KATEDRA ZA TEORIJU I HISTORIJU ARHITEKTURE

UNIVERZITET U SARAJEVU

UVOD U SAVREMENI
PRISTUP
GRADITELJSKOM
NASLIJEU
PREDAVANJE 05

OSNOVE RESTAURACIJE

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Bioloka zatita do Atenske povelje

pretaa savremenog pristupa zatite i obnove
graditeljske batine

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Razdoblje bioloke zatite je uvod u takav pristup

zatiti i obnovi graditeljskog naslijea koji nazivamo
savremeni i koji nastaje poslije drugog svjetskog rata, kada se
uvodi i pojam aktivne zatite.

Razdoblje bioloke zatite traje od kraja XIX vijeka pa do

sredine XX vijeka.

Naziv biolokinastao je kao posljedica vrednovanja

cjelokupnog biolokog rasta povijesnih graevina,
odnosno vrednovanja promjena i razvoja koje je graevina
prola od svog nastanka do najnovijeg perioda, pa se
zatita nije mogla svesti na samo jednu epohu u razvoju.

Zahtijeva se znanstveni pristup zatiti, te se potpuno

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Razlikuju se dvije karakteristine kole u ovoj fazi zatite

spomenika:
1. talijanska - iji je nosilac Camillo Boito
2. austrijska - sa predstavnicima Maxom Dvorakom i
Aloisom Riegelom

Dok talijanska kola preuzima dobre strane Ruskinovih i

le-Duc-ovih uenja, austrijska kola je vie okrenuta
restauratorskom Ruskinovom pravcu, ali insistirajui na
znanstvenom pristupu.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
Alois Riegl (1858-1905.) je bio jedan od osnivaa moderne znanosti o
historiji umjetnosti. Od 1894. g. bio je prof. na Bekom sveuilitu.
Iznio je teoriju o umjetnikom htijenju.
Die Spatromanische Kunstindustrie teorija o umjetnikom htijenju
osnova za vrednovanje svih stilskih epoha; razliiti dometi u umjetnosti
posljedica su razliitih htijenja pa su sva razdoblja zato jednako vrijedna i
treba ih jednako tititi.
Der Moderne Denkmalkultus klasificirao je razliite kriterije i vrijednosti
i time stvorio temelje moderne analize umjetnikog naslijea. Tom se
analizom dolazi do razliitih vrijednosti spomenika (vrijednost starosti,
historijska, umjetnika, uporabna vrijednost). Na osnovu tih vrijednosti
stvaraju se kriteriji o zatiti spomenika.
Zasluan je za osnivanje mree konzervatorskih institucija.

Vrijednosti spomenika po Rieglu:

1. vrijednost starosti vrijednost izgleda, a ne zbivanja, svaki
materijal od kojeg je nainjen spomenik podloan je promjenama;
vrijednost neega to je istroeno trajanjem
2. historijsla vrijednost vrijednost svjedoanstva, spomenik
svjedoi o zbivanjima u kojim je sudjelovao
3. vrijednost htijenja posljedica umjetnikog htijenja
4. uporabna vrijednost sadraj, ono emu spomenik slui
5. umjetnika vrijednost ono po emu je spomenik umjetnost

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
Max Dvorak (1874 1921) uenik je
Wicckoffa i Riegla, od 1905. g. profesor
historije umjetnosti na Bekom sveuilitu,
predstojnik Instituta i Dravnog
konzervatorskog ureda.
Razvio je Rieglove teorije o vrijednosti
zatite umjetnikog djela. Odbacio je
teorije o istom stilu i opredjelio se
iskljuivo za konzerviranje.
Konzervirati, a ne restaurirati.
Katekizam zatite spomenika, kljuno
djelo iz 1916. g., a u djelu Umjetniko
djelo kao odraz duha vremena postavlja
principe bioloke zatite.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Na principima vrednovanja koje su uspostavili Camillo

Boito, a zatim i Gustavo Giovannoni, nastala je prva
savremena meunarodna povelja o zatiti
graditeljske batine Atenska povelja 1931. g.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Poslijeratni period aktivne zatite

graditeljskog naslijea

Uvod u aktivnu zatitu

Poslijeratno razdoblje donosi daljnju evoluciju znanstvene

zatite graditeljskog naslijea, koja se ispoljava savremenom
doktrinom, nazvanom aktivna zatita.

