SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VAR A D I N

Danijela Dusper

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA

RH(ELJEZNIKA MREA)
SEMINARSKI RAD

Varadin, 2016.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VAR A D I N

Danijela Dusper
Matini broj: 42941/14R
Studij: Ekonomika poduzetnitva

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA RH

(ELJZNIKA MREA)
SEMINARSKI RAD

Mentor:
Prof.dr.sc. Stjepan
Dvorski

Varadin, oujak 2016.

Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................1
2. eljeznika mrea u RH.........................................................................................................2
2.1. Struktura eljeznike mree............................................................................................2
2.2. Stanje infrastrukture........................................................................................................2
2.3. Putniki promet...............................................................................................................4
2.4. Teretni promet.................................................................................................................5
3. Operativni program 2014.-2020.............................................................................................6
4. Zakljuak................................................................................................................................7
5. Literatura................................................................................................................................8

1. Uvod
Pristup eseju izvren je pronalaskom odreene strune literature i koristei se Internet
stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Cilj i zadatak analize Strategije
prometnog razvitka RH je poblie prikazati i objasniti na koji nain se moe poboljati stanje
eljeznica u RH.
Metode koju su koritene su metode deskripcije, analize i ekonomske komparacije.
Metodom deskripcije pokuano je opisati problem, te to je bolje objasniti ga. Metoda analize
posluila je za analiziranje pojedinih segmenata i dogaaja koji imaju utjecaja na eljeznice.
Dok je metoda ekonomske komparacije najbolje pristajala nainu na koji se usporeuju
eljeznice RH sa eljeznicama ostalih zemalja u Europskoj uniji.

2. eljeznika mrea u RH
2.1.Struktura eljeznike mree
Ukupna duljina eljeznikih pruga u Republici Hrvatskoj iznosi 2604 km.Omjer
stanovnitva i kilometara eljeznica iznosi 1636 stanovnika/km eljeznice, to je jako slino
dravama poput vicarske, te premaujemo eku i Maarsku. (Strategija prometnog razvitka
RH-Dodatak II, 2014.)
Bitno je spomenuti da kroz RH prolaze dva koridora Transeuropske prometne mree
(TEN-T), a to su:
1) Mediteranski koridor koji je cestovni i eljezniki koridor. Njegov sastavni dio je
i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpeta, tj. Rijeki prometni pravac koji predstavlja Paneuropski
koridor Vb. Glavna karakteristika ovog koridora je povezanost luke Rijeka sa eljeznicom i
dunavskim plovnim kanalom to je najkrai put od Jadrana do Podunavlja. Paneuropski
koridor X je takoer sastavni dio Mediteranskog koridora i njime je RH povezana s Baltikojadranskim koridorom koji se prua od Baltikog mora kroz Poljsku preko Bea i Bratislave
do sjeverne Italije. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.)
2) Koridor Rajna-Dunav ukljuuje eljeznicu, ceste, luke, zrane luke, eljeznikocestovne terminale i unutarnje vodne putove Majne, kanal Majna-Dunav, cijeli donji tok
Dunava u Kelheimu i rijeku Savu. Koridor Rajna-Dunav u RH predstavlja Paneuropski
koridor VII. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II, 2014.)

2.2.Stanje infrastrukture
Odlukom o razvrstavanju eljeznikih pruga (NN br. 03/14) i s ciljem rukovoenja i
planiranja razvoja eljeznicom i njenom infrastrukturom, eljeznike pruge su razvrstane u tri
kategorije, a to su pruge meunarodnog prometa, pruge regionalnog prometa i pruge lokalnog
prometa. Ukupna duljina eljeznica iznosi 2604 km od ega je 90% jednokolosjenih, dok
samo 36% elektrificirano. Najvei postotak (55%) koritenja imaju pruge znaajne za
meunarodni promet. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II, 2014.)
Bitno je spomenuti da se u razdoblju od 2007.godine do 2012.godine duljina pruga
nije znantno promijenila. To nam pokazuje da je primarni cilj drave bio rekonstrukcija i
modernizacija ve postojeih pruga, a ne izgradnja novih. (Strategija prometnog razvitka RHDodatak II, 2014.). Izgradnja novih pruga bi nam dala veu konkurentsku prednost i veu
povezanost s ostalim dravama EU.
2

U razdoblju od 5 godina porasla je duljina pruga izvan funkcije to dovodi do

zakljuka da odravanje pruga nije bilo dovoljno za teret koji su pruge mogle podnijeti. To e
nam bolje prikazati graf doputenih brzina na eljeznikim prugama u RH. Vidi se da najvia
brzina koju vlakovi postiu je do 60 km/h, dok vrlo malen udio postie brzinu od 140 do 160
km/h. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.)
Graf 1. Doputene brzine na eljeznikim prugama u RH

Izvor: Statistiki podaci HI za 2013.godinu

Ako elimo dublju analizu eljeznike infrastrukture moemo promatrati omjer
ulaganja u eljeznice i hrvatski BDP. Na grafu 2.vidimo kako smo posljednjih par godina
imali pad ulaganja u eljeznice. Najvie se uloilo 2008.godine, oko 908 milijuna kuna. Zatim
polako postupno se smanjuje koliina uloenih sredstava zbog recesije, te se 2012. godine
ponovno poinju rekonstruirati i modernizirati eljeznice. (Strategija prometnog razvitka RHDodatak II,2014.).
Graf 2. Omjer ulaganja u eljeznice i BDP

