Pojmovnik Rodne Terminologije

Pojmovnik rodne terminologije
prema standardima Europske unije
Biblioteka ONA
pojmovnik_prijelom1.indd 1
12.12.2007 20:04:56
Izdava:
Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH
Mesnika 23, 10 000 Zagreb
Za izdavaa:
Mr.sc. Helena timac Radin
Urednica:
Rada Bori
Izradio:
Centar za enske studije
Lektura i korektura:
Patricia Lucija Tomasovi
Dizajn naslovnice:
Bachrach & Krito
Priprema:
Susan Jakopec
Tisak:
Publika d.o.o.
Naklada:
2 000 primjeraka
Zagreb, 2007.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 653278
Sadraj ovog Pojmovnika ne odraava nuno slubeni stav

Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH.
12.12.2007 20:04:56
POJMOVNIK
RODNE TERMINOLOGIJE
prema standardima
Europske unije
Centar za enske studije
uredila Rada Bori
12.12.2007 20:04:57
12.12.2007 20:04:57
POJMOVNIK RODNE TERMINOLOGIJE nastao je iz potrebe i elje da se rodna

terminologija uvede u hrvatski politiki, obrazovni i kulturni prostor.
Vezano uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dio politike i strategije
promicanja ravnopravnosti spolova odnosi se i na harmoniziranje rodne
terminologije koja e omoguiti uinkovito uspostavljanje diskurzivnog
alata za sve ustanove i struna tijela koji se bave ili bi se trebali baviti rodno
osvijetenom politikom, a u cilju postizanja ravnopravnosti spolova.
Uz potporu Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske,
suradnice Centra za enske studije ponudile su pojanjenja pojmova vezanih
uz ravnopravnost ena i mukaraca u jedinicama koje sadre deniciju pojma
koji se koristi u razliitim slubenim dokumentima Europske unije (zakonima,
direktivama, prirunicima i sl.) uz osobni uvid razumijevanja pojma.
Pojmovnik je inicijalno sastavljen prema priruniku 100 words for equality.
A glossary of terms on equality between women and men, koji je priredio
Odjel Europske komisije za promicanje jednakih mogunosti i glavnina je
pojmova preuzeta iz njega i dodatno interpretirana. U Pojmovnik su uvrteni
i pojmovi vani za razumijevanje ravnopravnosti spolova koje EU prirunik
ne navodi, kao i pojmovi koji objanjavaju postojee mehanizme provoenja
ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj tako da ovaj Pojmovnik sadri 179
jedinica, od kojih 143 opisuju zadani pojam, a 36 upuuju na srodan pojam.
Namjera je bila odabrane pojmove uiniti to pristupanijima za opu
uporabu, stoga su pri njihovom objanjavanju koriteni jednoznani koncepti,
ali se mogua teorijska proturjeja i vieslojnost tumaenja nisu izbjegavala,
pri emu se vodilo rauna da se ne izgubi prevladavajue znaenje pojma.
12.12.2007 20:04:57
Dok osmiljavanje Pojmovnika nije bila teka zadaa, izbor najbolje inaice
prijevoda za pojedino nazivlje ponekad i nije bio jednostavan. Pritom valja
naglasiti da su pojmovi na engleskom jeziku sluili kao izvornik, jer se
engleski nametnuo kao norma u europskom javno-politikom diskursu, ali
su oni usporeivani s prijevodima pojmova na jezike koje 100 words for
equality navodi, to je djelomice olakalo prijepore oko semantike naravi
odreenih pojmova.
Premda su mnogi od obraenih pojmova ve zaivjeli u praksi, kao npr.
ravnopravnost spolova, u Pojmovniku se pokuava, s feministikog motrita,
podrobnije objasniti njihova slojevitost/sloenost. Ukoliko za neki pojam
ne postoji prijevodna inaica koja bi odmah upuivala na podruje
ravnopravnosti spolova (npr. teret dokaza/dokazivanja), pojam se pokualo
objasniti iz rodne perspektive.
Budui da se u hrvatskoj jezinoj praksi, koja pokazuje svu sloenost uvoenja
i koritenja pojmova vezanih uz ravnopravnost spolova, zna koristiti pojam
direktno iz izvornika, na primjer mainstreaming, benchmarking, itd. bilo je
potrebno izabrati pojam u hrvatskome jeziku koji je bar djelomino zaivio
u jezinoj praksi ili pak ponuditi sasvim novi, kao to je to npr. za gender
budgeting uveden rodni proraun.
U Pojmovniku e, takoer, jedan pojam upuivati na drugi, tj. prihvatljiviju ili
raireniju inaicu, npr. armativna akcija vidi: pozitivne mjere. Takoer se navode
i dopunska pojanjenja, jedinice koje proiruju znanje o navedenom pojmu.
Kako bismo oznaile preuzimanje denicije pojma iz prirunika 100 words
for equality Europske unije u Pojmovniku ispod naziva pojma postoji navod
oznaen kurzivom. Kada se u opisu pojma navodi autor/ica, bibliografske
jedinice na kraju Pojmovnika ukazuju na izvore.
Ovaj je Pojmovnik djelo u nastajanju (work in progress). On nije normativan
jer pokazuje svu sloenost uvoenja i koritenja pojmova vezanih uz
ravnopravnost spolova i daje vlastiti uvid u razumijevanje rodne terminologije.
Ostaje otvorenim za nova punjenja pojmovima i nova tumaenja.
No, on je i instruktivan jer se zalae za jasnost i odlunost u upotrebi rodnog
jezika i terminologije, jer promicanje rodne terminologije omoguuje
osvjetavanje vanosti rodne perspektive u javnom diskursu. To je ujedno i
pretpostavka za obrazovanje europske graanke/graanina.
U izradi Pojmovnika sudjelovale su suradnice Centra za enske studije:
Valerija Barada, Rada Bori, Iva Buli, Egli Ili, Slavica Jakobovi Fribec,
6
12.12.2007 20:04:57
Biljana Kai, Ana Pavli, Jasminka Peut, Sandra Prlenda, Marjeta inko i
Snjeana Vasiljevi.
Susan Jakopec, Sanja Bachrach Krito i Patricia Lucija Tomasovi pobrinule
su se za grako oblikovanje i lekturu.
Posebnu zahvalnost dugujemo Vesni Kesi i Natai Petrinjak, recenzenticama
Pojmovnika i Jagodi Milidrag mid na strunoj pomoi. Predstojnici Ureda
za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske Heleni timac Radin i
strunoj suradnici Ureda Larisi Petri, zahvaljujemo na korisnim sugestijama
koje su znaajno doprinijele poboljanju kvalitete Pojmovnika.
Urednica
Rada Bori
12.12.2007 20:04:57
12.12.2007 20:04:57
KAZALO POJMOVA
A
armativna akcija
aktivizam
analiza s obzirom na spol/rod
antidiskriminacijski zakoni
autonomija
15
15
15
15
16
B
benchmarking
17
D
demokracija
demokratski decit
desegregacija na tritu rada
dimenzija jednakosti
direktive o jednakom postupanju
diskriminacija
diskriminacija po spolu
diskriminacija u jeziku
dostojanstvo na radu
drutvena kontrola
drutvena promjena
drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu
17
17
18
18
18
19
20
20
20
21
22
23
E
ekonomski aktivno stanovnitvo
emancipacija
Europski institut za ravnopravnost spolova
24
24
25
F
feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici
feministkinje/feministi
feminizacija siromatva
feminizam/izmi
eksibilnost radnog vremena/radnih sati
26
26
27
28
29
G
gender mainstreaming
30
H
heteroseksizam
homofobija
homoseksualnost
horizontalna segregacija
30
30
30
31
12.12.2007 20:04:57
I
ilegalni rad
institucionalni mehanizmi za provoenje politike ravnopravnosti spolova
interseksualnost
iskustvo
izvedena prava
32
32
32
33
33
J
javno/privatno
jednaka plaa za rad jednake vrijednosti
jednake mogunosti za ene i mukarce
jednako postupanje prema mukarcima i enama
jednakost izmeu mukaraca i ena
34
34
35
35
36
K
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW)
kvota
36
37
L
lezbijstvo
LGBTIQ populacija
38
38
M
mentorstvo
minimalna plaa
mjerenje napretka
mjere za poticanje ravnopravnosti spolova
muko nasilje nad enama
39
39
39
40
40
N
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova
naelo jednakog postupanja prema enama i mukarcima
naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce
najnia zajamena plaa
nasilje nad enama
nasilje u obitelji
neformalna ekonomija/posao
neosjetljivost na rodne razlike
neplaeni rad
neravnopravan poloaj ena
neravnopravnost spolova
netipian posao/zaposlenje
nevidljiva nezaposlenost
nevidljive prepreke
nezaposlenost
40
41
41
42
43
44
45
45
45
46
46
46
47
48
48
10
12.12.2007 20:04:57
O
obiteljski dopust
oinski dopust
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora
odnosi meu spolovima
osnaivanje
49
49
49
50
50
P
paritetna demokracija
patrijarhat
Pekinka deklaracija i Platforma za djelovanje
plaeni rad
podjela rada prema spolu/rodu
politika jednakih mogunosti
politika promicanja ravnopravnosti spolova
pomaui suprunici
posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
pozitivna akcija
pozitivna diskriminacija
pozitivne mjere
pravedno postupanje
Pravobranitelji/ica za ravnopravnost spolova
predrasuda
predstavljenost ena i mukaraca
priznavanje i vrednovanje neplaenog rada
procjena mjera s obzirom na spol/rod
procjena provedbe
procjena utjecaja mjera/politika s obzirom na spol/rod
prostitucija
provjera politika/mjera s obzirom na spol/rod
51
51
52
53
53
54
54
54
55
55
56
56
56
57
57
58
59
59
60
61
61
61
62
Q
queer
63
R
rad
rad bez ugovora ili socijalnih prava
rad na crno
rad na odreeno vrijeme
rad sa skraenim radnim vremenom
rad od kue
raspodjela plaenog i neplaenog rada prema spolu/rodu
ravnomjerna zastupljenost ena i mukaraca u podruju politike
ravnopravnost ena i mukaraca
ravnopravnost spolova
64
64
64
65
65
66
66
67
67
68
11
12.12.2007 20:04:57
razlika u plaama na osnovi spola/roda

raznolikost
reguliranje poslova sa skraenim radnim vremenom
reproduktivna prava
reproduktivno zdravlje
rod
rodiljni dopust
roditeljski dopust
rodna analiza
rodna desegregacija na tritu rada
rodna dimenzija
rodna jednakost
rodna perspektiva
rodna segregacija pri zapoljavanju
rodna statistika
rodne/spolne uloge
rodni identitet
rodni jaz
rodni proraun
rodno izraavanje
rodno neosjetljiv
rodno neutralan
rodno osjetljiv
rodno osjetljiva politika
rodno osjetljiva statistika
rodno osjetljivi zakoni
rodno osjetljivo obrazovanje
rodno osvijetena politika
rodno uvjetovano nasilje
69
70
70
71
71
72
72
73
73
73
74
74
76
76
77
77
78
78
79
79
79
79
80
80
80
80
80
80
82
S
Saborski odbor za ravnopravnost spolova
satelitski raun
segregacija pri zapoljavanju
segregacija prema zanimanju
segregacija na tritu rada
seksizam
seksualna orijentacija
seksualna prava
seksualno nasilje
seksualno zlostavljanje na poslu
seksualnost
sklonite
skrb o djeci
skrb o ovisnim lanovima obitelji
spol
82
82
83
83
83
83
84
84
84
85
85
85
85
86
87
12
12.12.2007 20:04:58
spolna diskriminacija
spolna orijentacija
spolni ugovor
spolno uznemiravanje
stakleni strop
statistika voena prema spolu/rodu
stereotip
stopa aktivnosti radne snage
stopa neaktivnosti radne snage
stopa participacije
strukovno usavravanje
subjektivna prava
sustav zasnovan na spolu/rodu
87
88
88
89
90
90
90
90
91
91
92
92
93
T
teret dokaza/teret dokazivanja
transrodna osoba
transseksualna osoba
trgovanje ljudima
trgovanje seksualnim uslugama
trgovanje enama
93
94
94
95
95
95
U
Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
usklaivanje profesionalnog i obiteljskog ivota
uznemiravanje
96
97
97
V
vertikalna segregacija
Vladin ured za ravnopravnost spolova
98
98
Z
Zakon o ravnopravnosti spolova
98
enska ljudska prava

enska mrea Hrvatske
enska kua
enski studiji/rodni studiji
ensko iskustvo
ensko sklonite
99
100
100
100
101
102
13
12.12.2007 20:04:58
12.12.2007 20:04:58
[a]
armativna akcija (armative action)
vidi: pozitivne mjere

aktivizam (activism)
U najopenitijem se smislu aktivizam opisuje kao svjesno djelovanje s

namjerom da se proizvede drutvena ili politika promjena. Iako se aktivizam
esto poistovjeuje s prosvjedom i neslaganjem spram pojava u drutvu, on
sadri irok raspon oblika i naina djelovanja. Neki oblici aktivizma usmjereni
su prema vladajuim strukturama sa zahtjevima za promjenom zakona
i politika, dok su drugi vie usmjereni prema direktnom djelovanju meu
graanima i graankama, prema samoosvjetavanju ljudi u cilju postizanja
samo/promjene i irenja prostora samoorganiziranih graana i graanki u
drutvu. Aktivizam, pa tako i onaj feministiki, usmjeren je na rjeavanja
globalnih pitanja nejednakosti koji se zrcale u ivotima mukaraca i ena u
zajednici i predmnijeva ivu vezu teorije i prakse.
Mnoge aktivistkinje upozoravaju na prepreke u postizanju jednakosti
u drutvu te zahtijevaju promjene koje omoguuju stvarno postizanje
jednakosti. Kad je rije o pitanjima jednakosti prema standardima EU, vano
je istaknuti da enski aktivizam, razliitim aktivnostima, promie pitanja
jednakosti i drutvene pravde.
vidi i: feminizam/izmi, feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici, enska
mrea Hrvatske
j.p.
analiza s obzirom na spol/rod (gender analysis)
vidi: rodna analiza

antidiskriminacijski zakoni (antidiscriminatory laws)
Antidiskriminacijski zakoni koji se odnose na ravnopravnost spolova dio su

pravne regulative za donoenje posebnih mjera usmjerenih na ispravljanje
politike nejednakosti spolova, kao to je to primjerice UN-ova Konvencija o
uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW, 1979.). U Hrvatskoj se,
donoenjem rodno osjetljivih zakona, stvara zakonodavno-institucionalni
okvir za uinkovitiju provedbu politike ravnopravnosti spolova, za suzbijanje
diskriminacije i za promicanje politike jednakih mogunosti. Znaajne
zakonodavne promjene su u tom smislu uinjene 2003. godine donoenjem
Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o zatiti od nasilja u obitelji i Zakona
15
12.12.2007 20:04:58
o istospolnim zajednicama, te prihvaanjem antidiskriminacijskih odredbi

propisanih u podruju kaznenog, obiteljskog i radnog prava. Rodna analiza
s jedne strane upuuje na strukturalne nedostatke predstavnike demokracije
i drutvenog ugovora s obzirom na politiku podzastupljenost ena i njihovu
marginaliziranost u socijalnoj i ekonomskoj sferi, a s druge strane naglaava se
presudno znaenje izgradnje demokratskih institucija jer statistiki pokazatelji
i dalje upuuju na nevidljive drutvene prepreke koje spreavaju promjenu
postojee rodne hijerarhije moi i spolne podjele rada.
vidi i: diskriminacija, Zakon o ravnopravnosti spolova, politika promicanja
ravnopravnosti spolova, politika jednakih mogunosti, pozitivne mjere, nevidljive
prepreke
s.j.f.
autonomija (autonomy)
Autonomija ima viestruko znaenje ovisno o kontekstu. U Filozofskom rjeniku

