UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
Postdiplomski studij

INKLUZIVNA NASTAVA

Travnik, 30.09.2012.

doc.dr. Hanifa Obrali

TERMINI I POJMOVI
VEZANI ZA RAD
S OSOBAMA SA TEKOAMA

Termini i pojmovi

vezani za rad s osobama sa te koama

Drutvene grupe koje se ne uspijevaju afirmirati na
tritu radne snage aktivno ne sudjeluju u tom procesu
pa su predodreene da zauzmu slabiji dru tveni poloaj.
One nerijetko ostaju izvan proizvodnje i ine tzv.
suvinu populaciju".
Suvina populacija u odnosu na glavne dru tvene
institucije ostaje u drugom planu i zbog toga ima tekoe u
ukljuivanju u rad i ivot dru tva.
Struktura dru tvene grupe koja najee ostaje izvan
domaaja obrazovanja i rada u dru tvenoj proizvodnji
vrlo je heterogena, a sainjavaju je:
hronini bolesnici, djeca bez roditelja, starci,

Naune discipline koje se bave osobama

s tekoama u razvoju
Za znanstveno podruje kao i praktino
bavljenje u svijetu se koriste razliiti termini
koji ukljuuju posve iste pojmovne sadraje.
To su nazivi:
- Pedagogija lijeenja, znanstvena pedagogija,
heilpadagogik, koji je zastario, ali se periodino
upotrebljava u Austriji, vicarskoj, Maarskoj
i u dijelu Njemake;
- Specijalna pedagogija -upotrebljava se u zemljama
engleskog jezikog podruja, u Francuskoj, Njemakoj.
Ruskim terminom defektologija oznaava se podruje znanosti
koje se bavi prouavanjem karakteristika razvoja djece sa fizikim i
psihikim nedostacima i pitanjima njihovog odgoja,
obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja.

Pedagogija lijeenja
Njemaki uitelji koji su se bavili tretmanom idiota"
u austrijskom zavodu Levana Georgens i Deinhardt (1861),
uveli su termin pedagogija lijeenja, zdravstvena pedagogija.
Predsjednik Meunarodnog udruenja za hailpadagogiku, na Bledu,
dr.H. Asperger (1971) predloio je definiciju pedagogije lijeenja:
Pedagogija lijeenja trai putove za pedagoku terapiju
tjelesno, duevno i senzorno ometene djece
kao i djece sa karakternim anomalijama".

Specijalna pedagogija
Termin specijalna pedagogija izveden je iz specijalnih pedagokih
metoda koje se koriste u procesu odgoja i obrazovanja osoba
s oteenjima, smetnjama, odnosno s nedostacima.

Specijalna pedagogija
kao termin
koji treba zamijeniti
termin defektologija
nema svojeg opravdanja,
premda se u posljednje vrijeme
pod utjecajem engleskog jezikog podruja,
sve vie istie kao jedino ispravan".
(V. Kovaevi, V. Stani, M. Mejovek, 1988).

Rehabilitacijska pedagogija
...treba promijeniti subjekta ili sistem,
te kao proces djelovanja mijenja unutarnje odnose
i to pod specifinim unutarnjim i vanjskim uvjetima.
Naglasak se stavlja na drutvenu djelatnost kroz
koju se razvijaju osobine socijalnih odnosa meu ljudima:
komunikacija, interakcija i kooperacija,
a svemu je
polazna osnova proces rada.
Budui da pri tome djeluju i odgojni elementi,
taj se proces oznaava kao pedagoki".
(V. Kovaevi, V. Stani, M. Mejovek, 1988).

Defektologija
Termin defektologija nastao je u medicinskim
krugovima u Sovjetskom Savezu.
U poetku je shvaen kao dio medicine koji se bavi
defektima i njihovim odstranjivanjem da bi mogla
normalnije funkcionirati linost djeteta.
Vremenom su podruje defektologije
preuzimali pedagoki orijentirani strunjaci
pa se defektologija shvatala kao teorija i praksa
osposobljavanja osoba sa smetnjama u razvoju
za drutveno koristan rad.