Izvor:Eurostat i HI, statistiki podaci

3

2.3.Putniki promet
Posljednjih godina putniki promet postao je vrlo bitan i zastupljeniji za razliku od
vremena kada se Hrvatska nalazila u situaciji kada je utjecaj eljeznice u ukupnom
unutarnjem putnikom prometu u RH bio nii nego u susjednim dravama. injenicu da je
putniki promet vlakom postao aktualan potvruje podatak da je s 50% ukupnog putnikog
prometa 2009.godine ba eljezniki promet premaio udio cestovnog prometa dvije godine
za redom. Putniki promet je pod kontrolom i vodstvom drutva H Putniki prijevoz d.o.o.
(Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.).
Graf 3. prikazuje udio meunarodnog i domaeg putnikog prometa gdje je pokazano
da posljednjih par godina udio meunarodnog prometa u usporedbi s ukupnim prometom je
gotovo zanemariv. Da bi to bolje razumijeli ovaj grafiki prikaz trebamo uzeti u obzir
povezanost Zagreba s Ljubljanom i Beogradom i lojalnost stanovnika jer, bez obzira na
dugotrajnu vonju do odredita, ipak biraju vlak kao sredstvo prijevoza umjesto vonju
osobnim autobilima ili autobusima. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.).
Najvea mana eljeznikog putnog prometa je u dugotrajnoj vonji. Da bi se to nekako
sakcioniralo ili popravilo vrlo bitna je modernizacija voznog parka koji bi pojaao
konkurentnost eljeznikog prometa. Obeavajui su nagibni vlakovi koji su bri i udobni za
putnike. Na taj nain bi se poboljala situacija eljeznikog prometa tako to bi se znantno
poveale prosjene brzine i smanjilo vrijeme putovanja bez nepotrebnog mijenjanja
geometrije eljeznikih pruga. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.).
Graf 3. Udio domaeg i meunarodnog putnikog prometa (u tisuama putnika)

Izvor: Eurostat

2.4.Teretni promet
Teretni promet ima vanu ulogu u meunarodnom prometu jer spaja jadranske luke s
kontinentalnom Hrvatskom, a posebice luku u Rijeci. Manje znaajan je u luci Ploe i
slinima jer nisu direktno i primjereno povezane s prugama u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Prethodnih godina Hrvatska je zabiljeavala pad u teretnom prometu no to nije zabrinjavajue
jer ni ostale zemlje nisu na boljem poloaju, iznimka su panjolska i Latvija. (Strategija
prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.).
Graf 4. prikazuje udio meunardnog i domaeg teretnog prometa u ukupnom prometu.
Kao to je prikazano meunarodni promet je vie zastupljeniji nego domai to je logino.
(Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II,2014.). Izvozimo robu van granica RH i
najjeftiniji nain prijevoza robe je putem eljeznica u kontejnerima.
Graf 4. Udio domaeg i meunarodnog prometa roba

Izvor: Eurostat
Teretnim prometom upravlja H Cargo d.o.o. koji se rekonstruira i polako privatizira.
Ako H Cargo namjerava i dalje ostati vlasnik teretnog prometa morat e obnoviti vozni park
kako bi uspio zadovoljiti uvjete trita, a i Europske unije. (Strategija prometnog razvitka RHDodatak II,2014.).
Teretni vlakovi su dosta stari i ako u budunosti H Cargo d.o.o. planira opstati morat
e poduzeti neto u smislu kupnje novih lokomotiva ili modernizacije postojeih. Najvie je
lokomotiva proizvedeno '70-ih godina prolog stoljea, neto manje '80-ih godina te veliki
pad u proizvodnji za vrijeme Domovinskog rata. (Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak
II,2014.)
5

3. Operativni program 2014.2020.

Zapoeti program pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
EU 2014.godine pod nazivom Operativni program Konkurentnost i Kohezija obuhvaat e
sve prometne sektore (cestovni, eljezniki, rijeni, pomorski) i provesti projekte iz
segmenata gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava. (Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture,2014.)
Za prometne projekte biti e izdvojeno 1300 milijardi eura, od ega 400 milijuna eura
iz Europskog fona za regionalan razvoj i neto vie od 900 milijuna eura iz Kohezijskog
fonda. (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,2014.)
400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je cestovnim
projektima:

330 milijuna za povezivanje TEN-T mree i pristupa TEN-T mrei

70 milijuna za sigurnost u prometu

900 milijuna eura iz Kohezijskog projekta je namijenjeno:

500 milijuna za eljezniki promet

100 milijuna za zranu luku Dubrovnik

170 milijuna za gradsko-prigradski promet

80 milijuna za pomorstvo, tj povezivanje otoka s kopnom

60 milijuna za unutarnju plovidbu (Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture,2014.)

Vano je da navedeni projekti budu izvreni, pogotovo oni vezani za eljezniki

promet jer je silno potrebna rekonstrukcija i modernizacija pruga, vlakova i sustava
openito. Svaka promjena je dobrodola. Bilo ona malena ili vea kao to je navedeni
Operativni program.
6

4. Zakljuak
Uzimajui u obzir stanje u kojem se RH nala posljednjih 10-12 godina situacija i nije
toliko negativna. Naravno, mogue je da bude jo bolje, ali postupno s razvojem tehnologije i
usvajanjem odredbi i zakona Europske unije e Hrvatska dostii svoje blagostanje u svim
segmentima.
Modernizacija pruga e uvelike poveati konkurentnost Hrvatskih eljeznica, te e
mnogo znaiti samim putnicima jer e imati kvalitetnu i jeftinu uslugu. Druga pozitivna stvar
je Operativni program spomenut u eseju. Omoguit e razvoj eljeznikih pruga i poveati
konzumaciju i uinkovitost putnog prometa.

5. Literatura
[1] Strategija prometnog razvitka RH-Dodatak II, preuzeto 11.03.2016. sa
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_RH_Dodatak_II._VRHstudeni.pdf
[2] Operativni program 2014.-2020. preuzeto 11.03.2016. sa http://www.prometeufondovi.hr/operativni-program-2014-2020