Mahatma Gandhi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mahatma Gandhi

Roen/a

Mohandas K. Gandhi
2. oktobar 1869.
Porbandar, Agencija Kathiawar, Britansko
Indijsko Carstvo[1]

Umro/la

30. januar 1948. (dob: 78)

New Delhi, Dominion Indija

Uzrok smrti

atentat hicima iz vatrenog oruja

Poivalite

kremacija u Rajghatu, Delhi.

Nacionalnost

indijska

Ostala imena

Mahatma Gandhi, Bapu, Gandhiji

Etnicitet

Indo-Arijci (Gujarati)

Alma mater

Alfred High School, Rajkot,

Samaldas College,Bhavnagar,
Inner Temple, London

Poznat/a po

istaknuta linost indijskog pokreta za

nezavisnost,
promoviranje filozofijesatyagrahe i ahimse
propovijedanje nenasilja,
pacifizam

Vjeroispovjest hinduizam, sa dainskimuticajem

Suprug/a/zi/ge Kasturba Gandhi
Djeca

Harilal
Manilal
Ramdas

Devdas
Roditelji

Putlibai Gandhi (majka)

Karamchand Gandhi (otac)
Potpis

Mohandas Karamchand Gandhi, poznatiji kao Mahatma Gandhi (mahatma - dobra dua) (2.
10. 1869. - 30. 1. 1948.) je bio indijski mislilac poznat po tome to je uspjeno vodio pokret za
osloboenje Indije od britanske vlasti te popularizirao nenasilne metode u ostvarivanju politikih
ciljeva.
Roen u Indiji, u mladosti se kolovao za advokata u Britaniji, a poslije ivio u Junoj Africi gdje je
zapoeo pokret za graanska prava indijskih doseljenika. Godine 1914. vratio se u Indiju gdje se
nakon prvog svjetskog rata pridruio Indijskom nacionalnom kongresu i postao jedan od njenih
voa. Koristei svoju karizmu, tu je organizaciju transformirao u masovni pokret te zapoeo seriju
nenasilnih akcija s ciljem da Indija dobije nezavisnost od indijske vlasti. Zbog toga je vie puta
hapen, ali su njegovi napori konano urodili plodom godine 1947. kada je Velika Britanijaodluila
Indiji dati nezavisnost.
Gandhi je, s druge strane, bio daleko manje uspjean u naporima da ouva
jedinstvo hindusa i muslimana, zbog ega je Indija nakon britanskog odlaska podijeljena na dvije
drave, a ni njegovi pozivi na nenasilje nisu sprijeili krvave vjerske sukobe. Sam Gandhi je pao
kao rtva atentata od ruke radikalnog hindusa Nathurama Vinayaka Godsea.
Sadraj/
[sakrij/]

1Biografija
o

1.1Religija

1.2Vegetarijanstvo

2Djela

3Reference

4Literatura

5Vanjske veze

Biografija[uredi - | uredi izvor]

Indijski voa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije. Gandhi, znan
i kao Mahatma Gandhi, roen je u hinduskojobitelji u mjestu Porbandar u dananjoj
dravi Gujarat dana 2. listopada 1869. godine. Studirao je pravo na sveuilitu u Londonu. Nakon

