Mainski fakultet Sarajevo

Izbor materijala i analiza havarija

Projektni zadatak

Bodova:
Plean Medina
Sejdinovi Zijada
od max 60
Datum kolokvija i prezentacije:

Predmetni nastavnik, Predmetni asistent:

18.06.2015.

Doc. dr. Ismar Hajro, v. asist. Petar Tasi

Datum izdavanja

Naziv projektnog zadatka

Mart 2015.

ANALIZA HAVARIJE UREDSKE STOLICE

Mainski fakultet Sarajevo | Katedra za mainski proizvodni inenjering | Izbor materijala i analiza havarija

Podaci o pregledima i predaji rada:

Datum izdavanja
Datum prvog pregleda
Datum predaje konane verzije
Predat

tampan i uvezan
PDF
doc/docx
literatura (elektronski)

Postignuti bodovi:
Stavka

bodova

Kolokvij

Prezentacija

Pisani dio

Slike
Kvalitet

Tekst

5
5

Literatura

Forma

Kvalitet prezentacije

ita pri prezentovanju DA/NE

Prekoraenje vremena prezentovanja

(max 15min)

Opti dojam

20

Napomene:

Pozitivno

Tabele

Pristup izradi

Ukupno

Negativno

od max
5

60

Sadraj

1
2
3

5
6

Uvod ................................................................................................................................................... 3
Komponente i karakteristike analizirane uredske stolice .................................................................... 5
Osobine materijala analizirane uredske stolice .................................................................................. 8
3.1 Akrilnitril-butadien-stiren ............................................................................................................... 8
3.2

Polietilen ....................................................................................................................................... 9

3.3

Polipropilen .................................................................................................................................. 9

3.4

Poliuretan ................................................................................................................................... 10

Opis loma dijelova uredske stolice ................................................................................................... 11

4.1 Nalaz nakon havarije .................................................................................................................. 12
4.2

Snimak stanja ............................................................................................................................. 12

4.3

Nehavarisana stolica .................................................................................................................. 18

4.4

Hipoteza havarije ....................................................................................................................... 21

4.5

Pojedinana ispitivanja ............................................................................................................... 21

4.6

Ocjena rezultata ispitivanja ........................................................................................................ 26

Zakljuak........................................................................................................................................... 27
Literatura........................................................................................................................................... 29

1/31

Saetak
U okviru ovog projektnog zadatka je prikazana analiza uzroka loma (havarije) nosaa naslona uredske
stolice. U uvodnom dijelu ovog rada je dat kratki osvrt na razvoj uredskih stolica i podjelu prema
potrebama korisnika. Nakon toga je su detaljno opisane komponente analizirane uredske stolice i njene
tehnike karakteristike, kao i funkcije pojedinih dijelova. Opisani su i razlozi izbora odreenih materijala
za razliite dijelove stolice. U okviru analize loma nosaa naslona su opisani eksploatacioni uslovi u
kojima je dolo do loma. Postavljena je hipoteza o uslovima i toku havarije, koja je kasnije bila
predmetom dokazivanja ili osporavanja. Pri tome su u obzir uzeti eksploatacioni uslovi u momentu loma,
analiza stanja i izgled oteenih dijelova nosaa naslona i mehanike osobine koritenih materijala.
Izvren je analitiki proraun napona u kritinim presjecima i vrijednosti uporeene sa vrijednostima
dobijenim ispitivanjem materijala. Dodatno, izvreno je poreenje stanja havarisane stolice sa
identinom stolicom koja je trenutno u eksploataciji, kako bi se upotpunila slika o razlozima loma nosaa
naslona. Bazirano na svemu to je uraeno, izloeni su razlozi nastanka loma i sam tok loma nosaa
naslona uredske stolice.
Kljune rijei: uredska stolica, naslon stolice, sjedalo stolice, lom, havarija, osobine materijala

2/31

1 Uvod
Stolica je komad namjetaja za sjedenje napravljen sa sjedalom, naslonom za lea, i odreenim brojem
nogu, koje omoguavaju stabilnost i kretanje. Prema nekim izvorima, jedan od najranijih izumitelja
uredske stolice je biolog Charles Darwin, koji je montirao tokie na svoju stolicu kako bi mogao da bre
pristupi uzorcima. U XX vijeku javila se potreba modernog ovjeka, bilo u uredu, bilo u neformalnim
situacijama, za udobnom stolicom koja je dovela do razvoja industrijskog dizajna. [1]
Smatra se da je Herman Miller napravio revoluciju u dizajnu uredskih stolica, sa svojom tzv. Aeron
stolicom iz 1994. Slika 1.1 prikazuje izgled ove stolice. U njenoj je uestvovala ekipa strunjaka, koja je
ukljuivala dizajnere i ortopede, a uestvovalo je i preko dvije stotine ljudi prema ijem poloaju tijela je
stolica pravljena. Aeron stolica je kao redovni eksponat izloena u muzeju modernih umjetnosti.

Slika 1.1: Aeron uredska stolica, dizajnirana 1994. godine [1]

Herman Miller uredske stolice se i danas proizvode i prodaju, a Slika 1.2 prikazuje neke od tih stolica.

Slika 1.2: Herman Miller uredske stolice [1]

Uredska stolica je stolica dizajnirana tako da omogui to udobnije sjedenje u uredu, odnosno
za raunarom. Odlikuje se pokretnim naslonom i mogunou okretanja za 360. Uredske stolice su
prilagoene uredskom okruenju sa mogunou kretanja korisnika i udobnosti, bitne zbog dugotrajnog
sjedenja na radnom mjestu. Da bi se postigla ova svrha, uredske stolice treba da imaju podesiv naslon
za ruke i lea, kao i sjedalo. Najjednostavnija podjela uredskih stolica bila bi na direktorske,
administracijske uredske stolice i uredske stolice za iru upotrebu (slika 1.3).
3/31

Slika 1.3: Direktorska (lijevo), administracijska stolica (sredina) i uredska stolica za iru upotrebu (desno) [1]

Povezane aktivnosti, koje podrazumijevaju analizu i istraivanje, kao i brojne dunosti, privatne
sastanke, koritenje raunara i mnoge psiholoke probleme na radnim mjestima zahtijevaju i poboljane
fizike i mentalne uslove kod rukovodioca tih firmi. Jedan od tih uslova je i namjetaj koji se koristi, a
primjer je direktorska stolica (Slika 1.3 lijevo). Manje kreativnih i raznovrsnih aktivnosti, to bi znailo i
manje potrebnog komfora odnosi se na administrativne poslove pa se to odraava i na uslove rada.
Stolice koje se koriste u tim prilikama su administrativne (Slika 1.3 u sredini). Stolice koje se koriste u
uredima osoba koje obavljaju poslove sa kupcima licem u lice ili poslove koji zahtijevaju samo
telefonske razgovore su ujedno i stolice za iru upotrebu (Slika 1.3 desno). [1]
Prije vie od 15 godina je poela standardizacija uredskih stolica, a jedan od prvih standarda koji
definie uredske stolice bio je BS EN 1335. Dio standarda BS EN 1335-1 odnosi se na stolice
opremljene mehanizmom za sinhrono podeavanje nagiba naslona i sjedita, i sastavljen je iz tri dijela.
Prvi dio definie dimenzije uredskih stolica (potrebne za osiguranje dimenzione stabilnosti), drugi
sigurnosne zahtjeve, dok trei definie metode ispitivanja sigurnosti uredskih stolica.
Ovaj standard stolice koje su obuhvaene njegovim prvim dijelom dijeli na tri tipa - tip A, B i C:
Nagib naslona stolica tipa A se mogue je podeavati u iznosu od najmanje 6. Visina sjedala
stolica ovog tipa je minimalno 400 mm, a obim podesivosti 120 mm. irina sjedala takoer mora
biti podesiva. Za ovaj tip stolice naslon je nezavisan od sjedala.
Tip B stolice moe imati naslon nezavisan od sjedita ali to nije obavezno. Dimenzije su sline
tipu stolice A, s tim da je visina sjedala kod stolica ovog tipa minimalno 420 mm. Obim
podesivosti je takoer 120 mm.
Tip C uredskih stolica ima povezan naslon i sjedite. Nema podesivog kretanja naslona i smanjen
je obim podesivosti sjedala (iznosi 80-100 mm). Ima veu dubinu sjedala u odnosu na ostale
tipove. Stolice ovog tipa koje mogu biti glomaznije od prethodnih i imaju presvlake preko cijele
stolice, izuzevi mehanizam za podeavanje sjedita. [2]
Iz opisa stolica, moemo zakljuiti da tip A priblino odgovara uredskim stolicama za iru upotrebu, tip B
administracijskim, a tip C direktorskim stolicama.
Osim pomenutog, i sljedei standardi obuhvataju razliite aspekte dizajna i konstrukcije uredske stolice:
BAS CEN/TS 15186:2012 (Ocjenjivanje otpornosti povrine na grebanje),
BAS EN 1021-1:2002 (Procjena zapaljivosti tapaciranog namjetaja),
BAS EN 1022:2002 (Odreivanje stabilnosti),
BAS EN 12721:2002 (Ocjenjivanje otpornosti povrine prema toploti sa vlagom),
BAS EN 14465/A1:2012 (Tekstil, tkanine za tapaciranje, specifikacija i metode ispitivanja),
BS EN ISO 9241-1:1999 (Ergonomski zahtjevi za rad u uredima),
EN ISO 9241-5 (Odreivanje materijala za uredske stolice). [3]