Alois Halder (Halder: 2002) odreuje autonomiju kao prije svega mogunost i
sposobnost neke politike tvorevine da sama sebi daje zakone a openito, kao
samoodreenje i samozakonitost. Kada se u lozofskoj i politikoj misli raspravlja
o autonomiji pojedinca odnosno njegovom autonomnom razvoju, prevladava
poimanje koje autonomiju pojedinca promatra neovisno o pripadnosti kulturi,
rasi, religiji, rodu. Nasuprot tomu, postoji miljenje da su drutveni odnosi i
kulturni obrasci oni koji odreuju autonomni razvoj pojedinaca, te stoga i ena.
Osim toga, norma autonomnosti kao samoodreenja ena razliita je od one
mukaraca, pokazala su istraivanja koja uzimaju u obzir rodnu razliku. Tako npr.
istraivanja pokazuju da se ene za razliku od mukaraca razvijaju u povezanosti
s drugima, a ne u natjecanju s drugima, premda se natjecanje uzima kao jedan od
kriterija autonomnog razvoja (Miller: 1991).
Autonomija je osim na individualnom planu vana i za postojanje i djelovanje
razliitih enskih projekata, organizacija i grupa, a ogleda se u neovisnosti
voenja i provedbi ideja, to doprinosi razumijevanju rodne jednakosti.
vidi i: feminizam/izmi, aktivizam, ensko iskustvo
j.p.
16
12.12.2007 20:04:58
[b]
benchmarking
vidi: mjerenje napretka
demokracija (democracy)
Demokraciju se najjednostavnije opisuje kao oblik vladavine u kojoj vlada

narod. U odnosu na antiko poimanje ovog oblika vladavine kao ureenja
polisa, suvremena se demokracija transformirala: pojavom nacionalnih
drava nositelji suverenosti postaju dravljani, poveanjem teritorija drave
nastaje predstavnika, posredna demokracija, pravo glasa postupno se
proiruje te dostie svoj maksimum davanjem prava glasa svim punoljetnim
dravljanima/kama (Prpi; Puhovski; Uzelac: 1990) U veini razvijenih
europskih demokracija ene su izborile pravo glasa tek u razdoblju nakon
drugog svjetskog rata. Takoer, kada danas govorimo o demokraciji, govorimo
o drutvenom ureenju koje je zasnovano na ustavu i zakonima, dakle
vladavini prava, koji jame politike slobode i ravnopravnost svih graana,
naelima koje je u klasini demokratski oblik vlasti uvela liberalna teorija
zato se moderna demokracija esto naziva i liberalnom demokracijom. Zbog
kontinuirane podzastupljenosti ena u politikom ivotu, kao i prisutnosti
drugih oblika spolne/rodne diskriminacije, moderne su demokracije izloene
snanoj feministikoj kritici (Pateman:1998).
[d]
vidi i: demokratski decit, feminizam/izmi, paritetna demokracija, patrijarhat,

ravnomjerna predstavljenost ena i mukaraca, spolna diskriminacija, predstavljenost ena i mukaraca
m..
demokratski decit (democratic decit)
Demokratskim se decitom openito opisuje smanjena legitimnost demokratskog sustava, a kada su posrijedi ene moe ga se denirati kao uinak koji
rodna neravnotea, tonije nadzastupljenost mukaraca i podzastupljenost ena,
ima na ogranienu legitimaciju demokracije. Demokratski decit ne poiva
samo na brojanoj podzastupljenosti ena u zakonodavnoj, izvrnoj i sudbenoj
vlasti ve, znaajnije, i na ideolokom konstruktu na kojem je utemeljena sama
demokracija shvaanju da su svi pojedinci roeni slobodni i jednaki, uz
istovremeno iskljuivanje ena iz proklamiranog zajednitva pojedinaca.
Upravo zbog iskljuivanja ena i uspostavljanja spolne razlike kao politike razlike
moglo bi se zakljuiti da demokracija nikad i nije postojala. ak ni danas nakon
17
12.12.2007 20:04:58
to su ene izborile svoja formalna graanska prava, one nisu punopravne i jednake
lanice demokratskih sustava. Dakle, tek kada se razrijei rodni demokratski
decit, kada se uspostavi ravnomjerna zastupljenost ena i mukaraca, ostvarit e
se istinska demokracija za mukarce i ene (Phillips: 2001).
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, paritetna demokracija, patrijarhat,
ravnomjerna predstavljenost ena i mukaraca, predstavljenost ena i mukaraca
m..
desegregacija na tritu rada (desegregation of labour market)
vidi: rodna desegregacija na tritu rada

dimenzija jednakosti (equality dimension)
Amsterdamski ugovor (Amsterdam treaty, EC 1999.) navodi sljedee dimenzije

jednakosti: spol, rasu ili etnicitet, posebne potrebe, dob, spolnu orijentaciju te
religijska i politika uvjerenja.
Iako je jednakost spolova iznimno teko mjeriti, uzimanje u obzir ostalih
dimenzija jednakosti prua odreenu mogunost mjerljivosti, obujam koji
signalizira ili kojim se oznaava jednakost spolova unutar vee sadrajne/
konceptualne mape. Pri analizi odreenih programa, politika ili mjera u
promicanju ravnopravnosti spolova uvoenje i vrednovanje svih dimenzija
jednakosti od posebnog je znaenja.
vidi i: mjerenje napretka, rodna dimenzija, rodna jednakost, jednakost spolova,
jednake mogunosti za ene i mukarce, ravnopravnost spolova, rodna perspektiva
b.k.
direktive o jednakom postupanju (directives on equal treatment)
Direktive o jednakom postupanju sekundarni su izvor europskog prava,

odnosno pravna pravila koja zabranjuju svaki oblik diskriminacije na temelju
spola, bilo izravne bilo neizravne. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova
koji je preuzeo sadraj europskih direktiva o jednakom postupanju, izravna
diskriminacija postoji ako se prema osobi postupa ili bi se moglo postupati
nepovoljnije u jednakim ili slinim okolnostima u odnosu na osobu suprotnoga
spola. Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji
ili praksa u jednakim ili slinim okolnostima stavljaju osobe jednoga spola u
nepovoljniji poloaj u odnosu na osobu suprotnog spola. Pored toga, propisuju
se i izuzeci od diskriminacije, odnosno diskriminacijom se ne smatraju
pravne norme, kriterij ili praksa koji su nuni, odnosno mogu biti opravdani
18
12.12.2007 20:04:58
objektivnim injenicama koje su neovisne o spolu. Svrha direktiva je ozakoniti

naelo jednakog postupanja prema mukarcima i enama. Direktive obvezuju
glede ciljeva koji se trebaju postii, ali ostavljaju slobodu glede izbora oblika i
metode za njihovu provedbu. Europska ih unija upuuje dravama lanicama
obvezujui ih na donoenje zakona i drugih propisa kojima se u nacionalno
pravo preuzima sadraj direktiva. Drave lanice moraju provesti direktivu u
cijelosti i na najuinkovitiji nain. U tekstu propisa kojim se provodi direktiva
moraju se na jasan i nedvosmislen nain regulirati prava i obveze te osigurati
njihovo ispunjavanje i pravna zatita od mjerodavnih tijela drave lanice.
Evo nekoliko znaajnih direktiva: Direktiva o jednakim plaama (Equal Pay
Directive 75/117/EEC), Direktiva o jednakom postupanju (Equal Treatment
Directive 76/207/EEC), Direktiva o socijalnoj sigurnosti (Social Security Directive
79/7/EEC), Direktiva o socijalnoj sigurnosti posla/zanimanja (Occupational
Social Security Directive 86/378/EEC), Direktiva o samozapoljavanju (SelfEmployment Directive 86/613EEC), Direktiva o trudnim zaposlenicama
(Pregnant Workers Directive 92/85/EEC), Direktiva o roditeljskom dopustu
(Parental Leave Directive 96/34/EEC), Direktiva o teretu dokaza (Burden of
Proof Directive 97/80/EEC), Direktiva o jednakom postupanju pri zapoljavanju
(Equal Treatment in Employment Directive 2002/73/EC), Direktiva o robama i
uslugama (Goods and Services Directive 2004/113/EC).
vidi i: ravnopravnost spolova, spolna diskriminacija, antidiskriminacijski zakoni,
s.v.
diskriminacija (discrimination)
Diskriminacija je aktivno djelovanje i ponaanje na temelju predrasuda ili

namjernog osporavanja prava nekoj drutvenoj grupi i/ili pripadnicima/
cama tih grupa. Kriteriji osporavanja mogu se temeljiti na spolu/rodu,
spolnoj orijentaciji, rasi, vjeroispovijesti, etnicitetu, dobi i sl. Diskriminirajue
djelovanje ide u prilog vlastite grupe, a usmjereno je na tetu druge grupe ili
pojedinaca/ki, ime se istie njezin manje vrijedan poloaj u drutvu. Norme
i pravila na temelju kojih se iskljuuju te druge, najee manjinske grupe,
ugraene su u drutvenu strukturu i socijalizacijski se reproduciraju putem
obrazovnog sustava, kulture, medija, a katkad i politikog sustava.
Diskriminacija moe biti neposredna, posredna te sustavna. Neposredna
ili izravna diskriminacija podrazumijeva nepovoljan tretman neke grupe
ili pojedinca/ke. Posredna se diskriminacija odnosi na zakone i mjere koji
se u poetku doimaju neutralnima, ali je njihov rezultat, ipak, negativan za
diskriminirane grupe. Sustavna diskriminacija ukljuuje norme i vrijednosti
19
12.12.2007 20:04:59
koje su dio kulture i drutva, a koje sveobuhvatno utjee na neravnopravan

poloaj neke grupe.
Kako bi se umanjili ili ponitili utjecaji diskriminacije, potrebno je provoditi
rodno osvijetenu politiku i mjere u cilju njezina dokinua.
vidi i: antidiskriminacijski zakoni, spolna diskriminacija, seksizam, diskriminacija
u jeziku, politika promicanja ravnopravnosti, rodno osvijetena politika
v.b.
diskriminacija po spolu (sex discrimination)
vidi: spolna diskriminacija

diskriminacija u jeziku (language sexism)
Jezik je sustav kulturom nauenih znakova kojim pojedinac/ka izrie ono

to osjea i misli te interpretira svijet u kojemu ivi. No, jezik uva i obnavlja
miljenja i znaenja prihvaena u uoj i iroj zajednici. Taj, uvjetno nazvan,
zajedniki jezik jezik ire zajednice, pojedinanog naroda ili manjinske
grupe u mnogim je jezicima poznat kao materinski jezik, pri emu je uloga
posrednika jezika nominalno dodijeljena majkama, tj. enama, ali je mo
imenovanja u jeziku zadrana za oeve, tj. mukarce (Bori: 2004).
Diskriminacija u jeziku postoji na svim jezinim razinama, od jezinih
seksizama koji prenose duboko ukorijenjene predrasude o enama do potpune
iskljuenosti ena iz jezika.
Da bi se razumjela (ne)prisutnost ena ili pak njihova diskriminirana prisutnost
u jeziku, treba razumjeti odnose moi i rodnu problematiku i koristiti i stvarati
jezik koji ne diskriminira ene.
vidi i: spolna diskriminacija, seksizam
r.b.
dostojanstvo na radu (dignity at work)
Dostojanstvo na radu je pravo na potovanje na radnome mjestu, koje

posebno ukljuuje pravo na zatitu od spolnog ili drugih oblika zlostavljanja ili
uznemiravanja na radnome mjestu.
Premda postoje i drugi oblici krenja dostojanstva na radnom mjestu (npr.
mobing), spolno uznemiravanje i zlostavljanje najei je oblik naruavanja
dostojanstva ena na radu. esto se koristi kao metoda pokuaja unitavanja
samopouzdanja ena i onemoguivanja njihova profesionalnog napredovanja,
20
12.12.2007 20:04:59
posebno u tradicionalno mukim zanimanjima, i time zadravanja uspostavljenih pozicija moi.

Hrvatski Zakon o ravnopravnosti spolova kao i Zakon o radu prepoznaju
spolno uznemiravanje na radnome mjestu kao oblik spolne diskriminacije.
Prema zakonu, osoba koja smatra da je povreda njezina dostojanstva bila
motivirana njezinim spolom moe zahtijevati naknadu tete po propisima
obveznog prava o odgovornosti za tetu.
vidi i: spolna diskriminacija, spolno uznemiravanje, seksualno zlostavljanje na
poslu, nasilje nad enama, enska ljudska prava
e.i.
drutvena kontrola (social control)
Drutvena kontrola je skup mehanizama koji osiguravaju odravanje normi

i vrijednosti u svakom pojedinom drutvu, odnosno drutvenom sustavu.
Normama se regulira drutveno ponaanje pojedinaca i grupa, ime se
reproduciraju drutvena pravila, a izbjegava devijantnost, konikt ili anomija.
Mjere provedbe drutvene kontrole mogu biti formalne, odnosno zakonske,
i neformalne. Formalna kontrola podrazumijeva prihvaanje normi i
pravila koji se provode zakonom, raznim pravilima i odredbama protiv
neprihvatljivoga drutvenog ponaanja i praksi. Pristajanje na prihvaena
pravila podrano je statusom, prestiem ili novcem, odnosno neometanim
sudjelovanjem u ivotu zajednice, pa je takoer dobrovoljno i poeljno.
Neformalna se kontrola ne provodi izravno, nego neformalnim sankcijama
kao to su kritika okoline, tra, neodobravanje, krivnja, sram ili iskljuivanje
iz zajednice. Neformalnoj se kontroli ljudi podvrgavaju zato to vjeruju u
drutvene norme kojih se svjesno ili nesvjesno ele pridravati.
Drutvenoj su kontroli izloena oba spola, iako za njih ne vrijede ista pravila.
ene podlijeu neformalnoj drutvenoj kontroli koja njihovo ponaanje regulira
u veoj mjeri nego ponaanje mukaraca. Stoga feministika kritika analizira
utjecaj drutvene kontrole, odnosno vrijednosti, normi, pravila, tradicija i
obiaja na ivot spolova/rodova. Preciznije, kritizira i promilja na kulturi
utemeljenu razliitost kriterija za reguliranje i procjenjivanje npr. enskog i
mukog heteroseksualnog i emocionalnog ponaanja kao i brojne drutvene
institucije koje provode drutvenu kontrolu od masovnog inkvizicijskog
progona ena koje su proglaavane vjeticama izmeu 14. i 18.stoljea do
dananjih pokuaja zabrane enama da odluuju o vlastitome tijelu i sl.
vidi i: drutveni ugovor, ravnopravnost spolova, neravnopravnost spolova,
diskriminacija, rodna analiza, rodno osvijetena politika
v.b./i.b.
21
12.12.2007 20:04:59
drutvena promjena (social change)
Socijalni proces koji dovodi do promjene u drutvenim odnosima, ponaanju