to je1891. zavrio studij prava (1889. - 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokuao raditi u struci,
ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s
Junom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu.
Kada je doao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom nie rase.
Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem graanskih i politikih sloboda indijskih imigranata u
Junoj Africi. To ga je potaklo da se pridrui borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za
Indijce. Gandhi je ostao u Junoj Africi 20 godina, esto vrijeme provodei u zatvoru.
Godine 1896. napali su ga i pretukli Junoafrikanci. Od tada se zalae za politiku pasivnog otpora
i nekooperacije s junoafrikim vlastima. Djelom mu je za takvu vrstu politike uzor
bio ruski pisac Lav Tolstoj, koji je na Gandhija imao znaajan utjecaj.
Uzor je takoer pronaao i u djelima amerikog pisca iz 19. stoljea Henrya Davida Thoreaua.
Posebice u djelima u kojima on pie o Kristovimauenjima, napose u djelu Graanski neposluh.
Gandhi je smatrao kako su izrazi pasivni otpor i graanska neposlunost neadekvatni za njegove
svrhe te je on pronaao drugi izraz - Satyagraha. Za vrijeme Burskoga rata Gandhi je organizirao
sanitetsku jedinicu unutar britanske vojske i zapovijedao istom. Nakon rata vratio se borbi za
prava Indijaca. Godine 1910. osnovao je Gandhi farmu, blizu Johannesburga, kooperacijsku
koloniju za Indijce. etiri godine poslije (1914.) junoafrika vlada uinila je bitne ustupke
Gandhijevim zahtjevima, kao npr. priznavanje indijskih brakova. Kada je zavrio svoje djelovanje
u Junoj Africi vratio se u Indiju. Po povratku u domovinu aktivirao se u indijskoj politici 1919.
godine i pretvorio prijanji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres u monu masovnu
organizaciju te postao voa borbe za samostalnu Indiju.
Kada su 1919. godine u parlamentu izglasani tzv. Rowlatt Act koji su davali indijskim kolonijalnim
vlastima zakonske ovlasti da oruano djeluje protiv tzv. revolucionarnih aktivnosti Satyagraha se
proirila Indijom privlaei milijune sljedbenika. Demonstracije protiv Rowlatt Acts-a rezultirale su
masakrom Britanskih vojnika nad Indijcima kod Amritsara. Godine 1920. kada britanska vlada
nije uspjela popraviti situaciju, Gandhi je proklamirao politiku nekoperativnosti.
To je imalo za posljedicu da su Indijci koji su radili u javnim ustanovama podnijeli ostavke,
dravne institucije kao npr. sudovi bili su bojkotirani, a Indijska djeca nisu pohaala vladine kole.
U cijeloj Indiji ulice su bile blokirane Indijcima koji su sjedili na njima, a kada su se odbili ustati
policija ih je tukla. Gandhi je bio uhien, ali je uskoro zbog pritiska javnosti bio puten. U okviru
borbe za ekonomsku nezavisnost Indije, ukljuujui bojkot britanske robe, Gandhi je
osmislio swaraj (sanskritski: samovladavina) pokret. Ekonomski aspekti pokreta bili su veoma
vani jer je iskoritavanje indijskih seljaka od strane britanskih industrijalaca dovodilo do
siromaenja sela i destrukcije kunih obrta. Gandhi se stoga zalagao za oivljavanje obrta
obrade vune te je stoga izabrao kota na kojem se obrauje vuna kako bi jasnije ukazao na
potrebu vraanja vrijednostima seoskog ivota i oivljavanju tradicionalnih indijskih obrta. Uskoro
je Gandhi postao simbol borbe za slobodnu Indiju irom svijeta.
ivio je spiritualnim i asketskim ivotom propovjednika esto provodei vrijeme u meditaciji.
Odnosi u njegovu braku izmeu njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim rijeima, bili
su poput odnosa brata i sestre. Odbijajui bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao
se u tradicionalnu odjeu najsiromanijih Indijaca i hranio se samo povrem, vonim sokovima

imlijekom. Indijci su ga proglasili svecem i poeli ga nazivati Mahatma (na sanskritskom: velika
dua), nazivom koji je namijenjen samo za najvee mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje,
znano jo i kao ahimsa (na sanskritskom: nepovrijeivanje), bilo je izraz ivotnog puta koje
propovijeda hinduizam.
Gandhi je smatrao kako e nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja
beskorisna te da e oni nakon toga napustiti Indiju. Gandhijev politiki i duhovni utjecaj na Indiju s
vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati
nikakve protumjere. Godine 1921. Indijski nacionalni kongres, skupina koja je irila pokret
Indijom, dala je Gandhiju potpunu izvrnu vlast, ukljuujui ak i pravo da imenuje svog
nasljednika. Meutim, indijsko stanovnitvo nije u potpunosti slijedilo Gandhijevu politiku
nenasilja te je dolo do serije oruanih revolta protiv britanskih vlasti dovodei do toga da je
Gandhi priznao kako je njegova politika doivjela krah. Godine 1922. britanske vlasti su ga
privele i utamniile.
Nakon to je 1924. puten iz zatvora Gandhi se povukao iz aktivne politike i posvetio se
propagiranju opeg jedinstva. Meutim opet je bio uvuen u borbu za nezavisnost Indije.
Godine1930. Mahatma je proglasio novi val graanske neposlunosti pozivajui Indijce da ne
plaaju porez. Neposluh je poeo marom ka moru u kojem su tisue Indijaca pratile Gandhija od
mjesta Ahmadabad do Arapskog mora, gdje su pravili sol iz morske vode. Gandhi je ponovo
uhien, ali je puten ve 1931. godine nakon to je pristao zaustaviti val neposlunosti kad su
Britanci uinili neke ustupke njegovim zahtjevima. Iste godine Gandhi je predstavljao Indijski
nacionalni kongres na konferenciji u Londonu. Godine 1932. Gandhi je zapoeo novi val
graanske neposlunosti protiv Britanaca. Bio je uhiivan dva puta kada je pribjegao trajku
glau to je bila veoma uspjena metoda borbe protiv Britanaca.
Naime, ako Gandhi umre postojala je mogunost da doe do revolucije i izvan Indije. Iako je i
sam bio pripadnik Vaisya (trgovake) kaste, Gandhi se posvetio i ukidanju nepravednih socijalnih
i ekonomskih aspekata kastinskog sistema. Godine 1934. Gandhi je formalno napustio politiku, a
na mjestu voe Indijskog nacionalnog kongresa zamijenio je Jawaharlal Nehru. Gandhi se
posvetio putovanju po Indiji, ali se 1939. ponovo vratio aktivnom politikom ivotu jer su temelji
indijske federacije bili uzdrmani. Prvi potez koji je uinio ponovnim izlaskom na politiku scenu
bio je da jo jednim postom tj. trajkom glau prisili vladara drave Rajkot da modificira svoj
autokratski nain vladavine. Javni nemiri postali su toliko jaki da su kolonijalne vlasti morale
intervenirati i prisiliti vladara Rajkota da popusti Gandhijevim zahtjevima. Mahatma je ponovo
postao najznaanija politika figura Indije.
Nakon to je izbio 2. svjetski rat Kongresna stranka i Gandhi nisu se eljeli uplitati u konflikt sve
dok Britanci ne udovolje njihovom zahtjevu za momentalnu nezavisnost Indije. To su Britanci
dakako odbili nudei neke druge kompromise to su opet Indijci odbili. I nakon ulaska Japana u
rat i irenja rata na azijski kontinent Gandhi je i dalje odbijao Indiju uvesti u rat. Konano1942.
Indijci su pristali ui u ratni sukob na strani Britanaca.
Godine 1944. indijska borba za nezavisnost dola je u svoju zavrnu fazu, britanska vlada
pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalistike
grupe:Muslimanska liga i Kongresna stranka, rijee svoje razlike. Gandhi se otro suprostavio