4/31

2 Komponente i karakteristike analizirane uredske stolice

Analizirana uredska stolica (Slika 2.1) je sastavljena od vie dijelova: sjedala, osnove, naslona,
mehanizma za kontrolu sjedala, elastine navlake i tokia. Sjedalo i naslon se smatraju glavnim
ergonomskim dijelovima pa prema tome pri njihovom konstruisanju treba voditi rauna o udobnosti i
estetici, dok dijelovi poput osnove, tokia i mehanizma za kontrolu sjedala ne zahtijevaju estetiku nego
mogunost to boljeg kretanja. Mehanizam za kontrolu sjedala je najzahtjevniji sa aspekta konstruisanja
i projektovanja, jer je potrebno da ima to bolju mogunost podeavanja, a da se lako i bez ikakvih
dodatnih komplikacija koristi od strane kupca. Materijali od kojeg je izraen ovaj mehanizam su razliite
vrste elika. Slike i opisi svakog dijela pojedinano prikazuje tabela 2.1.

Slika 2.1: Izgled analizirane stolice prije doivljene havarije

Slika 2.2 prikazuje sklop stolice, sa koje su skinuti sjedalo i naslon, kako bi se jasnije vidio poloaj
nosaa naslona i sjedala, i vijaka kojima su povezani, a koji e u nastavku biti analizirani.

Slika 2.2: Sklop stolice sa koje su skinuti sjedalo i naslonja

5/31

Nosa sjedala stolice napravljen je od elinog lima debljine 2,5 mm, oblikovanjem u toplom stanju.
Vrsta elika od koje je izraen nije poznata. Osnova nosaa sjedala dobijena je kombinacijom postupaka
prosijecanja, savijanja, probijanja i zasijecanja. Prosijecanje predstavlja postupak obrade plastinom
deformacijom, pri kojem se materijal razdvaja po zatvorenoj konturi i prosjeeno jezgro je otpadak, a
ostatak radni komad. Probijanje je takoer materijal razdvojen po zatvorenoj konturi, ali u ovom sluaju
je prosjeeno jezgro otpadak, a ostatak radni komad. Zasijecanje je postupak obrade plastinom
deformacijom pri kojem se materijal razdvaja po otvorenoj konturi. Postupkom zasijecanja dobivene su
metalne uice na nosau sjedala, koje su potom savijene kako bi se dobio njihov konaan oblik. O
metalnim uicama bit e govora u nastavku projektnog zadatka. Na ovako dobijen nosa je postupkom
elektrolunog zavarivanja spojen limeni profil (iste debljine lima) koji slui kao dra plinskog podizaa.
Nosa naslona je dobijen operacijama avnog zavarivanja i obrade plastinom deformacijom savijanja.
Kvadratni profil od kojeg je napravljen ovaj dio je avna cijev (debljine stjenke 2,5 mm), koji je nakon
postupka avnog zavarivanja valjanjem preoblikovana u profil dimenzija 3216 mm, te je tako dobijena
pravougaona ipka savijanjem oblikovana na konaan oblik. Operacija zavarivanja (elektrolunog)
primijenjena je i za spajanje cilindrinog dijela na sami vrh ovog nosaa, koji slui za dranje naslonjaa.
Tabela 2.1: Opis komponenti analizirane uredske stolice (komponente nisu u razmjeri)
Mehanizam za kontrolu sjedala i naslona. Spaja
sjedite, naslon i osnovu. Koristi se za podeavanje
visine sjedala i poloaja naslona, a podeava se od
strane korisnika pritiskom ruice (visina sjedita),
odnosno samim poloajem tijela (poloaj naslona).
Materijal od kojeg je napravljen je elik (razliite vrste).

Elastina presvlaka. Navuena je na dio mehanizma

za kontrolu sjedala. Uloga ovog dijela je iskljuivo
estetska. Izraen je od polipropilenske plastike.

Sjedalo stolice. Pri izradi ovog dijela se vodi rauna o

udobnosti kod sjedenja. Zbog toga je izraen od sloja
PU spuve i poliestera.

Osnova. Osnova je dio koji je optereen cijelom

teinom korisnika i svojim izgledom treba da doprinosi
estetici proizvoda. Najee se izrauje od ABS
plastike.

Tokii. Ravnomjerno su rasporeeni na nain da

najlake omogui pomjeranje stolice. Izrauju se od
istog materijala kao i osnova.

Naslon stolice. Omoguava naslanjanje lea

korisnika. Zbog udobnosti presvlai se spuvom i
platnom.

6/31

Materijali koji su koriteni za izradu ostalih dijelova ove stolice su:

elik (razliite vrste, nepoznatog hemijskog sastava),
ABS plastika,
polietilen, PE
polipropilen, PP
poliuretan, PU .
Masa analizirane uredske stolice je 5,5 kg, a njene dimenzije i maksimalna mogua pomjeranja prikazuje
Slika 2.3.

Slika 2.3: Dimenzije i maksimalna mogua pomjeranja stolice (1 naslon, 2 sjedalo)

Ove dimenzije e biti iskoritene prilikom kasnijih prorauna optereenja i napona.

7/31

3 Osobine materijala analizirane uredske stolice

Za potrebe uredskih stolica, ergonomiju, estetiku i funkcionalnost najadekvatniji materijali su oni koji
mogu da izdre optereenja kojima je stolica u toku svoje eksploatacije izloena, a da omogue lako
ienje i udobnost korisnika. Upotrijebljeni materijali koji bi trebali da zadovolje navedene uslove, a koji
su odabrani za izradu analizirane uredske stolice, su od tri vrste plastike, poliester, poliuretan i elik.
Osobine elika, poput tvrdoe i vrstoe, navedene u radu su dobijene tek nakon ispitivanja sa
razaranjem, jer prodava iste nije dokumnetovao niti izdao kupcu.

3.1 Akrilnitril-butadien-stiren
Akrilnitril-butadien-stiren (ABS) je termostabilna plastika u pogledu dimenzija, kruta je i ima dobru
udarnu, abrazivnu i hemijsku otpornost, vrstou i ilavost (posjeduje dobre osobine otpornosti na
habanje i mehanike udarce), uz nisku temperaturnu dilataciju. I pored ovih osobina dobro je obradiva.
Zbog ovakvih osobina, ali prvenstveno otpornosti na habanje, mehanike udarce i hemijske uticaje,
koristi se kao materijal za dijelove na stolici kao to su osnova i podeiva na mehanizmu za sjedenje.
Za osnovu sa tokiima se koristi iskljuivo zbog toga to je ona podlona svakodnevnom kretanju po
tvrdim podlogama i zbog toga to podnosi cijelo optereenje stolice. Dio podeivaa na mehanizmu za
sjedenje se izrauje takoe od ABS plastike, jer je ostali dio mehanizma spojen elinim vijkom (koji ima
dosta veu tvrdou od svih vrsta plastike), pa je zbog toga ABS, kao jedna od najtvrih, pogodna.
Nedostatak ABS plastike je taj to se jako teko lijepi, to se moe primijetiti i na dijelovima stolice, koji
su uglavnom za ostale dijelove zapravo povezani vijcima.
Tabela 3.1: Osnovne karakteristike ABS plastike [4]
Gustina
Zatezna vrstoa
Tvrdoa (Rockwell, skala R)
Radna temperatura
Ostale osobine

1,05-1,06 g/cm3
35-55 MPa
60-115 (prema ASTM D785)
75-90 C
Nije otrovna.
Tee se lijepi.

Ova plastika se najee obrauje ekstrudiranjem, injekcionim presovanjem i istiskivanjem, a uglavnom

se primjenjuje za dijelove namjetaja, automobila, elektrinih aparata i raunara.