ili drutvenoj strukturi. Utjee na nain kako ljudi ive, kako donose odluke,
to je poeljno i prihvatljivo, a to nepoeljno u drutvu, zatim na to kako
je samo drutvo organizirano, koja su politika i ekonomska ureenja
prihvatljiva i utjecajna.
Drutvena se promjena moe razlikovati po brzini i rasprostranjenosti utjecaja,
pa tako moe ukljuivati, primjerice, promjenu u nainu pozdravljanja od
naklona prema rukovanju ili pokretu glavom, no moe se odnositi i na
promjene u politikom sustavu. Globalizacija, demokratizacija, modernizacija,
promjene u spolnim/rodnim odnosima primjeri su obuhvatnih promjena
dugog trajanja.
Feminizam kao aktivistiki pokret i znanstveno nastojanje usmjeren je k
drutvenoj promjeni, odnosno stvaranju drutva koje bi se ravnopravno
i pravedno odnosilo prema enama i mukarcima, ali i svim socijalnim,
spolnim/rodnim, etnikim, obrazovnim ili rasnim drugostima. Emancipacijska
namjera feminizma razvidna je u aktivistikim direktnim i prosvjednim
akcijama, u kulturi, politici, teoriji, umjetnosti, u ivotima ena koje ih ive
kao osobite feministike projekte. Feministika drutvena promjena odvija se
na individualnoj i kolektivnoj razini. Na individualnoj kao promjena vlastitog
ivota i kao osnaivanje i podravanje drugih ena da donesu i provedu
razliite ivotne izbore od onih uobiajenih, stereotipnih i patrijarhalnih.
Kao primjeri izravnog utjecaja feminizma na drutvo, odnosno primjeri
drutvene promjene koju je feminizam izazvao na kolektivnoj razini, mogu
se navesti sufraetski pokret i stvaranje enskih studija. Povijesno, sufraetski
je pokret postavio pitanje i izborio se za dobivanje prava glasa ena. Neto
recentnije, osnivanje enskih studija i njihovo uvoenje u obrazovni sustav
utjecalo je na samu znanstvenu spoznaju, zatim na akademsku zajednicu
koja se susree sa enskostudijskim i feministikim teorijskim i istraivakim
temama, ali i direktno na osobni i obrazovni rast studentica i studenata tih
studijskih programa.
vidi i: emancipacija, osnaivanje, feminizam/izmi, feministkinje, aktivizam,
enski studiji/rodni studiji
v.b./i.b.
22
12.12.2007 20:04:59
drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu (gender contract)
Skup implicitnih (podrazumijevajuih) i eksplicitnih (izriitih) pravila kojima

se ureuju rodni odnosi na nain da se mukarcima i enama dodjeljuju
razliiti poslovi i vrijednosti, odgovornosti i obveze na tri razine: na razini
kulture drutva u najirem smislu te rijei ukljuujui norme i vrijednosti
drutva; na razini institucija drutva obitelji, obrazovanja, sustava rada i dr.,
te na razini socijalizacijskih procesa, prije svega u obitelji.
Drutveni je ugovor vaan za drutvene odnose, a naelno predmnijeva
ugovorne stranke, voljni pristup i slobodu sklapanja ugovora. Ugovor je
uvijek, kako feministkinje smatraju, slobodan sporazum dviju ravnopravnih
stranaka.
Povijesno ovjereni ugovori, kako prvobitni, koji se temelje na branom
ugovoru kao tipu prirodnog stanja tako i graanski, kojim se uspostavlja
koncept graanstva, polaze od stava da su ene predmet ugovora, ali u ugovoru
nisu stranka, te da ugovori ovjeravaju poredak dominacije i podinjenosti, i
to izmeu mukaraca i ena.
S obzirom na to da je jednakost izmeu ena i mukaraca uvjet politikog i
svakog drugog postupanja i djelovanja, ona bi trebala biti upisana u koncept
drutvenog ugovora kao predloka za djelovanje u politikoj, ali i u tzv.
privatnoj sferi. Kritika drutvenog ugovora to je izvodi teoretiarka Carole
Pateman tie se graanstva i univerzalne politike jednakosti koja povijesno
nije znaila jednakost po spolu ve je eksplicitno iskljuivala ene iz javnog
upravljanja, i prirode tzv. drutvenog ugovora koji nije nita drugo do spolni
ugovor koji se temelji na patrijarhalnom pravu mukaraca nad enama i
sprezi klasne i patrijarhalne dominacije (Pateman: 2000).
Feministiki stavovi u smjeru ozbiljenja slobode i jednakosti mukaraca i
ena idu onkraj svakog drutvenog ugovora i podjele na privatnu i javnu
sferu te zahtijevaju drugi tip politikog ureenja odnosa izmeu ena i
mukaraca. Radi se o osvjetavanju prijepora i posljedica vidljivih i nevidljivih
ugovora zasnovanih na spolu/rodu i povijesno povezanih s povlasticama
i diskriminacijom, te isto tako o stvaranju odnosa slobode i potovanja
uvaavajui mnogostruka spolno/rodna identiciranja i izbore.
vidi i: spolni ugovor, patrijarhat, rodne uloge
b.k.
23
12.12.2007 20:04:59
[e]
ekonomski aktivno stanovnitvo (economically active population)
Ova skupina obuhvaa osobe oba spola koje ine radnu snagu raspoloivu za
proizvodnju dobara i usluga, a obuhvaa kako zaposlene tako i nezaposlene
osobe na odreeno razdoblje koje se utvruje propisom. U kategoriju
zaposlenih osoba ulaze sve osobe koje obavljaju posao ili imaju zaposlenje na
odreeno razdoblje, bez obzira na to rade li puno ili nepuno radno vrijeme,
a razdoblje se ustanovljuje za svaku zemlju na nain da se iskljue osobe iji
je doprinos radu neznatan. U nezaposlene spadaju sve osobe iznad odreene
dobi koje za vrijeme razdoblja utvrenog popisom ne rade ili trae posao za
plau ili naknadu, ukljuujui one koji nikada prije nisu radili.
Ekonomski aktivno stanovnitvo stoga ine sve zaposlene osobe (osobe u
radnom odnosu), koje rade puno radno vrijeme, pola radnog dana ili dulje, ili
manje od polovice prosjenog radnog dana. Ekonomski aktivno stanovnitvo
ine i sve osobe koje aktivno obavljaju odreeno zanimanje ali nisu u radnom
odnosu (npr. aktivni u poljoprivredi, obrtnitvu, umjetnikim obrtima i sl.)
kao i osobe nezaposlene u odreenom razdoblju (nezaposleni koji su prije
bili zaposleni i osobe koje prvi put trae zaposlenje).
Uslijed razliitih drutveno-ekonomskih imbenika, meu kojima vanu
ulogu imaju dominirajui stavovi u pogledu kolovanja i zapoljavanja
ena, ene i dalje predstavljaju sekundarnu radnu snagu (WertheimerBaleti:1999) pa je stoga ekonomska aktivnost ena nia u odnosu na
ekonomsku aktivnost mukaraca. Prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku (ene i mukarci u Hrvatskoj, 2007), u Hrvatskoj je u 2006. godini
udio ena u ekonomski aktivnom stanovnitvu bio 45,9%, a mukaraca
54,1%. Ukljuivanje ena u ekonomsku aktivnost izravno je povezano s
ekonomskom konkurentnou i ekonomskim rastom zemlje, posebno u
uvjetima starenja stanovnitva i trenda stalnog smanjivanja odnosa izmeu
zaposlenih i uzdravanih osoba.
vidi i: desegregacija na tritu rada, stopa aktivnosti radne snage
e.i
emancipacija (emancipation)
Denicija pojma obuhvaa osloboenje pojedinca/ke ili skupine ljudi

od dominacije drugoga/e. Emancipacija u feministikom smislu znai
osloboenje ene od ekonomskog, emocionalnog, politikog i drutvenog
oblika ovisnosti o mukarcu.
Budui da patrijarhalno drutvo denira enu po mukarcu (ali i po majinstvu),
ena se ne smatra samostalnom, nego ovisnom osobom. Emancipacijom se
24
12.12.2007 20:04:59
ene oslobaaju ovisnosti tako da mijenjaju drutvene prilike, ali i svoje osobne
ivotne uvjete dobivajui pravnu, ekonomsku, moralnu i kulturnu autonomiju
i slobodu. Tako se emancipacija moe odvijati na razini drutva te na osobnoj
razini svake pojedine ene. Emancipacijske prakse mogu obuhvaati razne
elemente osloboenja i osnaivanja putem osobnog rasta, enske podrke
ili obrazovanja. enski su studiji primjer emancipacijskog uenja ena koji
omoguuju enama stjecanje novih znanja o sebi i drugima i otvaraju prostore
psihike, politike i stvaralake slobode ena.
vidi i: autonomija, enski studiji/rodni studiji, osnaivanje
v.b.
Europski institut za ravnopravnost spolova

(European Institute for Gender Equality)
Na prijedlog Vijea Europe, Europski je parlament 2006. godine prihvatio

osnivanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova u Vilniusu, Litva, s
proraunom od 52,5 milijuna eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Institut e razvijati mjere za promicanje ravnopravnosti spolova u svim
politikama Europske unije prikupljanjem, analizom i distribucijom podataka
koji e sluiti institucijama EU kao i dravama lanicama u cilju promicanja
ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca, te posebice u borbi protiv spolne/
rodne diskriminacije.
vidi i: rodno osvijetena politika, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike
Hrvatske
r.b.
25
12.12.2007 20:05:00
[f]
feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici (feminist scholar activism)
Feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici odnosi se na premoivanje

razlika izmeu teorije i prakse vezano uz rodnu problematiku. Najee
je zastupljen unutar enskih studija i istraivanja kao interdisciplinarnih
podruja. Aktivistike strategije ukljuuju biljeenje onoga to se u
aktivistikoj praksi zbiva, kritiki osvrt na aktivizam te objavljivanje
radova i upozoravanje na prepletenost pitanja roda, rase i klase u borbi
za drutvenu pravdu. Isto tako, feministiki se aktivizam u znanstvenoj
zajednici zauzima da pitanje aktivizma dobije akademsku legitimaciju,
te ovisno o konkretnom sveuilinom kontekstu, u sveuilini mainstream
unose remetilaku dimenziju, zauzimajui se za uvoenje feministike
teorije u znanstveni diskurs. On se ogleda i kroz potporu i mentorski rad
aktivistiki orijentiranim studentima/icama te svima zainteresiranim za
drutvenu promjenu, onima koji ele prevesti nove kritike uvide i iskustva
aktivizma u ovjerene akademske okvire te tako u obzor akademskog znanja
i okruja unijeti strast za promjenom.
vidi i: enski studiji/rodni studiji, aktivizam
j.p.
feministkinje/feministi (feminists)
Feministkinje/feministi su pojedinke/ci koje/i se na razliite naine bave

problemima diskriminacije ena u drutvu, od upozoravanja na probleme
nejednakosti po spolu/rodu, teorijskog artikuliranja enske tematike do
izravnog angamana u feministikim inicijativama i pokretima. Iz raznolikih
se motrita i teorijskoaktivistikih pozicija bave drutvenom, politikom i
ekonomskom nejednakou ena i mukaraca u namjeri ozbiljenja drutva
u kojemu e ene na jednak nain kao i mukarci imati udjela u politikoj i
ekonomskoj moi kao i raspolaganju materijalnim resursima.
Govorei posebice o feministkinjama govorimo o enama koje su tijekom
povijesti podjednako radile na dekonstrukciji spoznaja i spoznajnih
predrasuda u okvirima postojeih modela institucionaliziranih znanja, onih
koje se tiu enskog subjekta i protuslovlja institucionalnog odreenja enske
prirode i drutvene uloge, rodne podjele rada i pristupa radu, obrazovanju,
religiji, seksualnosti i samoidentitetu i aktivno zagovarale politike promjene
u korist armacije nove enske uloge i enske moi.
Feministkinje su esto vizionarke,utopistkinje,promicateljice novih vrijednosti
u drutvu, a meu njima su i one koje svoj ivot vide kao feministiki projekt
(Barilar: 2001). Od sufraetkinja do suvremene gerile, od teoretiarki spolne
26
12.12.2007 20:05:00
razlike i spolne klase do suvremenih lozofkinja identiteta, od zastupnica

politike jednakosti do zagovarateljica novih saveznitva protiv neoliberalnoga
kapitalizma, od anarhistkinja do suvremenih etikih feministkinja, sve one
na razliite naine zagovaraju ozbiljenje ene kao subjekta.
Iako feministkinje smatraju da je diskriminacija ena globalna i da egzistira u
svim drutvenim zajednicama, a njene su znaajke modeli muke patrijarhalne
moi, mizoginost i kulturalni stereotipi o enama, postoji svijest da, uz
transnacionalna politika saveznitva, feministiki otpor i borba za enska
ljudska prava ovise o specinom kontekstu te da je stoga potrebno potovati
razlike i osobitosti svake zajednice.
vidi i: feminizam/izmi, aktivizam, enski studiji/rodni studiji, enska ljudska prava
b.k.
feminizacija siromatva (feminisation of poverty)
Poveanje i rairenost siromatva meu enama u usporedbi s mukarcima.