podjeli Indije na dvije drave (to je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao
pristati nadajui se kako e mir izmeu dvije vjerske skupine biti postignut nakon
to muslimani zadovolje svoje separatistike tenje. Indija i Pakistan postale su zasebne drave
kada su Britanci priznali Indiji njenu nezavisnost 1947. godine. Dana 30. sijenja, dok je bio na
putu ka mjestu gdje je vrio veernju molitvu, napao ga je i usmrtio Nathuram Godse,
hindu fanatik. Gandhijeva smrt diljem svijeta doivljena je kao katastrofa.

Religija[uredi - | uredi izvor]

Gandhi je roen kao hindus i prakticirao je hinduizam cijeli ivot. Vjerovao je u jednakost
svih religija i zbog toga je odbijao sve pokuaje da ga se preobrati na drugu vjeru. Bio je i teolog i
esto je itao tekstove o najveim religijama. O hinduizmu je rekao sljedee: "Hinduizam kakvog
ga znam posve zadovoljava moju duu, ispunja cijelo moje bie." Kada bi bio tuan ili zabrinut,
govorio je, uzeo bi Bhagavad Gitu i naao retke koji bi ga smirili i unijeli mu spokoj u duu.
Gandhi je takoer vjerovao da je temelj svih religija istina i ljubav (nenasilje i zlatno pravilo), te je
dovodio u pitanje ono to bi vidio kao hipokrizu ili dogmu u svim religijama, ukljuujui svoju
vlastitu, te se zalagao za socijalnu reformu religija. Druge Gandhijeve izjave u vezi religije
ukljuuju:
(...) to je znaila izreka da su Vede inspirirana Boja Rije? Ako su bile inspirirane, zato
onda to nisu bili i Biblija i Kuran? Moji kranski prijatelji pokuavali su me preobratiti, kao
iislamski. Abdullah Seth uvijek me je pokuavao navesti da uim o islamu, i, naravno,
uvijek je imao neto rei o ljepoti islama.
- Gandhijeva autobiografija
Kada izgubimo moral, prestajemo biti religiozni. (...) Nitko ne moe biti laljiv ili okrutan
(...) i istovremeno tvrditi da je Bog na njegovoj strani.
Muhamedove izreke su blago mudrosti, i to ne samo za muslimane ve i za itav svijet.
Volim vaeg Krista, ne volim vae krane. Vai su krani tako razliiti od vaeg Krista.
Bog je bez religije.
Kasnije u ivotu, na pitanje je li hindus, odgovorio je: "Da, jesam. Takoer
sam i kranin, musliman, budist i idov."

Vegetarijanstvo[uredi - | uredi izvor]

Kao dijete Gandhi je eksperimentirao s jedenjem mesa, to je bilo dijelom
zbog njegove znatielje, a dijelom zbog utjecaja prijatelja Sheikha Mehtaba.
Ideja vegetarijanstva duboko je ukorijenjena u hinduistiku i dainistiku
tradiciju u Indiji, i u njegovom rodnom Gujaratu veina hindusa su
vegetarijanci kao i skoro svi dainisti.[2][3] Gandhijeva obitelj nije bila iznimka.
Prije nego to je otiao da studira u Londonu obeao je svojoj majci Putlibai i
svom ujaku Becharji Swamiju, da e se suzdravati od pijenja alkohola,
jedenja mesa i promiskuiteta. Odrao je to obeanje i kad je odrastao postao
je stogi vegetarijanac. Napisao je knjigu The Moral Basis of Vegetarianism i
nekoliko lanaka o vegetarijanizmu[4], od kojih su neki izdani u
publikacijiLondon Vegetarian Society's, The Vegetarian.[5]

Djela[uredi - | uredi izvor]