Slika 3.1: Dijelovi uredske stolice napravljeni od ABS plastike (tokovi, nosai tokova i kuite regulatora)
8/31

3.2 Polietilen
Polietilen (PE) je jedna od, po osobinama, najraznovrsnijih plastika ije osobine zavise od sastava
supstanci koje se dodaju radi poboljanja potrebnih osobina. Ima dobre tehnike osobine kao to su
otpornost na habanje i na mehanike udare. Izuzetno je izdrljiva i lako se moe reciklirati.
Tabela 3.2: Osnovne karakteristike polietilena [4]
Gustina
Zatezna vrstoa
Tvrdoa (Rockwell, skala R)
Radna temperatura
Ostale osobine

1,02 g/cm3
41 MPa
65-80 (prema ASTM D785)
70 C
Zapaljiv.

Procesi obrade su najee kao i kod ostalih plastika (injekciono presovanje i ekstrudiranje), a primjena
je u industriji namjetaja, pri izradi kofera, ica i medicinske opreme. Mehanike osobine polietilena su
neto manjih vrijednosti nego one kod ABS plastike, naroito u pogledu tvrdoe, ali su zato izraenije
osobine elastinosti, pa se zbog toga koristi za izradu naslona i dijela koji privruje naslon na
mehanizam za sjedenje. Funkcija tih dijelova na stolici je odgovorna u pogledu korisnika. Potrebno je da
budu dovoljno vrsti da izdre naslanjanje a u isto vrijeme i kretanja lijevo-desno, gore-dole dok korisnik
sjedi. Takve zahtjeve ispunjava polietilen koji prema osobinama daje dovoljnu vrstou i elastinost.

Slika 3.2: Dijelovi uredske stolice napravljeni od polietilena (naslonja i poklopac nosaa naslona)

3.3 Polipropilen
Polipropilen (PP) je neprovidna plastika, ima visoku vrstou, relativno dobro je termootporna, i ima
odlinu otpornost na koroziju. Koristi se u nekoliko industrijskih procesa zbog svojih dobrih elektrinih,
hemijskih i mehanikih osobina. Izolacione osobine ine ovu plastiku materijalom koji se moe koristiti i
tamo gdje postoji elektrostatiki elektricitet.
Tabela 3.3: Osnovne osobine polipropilena [4]
Gustina
1,00-1,02 g/cm3
Zatezna vrstoa
35-50 MPa
Tvrdoa (Rockwell, skala R)
45-75 (prema ASTM D785)
Radna temperatura
55-80 C
Ostale osobine
Otporna na prodor mikroorganizama.
Velika otpornost na deterdente pri temperaturi od 70 C.
Zbog svoje niske gustoe, pluta na vodi.

9/31

Ova plastika moe da se obrauje injekcionim presovanjem ili ekstrudiranjem a najee se primjenjuje
za namjetaj, posude i djeje igrake. Polipropilenska plastika je specifina po tome to se njen hemijski
sastav moe mijenjati i pomou toga prilagoavati funkciji nekog dijela. Iako raspon tvrdoe ove plastike
moe biti veliki, njene elastine osobine su vee od veine ostalih vrsta plastike. Koristi se za izradu
rebrastog elastinog dijela koji se nalazi oko nosaa naslona (slika 3.3) i zbog svojih osobina dobre
obradivosti pomae ljepem izgledu.

Slika 3.3: Polipropilenski dio uredske stolice (obloga nosaa naslonjaa)

3.4 Poliuretan
Poliuretanska (PU) spuva je materijal koji omoguava da tapaciranje proizvoda bude lagano i higijenski
prihvatljivo. Osnovne osobine ove spuve su izuzetan stepen elastinosti i mala trajna deformacija (koja
se javlja tek nakon relativno dugog perioda izloenosti deformaciji). Hemijski sastav poliuretanskih
spuvi je najee izocijanat kao prva komponenta, a drugu komponentu ini poliol (odnosno polieter) ili
poliester. Spuve koje su izraene na bazi polietera imaju bolje osobine za razliku od spuvi na bazi
poliestera.
Fizike karakteristike kao to su elastinost, relativno mala masa, irok dijapazon tvrdoa, dobra
otpornost na mehaniko optereenje ine PU spuvu jednim od najupotrebljivijih materijala. Sjedite i
naslon su dijelovi stolice obloeni PU spuvom.
Tabela 3.4: Osnovna svojstva PU spuvi [5]
Gustina
16-1.100 kg/m3
(zavisno od gustine, postoje razliiti tipovi spuvi, koji se
obiljeavaju dodavanjem razliitih boja)
Ostale osobine
Ima mogunost nosivosti i podupiranja teine korisnika.
Prua udobnost tokom upotrebe.

Slika 3.4: Dijelovi uredske stolice napravljeni od PU spuve, sjedalo (gore) i naslon (dole)
10/31

4 Opis loma dijelova uredske stolice

Prilikom havarije, dolo je do loma nosaa sjedala i nosaa naslona stolice na mjestu njihovog kontakta
sa drugim dijelova stolice. Poloaj ovih dijelova u sklopu uredske stolice prikazuje slika 2.2. Ova dva
dijela, kako se to i na slici moe vidjeti, spojena su vijcima 1 i 2, ija e tana uloga biti opisana kasnije.
Da bi se detaljnije razumio tok havarije, kao i nain i razmjere oteenja dijelova mehanizma stolice, za
poreenje e biti koritena stolica koja jo nije doivjela havariju (u nastavku teksta: nehavarisana). Ta
stolica je u svakom aspektu izgleda i konstrukcije potpuno identina havarisanoj, i u upotrebi je pet
godina u identinim uslovima u kakvima je koritena havarisana stolica.
Prilikom analize havarije stolice, slijedit e se tok analize havarije definisan procedurom po VDI 3822
(slika 4.1). Na ovaj nain se osigurava sistematian pristup koji vodi sigurnim zakljucima o razlozima
loma dijelova mehanizma.

Slika 4.1: VDI 3822 procedura analize havarije [6][7]

Fotografije su koritene za dokumentovanje stanja dijelova nakon loma. Najveim dijelom su zakljuci o
toku havarije i njenim uzrocima bazirani na analizi izgleda loma konstrukcije i deformacije dijelova,
budui da se radi o relativno jednostavnoj konstrukciji. Paljivo posmatranje dijelova omoguava detaljan
uvid u ponaanje dijelova prije loma.
Prilikom opisa pojedinih dijelova bit e koriteni termini gornja, odnosno donja strana dijela. Strane su
definisane kao takve na osnovu prirodnog poloaja stolice u toku njene upotrebe. Tako je gornja strana
nosaa sjedala ona koja je u kontaktu sa sjedalom, dok je njegova donja strana ona koja je okrenuta
prema podu.
11/31

4.1 Nalaz nakon havarije

Makroskopski gledano, prilikom havarije stolice dolo je loma dva dijela:
nosaa sjedala stolice, slika 4.2, na mjestu gdje se ostvaruje kontakt sa vijkom mehanizma za
regulaciju krutosti naginjanja (vijak 2, slika 2.2), uz dodatne vidljive pukotine, troenje materijala i
plastinu deformaciju, i
nosaa naslona stolice, slika 4.3, na mjestu gdje se vee na nosa sjedala uz pomo vijka 1
(slika 2.2), uz dodatno vidljivu plastinu deformaciju.

Slika 4.2: Nosa sjedala stolice nakon loma na mjestu veze sa mehanizmom za regulaciju krutosti

Slika 4.3: Lom nosaa naslona stolice na mjestu veze sa nosaem sjedala stolice

Konstruktivna specifinost je nedostatak odgovarajue amortizacije udara (naglih skokova u

optereenju) do kojih dolazi prilikom sjedanja na stolicu. Drugi problem konstruktivne prirode, koji se
namee sam po sebi je nedostatak amortizacije ugaonih kretanja naslova. Ovo je stolica koja
omoguava naginjanje oko dvije ose (slika 2.3), pri emu ne postoji ogovarajui mehanizam koji bi
koristio opruge ili elastine elemente za ogranienje kretanja.

4.2 Snimak stanja

Uredska stolica koja je predmet analize je bila u upotrebi deset godina, prije nego je dolo do loma
njenih komponenti. Koritena je unutar projektovanih eksploatacionih uslova. Temperature kojima je bila
izloena u toku svoje upotrebe kretale su se u intervalu od 15 do 30 C, u suhom okruenju (bez
kondenzacije).Osoba koja ju je koristila ima masu 85 kg, a stolica tokom upotrebe nije bila izloena
namjernom preoptereivanju niti je bila nenamjenski koritena.
Naalost, iako je ovo stolica koja je meu najrasprostranjenijim, i u upotrebi u stotinama ustanova, nema
kvantitativnih, pa ak ni kvalitativnih, podataka o materijalima koji se koriste za njenu izradu. Proizvoa
12/31

ne isporuuje certifikate o ograenim materijalima uz stolicu, i ovo zapravo nije neuobiajena praksa.
Nije bilo mogue pratiti materijal do mjesta proizvodnje. Ovo je onemoguilo poreenje sa podacima koje
navodi i propisuje standard u vezi sa osobinama koje materijal za izradu dijelova mora posjedovati.
Dijelovi koji su doivjeli lom su optereeni kad god je stolica u upotrebi, i pri tome trpe razliita
optereenja. Neka od njih nisu od interesa za dalje razmatranje. Na nekoliko narednih strana e biti
predstavljeni rezultati snimka stanja tih dijelova, kao i detaljnije opisana njihova optereenja od znaaja
za tok havarije.