Pojam feminizacija siromatva koristi se u ekonomskim teorijama i ekonomskim analizama te teorijama razvoja i razvojnim politikama, a u vezi
je sa irim raspravama o uzrocima, rairenosti te mjerama za smanjenje
siromatva na globalnoj razini, ali je pojam povezan i s konkretnim
pristupima u mjerenju siromatva koje se zadnjih desetljea promatra sve
vie kao sloen fenomen koji ukljuuje osim ekonomske i druge dimenzije
siromatva npr. zdravlje, obrazovanje, pristup politikoj participaciji,
sigurnost i dr. Stoga zadnjih godina rasprava o siromatvu obuhvaa i
pojmove kao to su deprivacija i socijalno iskljuivanje, ali se najee i dalje
rabe matematiki mjerljivi indikatori za iskazivanje siromatva kao rodno
neutralni, a zapravo nedovoljno rodno osjetljivi. Nedovoljna rodna osjetljivost
ogleda se u injenici da spol/rod kao kriterij biva izgubljen u prosjenim
vrijednostima. Primjerice, u pokazateljima siromatva iskazanima po glavi
stanovnitva, izostaju rodne analize o izvorima na kojima se nejednakost
temelji. Nejednakost utemeljena na spolu generira nejednakost openito,
a time i perpetuira siromatvo (Johansson-Latham: 2004). Govoriti o
feminizaciji siromatva kao globalnom fenomenu zahtjeva pristup koji osim
novanih uzima i druge dimenzije i indikatore siromatva ena i mukaraca.
Teorije razvoja koje rodnu dimenziju uzimaju kao bitnu pri osvjetljavanju i
razvijanju strategija smanjenja siromatva kako ena tako i mukaraca, imaju
iru perspektivu pri emu se siromatvo ena i mukaraca promatra povezano
s odnosima moi, osnaivanjem, rizicima, mogunostima, itd. (JohanssonLatham: 2004). Dakle, izraz feminizacija siromatva rezultat je jednog od
27
12.12.2007 20:05:00
pristupa izuavanja i mjerenja siromatva i nije univerzalno primjenjiv pojam

u razmatranju siromatva ena i mukaraca.
vidi i: rad, rodna neosjetljivost, rodna analiza, ravnopravnost spolova
j.p.
feminizam/izmi (feminism/s)
Feminizam je pojam koji sabire razliita znaenja i priziva vie tumaenja,

smjerova i orijentacija miljenja, s polazitem u prvotnoj odrednici rijei
feminizam, koja se potkraj devetnaestog stoljea pojavljuje kao pojam za
politiku jednakih prava ena.
Feminizam se s jedne strane moe denirati kao pluralna teorija sustava
(koncepata, prijedloga i analiza) kojima se opisuju i objanjavaju drutveni
fenomeni, situacije i iskustva u cilju artikulacije i integracije enskog subjekta
i iz enskog motrita, a s druge strane kao mnogostrukost politikih akcija u
smjeru preobrazbe strukture moi koja privilegira mukarce (Benhabib i dr.:
1995, Humm: 1995).
Feminizam je istodobno novo znanje o povijesnom iskustvu enskog spola/
roda, kao i aktivnost, pokret i javni angaman usmjeren prema mijenjanju
odnosa moi izmeu mukaraca i ena, i utoliko jest politika. Isto tako,
feminizam je ne samo mjesto kritikog pogleda, analize i promiljanja enskih
akcija i djelovanja ve omoguuje mijenjanje enskih ivota na emocionalnom,
kulturnom, politikom i simbolikom planu.
Feminizam je deniran kao specina lozoja akcije koja poiva na
vjerovanju u socijalnu, politiku i ekonomsku jednakost spolova i upravo
zato djeluje na dekonstrukciji dominantnih modela znanja i uvrijeenih
konstrukata koji se tiu rodova i rodnih konstrukcija, patrijarhata i
muke moi, opredmeenja enske subjektivnosti i mjesta enske opresije
openito.
Feminizmom se danas ocrtava i enska perspektiva u teoriji i kulturi kao i
teorijska te aktivistika pozicija pojedinki i pojedinaca u cilju ostvarivanja
drutva na dobrobit obaju spolova.
S obzirom na to da feminizam nije jedinstvena i jednoznana teorija, u
uporabi su razliiti feminizmi i feministiki smjerovi kao i matrice, odnosno
tipovi podjela. Povijesno gledano, rije je o desetak feminizama meu kojima
su najpoznatiji: liberalni, marksistiki, radikalni, postmoderni, kulturalni,
teologijski, postkolonijalni, etiki, ekofeminizam i cyberfeminizam, a svaki
od njih na osobit nain zrcali zahtjeve i prijepore feministikih programa.
28
12.12.2007 20:05:00
Uz to, postoje podjele unutar feminizma na tzv. funkcionalni feminizam i

tzv. feminizam savjesti, zapadni feminizam, feminizam tzv. treeg svijeta,
feminizam i womanism, kao i interferencije i prepleti feministikih teorija i
queer teorija, ili pak aktivistikog i akademskog pogleda na feminizam.
U mnotvu razliitih feministikih pozicija u dvadesetom stoljeu uoljive
su dvije najvanije tendencije. Dok je tzv. prvi val feminizma u svojoj
prosvjetiteljskoj misiji zagovarao jednakost zakonskih i politikih prava
ena u usporedbi s mukarcima, misija tzv. drugog vala u drugoj polovini
dvadesetog stoljea ticala se isticanja razlike kao enske moi (Braidotti:
1994), to postaje kljunim mjestom analize enskog subjektiviteta unutar
suvremenih feministikih teorija identiteta i simbolikog diskursa. Iako
feministika tumaenja i akcije openito polaze od stava da podinjavanje
ena na razini prava, miljenja, na polju seksualnosti i tjelesnosti i u podruju
kontrole enskog tijela imaju uporite u patrijarhalnom sustavu muke
moi i mukog poretka i reimu stereotipa koji ih podupiru, u nove planove
analize sve vie ulaze pitanja viestrukih opresija koje povezuju rod, klasu i
rasu postavljajui ulogu enskog subjekta u suvremenosti na nov nain u
odnosu na nove globalne izazove, ukljuujui eksploataciju, trgovinu enama,
ratove, nasilja, siromatvo i dr.
Feminizam je izravno povezan s politikom jednakosti ena i mukaraca i
armacijom jednakih mogunosti za oba spola/roda u podruju politikog
odluivanja, rada i obrazovanja.
vidi i: feministkinje/feministi, spol/rod, rodna jednakost, jednakost spolova,
patrijarhat, diskriminacija
b.k.
(exibility of working time/working hours)
Pod eksibilnou radnog vremena misli se na oblik radnog vremena koji

osigurava odreenu eksibilnost u pogledu radnih sati, planiranja radnih lista,
smjena ili rasporeda rada na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj ili godinjoj osnovi.
Uvoenje eksibilnog radnog vremena jedan je od imbenika unapreenja
radnog okruenja jer omoguava zaposlenicima/zaposlenicama usklaivanje
poslovnih i obiteljskih obveza. Takva vrsta zaposljenja, meutim, ima i svoje
nedostatke. Poslovi s eksibilnim radnim vremenom u odnosu na one s
regularnim radnim shemama esto su manje zahtjevni, slabije su plaeni te
bitno oteavaju napredak u karijeri. U veini zemalja ene i dalje provode
vie vremena u radu u domainstvu i u podizanju djece, te mnogo ee od
29
12.12.2007 20:05:00
mukaraca prihvaaju poslove s eksibilnim radnim vremenom. Iako poslovi

s eksibilnim radnim vremenom enama pruaju mogunost da uz obitelj
zadre i posao te ostvare ekonomsku neovisnost, takvi poslovi bitno odreuju
i razvoj enine karijere i jo su jedan pokazatelj neravnopravnog poloaja
ena i mukaraca, kako na radnome mjestu tako i u privatnom ivotu, ali i u
drutvu openito.
vidi i: rad, netipian posao/zaposlenje, usklaivanje profesionalnog i obiteljskog
ivota, rad sa skraenim radnim vremenom, reguliranje poslova sa skraenim
radnim vremenom
e.i.
[g]
gender mainstreaming
[h]
heteroseksizam (heterosexism)
vidi: rodno osvijetena politika
Heteroseksizam je oblik drutvene diskriminacije koji se zasniva na

pretpostavci da je heteroseksualnost jedininormalni i prihvatljiv nain ivljenja,
ime se diskriminira homoseksualce, lezbijke, biseksualne i transrodne
osobe te negira legitimitet drugim oblicima seksualnih, drutvenih, rodnih
i ivotnih praksi.
vidi i: diskriminacija, spolna diskriminacija, homoseksualnost
i.b.
homofobija (homophobia)
Diskriminacija prema homoseksualnim osobama se prema Meunarodnoj

enciklopediji ena denira kao diskriminacija koja ukljuuje predrasude, strah,
mrnju i/ili nesnoljivost prema homoseksualnosti kod drugih ljudi, ali i kod
samoga/e sebe (Routledge International Encyclopedia of Women: 2000).
vidi i: heteroseksizam, spolna diskriminacija, diskriminacija, homoseksualnost
i.b
homoseksualnost
Homoseksualnost predstavlja ziku, seksualnu, emocionalnu i duhovnu

privlanost prema osobi istoga spola. Za mukarce homoseksualne orijentacije
upotrebljava se naziv gay, a za ene naziv lezbijke.
30
12.12.2007 20:05:00
Istospolni odnosi i veze bili su tijekom povijesti doputeni u mnogim drutvima

i kulturama, u kojima su imali razliit status.
Termin homoseksualnost uvodi Karl-Maria Kertbeny, maarski novinar
i borac za ljudska prava sredinom 19. stoljea, zauzimajui se za ukidanje
zakonske kazne zbog istospolnih odnosa. Potkraj 19. stoljea otvaraju se i
javne rasprave o problemima homoseksualnosti koja se do tada u veini
zemalja smatrala protuprirodnim bludom i bila zakonski kanjiva. Do toga
je razdoblja homoseksualnost bila dekriminalizirana u Francuskoj (1791.),
Belgiji (1792.), Nizozemskoj (1811.), panjolskoj (1822.) i Italiji (1889.).
Poetkom suvremenog pokreta za ostvarivanje prava homoseksualnih osoba
smatra se sukob policije i prosvjednika koji se dogodio u New Yorku 1969.
godine, a od 1970. svake se godine odrava Pride (Parada ponosa) u kojoj
LGBTIQ populacija diljem svijeta podsjea na svoje postojanje i zahtijeva
svoja prava. Zastava duginih boja simbolom je gay i lezbijskog pokreta. Prvi
hrvatski Pride odran je 2002. godine.
Hrvatska lijenika komora i Hrvatsko psihijatrijsko drutvo od 1973. godine
tretiraju homoseksualnost kao varijaciju ljudske seksualnosti. U Hrvatskoj
je 1977. godine dekriminaliziran delikt protuprirodnog bluda meu
mukarcima, dok lezbijski odnosi nikad nisu bili shvaeni kao ozbiljna
seksualnost, pa i nisu bili zakonski sankcionirani.
Hrvatski je sabor 16. srpnja 2003. donio Zakon o istospolnim zajednicama,
kojim se ureuje pravni okvir postojanja istospolne zajednice. Iako Zakon,
uz pravo na uzajamno uzdravanje partnera/partnerice godinu dana nakon
raskida zajednice i prava na podjelu zajedniki steene imovine, donosi tek
simbolina prava, hrvatsko je zakonodavstvo tim zakonom prvi puta priznalo
postojanje istospolnih zajednica te je Zakon o istospolnim zajednicama korak
prema potovanju ljudskih prava LGBTIQ populacije.
vidi i: spolna orijentacija, seksualna prava, LGBTIQ populacija, lezbijstvo, spolna
diskriminacija
i.b.
horizontalna segregacija (horizontal segregation)
Horizontalna segregacija, ovdje viena kao rodna segregacija pri zapoljavanju, predstavlja raspodjelu mukaraca i ena prilikom zapoljavanja na
razliita zanimanja ili grupe zanimanja. Horizontalna segregacija moe se
manifestirati na razini jednog poduzea ali i na razini nacionalne ekonomije.
Njezin je rezultat koncentracija ena i mukaraca u posebnim sektorima i
zanimanjima, kao to je to, primjerice, vea koncentracija ena u sektorima
31
12.12.2007 20:05:00
socijalne skrbi ili obrazovanja. Popratna pojava ove vrste segregacije nisu
samo manje naknade za rad ve i nii socijalni status ena te razliit drutveni
ugled pojedinih zanimanja.
vidi i: vertikalna segregacija, segregacija pri zapoljavanju
[i]
s.v.
ilegalni rad (illegal work)
Zakonodavstvo Europske unije smatra da je ilegalni rad onaj rad koji ljudi
obavljaju bez pravovaljane radne dozvole.
Vani imbenici koji pospjeuju ilegalni rad su sve naglaenije ekonomske
i socijalne razlike izmeu zemalja i izmeu regija i globalizacija koja je
poveala pokretljivost ljudi, kapitala i poslova. Ilegalni rad donosi velike
zarade poslodavcu, a usko je povezan i s trgovinom ljudima. Posljednjih je godina
trgovanje ljudima, osobito enama i djecom zbog seksualnog iskoritavanja,
doseglo alarmantne razmjere. Upravo velike zarade povezane s ilegalnim
radom, pri emu se procjenjuje da godinja zarada od trgovanja enama i
djecom radi prostitucije iznosi oko 20 milijardi dolara (Economist: 1998),
objanjavaju zato je trgovina enama dosegla takve razmjere.
vidi i: rad, trgovanje enama, feminizacija siromatva
e.i.
institucionalni mehanizmi za provoenje politike ravnopravnosti spolova

(gender equality institutional mechanisms)
vidi: politika ravnopravnosti, Zakon o ravnopravnosti spolova, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Pravobranitelj/ica za ravnopravnost
spolova, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, povjerenstva za
ravnopravnost spolova, antidiskriminacijsko zakonodavstvo, pozitivne mjere
interseksualnost (intersexuality)
Interseksualnost oznaava bioloku nedeniranost spola kao izriito mukog

ili enskog, odnosno deniranost spola kao neega to je izmeu mukog
i enskog. Interseksualnost predstavlja izazov uvrijeenom drutvenom
razlikovanju spolova koje osobe dijeli samo na dva spola. Interseksualna
osoba je osoba koja se raa s nedeniranim, izriito enskim ili mukim,
spolnim obiljejima, pri emu se odstupanja mogu manifestirati na razini
kombinacije kromosoma, gonada, hormona i/ili spolnih organa.
32
12.12.2007 20:05:01
Interseksualne osobe nerijetko postaju rtvama kirurkih intervencija,

hormonskih terapija i tabuiziranog ivota. U prolosti se interseksualna osoba
nazivala hermafroditom, a pojava hermafroditizam.
vidi i: spol, rod, seksualnost, homoseksualnost, transrodna osoba
i.b.
iskustvo (experience)
vidi: ensko iskustvo

izvedena prava (derived rights)
U pravnom izriaju, u kontekstu europskog prava, koje propisuje

naelo jednakog postupanja prema enama i mukarcima kao i zabranu
diskriminacije na temelju spola, pojam izvedenih prava odnosi se na pravne
norme, odnosno njihov odnos unutar hijerarhije izvora prava. Pojam
izvedeno pravo (fr. droit institutionnel) obuhvaa sekundarne izvore ili
izvore slabije pravne snage od primarnih, koje usvajaju institucije Zajednice
na osnovu odredbi konstitutivnih ugovora. Osim hijerarhijski najvieg izvora,
Ugovora o osnivanju Europske Zajednice, primarne izvore prava EU ine
konvencije izmeu drava lanica i sporazumi Zajednice s treim dravama
i meunarodnim organizacijama. Sastavljeni iz pravila, direktiva, odluka,
preporuka i miljenja, sekundarni izvori su akti razliite pravne snage, ali
odreenog znaaja za drave lanice i budue lanice EU.
vidi i: enska ljudska prava, Zakon o ravnopravnosti spolova
s.v.
33
12.12.2007 20:05:01
[j]
javno/privatno (public/private)
Podjela na javno i privatno, odnosno na javnu i privatnu sferu djelovanja,