Defektologija
Prema akovu i sur. 1973. defektologija se dijeli na posebne
znanstvene discipline. To su:

- Surdopedagogija koja prouava zakonitosti odgoja i

obrazovanja gluhe i nagluhe djece;
- Tiflopedagogija koja prouava zakonitosti odgoja i
obrazovanja slijepe i slabo vidne djece;
- Oligofrenopedagogija koja prouava zakonitosti
odgoja i obrazovanja mentalno zaostale djece;
- Logopedija- bavi se ispravljanjem nedostataka u govoru.

Integrativna pedagogija
Koncepcije jedinstvene kole i opeg kolovanja
iskljuivale su djecu i omladinu sa
tekoama u razvoju.
Integrativna pedagogija temelji se na demokratskim
postulatima jednakosti u kolovanju.

Integrativna pedagogija
..., ona omoguuje manje-vie
pribliavanje cilju kolovanja za sve,
upravo tako da ne bi bili iskljueni
specifini interesi hendikepiranih i
socio-kulturno depriviranih uenika,
ve bi se i oni shvatili kao zadaa
ope redovne kole".
(I. Biondi, 1993).
.

Integrativna pedagogija
Slina koncepcija integrativne pedagogije postoji u SAD.
Taj pokret predstavljaju poznata imena humanistike psihologije
(Maslow, Rogers, Ch. Buhler, Cohn, Persl i dr.) obiljeen je kao
trea snaga izmeu psihoanalize i empirijske psihologije.

Ch. Buhler (1973), a prema I. Biondiu (1993)

koncepciju tog pokreta saela je u etiri bitne teze:
1- u sreditu pozornosi je doivljavajua osoba, pa na taj nain
doivljaj postaje primaran fenomen u studiju ovjeka,
2 - istaknute su specifine ljudske sposobnosti kao to su
sposobnost da bira (sloboda izbora), kreativnost, potovanje
i samoostvarivanje,
3 - izbor interpelacija i istraivakih metoda slijedi prema mjeri
jakosti osjetila,
4 - osnovni je zahtjev podravati vrijednost i dostojanstvo
ovjeka i interese razvoja u svakom ovjeku
inheretnih snaga i sposobnosti.

Termini i pojmovi u vezi s drutvenim ciljevima rada

s osobama s tekoama u razvoju
Odnos drutva prema osobama s tekoama u razvoju
se mijenjao tokom drutveno-historijskog razvoja.
U pokuaju konceptualizacije ovog problema sreu se
razliita pojmovna odreenja tog odnosa kao to su:
segregacija,
separacija,
integracija,
normalizacija,
emancipacija,
inkluzija,
socijalizacija
i dr.

Segregacija
Prema Enciklopediji Leksikografskog zavoda,
Zagreb, (1969) segregacija znai izdvajanje
odreene grupe ljudi zbog
etnikih,
religioznih,
socijalnih,
profesionalnih
i drugih razloga,
moe se javiti kao dobrovoljna ili prisilna u razliitim
povijesnim epohama i u razliitim krajevima".

Separacija
Ima prijedloga da se u analizi odnosa drutva
prema osobama s oteenjima
koristi termin separacija,
koji pojmovno ne sadri negativne konotacije segregacije.
Shvatanju segregacije kao zatite osoba sa oteenjima od
drutva, pribliava se pojmu separacije.

Socijalna integracija i tekoe koje nastaju u vezi s njom

Prihvatanje politike integracije i naputanje segregacijskih i

separacijskih oblika rehabilitacije osoba s tekoama socijalne

integracije novijeg su datuma i seu unatrag 20 do 25 godina,
iako su prva razmiljanja i inicijative o integracijskoj edukaciji
bila prisutna jo u prolom stoljeu".
( V. Kovaevi, V. Stani, M. Mejovek, 1988).