4.2.1 Nosa sjedala stolice

Kako bi se bolje opisao lom nosaa sjedala, dat je njegov izgled prije havarije (slika 4.5), i oznaene
linije po kojima je dolo do loma. Izgled nosaa nakon loma prikazuje slika 4.5, i na njoj se vide detalji
izgleda prelomne povrine.

Slika 4.4: Mjesto na kojem je dolo do pucanja nosaa sjedala (crvenom bojom su oznaene linije pucanja)

Sa slike se moe vidjeti da je jedan dio materijala, koji se nalazio desno od vijka 2 (vijak mehanizma za
podeavanje krutosti naginjanja), potpuno otkinut. Slika 4.5 prikazuje izgled prelomnih povrina.

Slika 4.5: Izgled prelomne povrine nosaa sjedala stolice: pravci smicanja (lijevo) i smaknute povrine (desno)

Na prelomnim povrinama nema izraenih tragova plastine deformacije pa bi se ovaj lom mogao
okarakterisati kao krti. Meutim, u obzir treba uzeti injenicu da su prisutne znaajne plastine
deformacije uzrokovane dugotrajnim kontaktom i habanjem dijelova (vijka 2 i nosaa), posebno izraeno
na mjestu nalijeganja glave vijka.
Na osnovu izgleda prelomne povrine moe se zakljuiti da je dolo do loma uslijed smicanja u dva
pravca, kako prikazuje slika 4.5 lijevo. U zadnjim fazama loma je bilo prisutno i savijanje, to se vidi po
pukotinama koje se ire prema unutranjem dijelu nosaa i po tome to su povrine smaknute jedna u
odnosu na drugu za priblino 20 stepeni.
Iako povrine loma uslijed smicanja nemaju izraene znakova plastine deformacije, plastino
deformisanje habanjem je vidljivo na mjestima u blizini tih povrina (slika 4.6), odnosno mjestu
nalijeganja glave vijka 2 na nosa sjedala stolice. Plastina deformacija uslijed habanja je dovela i do
smanjenja debljine lima nosaa na kritinim presjecima za oko 0,5 mm, na 2,0 mm (slika 4.5, desno).
13/31

Slika 4.6: Izgled prelomne povrine nosaa sjedala stolice, gledano sa gornje strane

Kako prikazuje slika 4.2, moe se vidjeti da su tragovi habanja i plastinog deformisanja prisutni i na
drugim dijelovima ove komponente stolice. Jasniji prikaz mjesta na kojima je prisutno habanje daje slika
4.7. Tano ovakav raspored pohabanih podruja definie mogunost podesivosti uredske stolice,
odnosno zakretanja prema nazad, lijevo i desno. Tokom pomjeranja nosaa naslona prema nazad, to
su u toku upotrebe stolice stalno deava, horizontalni dio tog nosaa djeluje silom pritiska na nosa
sjedala unutar podruja oznaenog crvenom linijom (slika 4.7).

Slika 4.7: Habanje na nosau sjedala havarisane stolice

Spomenuta sila pritiska koncentrisana je na povrini. Poveanjem ugla zakretanja naslona stolice,
povrina kontakta izmeu ova dva elementa se smanjuje, pa se pri maksimalnim uglovima pomjeranja
praktino moe smatrati kako ovaj kontakt vie nije povrina nego linija, pa ak i taka (jer je habanje
neravnomjerno i nejednako po cijeloj povrini). Zona u kojoj je ovo habanje najizraenije je oznaena
utom bojom (slika 4.7).
Prilikom zakretanja naslona stolice u lijevu ili desnu stranu, sila pritiska nosaa naslona o nosa sjedala
stolice koncentrisana je na povrinama oznaenim zelenom bojom (slika 4.7). Prilikom maksimalnih
uglova zakretanja u lijevu i desnu stranu, kontakt izmeu nosaa sjedala i naslona svodi se na taku ili
veoma malu povrinu. Zbog malih povrina na kojima djeluju sile, pritisci koji su dovoljno veliki da
plastino deformiu materijal i izazovu habanje dijelova. Pri ovome je meki sloj zatitne boje (debljine
0,3 mm) u potpunosti uklonjen habanjem, i tek je onda nastupilo habanje metalnih dijelova.
14/31

Slika 4.8 pokazuje da je u dvije take, u blizini uica, habanje materijala izraenije nego na ostalim
mjestima. Ovo je uzrokovano time to se pri istovremenom ugaonom zakretanju u stranu i naginjanju
nosaa naslona stolice prema nazad, mjesto kontakta nosaa naslona stolice i nosaa sjedala svodi na
jako malu povrinu, koju moemo smatrati takom. Obzirom da je povrina u ovom sluaju manja nego u
ve spomenutim sluajevima zakretanja iskljuivo prema nazad, ili iskljuivo u stranu, pritisci koji se na
ovoj povrini ostvaruju bit e vei, to je na ovim dijelovima uzrokovalo intenzivnije habanje.
Ovo se poklapa sa onim to ilustrira slika 4.7, gdje je oigledno da e zona u kojoj se poklapaju sva tri
povrinska pritiska (oznaena crvenom, utom i zelenom bojom) biti najizloenija habanju. To je upravo
zona u blizini uica.
Vano je naglasiti da je dubina jamica u metalu nastalih habanjem i do 0,5 mm.

Slika 4.8: Mjesta najvee pohabanosti nosaa sjedala stolice

Prilikom proizvodnje, uice se rade savijanjem, koje se uvijek radi na neki odreeni radijus umjesto
otrog prelaza. Taj radijus (oznaen utom bojom, slika 4.8) dovodi do toga da se lim haba (troi)
neravnomjerno i da dolazi do podsijecanja (oznaeno zelenom bojom) na mjestu kontakta sa nosaem
naslona (koji je prikazan smeom bojom). Kako se vidi, upravo ovdje je bilo prisutno najvee habanje, do
kojeg je dolo radi nemogunosti ravnomjernoj kontakta komponenti. Ovo je u skladu sa onim to
prikazuje slika 4.7.
Poloaj komponenti stolice prilikom naginjanja prema nazad prikazuje slika 4.9. Na lijevoj strani slike, u
poloaju kad na nosa naslona ne djeluje sila, on je sa nosaem sjedala u kontaktu povrinom sve od
vijka 1 do vijka 2. Djelovanjem sile, ugao nagiba se poveava, a povrina kontakta smanjuje, pa tako,
kako se moe vidjeti na desnoj strani slike, pri dovoljno velikom uglu, povrina se svodi praktino na
jednu liniju.

Slika 4.9: Kontaktna povrina izmeu nosaa naslona i sjedala stolice prilikom pomjeranja naslona prema nazad

Na mjestu na kojem su napravljene uice postoji koncentracija napona, uzrokovana nainom

proizvodnje. Na tim mjestima je dolo je do stvaranja pukotina, u podnoju obje uice, na obje njihove
strane (slika 4.10). Iako bi se analizom samog konstrukcijskog rjeenja stolice moglo pomisliti kako je
zbog te koncentracije napona ovo najslabije mjesto na stolici, lom ipak nije nastupio ovdje, nego na
ranije spomenutim mjestima.
15/31

Slika 4.10: Pukotine u podnoju uica na nosau sjedala havarisane stolice

Do skidanja povrinske zatite i neznatnog habanja ispod iste dolo je i na mjestima kontakta nosaa
sjedala stolice sa glavama vijaka koji ovaj nosa spajaju sa sjedalom. Vijci su postavljeni na krajnja etiri
ruba nosaa sjedala. Slika 4.11 prikazuje izgled ovih kontaktnih povrina.

Slika 4.11: Habanje povrine nosaa sjedala na mjestu njegovog kontakta sa glavama vijaka

4.2.2 Nosa naslona stolice

Kako je ve spomenuto, do loma nosaa naslona stolice dolo je na mjestu njegovog kontakta sa vijkom
1. Prilikom loma je dio materijala, i to onaj na kojem se nalazio jedan od otvora za vijak 1, je potpuno
otkinut. Dio materijala sa suprotne strane nosaa sjedala, sa drugim otvorom kroz koji prolazi vijak 1 je
takoer veim dijelom odvojen od ostatka materijala. Jasniji izgled slomljenog nosaa naslona stolice
prikazuje slika 4.12. Uoljivi su tragovi habanja, plastinog deformisanja otvora, cijepanja i kidanja
materijala.