uvrijeena je podjela kojom se prostor javnoga opisuje kao politiki
prostor, a privatno je nepolitiki prostor, pri emu se ta dva prostora
iskljuuju. Ovakva je podjela osobito vana u propitivanju opsega politike
i politikoga jer meusobno iskljuivanje privatne i javne sfere ujedno
znai iskljuivanje ena iz prostora politikoga, budui da se prema
ustaljenom shvaanju javni prostor/djelovanje promatra kao onaj namijenjen
mukarcima, a privatni enama. Veliki je doprinos feministikih teoretiarki
i aktivistkinja u propitivanju podjele na privatno i javno kao i posljedica
takve podjela To ukljuuje odluke koje se donose i privatno i javno a tiu
se enske svakodnevice i participacije ena u politikom ivotu. Zahtjev
za dokidanjem ili rekonceptualiziranjem takve podjele, izraen sloganom
osobno je politiko, ima vie znaenja, ukazuje na praksu trivijalizacije
i marginalizacije enskog iskustva u sferi javnosti i politike, a osobito
iskustva ena u tzv. privatnoj sferi, primjerice, problem nasilja nad enama,
podjela rada na temelju spola/roda, reproduktivna prava i sl. Budui da se
navedena pitanja nisu smatrala politikim pitanjima, posljedica je izostanak
preuzimanja drutvene odgovornosti za njih (Philips: 2001). Kao mogue
rjeenje prijepora o razdjelnicama privatnog i javnog, ukljuujui pitanje
zatite privatnosti ali i ukljuivanja osobnog u sferu politike, Iris Marion
Young smatra da pojedinac/pojedinka ima slobodu izbora odrediti to je
za njega/nju privatno, odnosno to e biti iskljueno iz javnosti, suprotno
shvaanju da je privatno samo ono to javnost denira kao privatno i stoga
iskljuuje iz podruja javnog i obrnuto (Marion Young: 2005).
vidi i: iskustvo, feminizam, drutveni ugovor zasnovan na spolu
j.p.
jednaka plaa za rad jednake vrijednosti (equal pay for work of equal value)
Jednaka plaa za rad kojemu je pridruena jednaka vrijednost, pri emu ne postoji
diskriminacija po osnovi spola ili branog statusa osobe koja obavlja rad, a ukljuuje
sve oblike plae, kao i uvjete pod kojima se osigurava naknada za rad.
Zakonom o ravnopravnosti spolova u lanku 14. stavku 4. zabranjena je spolna
diskriminacija kad je rije o plaama. Istraivanje koje je provela Grupa
Selectio (Baki: 2006) pokazalo je da u Hrvatskoj ene zaposlene na istome
radnome mjestu, u jednakim okolnostima kao i mukarci, ve na poetku
karijere ostvaruju 13% niu plau od mukaraca. S godinama radnog iskustva
te se razlike poveavaju.
34
12.12.2007 20:05:01
vidi i: rad, direktive o jednakom postupanju, ravnopravnost spolova, Zakon o

ravnopravnosti spolova
e.i.
jednake mogunosti za ene i mukarce
(equal opportunities for women and men)
vidi: naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce, politika jednakih mogunosti,

ravnopravnost spolova, direktive o jednakom postupanju
jednako postupanje prema mukarcima i enama
(equal treatment for men and women)
Naelo jednakog postupanja prema mukarcima i enama (engl. equal

treatment) proizlazi iz primarnog i sekundarnog prava EU. U hrvatskom
zakonodavstvu, njegova inaica je izraz ravnopravnost spolovabudui da je
ono duboko ukorijenjeno kako u hrvatskom jeziku tako i u hrvatskom Ustavu
kao temeljnom pravnom propisu koji u lanku 3.ravnopravnost spolova denira
kao jednu od temeljnih vrednota hrvatskog pravnog sustava. Prema Zakonu
o ravnopravnosti spolova (lanak 5.) jednako postupati prema mukarcima
i enama znai da su oni/e jednako prisutni/e u svim podrujima javnog i
privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje
svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih prava, te da je zabranjena
izravna i neizravna diskriminacija na temelju spola bez obzira na brano ili
obiteljsko stanje. Ugovor o osnivanju Europske zajednice potvrdio je vanost
naela jednakog postupanja prema enama i mukarcima, kao i potivanja
ljudskih prava u procesu integracije. Nakon stupanja na snagu Ugovora,
uslijedile su odreene zakonske promjene koje otvaraju nove mogunosti
za promicanje ovog naela. Primarni cilj naela jednakog postupanja prema
enama i mukarcima je uspostavljanje stvarne ravnopravnosti izmeu ena
i mukaraca, osiguravanje visoke razine socijalne zatite i zapoljavanja,
poboljanje uvjeta i kvalitete ivljenja te uzajamne ekonomske i socijalne
pomoi izmeu drava lanica. U Preporuci Vijea EU br. 84/635/EEC, koja
je utemeljena na ideji jednakog postupanja prema enama i mukarcima,
zakljuuje se da je promicanje tog naela jedino mogue uz djelovanje drava
lanica i uz njihovu suradnju s tijelima koja provode socijalnu politiku
(socijalni partneri). Preporuka u svojoj preambuli potvruje injenicu da su
tradicionalne antidiskriminacijske mjere nedovoljne za uklanjanje postojeih
nejednakosti. Uvoenje i primjena instituta pozitivnih, posebnih, mjera jedan
je od naina ostvarenja primarnog cilja naela jednakog postupanja, odnosno
postizanja stvarne ravnopravnosti spolova.
35
12.12.2007 20:05:01
vidi i: naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce, direktive o jednakom

postupanju, ravnopravnost spolova, pozitivne mjere, diskriminacija
s.v.
jednakost izmeu mukaraca i ena (equality between men and women)
vidi: rodna jednakost, ravnopravnost spolova
[k]
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena

(Convention on the Elemination of All Forms of Discrimination CEDAW)
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena donesena je na

Opoj skuptini UN-a 1979. godine. Konvencija je jedinstveni i vizionarski
dokument koji sadri graanska, politika, socijalna, ekonomska i kulturalna
prava ena te regulira pitanja ena u javnom i privatnom ivotu.
Konvencija nastoji promijeniti drutvene obrasce po kojima se oblikuju
uloge mukaraca i ena te ukinuti predrasude i prakse to se temelje na ideji
inferiornosti ili superiornosti jednoga spola.
Konvencija nadilazi okvir naela jednakih mogunosti zahtijevajui privremene
posebne mjere za unaprjeenje i privremeni povlateni tretman ena, kao i
aktivne politike i pravne korake koji bi vodili prema stvarnoj jednakosti.
Svaka drava koja je raticirala Konvenciju obvezala se na njenu implementaciju
u nacionalno zakonodavstvo i na taj se nain obvezala svim prikladnim
sredstvima i bez odgode provoditi politiku uklanjanja diskriminacije ena
kao i drugih oblika diskriminacije. Hrvatska je Konvenciju raticirala 1992.
godine. Primjerice, Sjedinjene Drave su je potpisale, ali je nisu raticirale, a
Vatikan nije njen potpisnik.
Fakultativni protokol uz CEDAW (1999.) omoguuje proces komunikacije,
odnosno upuivanja individualnih tubi ena ili skupine ena kojima su prava
prema Konvenciji povrijeena Odboru osnovanom na temelju Konvencije, kao
i pripadajuu proceduru istrage nakon to su iscrpljeni nacionalni mehanizmi.
Na taj je nain Fakultativni protokol lijek za povredu prava Konvencije.
Hrvatska je Protokol potpisala 2000., a raticirala ga 2001. godine, te je 2003.
prihvatila izmjenu lanka 20. stavka 1. Konvencije koji govori o obvezi Glavnog
tajnika UN-a da obavijesti sve drave potpisnice Fakultativnog protokola o
potpisima i ratikaciji drava pristupnica.
vidi i: enska ljudska prava, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti,
Zakon o ravnopravnosti spolova, pozitivne mjere, rodno osvijetena politika
a.p.
36
12.12.2007 20:05:01
kvota (quota)
Odreen postotak ili udio mjesta, poloaja ili resursa koji moraju biti popunjeni
ili dodijeljeni odreenoj grupi sa svrhom ispravljanja diskriminacije. Kvote
se najee primjenjuju kako bi omoguile pristup poloajima politikog
odluivanja ili poslovnim i obrazovnim mogunostima.
Takve privremene instrumente posebnih/pozitivnih mjera koji su usmjereni na
ispravljanje rodne/spolne diskriminacije nazivamo enskim kvotama (odreuje
se minimalan udio ili broj ena), a ako pokuavaju ispraviti podzastupljenost
i mukaraca i ena, nazivamo ih rodno neutralnim kvotama (odreuje se
visina minimalne zastupljenosti jednog spola u odnosu na veinski spol ili
doputena maksimalna zastupljenost bilo kojeg spola). S obzirom na pravnu
obvezatnost, politike aktere koje ih donose i razinu izbornog procesa u kojem
se primjenjuju, kvote to se primjenjuju u politici mogu biti: stranake (odreuju
se pravilnicima i/ili statutima politikih stranaka, njihova provedba ovisi samo
o volji stranke da se pridrava svojih internih odluka te slue u izborima za tijela
stranke i/ili za formiranje stranake kandidacijske liste) te ustavne ili zakonske
kvote (odreuju se ustavom ili zakonima, pravno su obvezujue i odreuju broj
ena na kandidacijskim listama stranaka, a neke, u obliku rezerviranih mjesta,
odreuju i obvezan broj ena u kolektivnim politikim tijelima). Cilj kvota u
politici jest osigurati barem kritinu manjinu ena (20% do 40%), no mnoge
feministkinje, a i praktina iskustva u politikim sustavima to primjenjuju
kvote, upozoravaju na to da je jednom kada se one institucionaliziraju veoma
teko ostvariti ravnopravnu zastupljenost ena i mukaraca, tj. premaiti onaj
udio ena koji je odreen kvotama. Upravo se zato uz te privremene instrumente
trebaju koristiti ostali mehanizmi za ostvarivanje rodne/spolne jednakosti, npr.
rodno osvijeteno obrazovanje, profesionalno usavravanje ena itd. (URL:
http://www.quotaproject.org/)
vidi i: demokratski decit, paritetna demokracija, ravnomjerna zastupljenost
ena i mukaraca, ravnomjerna predstavljenost ena i mukaraca, predstavljenost
ena i mukaraca
m..
37
12.12.2007 20:05:01
[l]
lezbijstvo
Lezbijstvo je spolna orijentacija u kojoj ene seksualno i emocionalno

privlae druge ene te predstavlja odnos u kojemu ena s drugom enom/
drugim enama ostvaruje emocionalne, seksualne i partnerske veze.
Spoznaja o enskom istospolnom odnosu datira iz vremena antike, a upravo
povijesna dimenzija enskog iskustva tj. injenica da su ene birale ene za
prijateljice, suradnice i podrku omoguuje tezu o lezbijskom kontinuumu
(Adrienne Rich). Lezbijska egzistencija je izbor ena da sa enama dijele
sve vidove svoga ivota. Lezbijski kontinuum i lezbijska egzistencija glavna
su izvorita i temelji lezbijskog aktivizma kojemu je glavni cilj dokidanje
(hetero)patrijarhalne opresije i lezbijske nevidljivosti.
Patrijarhalno drutvo iskljuuje temu lezbijstva iz javnih diskusija jednako
kao to diskriminira lezbijske odnose.
U Hrvatskoj se nekoliko lezbijskih grupa zalae za ljudska prava lezbijki i
njihovu vidljivost, a Zakon o istospolnim zajednicama donesen je zahvaljujui
i lezbijskom aktivizmu.
vidi i: spolna orijentacija, queer, LGBTIQ populacija
i.b.
LGBTIQ populacija (LGBTIQ)
Skraeni je naziv za lezbijke, gay, biseksualne, transrodne, interseksualne i

queer osobe. To je krovni termin za sve identitete koji proizlaze iz spolnih i
rodnih znaajki.
LGBTIQ populacija ne trai nikakva posebna prava, ve zahtijeva
posjedovanje istih prava to ih imaju osobe heteroseksualne orijentacije te
zatitu pri krenju graanskih, politikih, ekonomskih i drutvenih prava, koja
su im esto u praksi uskraena na osnovi spola/roda i spolne orijentacije.
Od 2002. godine u Hrvatskoj djeluje nacionalna LGBTIQ koordinacija koja je
dio svjetske mree grupa posveenih ostvarivanju jednakih prava za lezbijke,
gay mukarce, biseksualne i transrodne osobe.
vidi i: spolna orijentacija, queer, homoseksualnost, lezbijstvo, transrodna osoba,
interseksualnost
i.b.
38
12.12.2007 20:05:01
mentorstvo (mentoring)
Siguran odnos koji omoguuje uenje i vjebanje razvoja osobnih potencijala

i novih vjetina kroz proces u kojem jedna osoba, mentor/ica, podupire drugu
te potpomae razvoj njegove/njezine karijere. To je odnos izvan uobiajenog
odnosa nadreenosti ili podreenosti. Mentorstvo se sve vie koristi kako bi se
podrao osobni i profesionalni razvoj ena.
[m]
Premda na prvi pogled ovako deniran pojam mentorstva naznauje

drukiji pristup odnosima moi u prijenosu znanja, mentorstvo uobiajeno
podrazumijeva i time sugerira upravo hijerarhijske odnose moi izmeu
osoba koje sudjeluju u procesu uenja, napredovanja ili sl. Umjesto mentorstva,
kada govorimo o osobnom i profesionalnom razvoju ena, prikladniji bi
izraz bio podrka ili osnaivanje jer se njima uspostavlja ravnopravniji odnos
izmeu mentora/ice i osobnog i profesionalnog razvoja osobe.
vidi i: osnaivanje
j.p.
minimalna plaa (minimum wage)
vidi: najnia zajamena plaa

mjerenje napretka (benchmarking)
Benchmarking openito oznaava usporedbu rada i uspjenosti rezultata

koji postie neka zemlja ili politika mjera u usporedbi s drugim zemljama ili
politikama. To je i standard na temelju kojega se ocjenjuje neija izvedba.
Mjerenje napretka ravnopravnosti spolova pretpostavlja uspostavu kriterija,
mjerila, standarda ili polaznih toaka prema kojima se odreuju ciljevi i mjeri
napredak u provedbi mjera/politike za promicanje ravnopravnosti. Procjena se
obavlja komparativnom analizom uspjeha provedbe ravnopravnosti, a rije je
o skupu pokazatelja koji uz rodno osjetljivu statistiku i indikatore imaju vrlo
vanu ulogu u promicanju ravnopravnosti ena i mukaraca. Pokazatelji su
ujedno sredstvo za provedbu rodno osvijetene politike i potrebni su za praenje
napretka u implementaciji rodne politike u razliita podruja djelatnosti.
Upotreba pokazatelja za mjerenje napretka ravnopravnosti, uz upotrebu
indikatora i rodne statistike, vana je i u drugim podrujima socijalne politike
kao to su to zapoljavanje, socijalna zatita i drutveno ukljuivanje.
vidi i: rodno osvijetena politika, rodna statistika
s.v.
39
12.12.2007 20:05:02
mjere za poticanje ravnopravnosti spolova (gender equality measures)
vidi: politika poticanja ravnopravnosti, rodno osvijetena politika, antidiskriminacijski zakoni, posebne mjere, Nacionalna politika za promicanje
muko nasilje nad enama (male violence against women)
vidi: nasilje nad enama, rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji, trgovanje
enama, prostitucija, seksualno nasilje, spolno uznemiravanje
[n]
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova

