jedndom dnevno!
1. HVALA TI (zahvalite za panju, brigu i pomo
drugih)
2. MOLIM TE (iskazujte potovanje)
3. BRAVO (pohvalite)
4. MOGU LI TI POMOI (ne ekajte da vas se
pita, ponudite sami pomo)
5. TO JE STVARNO LIJEPO (primijeujte pozitivno)
6. OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo
nekoga, a ako elite uvijek biti u pravu ivite
sami)
7. PRIAJTE MI O TOME (pokaite
zainteresiranost)
8. HAJDEMO ZAJEDNO (druite se, nudite
drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme)

Hvala na panji i
sluanju!!!

kraj!