Slika 4.12: Izgled prelomne povrine nosaa sjedala stolice

16/31

Na otvoru za vijak vidljivi su znaajni tragovi habanja metala, koje prikazuje slika 4.13. Ovo habanje je,
kao i habanja nosaa sjedala stolice (slika 4.7), posljedica mogunosti ugaonih zakretanja naslona
stolice. Stolica ne posjeduje mehanizam koji bi ograniio dozvoljena kretanje na mjeru pri kojoj jo uvijek
ne dolazi do oteenja njenih dijelova.

Slika 4.13: Deformacije nosaa naslona i promjena oblika otvora za vijak 1

Kako se moe vidjeti, dolo je do znaajnog iskrivljenja stranica pravougaonog profila prije loma (konture
prije loma su prikazane isprekidanom crvenom linijom). Stranice su savijene oko dvije ose, dijelom prije
loma (primjetno po tragovima habanja) a dijelom tokom loma (primjetno po izgledu prelomne povrine).
Na mjestu kontakta vijka 2 sa nosaem naslona, dolo je do neznatne promjene oblika otvora kroz koji
prolazi spomenuti vijak. Slika 4.14 prikazuje izgled ovog otvora.

Slika 4.14: Izgled mjesta nalijeganja vijka 2 na nosa naslona havarisane stolice

Na unutranjoj strani nosaa naslona stolice dolo je do pojave korozije, iako eskploatacionim uslovima
nije bila izloena izrazito vlanom okruenju. Izgled unutranjosti nosaa naslona stolice prikazuje slika
4.15. Ova pojava korozije i nije od naroitog znaaja za analizu havarije stolice. Ono to se takoer sa
slike moe vidjeti je i to da je profil od kojeg je izraen ovaj nosa avni profil, to je ranije navedeno.

Slika 4.15: Korozija na unutranjoj strani nosaa sjedala stolice

17/31

Pojava sitnih pukotina i oteenje povrinskog sloja boje nisu direktno uticale na havariju stolice, ali su
bitno uticale na njen tok. One su pravi pokazatelji razloga zbog ega je dolo do havarije i ta je
potrebno promijeniti pri eventualnom ponovnom projektovanju stolice, pa se prema tome ne smiju
zanemariti. Oteenja povrinskih slojeva materijala nam ukazuju na eventualnu promjenu povrinske
zatite, kao i na djelovanje optereenja veih od dozvoljenih na odreenim segmentima. Takoe se na
oteenjima otvora moe primijetiti da su ili tvrdoe materijala nekih dijelova bile vee od onih koje su
neophodne, ili da je dolo do prevelike lokalizacije optereenja.

4.2.3 Plastine presvlake

Glava vijka 1 i njegova navrtka nisu u direktnom kontaktu sa metalnim uicama kroz koje prolazi, nego
su na uice navuene plastine navlake. Slika 4.16 prikazuje izgled navlaka za eline uice havarisane
stolice.

Slika 4.16: Izgled navlaka elinih uica havarisane stolice

I na plastinim navlakama vidljiva su znatna oteenja u vidu habanja. Meutim, kako se radi o
polietilenu, nema jasno izraenih linija pucanja, ve materijal izgleda raslojeno. Na strani koja je bila
naslonjena na glavu vijka 1 je primjetno najvee oteenje (slika 4.16, desno).

4.2.4 Vijci
Slika 4.17 prikazuje izgled vijaka 1 i 2. Sa slike moemo vidjeti da je kod vijka 1 dolo do potpunog
skidanja navoja sa priblino 50 % duine. Na vijku 2, nakon 10 godina eksploatacije, i havarije, nisu
vidljive bitnije promjene, osim da je dolo do odreenog oteenja rubova kvadratnog profila njegove
glave.

Slika 4.17: Izgled vijka 1 (lijevo) i vijka 2 (desno), priblino u razmjeri

Oteenje vijka 1 u ovako velikom obimu je neto to treba ispitati, jer je na mjestima velikog troenja bio
u direktnom radijalnom kontaktu sa uicama nosaa sjedala (koje prikazuje slika 4.8) i otvorima na
nosau naslona (kako prikazuje slika 4.13). Iako je vijku smanjen korisni presjek za oko 10 % (radi se,
dakle, o veoma intenzivnom habanju), lom je ipak nastupio na nosau naslona kroz koji prolazi.

4.3 Nehavarisana stolica

Kako bi se stekao bolji uvid u mehanizme degradacije materijala i loma dijelova stolice i, posljedino,
gubitka njene funkcije (havarije), za analizu je uzeta stolica koja jo nije doivjela lom. Stolica je potpuno
identina havarisanoj, i bila je koritena (i jo uvijek se koristi) u identinim eksploatacionim uslovima.
Njeno stanje e biti razmotreno kao korak ka definisanju tanog toka havarije, odnosno loma dijelova
stolice. Bie posmatrani isti dijelovi, i njihovo stanje uporeeno sa stanjem komponenti havarisane
stolice. Pored ovoga, stanje ove stolice e sluiti i za kontrolu tanosti pretpostavki o toku havarije.
18/31

4.3.1 Nosa sjedala

Slika 4.18 prikazuje mjesto kontakta nosaa sjedala nehavarisane stolice i glave vijka 2. Sa slike se
moe vidjeti kako je i kod ove stolice na ovom mjestu dolo do skidanja povrinske zatite, ali i do daljeg
habanja metala ispod nje.

Slika 4.18: Izgled gornje strane povrine nosaa stolice, mjesto kontakta za vijkom 2

Da je dolo do skidanja i sloja materijala, a ne samo boje, prikazuje slika 4.19, to dovodi do
pretpostavke da je ili tvrdoa vijka mnogo vea od tvrdoe materijala od kojeg je napravljen nosa
sjedala ili da je u pitanju izrazita lokalizacija optereenja i napona. S obzirom na oblik povrine prije i
poslije oteenja, vjerovatnije je ovo drugo.

Slika 4.19: Pogled sprijeda na pohabane povrine koje prikazuje slika 4.18

Slika 4.20 prikazuje izgled nosaa sjedala koji je u upotrebi 5 godina. Sa slike moemo vidjeti kako su i
na ovom nosau prisutni odreeni tragovi habanja. Sa oznaenih mjesta nosaa sjedala stolice je
skinuta povrinska zatita, i jo uvijek nije dolo do znaajnog habanja metala ispod. Primjetno je da se
zone habanja ipak poklapaju sa zonama habanja havarisane stolice, koje prikazuje slika 4.7.

Slika 4.20: Habanje na nosau sjedala stolice nakon 5 godina upotrebe

19/31

4.3.2 Nosa naslona stolice

Slika 4.21 prikazuje dio nosaa sjedala nehavarisane stolice. Dolo je takoe do oteenja otvora za
vijak i promjene njihovog oblika iz krunog u eliptini, uz hladnu plastinu deformaciju. Intenzitet ovih
oteenja znatno je manji u odnosu na ona koja posjeduje havarisana stolica, to se lako objanjava sa
mnogo manje vremena u eksploataciji.

Slika 4.21: Promjena oblika otvora za vijak 1 nehavarisane stolice

Osim deformacije krunog otvora za Vijak 1, na ovom nosau naslona nisu prisutne znaajnije
deformacije geometrije, niti habanje (ak ni boja nije oteena).

4.3.3 Plastine presvlake

Plastine presvlake koje su trebale sprijeiti kontakt elinih uica sa elinim nosaem sjedala, ni kod
nehavarisane stolice nisu obavile svoju funkciju na ispravan nain. Sa bone strane jedne od njih dolo
je loma i otkidanja dijela materijala, kako prikazuje slika 4.22. Sa slike se moe vidjeti da je rije o krtom
lomu, to govori o tome kako je ili plastinost upotrijebljenog materijala premala, ili je bio optereen
preko dozvoljene mjere ili je loe proizveden.

Slika 4.22: Krti lom navlake eline uice nehavarisane stolice

Veoma je neobino da se polietilen ovako pukao, s obzirom na to da je to relativno ilava vrsta plastike.

4.3.4 Vijci
Vidimo da je i kod stolice koja je jo uvijek u upotrebi dolo do prekomjernog habanja vijka 1, odnosno
do oteenja njegovog navoja (slika 4.23). U ovom sluaju se jasno vidi da je oteenje nastupilo na
mjestima koja su u direktnom kontaktu sa metalnim uicama nosaa sjedala (oznaeno crvenom bojom)
i otvorima na metalnom nosau naslona (oznaeno zelenom bojom). Jo uvijek nije dolo do izuzetnog
troenja vijka kakav prikazuje slika 4.17, ali se ono moe oekivati u nastavku eksploatacije.