(National Policy for the Promotion of Gender Equality)
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova osnovni je strateki

dokument Republike Hrvatske koji se donosi s ciljem uklanjanja diskriminacije
ena i uspostavljanja ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih
mogunosti za odreeno razdoblje, a koji na prijedlog Vlade RH donosi
Hrvatski sabor (l. 80. Ustava) kao akt kojim se izraava politika predstavnikog
tijela graana/ki i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Nakon prve Nacionalne politike za promicanje jednakosti, donesene 1997.
za razdoblje do 2000. godine, te druge Nacionalne politike za promicanje
ravnopravnosti spolova 2001. 2005., trea Nacionalna politika za promicanje
ravnopravnosti spolova 2006. 2010., prihvaena u Saboru 13. listopada
2006. (NN 114/06), nastavlja se na obveze preuzete prihvaanjem Pekinke
deklaracije i Platforme za djelovanje donesene na UN-ovoj etvrtoj svjetskoj
konferenciji o enama odranoj u Pekingu 1995. godine te nastavlja politiku
razvoja ljudskih prava bez diskriminacije na temelju spola, kao jedno od bitnih
obiljeja demokracije i vladavine prava. Trea Nacionalna politika uz program
djelovanja na ve prihvaenoj strukturi posebno izdvojenih kritinih podruja
kao to su unapreenje promicanja i zatite ljudskih prava ena, stvaranje
jednakih mogunosti na tritu rada, uvoenje rodno osjetljivog odgoja
i obrazovanja, uravnoteenje sudjelovanja ena i mukaraca u procesima
odluivanja, suzbijanje svih oblika nasilja nad enama, unapreenje sustava
zdravstvene zatite ena i daljnje osnaivanje institucionalnih mehanizama
i metoda provedbe politike jednakih mogunosti sadri i pravnu osnovu za
donoenje kao i preuzete meunarodne obveze s tri razine (UN, VE i EU),
te ocjenu stanja o ravnopravnosti spolova i krenju ljudskih prava ena
temeljenog na statistikim pokazateljima i analizama civilnog drutva u
Hrvatskoj (Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.40
12.12.2007 20:05:02
2010.). Upravo su konkretne mjere koje su predloile enske udruge (enska

mrea Hrvatske, B.a.B.e, Centar za enske studije i dr.) u velikoj mjeri i
prihvaene, kao to su i njihove brojne aktivnosti i inicijative bitno utjecale
na stvaranje stratekog okvira za provedbu politike ravnopravnosti spolova i
akcijskog plana djelovanja za nastupajue petogodinje razdoblje.
vidi i: Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.,
Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, antidiskriminacijski
zakoni, enska mrea Hrvatske
s.j.f.
naelo jednakog postupanja prema enama i mukarcima
(equal treatment for women and men)
vidi: direktive o jednakom postupanju

naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce
(equal opportunities for women and men)
Naelo jednakih mogunosti za mukarce i ene predstavlja odsutnost zapreka

za ostvarivanje ravnopravne ekonomske, politike i drutvene participacije
temeljem spola.
Naelo jednakih mogunosti moe se denirati kao politika mjera stvaranja
jednakih uvjeta ili okolnosti unutar kojih su osobe, neovisno o svom spolu/
rodu, klasi, drutvenom statusu, spolnoj orijentaciji, rasi i dr., sposobne
razviti pune potencijale i time ostvariti zbiljsku jednakost. Cilj ove mjere ili
skupa mjera ne sadri jednakost rezultata ve radije nudi jednakost prilika i
mogunosti, u smislu pozitivnih regulatornih putokaza, ne bi li se otklonili
aspekti drutvenih nepravdi, povijesnih podinjavanja i diskriminacije koji
su doveli do nepovoljnog drutvenog poloaja odreenih skupina.
Naime, naelo jednakih mogunosti, polazei od stava da je zbiljsku jednakost
mogue ostvariti razliitim, a ne jednakim postupanjem prema mukarcima i
enama, svoj izriaj ima u mjerama koje funkcioniraju kao normativna iznimka
od naela formalne jednakosti (Rodin: 2003). U zakonskom aktima te se mjere
imenuju razliitim konceptima ili pojmovima kao to su armativna akcija,
posebne mjere ili pozitivne mjere, a njihovom se primjenom proiruju
mogunosti odreenim diskriminiranim skupinama, napose enama, u
podruju politikog odluivanja, obrazovanju ili na tritu rada.
Dok je naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce sastavni dio rodno
osvijetene politike, unutar feministikih krugova postoje pro i contra argumenti
vezani uz takvu vrstu mjera. Neki od protuargumenata temelje se na postavci
41
12.12.2007 20:05:02
da navedene mjere zapreuju individualnu mobilnost unutar ciljane skupine,

nerijetko ostavljajui rodnu nejednakost netaknutom.
vidi i: rodna jednakost, rodno osvijetena politika, antidiskriminacijski zakoni,
pozitivne mjere
b.k.
najnia zajamena plaa (minimum wage)
Razina plae zakonom denirana kao najmanja mogua razina koju poslodavac
smije isplatiti. Ona se isplauje radniku/radnici za puno radno vrijeme za
najjednostavnije poslove i radne zadatke.
U Hrvatskoj najnia zajamena plaa na razini drave ne postoji. Najnia
plaa regulirana je Kolektivnim ugovorom o visini najnie plae (NN 37/90),
kojim je iznos najnie plae vezan uz najniu osnovicu za uplatu doprinosa.
Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02; NN 159/03;
179/03; NN 177/04) utvrena je najnia osnovica za obraun doprinosa u
visini 35% prosjene plae u RH (sada iznosi 2298 kuna bruto, odnosno oko
1800 kuna neto, pri emu toan iznos ovisi o stopi prireza koji se primjenjuje
i osobnim odbicima).
Prema miljenju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), radi
izbjegavanja negativnih utjecaja na dogovorenu politiku plaa, najniu plau
bi trebalo vezati za najniu osnovicu za plaanje doprinosa za mirovinsko
osiguranje. Pri odreivanju najnie plae kao zatitne kategorije zaposlenih
radnika SSSH smatra da bi trebalo uvaavati kriterije egzistencijalnog
minimuma, socijalne sigurnosti, gospodarske prilike i mogunosti pojedine
grane te druge relevantne imbenike. Prema miljenju SSSH, Hrvatska bi
trebala donijeti Zakon o minimalnoj plai, kakav postoji u 20 europskih
drava, a koji bi minimalne plae podigao na 50% prosjene plae u RH do
2009. godine.
Prema izvjeu enske mree Hrvatske iz 2006. godine o stanju enskih
ljudskih prava u 2005. godini, u ukupnom broju radnika koji primaju zakonom
zajamenu minimalnu plau udio ena iznosi 77%. (Izvjee o stanju enskih
ljudskih prava u 2005. godini, enska mrea Hrvatske, 2006.).
vidi i: rad, enska mrea Hrvatske
e.i.
42
12.12.2007 20:05:02
nasilje nad enama (violence against women)
Nasilje nad enama karakteristika je svih patrijarhalnih drutava i najei

je oblik krenja enskih ljudskih prava. ene su izloene razliitim oblicima
nasilja, od zikog, seksualnog, psihikog do ekonomskog i strukturalnog.
UN-ova Deklaracija o uklanjanju nasilja nad enama iz 1993. godine denira
nasilje kao bilo koji in nasilja koji se temelji na spolu/rodu, a koji za posljedicu
ima, ili je vjerojatno da e imati, ziku, seksualnu ili psihiku tetu ili patnju
za enu, ukljuujui prijetnje nasiljem, prisilu, liavanje slobode, bilo u javnom
bilo u privatnom ivotu.
Feministike teoretiarke i aktivistkinje uzrok nasilju nad enama vide u
nejednakoj raspodjeli moi izmeu mukaraca i ena odnosno dominaciji
patrijarhalne moi koja se oituje u podinjavanju, kontroliranju i poniavanju
ene u svim podrujima ivota, posebno u sferi tjelesnosti i seksualnosti. Denicija
nasilja obuhvaa ne samo razliite tipove nasilja usmjerene protiv pojedinke (od
emocionalnog do zikog) ve i nasilje tipino za razliite kulturalne prakse
(genitalno sakaenje, obredno spaljivanje ena, seksualno ropstvo, femicid),
kontekste (npr. situacije rata), ponaanje na radnom mjestu (primjerice, spolno
uznemiravanje) kao i medijske i simbolike prakse (pornograja).
Feministiki pristup nasilju s jedne strane znai rad na dekonstrukciji
uvrijeenih stereotipa o nasilju nad enama i osvjetljavanju uzroka nasilja, a
s druge strane aktivnu podrku enama koje su preivjele nasilje.
enske grupe i organizacije u Hrvatskoj, a posebice one grupe koje direktno
rade sa enama koje su preivjele muko nasilje, kao to su to SOS telefoni,
savjetovalita i enska sklonita, godinama rade na osvjetavanju, potpori i
zatiti ena, informiranju javnosti i lobiranju na promjeni zakonskih okvira
kako bi se sprijeilo i dokinulo nasilje nad enama.
U Hrvatskoj je 2003. godine donesen i Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (NN
116/03), a 2005. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji za razdoblje
od 2005.-2007., te nova Nacionalna strategija za razdoblje 2008.-2010. i
Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji, a javno se obiljeavaju 22.
rujna kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama te 25. studenoga
kao Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama.
vidi i: rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji, seksualno nasilje, spolno
uznemiravanje, trgovanje enama, prostitucija, aktivizam, ensko sklonite,
enska mrea Hrvatske
r.b.
43
12.12.2007 20:05:02
nasilje u obitelji (domestic violence)
Nasiljem u obitelji smatra se bilo koji oblik zikog, seksualnog ili psihikog
nasilja koje sigurnost ili dobrobit lana obitelji dovodi u opasnost i/ili upotreba
zike ili psihike sile, ili prijetnje zikom silom, ukljuujui seksualno
nasilje, i to unutar obitelji ili zajednikoga kuanstva. Ukljuuje zlostavljanje
djece, incest, premlaivanje ena te seksualno i drugo zlostavljanje bilo kojeg
lana zajednice.
Feministkinje kritiziraju tako deniran pojam nasilja u obitelji jer se time
suzuje okvir mjesta nasilja, tradicionalno vezan samo uz obitelj ili zajedniko
kuanstvo. Pojam prikriva i izjednauje i mogue poinitelje nasilja, a
praksa i statistike pokazuju da su u najveem postotku u obitelji nasilnici
mukarci. Feministkinje radije umjesto pojma nasilje u obitelji upotrebljavaju
pojam muko nasilje nad enama, muko/patrijarhalno nasilje protiv ena, a
ponekad i termin sindrom pretuene ene, pokazujui time ne samo odnose
unutar situacije nasilja ve i uzroke te politiko i etiko pozicioniranje
spram problema.
Analize mukog nasilja nad enama, a napose mukog nasilja u obitelji,
temelje se na razotkrivanju krivih postavki i spoznajnih koncepata o uzrocima
nasilja fokusirajui se na patrijarhalne modele moi, kontrole i prijetnje kao i
kulturalne obrasce koji perpetuiraju i ohrabruju nasilnika ponaanja spram
jednog spola te ensku poziciju rtve (sindrom nauene bespomonosti).
U Hrvatskoj se od 1988. godine, od osnutka prvog SOS telefona za
ene i djecu rtve obiteljskog nasilja, prije svega zahvaljujui doprinosu
feministkinja, razvija mrea podrke enama (SOS telefoni, savjetovalita,
sklonita, obrazovni programi) te istodobno radi na prepoznavanju vanosti
ove problematike na politikoj razini.
U Hrvatskoj su denicija nasilja u obitelji i osobe koje uivaju zatitu
propisani Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji (NN 116/03) i Kaznenim
zakonom Republike Hrvatske (NN 84/05, posebice lanak 215.a), a Vlada
Republike Hrvatske od 2005. donosi Nacionalnu strategiju zatite od nasilja
u obitelji (za razdoblje od 2005.-2007. godine, te 2008.-2010.) te Protokol o
postupanju u sluaju nasilja u obitelji.
vidi i: ensko sklonite, nasilje protiv ena, rodno uvjetovano nasilje, spolni ugovor
r.b.
44
12.12.2007 20:05:02
neformalna ekonomija/posao (informal economy/work)
Neformalna ekonomija/posao oznaava neplaene ekonomske aktivnosti

koje su uinjene radi ostvarivanja izravnih koristi kuanstvu ili su vezane
za kuanstvo, ili za kuanstvo prijatelja na recipronoj osnovi. Neformalna
ekonomija ukljuuje svakodnevne domainske poslove kao i razliite
aktivnosti kojima se osigurava korist za izvritelja, ukljuujui i profesionalne
poslove, bilo samostalno ili u ime druge osobe, koji se provode redovito radi
ostvarivanja koristi, a ne povremeno, u sklopu ili izvan zakonom utemeljenih
ili ugovorenih obaveza..
vidi i: neplaeni rad, priznavanje i vrednovanje neplaenog rada, skrb o ovisnim
lanovima obitelji, skrb o djeci
e.i.
neosjetljivost na rodne razlike (gender blind)
Zanemarivanje ili izuzimanje rodne dimenzije koje je u suprotnosti s rodno

osjetljivim ili rodno neutralnim pristupom.
Ovakvom se denicijom sugerira da i rodno neutralan pristup moe
biti prihvatljiv iako tzv. rodno neutralan pristup moe takoer znaiti
zanemarivanje potreba ena. Pristup neosjetljiv na rodne razlike oituje se
u teorijama i analizama u kojima se za univerzalno iskustvo uzima, u biti,
muko iskustvo i muke potrebe pri emu se esto ono uzima kao neutralno
i mjeru za drukija iskustva. Pozivanje na neutralnost istovremeno moe
ukazivati na neuvaavanje rodno osvijetene politike. Primjerice, ako se pri
analizi siromatva kao vrijednost i indikator siromatva uzima raspolaganje
kapitalom, rije je o neosjetljivosti na rodne razlike. Raspolaganje kapitalom
u ovom sluaju odabrano je prema iskustvu mukaraca, jer se za odreivanje
kvalitete ivota kao bitne dimenzije siromatva zanemaruju iskustva i potrebe
ena, kao to je, na primjer, odsutnost nasilja.
vidi i: rodna perspektiva, rodno neutralan, iskustvo, rodno osvijetena politika
j.p.
neplaeni rad (unpaid work)
Vrsta rada koja ne ukljuuje izravnu, a ni druge oblike naknada za obavljeni

posao.
Neplaeni rad ukljuuje rad u vlastitom kuanstvu, poput brige o djeci,
pripremanja hrane za lanove obitelji i slino, a koji u veini sluajeva obavljaju
ene (prema UN statistici Gender issues in the measurement of paid and unpaid
45
12.12.2007 20:05:03
work oko 70%). U ekonomskoj se znanosti takve aktivnosti ne smatraju