Termin aktivna zatita upotrijebljen je zato da bi se

naglasilo osnovno obiljeje novih pogleda na ouvanje
kulturnog naslijea poslije drugog svjetskog rata, a to

je aktivna uloga svih nosioca zatite u

rjeavanju veoma sloenih problema
graditeljske batine.

Uvod u aktivnu zatitu

Za razliku od ranijeg jednostranog gledanja na graditeljsko

naslijee kao spomenike iskljuivo historijskoumjetnikog karaktera, aktivna zatita posmatra
historijski ambijent i objekte kao dijelove ivog
organizma. Interes se proiruje sa spomenika na historijski
ambijent.

Razlika aktivne zatite od biolokog pristupa je u tome to

se znanstvenom valorizacijom otvaraju mogunosti

isticanja pojedinih slojeva, i uklanjanje manje

vrijednih, dok je bioloka zatita zagovarala zatitu svih
povijesnih slojeva bez obzira na njihovu vrijednost.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
-

Frauenkirche, Dresden,
Njemaka
primjer rekonstrukcije na osnovu
postojee dokumentacije

Izvorno, Frauenkirche u Dresdenu je crkva iz klasicistikog perioda izgraena izmeu 1726. i

1743. Nastradala je u saveznikom bombardovanju u toku drugog svjetskog rata. Na fotografiji
je stanje iz 1967. kada se uruila centralna kupola.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
-

Frauenkirche, Dresden,
Njemaka
primjer rekonstrukcije na osnovu
postojee dokumentacije

Ruevine su dugi niz godina zadrane u sjeanje na razaranje grada, da bi 1985. bilo odlueno
da se crkva podvrgne rekonstrukciji. Meutim, malo je toga uraeno sve do ujedinjenja Njemake.
Rekonstrukcija je zavrena 2005. godine.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
- Montecassino,
Italija
primjer rekonstrukcije na osnovu postojee
dokumentacije

Glasoviti benediktanski samostan Montecassino, koji je tokom saveznikog oslobaanja Italije

zbog svog istaknutog topografskog poloaja predstavljao glavnu strateku taku njemake
odbrane, pa je, izloen dugom razaranju s kopna i mora, bio gotovo do temelja poruen. Kulturnohistorijski znaaj i drugi faktori (ukljuujui i turistiko-ekonomske) utjecali su na odluku o
potpunoj rekonstrukciji, koja je izvedena na osnovu potpuno sauvane historijske i tehnike
dokumentacije).

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
- Montecassino,
Italija
primjer rekonstrukcije na
osnovu postojee
dokumentacije

- Regensburg,
Italija
Jedan od primjera rehabilitacije
kompletne stare jezgre, koje su
godinama nakon rata ostale
naputene

U mnogim starim gradovima poduzeti su zamani radovi rehabilitacije zaputenih i ratom

poruenih stambenih etvri, kao to je npr, rije o Regenburgu, Nurnbergu, Ladenburgu, Celleu.
Ovo su bili kompleksni radovi sa primjenom raznih metoda, od rekonstrukcije do izgradnje novih
graevina.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
- Urbino,
Italija
Studentsko sredite smjeteno je jedan
kilometar izvan gradskih zidina

Najpotpuniju urbanistiku intervenciju jednog znaajnog historijskog sredita predloio je Giancarlo

De Carlo svojim planom ureenja i zatite Urbina. U realizaciji tog plana autor je predloio razne
modele koje aktivna zatita prihvata u rehabilitaciji jedne historijske sredine: od rehabilitacije
postojeeg ali neiskoritenog spiralnog pristupa gornjem dijelu grada, preko adaptacije andarskih
kasarni u Pravni fakultet, sasvim nove interpolacije bloka pedagokog fakulteta, koji se u vanjskom
korpusu ambijentalno potpuno podreuje okolini, do nove izgradnje studentskog sredita izvan
povijesnog grada koja na svoj nain odraava respekt prema staroj aglomeraciji.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