Slika 4.23: Izgled vijka 1 nehavarisane stolice

20/31

4.4 Hipoteza havarije

Na osnovu izloenog, mogue je postaviti hipotezu havarije, koju e u nastavku trebati dokazati.
Hipoteza uzroka ove havarije bi bila da je havarija prouzrokovana, gledano po znaaju:
1. loim konstrukcionim rjeenjem veze izmeu nosaa sjedala i nosaa naslona,
2. izborom neadekvatnih materijala za izradu elemenata veze.
Kao sredstva za dokazivanje ili obaranje hipoteze bie:
izvren statiki proraun,
analitiko izraunavanje vrijednosti napona, i
ispitivanje vrstoe i tvrdoe materijala od kojih su napravljeni elementi veze.
Takoer, poreenjem havarisanih i nehavarisanih dijelova na dvije stolice e biti dodano potvrena ili
oborena hipoteza o toku havarije i njenim uzrocima.

4.5 Pojedinana ispitivanja

Izvreno je ispitivanje mehanikih osobina (vrstoe i tvrdoe) elika koji je koriten za izradu nosaa
sjedala i nosaa naslona. Radi uoenih intenzivnih plastinih deformacija na mjestima kontakta sa
vijcima, izvreno je i mjerenje tvrdoe elika oba vijaka. Mehanika ispitivanja su izvrena u Laboratoriji
za mehaniko ispitivanje materijala Mainskog fakulteta u Sarajevu.
Dodatno, izvren je i analitiki proraun napona na karakteristinim presjecima. Potpunije rjeenje bi bila
naravno simulacija loma upotrebom nelinearne analize konanim elementima. Meutim, takva analiza
zahtjeva mnogo vie podataka od onih koji su na raspolaganju, posebno o materijalu. Analitiki
proraun, koliko god da je jednostavan, ipak je dovoljan pokazatelj ispravnosti postavljene hipoteze.

4.5.1 Ispitivanje vrstoe i tvrdoe materijala nosaa sjedala i naslona

Da bi se utvrdile potrebne mehanike osobine materijala upotrijebljenih za izradu nosaa naslona i
sjedala stolice te vijaka, u Laboratoriji Mainskog fakulteta Sarajevo izvrena su ispitivanja zatezanjem
na kidalici i mjerenja tvrdoe. Ispitivanje tvrdoe provedeno je za materijal svakog od navedenih
elemenata, dok je ispitivanje zatezanjem izvreno za materijal nosaa naslona i sjedala.
Epruvete za ispitivanje zatezanjem su dobijene isijecanjem traka iz nosaa sjedala i naslona,
maksimalnih dimenzija koje su se mogle dobiti. Uloen je svaki mogui napor da priprema epruveta i
njihove dimenzije ispunjavaju uslove propisane standardom BAS ISO 6891-1:2009 (Metalni materijali
ispitivanje zatezanjem na sobnoj temperaturi), Aneks B (koji se odnosi na limove debljine 2,5 mm), i u
tome se uspjelo. Rezultati ispitivanja su takoer u skladu sa spomenutim standardom [8].
Ispitivanje tvrdoe je izvreno metodom Vickers, po standardu BAS ISO 6507-1:2005 (Metalni materijali
Ispitivanje tvrdoe po Vickersu Dio 1: Ispitna metoda) [9]. Za ovo ispitivanje su iskoriteni uzorci
isjeeni iz nosaa, dok su vijci uzduno izbrueni i ispolirani.
Za ispitivanje mehanikih karakteristika nosaa sjedala stolice, koritene su dvije epruvete. Prvo je
odreena njihova tvrdoa, a zatim su podvrgnute ispitivanju zatezanjem. Dimenzije epruveta i
mehanike karakteristike dobivene navedenim ispitivanjima prikazuju tabela 4.1 i tabela 4.2.
Tabela 4.1: Dimenzije, karakteristike vrstoe i plastinost prve ispitane epruvete nosaa sjedala
Poetne dimenzije epruvete
a0 b0 [mm]
Debljina irina epruvete
2,03 18,05
A0 [mm2]
Povrina poprenog presjeka epruvete
36,64
L0 [mm]
Duina epruvete
30,00
Karakteristike vrstoe
Rv
Granica teenja
267,46
Rm
Zatezna vrstoa
335,69
Dimenzije epruvete nakon loma
L1 [mm]
Duina epruvete
38,00
l [mm]
Prekidno izduenje epruvete
08,00
Karakteristike plastinosti
[%]
Procentualno izduenje
26,16
21/31

Tabela 4.2: Dimenzije i karakteristike vrstoe i plastinosti druge ispitane epruvete nosaa sjedala
Poetne dimenzije epruvete
a0 b0 [mm]
Debljina irina epruvete
2,01 16,60
A0 [mm2]
Povrina poprenog presjeka epruvete
33,36
L0 [mm]
Duina epruvete
30,00
Karakteristike vrstoe
Rv
Granica teenja
263,78
Rm
Zatezna vrstoa
335,69
Dimenzije epruvete nakon loma
L1 [mm]
Duina epruvete
37,80
l [mm]
Prekidno izduenje epruvete
07,80
Karakteristike plastinosti
[%]
Procentualno izduenje
20,00

Rezultati ispitivanja tvrdoe za obje epruvete su isti, a njihove vrijednosti, zajedno sa ostalim veliinama
bitnim za ispitivanje, prikazuje tabela 4.3.
Tabela 4.3: Vickersova tvrdoa ispitanih epruveta nosaa sjedala
d1 [mm]
0,265
Dijagonale otiska
d2 [mm]
0,265
d [mm]
Srednja vrijednost dijagonala
0,265
F [N]
Ispitna sila
49,03
HV5
Tvrdoa po Vickersu
132

Dozvoljeni povrinski pritisak iznosi priblino jednu treinu napona teenja materijala [9], odnosno:
1
pd 0,33 Rv 0,33 267,46 263,78 88,45 MPa
(4.1)
2
Iz nosaa naslona stolice isjeena je jedna epruveta i na osnovu nje izvreno mjerenje karakteristika
vrstoe, plastinosti i tvrdoe. Rezultate tih ispitivanja prikazuju tabela 4.4 i tabela 4.5.
Tabela 4.4: Dimenzije i karakteristike vrstoe i plastinosti ispitane epruvete nosaa naslona
Poetne dimenzije epruvete
a0 b0 [mm]
Debljina irina epruvete
1,60 14,39
A0 [mm2]
Povrina poprenog presjeka epruvete
23,03
L0 [mm]
Duina epruvete
30,00
Karakteristike vrstoe
Rv
Granica teenja
304,03
Rm
Zatezna vrstoa
382,20
Dimenzije epruvete nakon loma
L1 [mm]
Duina epruvete
37,00
l [mm]
Prekidno izduenje epruvete
07,00
Karakteristike plastinosti
[%]
Procentualno izduenje
23,33

Dozvoljeni povrinski pritisak iznosi priblino jednu treinu napona teenja materijala odnosno:
pd 0,33 Rv 0,33 304,03 101,24 MPa
Tabela 4.5: Vickersova tvrdoa ispitane epruvete nosaa naslona
d1 [mm]
0,241
Dijagonale otiska
d2 [mm]
0,241
d [mm]
Srednja vrijednost dijagonala
0,241
F [N]
Ispitna sila
49,03
HV5
Tvrdoa po Vickersu
160

22/31

(4.2)

4.5.2 Ispitivanje tvrdoe vijaka

Karakteristike vrstoe vijaka nisu ispitivane, jer nisu od naroitog znaaja za analizu havarije stolice.
Ispitane su samo njihove tvrdoe, i to za tri razliita vijka. Prvi je Vijak 1, a drugi je Vijak 2, ije poloaje u
sklopu stolice prikazuje slika 2.2. Tvrdoe ovih vijaka prikazuju tabela 4.6 i tabela 4.7, respektivno. Trei
vijak ija je tvrdoa mjerena je vijak koji spaja nosa sjedala stolice sa sjedalom, i kojih u sklopu stolice
ima 4, a rezultate ispitivanja daje tabela 4.8. Iako ovaj trei vijak nije od znaaja za sam tok havarije i
njene uzroke, podaci o njemu i njime izazvanom habanju mogu uticati na potvrdu ili obaranje hipoteze.
Tabela 4.6: Vickersova tvrdoa Vijka 1
d1 [mm]
Dijagonale otiska
d2 [mm]
d [mm]
Srednja vrijednost dijagonala
F [N]
Ispitna sila
HV5
Tvrdoa po Vickersu

0,180
0,180
0,180
49,03
286

Tabela 4.7: Vickersova tvrdoa Vijka 2

d1 [mm]
Dijagonale otiska
d2 [mm]
d [mm]
Srednja vrijednost dijagonala
F [N]
Ispitna sila
HV5
Tvrdoa po Vickersu

0,210
0,210
0,210
49,03
210

Tabela 4.8: Vickersova tvrdoa treeg tipa vijaka

d1 [mm]
Dijagonale otiska
d2 [mm]
d [mm]
Srednja vrijednost dijagonala
F [N]
Ispitna sila
HV5
Tvrdoa po Vickersu

0,220
0,220
0,220
49,03
192

Kako nije bilo podataka o materijalima (elicima) od kojeg su napravljeni elementi veze nosaa sjedala i
nosaa naslona, teko je rei da li su upotrijebljeni materijali odgovarajue vrstoe.