produktivnima, budui da se ne odvijaju na tritu, iako one omoguuju
funkcioniranje gospodarstva. U tome se sastoji glavna zamjerka teoretiarki/
ra feministike ekonomije, koje/i tvrde da su zanemarivanjem tih aktivnosti
ukupni trokovi proizvodnje znaajno podcijenjeni. Procjenjuje se da za dvije
treine odraenih sati ene nisu plaene (Gender issues in the measurement
of paid and upaid work). Teoretiarke/i feministike ekonomije zalau se za
ukljuivanje aktivnosti neplaenoga rada u sustav nacionalnih rauna, vodei
rauna o nejednakosti vrednovanja rada.
vidi i: priznavanje i vrednovanje neplaenog rada, neformalna ekonomija/posao,
satelitski rauni
e.i.
neravnopravan poloaj ena
vidi: neravnopravnost spolova

neravnopravnost spolova (sex inequality)
Neravnopravnost spolova podrazumijeva nejednakost mukaraca i ena

pred zakonom, odnosno formalnu nejednakost, ali i stvarnu nejednakost
u svim podrujima ivota. Neravnopravnost spolova iskaz je povijesne
diskriminacije i sustavne podinjenosti najee ena, ponajprije zbog njihove
rodno denirane uloge, ona je temeljni, pretpostavljeni, iako ne jedini, izvor
nejednakosti.
Naime, neravnopravnost izmeu spolova duboko je ukorijenjena u kulturi,
kulturnim obrascima i stereotipima koji sustavno promiu stavove o
normalnosti enske drugosti, inferiornosti i podinjenosti, a svoj iskaz ima
u uincima razliitih diskriminatornih praksi i drutvenom poloaju ena
openito.
vidi i: diskriminacija, rodne uloge, patrijarhat, drutveni ugovor zasnovan na
spolu/rodu, rodna jednakost
b.k.
netipian posao/zaposlenje (atypical work/employment)
Svaki posao, odnosno zaposlenje, kojim se ne ostvaruje puno radno vrijeme,

odnosno posao za koji ugovor nije sklopljen za neodreeno vrijeme, a ukljuuje
posao sa skraenim radnim vremenom, noni rad ili rad vikendom, rad na
odreeno vrijeme, privremeni rad ili rad s podugovaranjem, temeljen na radu
46
12.12.2007 20:05:03
kod kue, rad od kue putem komunikacijskih tehnologija (teleworking) ili

posao na otvorenom, pripada kategoriji netipinih poslova/zaposlenja.
Zbog potrebe za poveanjem konkurentnosti te stoga i daljnje deregulacije
trita rada, u svijetu je, pa tako i u Hrvatskoj, zamjetna tendencija poveanja
broja netipinih poslova/zaposlenja. Sve se vei broj ugovora o radu sklapa s
deniranim prestankom rada, dok je uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije omoguila da se znatan dio posla obavlja izvan sjedita poslodavca.
To zahtijeva veu mobilnost radnika/ca i njihovu prilagodljivost promjenama
koje se dogaaju na tritu rada. Iako eksibilnost takvih poslova moe
pogodovati enama pri usklaivanju poslovnih i obiteljskih obveza te
zadravanju ekonomske neovisnosti, tendencija poveanja broja ugovora koji
se sklapaju na odreeno vrijeme ipak oteava poloaj ena na tritu rada, ali i
u privatnoj sferi, jer se time umanjuje njihova ekonomska sigurnost.
vidi i: usklaivanje profesionalnog i obiteljskog ivota, nezaposlenost, nevidljiva
nezaposlenost, rad
e.i.
nevidljiva nezaposlenost (hidden unemployment)
One osobe koje ne zadovoljavaju kriterije nacionalnog sustava za prijavu

nezaposlenosti, a takvi kriteriji posebno mogu iskljuivati ene.
Nevidljiva ili prikrivena nezaposlenost oznaava nezaposlenost potencijalnih
radnika/ca koji/e zbog naina na koji se prikupljaju statistiki podaci o
nezaposlenima i kriterija nacionalnog sustava za prijavu nezaposlenosti nisu
prikazani kao nezaposleni/e u slubenoj nacionalnoj statistici. U mnogim su
zemljama nacionalnom statistikom obuhvaeni samo oni/one koji nemaju
posao, ali aktivno trae posao (i/ili se kvaliciraju za povlastice socijalnog
osiguranja). U slubenu statistiku nisu ukljueni oni/one koji su odustali
od traenja posla, iako su nezaposleni/e. Isto se odnosi i na one koji/e su
prerano umirovljeni, kako ne bi bili otputeni, iako bi radije radili. Osobe
koje spadaju u kategoriju nevidljive zaposlenosti ine neiskoriteni radni
resurs, a zbog nevidljive nezaposlenosti, slubene statistike esto podcjenjuju
stope nezaposlenosti.
vidi i: nezaposlenost, rad
e.i.
47
12.12.2007 20:05:03
nevidljive prepreke (invisible barriers)
Nevidljive prepreke su vrijednosti, norme i stavovi, kao i tradicionalne

pretpostavke na kojima poivaju, koje onemoguavaju potpuno sudjelovanje
ena u drutvu, predstavljajui tako sustavnu rodnu/spolnu diskriminaciju.
Rodno pristrane norme i vrijednosti nastaju socijalizacijom i obrazovanjem,
dio su kulture svakog drutva te utjeu na neravnopravan poloaj ena u
svim njegovim segmentima. Klasian je primjer usmjeravanje djevojaka na
enske poslove. Sustav prepreka koji se temelji na strogom odvajanju javnog
i privatnog onemoguuje enama ostvarivanje uspjenih i trajnih karijera,
a odsutnost ena iz podruja institucionalne politike jedan je od primjera.
Tradicionalni, patrijarhalni stavovi o enskom mjestu u kui postavljaju
velike izazove pred ene koje se bave politikom kao poslom ouvanja i
ureenja zajednice (Barada; Jelavi: 2004, Kramarae; Spender: 2000)
vidi i: diskriminacija, neravnopravnost spolova, patrijarhat, spolna diskriminacija,
stakleni strop
m..
nezaposlenost (unemployment)
Nezaposlenost je kategorija mjerena u odnosu na ukupnu radnu snagu, a

ukljuuje broj registriranih osoba bez posla, broj osoba koje trae posao te broj
osoba koje su trenutano raspoloive za rad (Statistike informacije, 2006).
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku (ene i mukarci u Hrvatskoj,
2007) udio ena u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj u 2006. godini
iznosio je prosjeno 52,4%. Podaci Hrvatskog zavoda za zapoljavanje s kraja
studenog 2007. govore o 61,6% nezaposlenih ena spram 38,4% nezaposlenih
mukaraca. Podaci takoer ukazuju da nezaposlenost ena traje due od
nezaposlenosti mukaraca, ak i kada su obrazovna struktura i prethodni
radni sta isti kod nezaposlenih ena i kod nezaposlenih mukaraca. Ovaj
podatak ukazuje na injenicu da poslodavci i dalje biraju mukarce kao
poeljniju radnu snagu. Za kontinuirani rast nezaposlenosti ena odgovorno
je vie imbenika, meu kojima ponajprije otpor poslodavaca da zapoljavaju
ene koje imaju ili bi mogle imati majinske obveze, ali razlozi nezaposlenosti
ena su i u previsokim cijenama uvanja djece, s obzirom na visinu plae, stoji
u Ocjeni stanja u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova.
vidi i: Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova, nevidljiva
nezaposlenost, rad
e.i.
48
12.12.2007 20:05:03
obiteljski dopust (family leave)
Pravo na dopust zbog obiteljskih razloga, koje roditelji mogu ili ne moraju dijeliti.
[o]
Taj plaeni ili neplaeni dopust moe se koristiti za rjeavanje posebnih i

hitnih situacija i dogaaja u obitelji, kao to su selidba, smrtni sluaj, i sl.
vidi i: roditeljski dopust
s.p.
oinski dopust (paternity leave)
Obino ksno odreen broj dana dopusta koji djetetov otac moe koristiti u vrijeme
roenja djeteta ili ksno utvren broj dana dopusta u bilo kojem razdoblju u godini
koji se moe koristiti radi ispunjavanja oinskih obveza prema djetetu.
Politika promicanja ravnopravnosti spolova istie vanost ravnomjernoga
koritenja roditeljskog dopusta i promovira uzimanje oinskog dopusta.
vidi i: roditeljski dopust, rodiljni dopust, obiteljski dopust
s.p.
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora

(Parliamentary Gender Equality Committee)
Odbor za ravnopravnost spolova utemeljen je 1. oujka 2001. kao matino

radno tijelo Hrvatskog sabora. U njegovu su djelokrugu rada, propisanom
Poslovnikom o radu Hrvatskog sabora, navedeni: poticanje i praenje
primjene naela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske
u postupku donoenja zakona i zakonskih propisa, predlaganje programa
mjera za uklanjanje diskriminacije na temelju spola, poticanje ravnomjerne
zastupljenosti spolova u radnim tijelima i saborskim izaslanstvima, utvrivanje
prijedloga zakona i drugih akata o ravnopravnosti spolova, sudjelovanje u izradi,
provedbi i analizi ostvarenja Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti
spolova te sudjelovanje u izradi dokumenata o integracijskim aktivnostima RH
izmjenom i prilagodbom zakonodavstva i provedbenih mjera za ostvarivanje
ravnopravnosti spolova prema standardima primijenjenim u zakonodavstvu i
programima Europske unije.
vidi i: antidiskriminacijsko zakonodavstvo, politika promicanja ravnopravnosti
spolova, rodno osvijetena politika, Zakon o ravnopravnosti spolova
s.j.f.
49
12.12.2007 20:05:03
odnosi meu spolovima (gender relations)
Odnosi nejednake raspodjele moi izmeu mukaraca i ena koji obiljeavaju

svaki specian sustav odnosa meu spolovima.
Odnosi meu spolovima rodni su odnosi koji ine sredinje mjesto povijesno
i kulturno deniranog sustava koji regulira interakcije ena i mukaraca.
Treba istraiti razliite dimenzije rodnih odnosa (od socijalnih i kulturnih
do institucionalnih ili jezinih), propitati tradicionalna mjesta moi kako bi
se promijenila rodna hijerarhija u odnosima, a u cilju rodne jednakosti.
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, spolni ugovor, rodne uloge
r.b.
osnaivanje (empowerment)
Proces pristupanja te razvijanja kapaciteta za aktivno sudjelovanje u oblikovanju

vlastitog ivota, ali i ivota zajednice u ekonomskom, socijalnom i politikom
smislu.
Osnaivanje openito znai osnaivanje pojedinaca/ki i/li skupina u socijalnom,
politikom i ekonomskom smislu. Rije je o procesu uenja i razvijanja
vlastitih sposobnosti, ali i sposobnosti skupine za aktivno sudjelo-vanje i
promjenu osobnog ivota te pozitivno utjecanje na drutvene prilike openito.
Tako se poboljava kvaliteta ivota pojedinaca/ki i drutva u cjelini. Pojam je
povezan s diskriminacijom na temelju spola/roda, rase, religije, etniciteta, ali i s
emancipacijom. Naime, zbog diskriminacije oni/e se nalaze ili dolaze u poloaj
za koji im treba osnaivanje kako bi ga promijenili/e. U procesu osnaivanja
odvija se i emancipacija, posebice kad se misli na emancipaciju ena i promjenu
patrijarhalnih drutvenih odnosa.
U feministikom se smislu osnaivanje najee povezuje s grupama za
samopomo, odnosno grupama za podizanje svijesti. Takve se skupine najprije
javljaju u Sjedinjenim Amerikim Dravama potkraj ezdesetih i poetkom
sedamdesetih godina dvadesetog stoljea s ciljem da u razgovoru ene analiziraju
i ponu mijenjati drutvene odnose i vlastite ivote. Suvremeno shvaanje pojma
osnaivanja danas se ne odnosi samo na grupe za samopomo nego obuhvaa
iri proces podrke i mijenjanja ivota ena vlastitim osnaivanjem. Poetno i
kontinuirano osnaivanje na psiholokoj i individualnoj razini protee se na
druge aspekte ivota, ukljuujui i ekonomsko osnaivanje. Osnaene se ene
mogu zauzimati za sebe u obiteljskim odnosima, ne pristajui i odbacujui
stereotipiziranje majinske uloge ena, ali i u odnosima izmeu spolova
openito. Osnaivanje je cjeloivotni osobni i politiki feministiki proces.
vidi i: emancipacija, podrka, iskustvo, enski studiji/rodni studiji
v.b.
50
12.12.2007 20:05:03
paritetna demokracija (parity democracy)
Koncept drutva u kojem enama i mukarcima puno i jednako uivanje

graanskih prava izvire iz njihove jednake zastupljenosti na poloajima
politikog odluivanja. Prema tom su konceptu jednake ili razmjerne stope
sudjelovanja ena i mukaraca u cjelokupnom demokratskom procesu, u
rasponu od 40% do 60% zastupljenosti, temelj istinske demokracije.
[p]
Koncept poiva na injenici da ene, kao i mukarci, ine polovinu

ovjeanstva. Prva drava u svijetu koja je pravno propisala elemente
paritetne demokracije je Francuska. Zakonom od 6. sijenja 2000. godine,
kolokvijalno nazvanim paritetni zakon, odreeno je da za gotovo sve
politike poloaje mora biti kandidirano 50% ena. Francuski Pokret
za paritet temeljio je zahtjev za paritetnom demokracijom na drukijem
konceptu od onoga na temelju kojega feministkinje diljem svijeta zahtijevaju
kvote. Prema pripadnicima/cama tog pokreta, ene zasluuju 50% udjela
u politikim tijelima ne zato to postoji potreba ispravljanja prole diskriminacije ili zato to su ene posebna drutvena kategorija nego stoga to
su i mukarci i ene pojedinci/ke. Bio je to zahtjev za priznanjem spolne
dualnosti pojedinca tj. za priznanjem univerzalne injenice da su pojedinci
ili mukarci ili ene (Wallach Scott: 2005)
vidi i: demokracija, demokratski decit, kvota, ravnomjerna predstavljenost ena
i mukaraca, predstavljenost ena i mukaraca
m..
patrijarhat (patriarchy)
Izvorno znaenje povijesno-antropolokog termina za drutva organizirana u

srodnike skupine u kojima mukarci kao oevi provode drutvenu kontrolu
nad svojim suprugama i kerima feministike su teoretiarke 1960-ih i 1970-ih
godina proirile denirajui ga kao sustav drutvenih odnosa i struktura u
kojemu mukarci kao skupina dominiraju, podinjavaju i iskoritavaju ene.
Temeljen na hijerarhijskim odnosima, moi i mukoj solidarnosti, patrijarhat
organizira drutvo, kulturu i pojedince/ke, usko se proimajui s klasnom i
rasnom stratikacijom. Patrijarhalni pogled na svijet karakteriziraju binarne
podjele, hijerarhija i mo, pa neke teoretiarke dre da je muka prevlast nad
enama izvorna drutvena hijerarhija i obrazac iz kojeg su se razvili svi ostali
oblici izrabljivanja, kao to su to ropstvo, rasizam, kapitalizam, kolonijalizam
ili iskoritavanje prirode. U suvremenim industrijskim drutvima patrijarhat
je analitiki mogue razumjeti kao sloenu kombinaciju est strukturalnih
podruja u kojima mukarci imaju prevlast nad enama i izrabljuju ih. To su
51
12.12.2007 20:05:04
rad u kui, pri emu mukarci prisvajaju vrijednost neplaenog rada ena u
kui, plaeni rad, u kojem su ene segregirane u pojedina zanimanja i manje
plaene, seksualnost, odreena mukom kontrolom nad enskim tijelima,
kulturne institucije, uz dominaciju mukaraca u kulturnoj proizvodnji i u
medijima, drava, u kojoj mukarci dominiraju institucijama i proizvode
rodno pristrano zakonodavstvo, te muko nasilje nad enama. (Walby: 1990)
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, spolni ugovor, feminizam/izmi,
diskriminacija
s.p.
Pekinka deklaracija i Platforma za djelovanje
(Beijing Declaration and Platform for Action)
Pekinka deklaracija i Platforma za djelovanje kljuni su dokumenti za