E.Kobi,1983., razlikuje slijedee vidove integracije:

fiziko- ekoloku integraciju :
prostorno organizacijska, dodatno povezivanje posebnih i
regularnih ustanova,
terminoloko pojmovnu integraciju:
zamjena defektolokih orijentiranih termina (npr. duevna zaostalost)
neutralnim oznakama (npr. dijete sa posebnim problemima),
administrativna birokratsku integraciju:
prevladavanje organizacijske autonomije specijalnog
kolstva u korist administrativnog povezivanja,
socijalno komunikativnu integraciju:
poboljavanje socijalnih kontakata,
ivotno-psiholoku i uevno-psiholoku integraciju:
uklapanje u isti oblik uenja i pouavanja za djecu sa

S obzirom na stepene provoenja tih naina integracije

E: Kobi, 1983.,razlikuje:
- uvjetno ukljuivanje u kome se utvruju odreeni uvjeti
za integracijski sistem (npr. integrativna stajalita,
diferenciranje nastave itd.)
- selektivno ukljuivanje - gdje se izdvajaju samo odreena
djeca u edukativne grupe za uenje i igru,
- kooperativno ukljuivanje (npr. oblici parcijalne zajednice
nastave ili zajedniko djelovanje posebnih ustanova),
- otvoreno ukljuivanje (spontani susreti, prijateljski klubovi).

Integracija u BiH
Integracija uenika s tekoama u razvoju
u redovne osnovne kole u sve veem broju zemalja u
svijetu biva realnost, tako da se sve vie uvia injenica
da je integracija pravo, a ne prednost".
(M. Dervibegovi, 1997).

Za uspjenost procesa integracije kole moraju ostvariti odreene

preduvjete kao to su:
- Primati svu djecu koja su prispjela za upis u kolu neovisno
od tekoa u razvoju,
- Osigurati odgovarajue materijalne uvjete, prvenstveno
uioniki prostor,
- Smanjiti broj uenika u odjeljenju u kome je integrirani
uenik.
-Osigurati odgovarajua nastavna sredstva, pomagala
i didaktiki materijal,
- Osigurati strunu literaturu za nastavnika,
- Osigurati adekvatni nastavni kadar u kole.

Normalizacija
Ponekad se u vezi s integracijom
koristi izraz normalizacija".
Princip normalizacije prvo je uveden
za mentalno retardirane osobe,
ali ga je mogue primijeniti i na ostale
osobe sa smetnjama u razvoju.

Emancipacija
Emancipacija osoba sa smetnjama u razvoju postavlja se kao
drutveni cilj kome treba teiti u njihovoj rehabilitaciji.
Emancipacija je oslobaanje od stanja
-zavisnosti,
-podlonosti,
-ugnjetavanja i ograniavanja slobode,
-odnosno od skrbnitva ili paternalizma".
(V. Kovaevi, V. Stani, M. Mejovek, 1988).

Inkluzija
Pojam inkluzije
- Inkluzija je pedagoko - humanistiki reformski pokret
koji tei ka dostizanju ravnopravnosti svakog djeteta,
i obezbjeivanju takvih uslova u koli
koji e omoguiti optimalan razvoj svakog
u skladu sa njegovim mogunostima.
- Praksa inkluzije vjerovatno e biti jedina praksa
koja e svojim vlastitim razvojem i usavravanjem
sama sebe ukinuti.
(A. Paali-Kreso, 2003.)

prednosti inkluzije

su:

1 - Inkluzija u obrazovanju poveava uee uenika, a

umanjuje njihovu iskljuenost iz kolske kulture,
kurikuluma i odgovarajue lokalne zajednice.
2 - Inkluzija podrazumijeva restruktuiranje kulturne
politike i prakse u kolama tako da oni odgovaraju
uenikoj
raznovrsnosti u njihovim ustanovama.
3 - Inkluzija se brine za uenje i uee svih uenika
koji se mogu nai pod pritiskom iskljuivanja,
a ne samo one s potekoama ili one koji su
kategorizirani kao uenici sa posebnim potrebama.
4 - Inkluzija nastoji da povea kvalitet ne samo
za uenike nego i za sve zaposlene.