- Urbino,
Italija
Studentsko sredite smjeteno je jedan kilometar izvan gradskih
zidina

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

- Urbino,
Italija
Interpolacija bloka
pedagokog fakulteta
unutar gradskih zidina

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
- Urbino,
Italija
Interpolacija bloka pedagokog fakulteta
unutar gradskih zidina

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Principi zatite u savremenom pristupu gr. batini

su:
- struni i znanstveni postupak - multidisciplinarnost
- zatita i obnova
- koritenje - ukljuenje u svakodnevni ivot

Ti principi se sprovode kroz sljedee vidove zatite:

1. pasivnu zatitu
2. fiziku zatitu
3. aktivnu zatitu - iznalaenje metode ponovnog
ukljuenja graditeljskog
naslijea u savremeni ivot aktivno koritenje

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu
Fizika zatita

+ planiranje

Tj.
istraivanje, dokumentiranje, analiza, valorizacija,
odabir i primjena metoda zatite + planske
dokumentacije
PASIVNA ZATITA

PASIVNA ZATITA

Pasivna zatita

+ koritenje

AKTIVNA ZATITA

Tj.

pasivna zatita + feasibility studija + plansko

koritenje
AKTIVNA ZATITA

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Ciljevi aktivne zatite jeste da se:

na najbolji nain sauvaju i prezentiraju izvornost,

osobenost i ljepota batine u urbanistikom,
arhitektonskom, estetskom, oblikovnom i dokumentarnom
smislu, ali pod uvjetom njene integracije u savremeni
ivot.

Za ouvanje autentinih vrijednosti batine i njeno aktivno

ukljuivanje u savremeni ivot, neophodno je odrediti nain i
razinu nove intervencije koja e potivati naslijeeno, a
omoguiti evoluciju arhitektonskom stvaralatvu.

To se ne odnosi samo na vrijedne objekte i cjeline gdje se

zahtijevaju samo konzervatorsko-restauratorski radovi,
ve i na one transformirane, degradirane, oteene,
ruevne i devastirane.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Ciljevi aktivne zatite jeste da se:

Pri tome treba naglasiti da naa savremena epoha mora dati
svoj doprinos u dogradnji, transformaciji i revitalizaciji batine
kao to su to inile sve prethodne epohe. Taj doprinos mora

biti primjeren naem vremenu i arhitektonskom

stvaralatvu i ne bi smio oponaati prethodne
naine izraavanja.

Uvod u savremeni pristup

graditeljskom naslijeu

Ovi ciljevi se sprovode kroz odabir jedne od metoda

obnove i zatite, kojem prethodi iscrpan metodoloki
postupak usko vezan za zatitarsku struku, a praen je
nizom istraivanja i analiza onih naunih disciplina koje
su indirektno vezane za ovaj sloeni proces.

Uvod u aktivnu zatitu

U Venecijanskoj povelji iz 1964. govori se najprije o konzervaciji, koja

prvenstveno znai stalno odravanje spomenika, ali se dozvoljava i
restauracija.

To je operacija koja se moe vriti samo u izuzetnim sluajevima. Njen

cilj je da sauva i da otkrije estetske ili historijske vrijednosti spomenika, a
zasniva se na potovanju stare materije i autentinih dokumenata. Ona
se mora zaustaviti tamo gdje poinje pretpostavka; svako
dograivanje zasnovano na pretpostavkama ili svako dopunjavanje koje
se pokae neophodnim iz estetskih ili tehnikih razloga treba proizii iz
arhitektonske kompozicije i nositi peat naeg vremena.

Metode zatite su vrlo razliite u odnosu na tretman

graditeljskog naslijea; stepeni intervencija su od potpunog
respekta prema zateenom stanju kroz isto konzervatorske
postupke, koji u sebi nose manji ili vei stepen konsolidacije ili zamjene
pojedinih dijelova radi konstantnog odravanja, do veoma radikalnih
zahvata kao to su rekonstrukcija, dislokacija ili nova izgradnja u
povijesnom ambijentu.