4.5.3 Analitiki proraun napona elemenata uredske stolice

Cilj analitikog prorauna bio je odrediti povrinske napone koji djeluju na otvore (kroz koje prolazi
Vijak 1) draa naslona stolice i njihovu vrijednost uporediti sa vrijednou dozvoljenog napona
povrinskog pritiska ove komponente. Na mjestu jednog od otvora dolo je do loma draa naslona, a na
mjestu drugog do znaajne plastine deformacije (slika 4.12 i slika 4.13).

Slika 4.24: Sila oslanjanja i dimenzije stolice bitne za proraun

23/31

Slika 4.24 prikazuje silu FR kojom osoba koja sjedi na stolici optereuje naslon stolice, a ova se sila
preko draa naslona prenosi i na ostale komponente. Takoer, prikazane su i dimenzije bitne za
proraun povrinskog pritiska.
Prilikom oslanjanja o naslon stolice i njegovog pomjeranja, zajedno sa nosaem naslona, prema nazad,
taka A predstavlja oslonac oko kojeg se vri zakretanje naslona i draa naslona stolice. Ova taka
odgovara mjestu na kojem se nalazi vijak 1. Zakretanjem naslona stolice, dolazi do sabijanja opruge,
koja se, zajedno sa vijkom 2, nalazi na mjestu take B. U jednom trenutku, opruga e se potpuno sabiti i
obzirom da vie nee biti mogue dalje pomjeranje take B, ona postaje oslonac. Poveanjem sile koja
djeluje na naslon stolice, dolazi do savijanja nosaa naslona, pri emu je taka oko koje se vri savijanje
taka B. Proraun koji e biti izvren u nastavku, odnosi se na trenutak kada taka B postane oslonac.

Slika 4.25: Komponente sile oslanjanja (uglovi na skici desno nisu u razmjeri)

Slika 4.25 pokazuje da se sila oslanjanja moe razloiti na dvije komponente u pravcu dvije ose, FRx u
pravcu ose x i FRy u pravcu y ose. Kao rezultat redukcije sile FRx na osu x, dobije se moment jednak
proizvodu s vertikalnim rastojanjem napadne take sile od x ose i same sila FRx. Slika 4.26 prikazuje
poloaj spomenutih sila i momenata.

Slika 4.26: Sile koje prave moment u taki B (pogled je zakrenut za 15)

Momentna jednaina za taku B ima sljedei oblik:

MB FRx 280 FRy 131 FA 68 0

(4.3)

Prema onome to prikazuje slika 4.25, vrijednosti projekcija sile oslanjanja su:
FRx 450 cos30 389,71 N

(4.4)

FRy 450 cos60 225,00 N

(4.5)

Uvrtavanjem izraza (4.4) i (4.5) u izraz (4.3), dobije se vrijednost reaktivne sile koja djeluje u taki A.

FA

389,71 280 225 131

1.707,30 N
68
24/31

(4.6)

Izmjerena sila od 450 N je nominalna sila kojom se djeluje na naslon stolice u uslovima mirovanja.
Meutim, u trenutku sjedanja i naglih pokreta, vrijednosti sila su vee. Da bi se to uzelo u obzir, nastavak
prorauna radit e se sa vrijednostima sila koje su za 50% vee u odnosu na ranije prikazane vrijednosti.
Ovoliko poveanje se moe smatrati relativno dobro procjenom, bazirano na mjerenjima napravljenim na
Mainskom fakultetu. U skladu sa tim, nove vrijednosti sila FR i FA su:
FR 450 1,5 675 N
(4.7)
FA 1.707,3 1,5 2.560 N

(4.8)

Ove dvije sile prave povrinski pritisak na otvorima za Vijak 1 nosaa sjedala i nosaa naslona stolice.
Povrinski pritisak ima istu vrijednost maksimalnog intenziteta na oba dijela, samo je zbog razliitog
usmjerenja sile FA ovaj pritisak drugaije rasporeen. Raspored povrinskih pritisaka prikazuje slika
4.27. Ugao od 15 je zapravo ugao pod kojim se nalazi nosa naslona kada je maksimalno nagnut pri
sjedenju.

Slika 4.27: Dijagram povrinskih pritisaka koji djeluju na nosa sjedala (lijevo) i nosa naslona stolice (desno)

Kako se sa dijagrama vidi, na odreenom dijelu otvora djeluju istovremeno i pritisci uzrokovani silom FR
(horizontalni pravac) i silom FA (priblino vertikalan pravac), pa maksimalna vrijednost pritiska je zbir
vrijednosti pritiska od jedne i od druge sile.
pmax pFR pFA
(4.9)
Vrijednosti pojedinih komponenti povrinskog pritiska su:
FR
675

14,32 MPa
pFR
D

2,5
6

2
2

(4.10)

FR
2.560

54,32 MPa
(4.11)
D

2 2,5 6
2
Pri emu je debljina lima od kojeg su ove komponente napravljene i iznosi 2,5 mm.
Na kraju, maksimalni povrinski pritisak koji djeluje na otvore za vijke navedenih komponenti iznosi:
pmax 14,32 54,32 68,64 MPa
(4.12)
pFR

Proraun napona smicanja, koje se javilo onako kako ga prikazuje slika 4.4, nije uraeno radi toga to bi
analitiki izrazi za napon u toj situaciji bili vjerovatno relativno komplikovani radi tekoa u pravilnom
opisu geometrije i uslova optereenja. Pored toga, najizraenija plastina deformacija se javlja upravo na
ukama nosaa sjedala i otvorima nosaa naslona, te je tu bilo najpotrebnije provjeriti povrinski napon.
Savijanje koje se javlja uslijed sjedenja, i koje podnosi nosa naslona, nije bilo razmatrano budui da
ono nema nikakvu direktnu vezu sa tokom i uzrocima loma elemenata veze nosaa.
Kako je ve spomenuto, za cjelokupan i temeljit opis naponsko-deformacionog stanja najpogodnija bi
bila analiza konanim elementima, u nelinearnom podruju, gdje bi se materijal definisao kao elastoplastian. Ovako bi se izbjegle potrebe za uprotenjima koje iziskuje analitiki proraun, te bi vjerovatno
bilo mogue dobiti detaljniji uvid u tok havarije.
25/31

4.6 Ocjena rezultata ispitivanja

Rezultati ispitivanja vrstoe i tvrdoe epruveta koje su isjeene iz materijala nosaa sjedala havarisane
stolice pokazali su da se koristio materijal koji ima relativno malu vrstou i tvrdou. Ipak, poreenjem
maksimalne vrijednosti povrinskog pritiska, izraunatog izrazom (4.12), sa vrijednou dozvoljenog
povrinskog pritiska nosaa sjedala i nosaa naslona, izraunate izrazima (4.1) i (4.2) respektivno, moe
se zakljuiti da su vrijednosti povrinskih pritisaka unutar dozvoljenih granica. Naravno, ova
konstatacija podrazumijeva idealan i ravnomjeran kontakt.
Meutim, stvarni kontakt je bio ipak visoko lokalizovan na usku zonu, to se moe uvidjeti analizom
oblika deformacija oko otvora kroz koji prolazi Vijak 1, i na nosau sjedala i na nosau naslona.
Brojne lokalne plastine deformacije i gnjeenja materijala na razliitim mjestima govore zapravo u prilog
tome da materijal nije u tolikoj mjeri odgovoran, ili barem da nije direktno odgovoran, za havariju i
lomove dijelova.
injenica je da je predvianje smjera povrinskog pritiska na dijelovima, onako kako ih prikazuje slika
4.27, bilo potpuno ispravno. To je lako potvrditi pregledom otvora nakon havarije. Uoljivo je da su otvori
za Vijak 1 i na nosau sjedala (slika 4.28) i na nosau naslona (slika 4.29) promijenili oblik iz krunog u
elipsasti tano onako kako je predvieno.