5 - U nastojanju da se prevaziu prepreke

koje ometaju pristup i uee odreenih uenika
mogue je utvrditi razliite propuste u nastojanju kole
da generalno udovolji raznovrsnosti.
6 - Svi uenici imaju pravo na obrazovanje
u blizini svog doma.
7 - Raznovrsnost nije problem koji treba prevazii
ve dragocjen resurs koji podrava
princip-obrazovanje za sve.
8 -Inkluzija u obrazovanju je samo jedan aspekt
inkluzije u drutvu.
(Booth et-al 2000, prema A. Paali-Kreso, 2003)

Zahtjevi vezani za inkluziju nali su se u dokumentima

veine uglednih svjetskih organizacija:
- UN Konvencija o pravima djeteta 1989/90.g.
- Deklaracija obrazovanja za sve, predloena od
UNESCO-a i OECD-a 1990.
- Izjava i okvir za akciju, Svjetska konferencija
UNESCO-a o posebnim potrebama djece,
Salamanka (panija) 1994.g.

Socioloki i pedagoki aspekt socijalizacije

Lini uzor kao uloga ima etiri komponente:
1- "odraeno ja"
2- "socijalni status"
3- "drutvenu funkciju"
4- "ivotni znaaj"
Pojam o sebi, o "JA" ima u sebi tri osnovna elementa:
- zamiljanje naeg izgleda u oima druge osobe,
- zamiljanje naeg suda o tom izgledu i
- neka vrsta osjeanja sebe kao ponos i kao postienost.
(Z.Ili, 2000.).
Proces socijalizacije ukljuuje etiri vrlo interesantna procesa
koji su uslov socijalizacije:
1- diskriminacija,
2- generalizacija,
3- identifikacija i
4- internalizacija.

Agensi i periodizacija socijalizacije

Agensi socijalizacije su najee osobe koje
svjesno i namjerno
utiu na formiranje djeijeg ponaanja.
To su najee:
roditelji,
nastavnici,
razliite drutvene institucije
kao to su kola,
sredstva masovnih komunikacija.

Socijalno psiholoki aspekt socijalizacije

Socijalni psiholozi govore o tri vida procesa socijalizacije:
1- socijalizacija koju planski i sistematski provodi
obitelj, kola, drutvo
kao odreeni drutveni sistem i kultura,
iji je cilj formiranje linosti
sa pozitivnim osobinama koja nee dolaziti u sukob
s propisanim drutvenim normama i obiajima;
2- vid socijalizacije koji se odvija pod uticajem svega onoga
to se sree u ponaanju lanova drutva,
bez obzira na drutvenu opravdanost takvog ponaanja;
3- vid socijalizacije koji je rezultat injenice
da se ljudsko potomstvo neminovno razvija u drutvu,

LITERATURA:
. Zei S., Jeina Z., Nastavnik u inkluzivnom okruenju; Fojnica (2006)
Miller B., (2001)Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima;,Prirunik
za nastavnike,ABC FABULAS, Sarajevo;
Komljenovi, V.,(2005) Opservacija i identifikacija djece sa posebnim
potrebama, Sarajevo;
Udruenje Inkluzija, Inkluzivna kola (2005), Brko Distrikt;
Materijal sa seminara Inkluzija djece sa posebnim potrebama u
redovni kolski sistem(2005) Tuzla;
Struni tim H.O.Duga, Prirunik za inkluzivnu nastavu, Sarajevo,
Booth T., Ainscow M. (2008); Indeks inkluzivnosti, Save the Children,
Zenica;
Komisija za izradu strategije inkluzivnog obrazovanja, (2004), Strategija
uvoenja inkluzivog obrazovanja, JU Univerzitet u Tuzli,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet;
Bjondi I.(1993); Integrativna pedagogija; kolske novine Zagreb

Prirunik
za rad sa decom sa smetnjama u razvoju

INKLUZIVNO OBRAZOVANJE EVROPSKO I DOMAE ISKUSTVO

Prirunik je nastao kao deo aktivnosti
u okviru projekta Naa kola koji
realizuje Novosadski humanitarni centar
u partnerstvu sa OSO Milan Petrovi uz
finansijsku podrku Save the Children UK i
Irish Aid

Hvala na panji