Slika 4.28: Promjena oblika otvora iz krunog u elipsasti na nosau sjedala

Slika 4.29: Promjena oblika otvora iz krunog u elipsasti na nosau naslona

Naravno, treba uzeti u obzir da se razlikuju take posmatranja, i da su koordinatni sistemi na slikama
rotirani i prilagoeni slikanju.

26/31

5 Zakljuak
U radu je analizirana havarija uredske stolice koja je bila u upotrebi 10 godina i bila koritena unutar
projektovanih parametara. Ipak, dolo je do loma nosaa sjedala i nosaa naslona. Interesantno je da su
bili vezani u dvije take i da je svaki dio lom doivio na mjestu jednog od kontakata.
Bazirano na nalazima nakon havarije i snimka stanja slomljene stolice, postavljena je hipoteza o uzroku
havarije, u kojoj se tvrdi da je havarija prouzrokovana, gledano po znaaju:
1. loim konstrukcionim rjeenjem veze izmeu nosaa sjedala i nosaa naslona,
2. izborom neadekvatnih materijala za izradu elemenata veze.
Kao sredstva za dokazivanje ili obaranje hipoteze iskoriteni su:
statiki proraun naprezanja komponenti na karakteristinim mjestima,
analitiko izraunavanje vrijednosti napona,
ispitivanje vrstoe i tvrdoe materijala od kojih su napravljeni elementi veze,
uvid u stanje identine stolice koja je u upotrebi ve pet godina.
Kako bi se stekao uvid u uzroke nastanka havarije, prvo e biti opisan njen tok, uz dodatne komentare u
vezi sa tokom.
1. Poetak koritenja stolice.
2. Stolica omoguava naginjanje po dvije ose (slika 2.3), ali ne postoji mehanizam ograniavanja
niti mehanika blokada daljeg naginjanja u krajnjem poloaju. Na taj nain dolazi do intenzivnog
lokaliziranja povrinskog pritiska na mjestu kontakta izmeu nosaa sjedala i naslona, i to u
okolini Vijka 2. injenica je da je tu i konstrukcijom omogueno intenziviranje kontakta (slika
4.18).
3. Uslijed intenzivnog lokalnog kontakta dolazi do stanjenja lima nosaa sjedala (slika 4.5).
Istovremeno dolazi do stanjenja dijela lima pravougaonog profila nosaa naslona koji je u
kontaktu sa nosaem sjedala (slika 4.13). Lim nosaa naslona biva toliko stanjenj da puca na
jednom rubu i biva utisnut u ostatak profila, pri emu se nastavlja stanjivati. Dio nosaa naslona
(duine oko 25 mm) biva savijen i time dovodi do intenziviranja meusobnog habanja dijelova.
4. U nedostatku mehanike blokade ili mehanikog limitatora nagiba, dolazi do toga da se otvori
kroz koje prolazi Vijak 1 (i na nosau sjedala i na nosau naslona) deformiu iz krunog u
elipsasti oblik (slika 4.28 i slika 4.29), to je sasvim u skladu sa predvianjem (slika 4.27). Stvar
je, meutim, u tome to su maksimalne vrijednosti povrinskog pritiska koje se javljaju u toku
eksploatacije manje od dozvoljenih vrijednosti. Ovo upuuje na postojanje lokalizacije napona i
time uzrokovanog habanja.
5. Otvori za Vijak 1 i sam Vijak 1 bivaju toliko deformisani (pohabani) da sada svaka upotreba
stolice uzrokuje novo lokalno troenje materijala sve jaim intenzitetom. Habanje nosaa sjedala
biva lokalizovano u blizini uica (slika 4.7), gdje se kontakt svodi na taku ili, u boljem sluaju,
liniju.
6. Korisni presjek oko otvora za Vijak 1 na nosau naslona zbog lokalne plastine deformacije biva
toliko oslabljen, da u jednom momentu prilikom naginjanja u desnu stranu dolazi do pucanja
smicanjem sa lijeve strane nosaa naslona.
7. Svo optereenje nastalo naslanjanjem u tom momentu se prenijelo na desnu stranu nosaa i
dolazi do pucanja du pravougaonog profila izmeu Vijka 1 i Vijka 2.
8. Kako veza sa Vijkom 1 vie ne moe da nosi optereenje, u tom momentu se svo optereenje
prenosi na Vijak 2, koji je u tom momentu jedina veza izmeu nosaa naslona i nosaa sjedala.
9. Mjesto veze izmeu Vijka 2 i nosaa sjedala je u tom momentu ve bilo izuzetno pohabano i
oteeno uslijed lokalnog poveanja napona (slika 4.6) da dolazi do pucanja nosaa sjedala
smicanjem po dvije ravni (slika 4.5).
10. Dolazi do potpunog odvajanja nosaa sjedala i nosaa naslona i havarije stolice (slika 5.1).
Take od 1 do 5 su dodatno potvrene uvidom u stanje identine stolice koja je u upotrebi ve pet
godina, te se i za nju moe u dogledno vrijeme oekivati isti ili slian scenarij.
Na osnovu toka havarije, moe se zakljuiti:
Da je hipoteza o tome da je havarija uzrokovana loim konstrukcionim rjeenjem veze izmeu
nosaa sjedala i nosaa zaslona tana. Ovo u uem smislu znai nedostatak dovoljno vrstih i/ili
krutih elemenata koji e biti graninici kretanja. U irem smislu, pored navedenog, znai
27/31

nedostatak priguenja kretanja u vidu elastinih veza i izostanak precizne montae, koja bi
onemoguila nastanak izuzetno izraenog lokalnog troenja zbog prevelikih kontaktnih pritisaka
(uslijed premale povrine kontakta, koja je u stvarnosti svedena na liniju ili taku).
Da je hipoteza o tome da su materijali neadekvatno izabrani djelomino tana. Kako je
pokazano, materijali od kojih su izraeni nosai sjedala i naslona su dovoljne vrstoe i imaju
dovoljan dozvoljeni povrinski pritisak da bi se izbjegao lom ili plastina deformacija u, potrebno
je naglasiti, sluaju idealnog (ravnomjernog) napona i rasporeda optereenja. Meutim, prilikom
eksploatacije je dolazilo do, vrlo vjerovatno, viestrukog prekoraenja dozvoljenih napona u
pojedinim momentima. Ovo je bilo posljedica visoke lokalizacije optereenja, i, posljedino,
napona i deformacija. Odabrani materijali u idealnom sluaju mogu bez problema obavljati posao
za koji su namijenjeni, ali za ovakvu konstrukciju bi ipak bili podesniji materijali vie vrstoe,
posebno u sluaju da se nita u konstrukciji ne promjeni.

Slika 5.1: Poloaj nosaa sjedala i nosaa naslona u momentu loma

Moe se rei da je glavni uzrok havarije je loe projektno rjeenje ostvarene veze nosaa sjedala i
nosaa naslona kod Vijka 1.
Jedno od rjeenja problema bi bilo da se veza projektuje tako da vijku omogui predviena kretanja
(napraviti elastinu vezu), a drugo da se uice projektuju na nain da omoguavaju dodatna ugaona
zakretanja. Oba rjeenja su zapravo zastupljena na skupljim stolicama vie klase.

28/31

6 Literatura
[1]

Katalog Labofa Office Seating 2015, Labofa, Vemmelev, Danska

[2]

BS EN 1335:2000 Uredski namjetaj. Ispitne metode za uredske stolice

[3]

LGA QualiTest GmbH, Test-report Nr. Q MBL N 938 2053e,

http://www.haginc.com/products/files/10/8699/Futu%20-%20EN%201335.pdf (5.6.2015)

[4]

Tehnike karakteristike IPAS materijala, IPAS-Sekuli d.o.o., Beograd, Srbija

http://www.ipas-sekulic.co.rs/proizvodni-program/masinska-obrada/tehnicke-karakteristike-ipasmaterijala (21.5.2015)

[5]

Vidoni N. (2012). Istraivanje elastinih svojstava razliitih vrsta PU spuvi [Diplomski rad].
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
https://bib.irb.hr/datoteka/593329.DIPL-07_Nikola_Vidoni.pdf (20.5.2015)

[6]

Hajro I., Pai O. (2013). Izbor materijala i analiza havarija. Mainski fakultet, Sarajevo

[7]

VDI 3822 Schadensanalyse - Grundlagen und Durchfhrung einer Schadensanalyse,

novembar 2011

[8]

BAS ISO 6891-1:2009 Metalni materijali ispitivanje zatezanjem na sobnoj temperaturi

[9]

BAS ISO 6507-1:2005 Metalni materijali Ispitivanje tvrdoe po Vickersu Dio 1: Ispitna
metoda

[10] Miltenovi V. (2009). Mainski elementi. Mainski fakultet, Ni

29/31