promicanje ravnopravnosti spolova prihvaeni na UN-ovoj etvrtoj svjetskoj
konferenciji o enama 15. rujna 1995. u Pekingu.
Deklaracijom, koju su potpisale Vlade uesnice Konferencije, trai se
unaprjeivanje ciljeva jednakosti, razvoja i mira u korist svih ena u svijetu i
u interesu cijeloga ovjeanstva (vidi www.ured-ravnopravnost.hr).
Platforma za djelovanje glavni je dokument donesen na etvrtoj svjetskoj
konferenciji o enama s ciljem uklanjanja prepreka sudjelovanju ena u svim
podrujima privatnoga i javnoga ivota ena kroz potpuni i jednaki udio
ena u ekonomskom, kulturnom i politikom odluivanju (Kai i dr.: 2005)
Platforma sadri opsean i sveobuhvatan plan za poboljanje poloaja ena,
opisan u lanku 361.
U prvome dijelu navodi Zadae, podruja i uvjete djelovanja. Za svako kritino
podruje Platforma predlae strategijske zadae s razraenim mjerama, te
obuhvaa cjeline: ene i siromatvo, kolovanje i struno usavravanje ena, ene
i zdravlje, nasilje nad enama, ene i oruani sukobi, ene i gospodarstvo, ene
na poloajima moi i odluivanja, institucionalni mehanizmi za poboljanje
poloaja ena, ljudska prava, ene u medijima, ene i okoli i ensko dijete.
Zatim se navode institucionalni mehanizmi te nancijske mjere kao skup
mjera to bi imale temeljito izmijeniti poloaj ena.
Za provedbu Platforme nadlene su na prvome mjestu vlade, ali i ustanove
u javnom, privatnom, i nevladinom sektoru. Mjere se trebaju provoditi na
nacionalnoj kao i regionalnoj i meunarodnoj razini.
Vlade imaju vodeu ulogu u usklaivanju, praenju i ocjenjivanju napretka u
poboljanju poloaja ena. Nacionalni mehanizmi i ustanove za unaprjeenje
52
12.12.2007 20:05:04
poloaja ena moraju sudjelovati u oblikovanju javne politike, te poticati

provedbu platforme posredstvom razliitih tijela, ukljuujui i privatni
sektor (Musulin; Kos: s.a.).
vidi: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, povjerenstvo za
ravnopravnost spolova
r.b.
plaeni rad (paid work)
Rad koji je plaen u novcu ili robi.

vidi i: rad, neplaeni rad, neformalna ekonomija/posao
podjela rada prema spolu/rodu (gender division of labour)
Podjela plaenoga i neplaenog rada izmeu ena i mukaraca u privatnome

i javnom ivotu.
Analize podjele rada prema spolu/rodu pokazuju da ene ne ulaze i ne
funkcioniraju na tritu rada na temelju istih pretpostavki kao mukarci.
Prema stajalitu predstavnica odreenih feministikih pravaca, kao to je
to marksistiki ili socijalistiki, podjela rada prema spolu/rodu smatra se
temeljnim izvoritem podinjenosti ena. U analizi drutvenog statusa ena
u odnosu na status mukaraca, u odreenom drutvu i povijesnom razdoblju,
naglaava se navedena podjela prema spolu/rodu, a u ekonomskim se
analizama dovodi u pitanje uvrijeena podjela na produktivni i reproduktivni
rad. Naime, reproduktivnim radom smatraju se aktivnosti koje obavljaju ene,
od brige za djecu i kuanskih poslova do pruanja emocionalne podrke i
zike brige o drugima, dok su produktivne aktivnosti one za koje se dobiva
naknada na tritu rada.
Dakle, podjela rada prema spolu/rodu, rada koji se odvija u privatnoj sferi, u
kuanstvu, odnosi se na injenicu da takav rad preteno obavljaju ene, bez
obzira je li rije o neplaenom poslu, npr. skrbi o djeci i lanovima obitelji i dr.,
ili je rije o plaenim radnicama u kui koje obavljaju sline poslove za niske
nadnice. Plaeni rad u kuanstvu povezan je s isprepletenou karakteristika
roda, dobi, rase i graanstva/dravljanstva, a koji doprinose injenici slabo
plaenih poslova koje najee obavljaju mlade ene, migrantkinje, pripadnice
nedominantnih rasa i manjinskih etnikih grupa.
vidi i: rad u kui, neplaeni rad, plaeni rad
j.p.
53
12.12.2007 20:05:04
politika jednakih mogunosti (integration of equal opportunities)
Sustavno ukljuivanje pojedinanih situacija, prioriteta i potreba ena i

mukaraca u sve javne politike, s namjerom promoviranja jednakosti izmeu
ena i mukaraca.
Koncept jednakih mogunosti moe se denirati kao javni politiki
cilj stvaranja uvjeta unutar kojih su svi pojedinci sposobni razviti pune
potencijale, bez obzira na svoj spol, rasu, klasu i dr. Taj cilj pritom ne jami
jednakost rezultata, nego samo jednakost poetnih pozicija za sve, na
osnovi kojih svaki pojedinac/ka djeluje u skladu sa svojim individualnim
sposobnostima. Dakle, nejednakost kao takva nee, i ne moe biti,
iskorijenjena, ali ona e tada doista ovisiti o sposobnostima svakog
pojedinca, a ne o povlatenom poloaju koji mu daje spol, rasa, socijalni
poloaj i dr. (Kramarae; Spender: 2000)
vidi i: rodna dimenzija, rodna jednakost, rodna perspektiva, rodno osvijetena
politika
m..
politika promicanja ravnopravnosti spolova
Uz rodno osvijetenu politiku u Hrvatskoj se upotrebljava i sintagma politika

promicanja ravnopravnosti spolova. Politika promicanja ravnopravnosti
spolova znai politiku volju, jasnu usmjerenost i odlunost u provedbi, te
posebne mehanizme i mjere kojima se promie ravnopravnost spolova.
U praksi su uvrijeeni razliiti nazivi za politiku i mjere kojima se potie
jednakost i promie ravnopravnost, od armativne akcije, pozitivne akcije,
pozitivnih mjera, do posebnih i poticajnih mjera. Sve se one esto preklapaju
u znaenju sadraja, a svima je cilj smanjivanje neravnopravnosti i dokidanje
diskriminacije.
vidi i: rodno osvijetena politika, posebne mjere, ravnopravnost spolova
r.b.
pomaui suprunici (assisting spouses)
Termin se odnosi na suprugu/a koji vre samostalnu djelatnost, pri emu

suprug/a znaajno doprinose poslu ali ne moraju nuno primati direktnu
naknadu za svoj rad i esto ne primaju socijalne povlastice temeljem toga rada.
Uz supruga/u, partnera/icu pomaui lanovi obitelji koji nisu zaposlenici a
rade u poslovnom subjektu vlasnitva lana obitelji i za svoj rad ne primaju
54
12.12.2007 20:05:04
naknadu mogu biti i ker i sin, najee u poslovima na obiteljskom imanju,

malom poduzeu ili profesionalnoj praksi.
vidi i: podjela rada prema spolu/rodu, neplaeni rad
r.b.
posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova (Committee for Gender Equality)
Povjerenstva za ravnopravnost spolova su radna i/ili savjetodavna tijela na

nacionalnoj i lokalnoj razini osnovana za donoenje i provedbu posebnih
mjera u cilju ostvarivanja ravnopravnosti spolova.
U Hrvatskoj su do donoenja Zakona o ravnopravnosti spolova (2003.) kojim
se pravno ureuje problematika ravnopravnosti spolova postojala dva Vladina
povjerenstva: Povjerenstvo za pitanja jednakosti (1996. 2000.) i Povjerenstvo
za ravnopravnost spolova (2000. 2004.). Prvo je povjerenstvo osnovano
slijedom smjernica Pekinke deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) koja je
obvezivala vlade na provedbu dokumenta potpisanog u Pekingu. Hrvatska je
vlada 1995. obvezala sva ministarstva i dravnu upravu na izradu programa za
provedbu Pekinke platforme, a 1996. osnovala Povjerenstvo za pitanja jednakosti
koje je u suradnji s nevladinim enskim udrugama izradilo Nacionalnu politiku
za promicanje jednakosti, prihvaenu 1997. godine. Sljedee je Povjerenstvo za
ravnopravnost spolova nastavilo rad na smjernicama Pekinke platforme, s
tim to je bitno ojaalo prioritete u gospodarskom i socijalnom podruju, a
pri izradi druge Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001.
2005. konceptualno promijenilo pristup poloaju ena.
Osnivanjem upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, odnosno
umreavanjem institucionalnih mehanizama za provoenje politike ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj (koja im je zadaa namijenjena u Nacionalnoj
politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.) po prvi se puta
navodi obveza jedinica podrune samouprave/upanije na provedbi Zakona
o ravnopravnosti spolova i Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti
spolova na lokalnoj razini (l. 7.2.1. Nacionalne politike za promicanje
ravnopravnosti spolova)
vidi i: Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova, Ured
za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, antidiskriminacijsko
zakonodavstvo, rodno osvijetena politika
s.j.f.
55
12.12.2007 20:05:04
pozitivna akcija (positive action)

pozitivna diskriminacija (positive discrimination)

pozitivne mjere (positive measures)
Posebna pravila ili mjere namijenjene podzastupljenom spolu. To je niz

posebnih mjera, posebice u podruju zapoljavanja, koje se uvode u svrhu
poboljanja poloaja ena i mukaraca u drutvu i postizanja ravnopravnosti
izmeu njih.
Postojanje pozitivnih mjera ukazuje na podruja u kojima pravo kao neutralno
sredstvo pokazuje svoja ogranienja u rjeavanju postojeih drutvenih
konikata. Izraz pozitivne mjere (ili pozitivna diskriminacija ili armativna
akcija) nastao je u SAD-u 60-tih i 70-tih godina prolog stoljea i u poetku
je koriten samo u kontekstu rasne diskriminacije. Ipak, od nedavno, izraz
pozitivne mjere poinje se sve vie koristiti kao mjera u okviru EU, primarno
kao mjera koja e osigurati jednakost na radnom mjestu podzastupljenom
spolu, a radi se uglavnom o enama. Pozitivne mjere predstavljaju odstupanje od
osnovnog naela formalne jednakosti i upravo zbog tog odstupanja zahtijevaju
njezino daljnje opravdanje. Meutim, lanak 2., stavak 4. Direktive o jednakom
postupanju EU eksplicitno dozvoljava odstupanje od formalne jednakosti to
lake opravdava njihovu primjenu. Test koji primjenjuje Europski sud pravde
prilikom razmatranja ovakve mjere jeste test proporcionalnosti koji se sastoji
iz tri dijela: cjelovitosti, neophodnosti i proporcionalnosti. Europski sud pravde
vidi pozitivne mjere kao mjere koje umanjuju diskriminaciju u cijelom drutvu
i pri tom ne zahtijeva dokaz diskriminacije u prolosti, ve stavlja naglasak
na opepoznatu injenicu da ene ni do danas nisu jednake s mukarcima
u podruju rada. Ova mjera se stoga percipira kao pravno sredstvo kojim se
otklanjaju uvrijeeni stereoptipi prema enama.
U Europskoj zajednici posebne su mjere doputene lankom 141.(4.) Ugovora
o osnivanju EZ i preputene su regulatornoj aktivnosti u dravama lanicama.
U Republici Hrvatskoj ustavna je osnova za njihovo prihvaanje lanak 3.
Ustava Republike Hrvatske. Donoenje takvih mjera motivirano je uvidom
da je stvarnu jednakost, kao cilj, mogue ostvariti razliitim, a ne jednakim
postupanjem prema mukarcima i enama. Nalazimo ih u zakonskim i podzakonskim aktima, ciljanim projektima i nancijskim programima. Zakon o
ravnopravnosti spolova denira pozitivne mjere kao posebne mjere: specine
56
12.12.2007 20:05:04
pogodnosti kojima se osobama odreenog spola omoguuje ravnopravno

sudjelovanje u javnom ivotu, otklanjaju postojee nejednakosti ili im se
osiguravaju prava u kojima su ranije bili prikraeni. Posebne se mjere uvode
privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti ena i mukaraca i ne
smatraju se diskriminacijom. Na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova
obvezni su ih primjenjivati dravna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te
pravne osobe u preteitom vlasnitvu drave ili jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave.
vidi i: politika poticanja jednakosti, diskriminacija, ravnopravnost, Zakon o
s.v
pravedno postupanje (gender equity)
Pravedno postupanje s obzirom na spol/rod, koje u nainu moe biti jednako ili
razliito, ali se smatra jednakim u smislu prava, dobiti, obveza i mogunosti.
Koncept pravednog postupanja polazi od stajalita da ene i mukarci imaju
razliite potrebe i razliitu mo pri njihovu ostvarivanju, te da se te razlike trebaju
prepoznati i rijeiti dokidanjem neravnomjernog poloaja izmeu spolova.
Pravedno postupanje prema enama i mukarcima znai potovanje njihovih
posebnih potreba i kontekst u kojemu se one ostvaruju. To moe ukljuivati
postupanje koje je razliito prema jednom, odnosno drugom spolu, ali
jednako u smislu prava, obveza ili mogue koristi, a ostvarivanje kojega
zahtijeva mjere koje bi bile naknada za otegotne povijesne i drutvene
okolnosti jednoga spola tj. ena.
Takav pristup pokuava osigurati enama pravednu razdiobu drutvenih
dobitaka, kao i odgovornost drutva za nju, jednako postupanje pred zakonom,
jednak pristup obrazovanju kao i jednaku naknadu za rad iste vrijednosti.
vidi i: rodna jednakost, naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce, ravnopravnost izmeu mukaraca i ena, ravnopravnost spolova, kvota
b.k.
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova (Gender Equality Ombudsperson)
Institucionalno tijelo osnovano 2003. godine radi osiguranja provedbe

Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 116/03) kojim je propisan nain
imenovanja, djelokrug rada i ovlasti tog tijela (l. 19.-25.). Pravobranitelj/icu
na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova, a na mandat od osam godina,
imenuje Hrvatski sabor, kojemu odgovara za rad i podnosi redovito godinje
izvjee, a djeluje neovisno i samostalno. Rad pravobraniteljice, nestranake
57
12.12.2007 20:05:04
osobe, u prvome mandatu odvjetnice Gordane Luka-Koritnik, obuhvaa

praenje provoenja zakona i krenja ljudskih prava na temelju spola/
roda u svim podrujima ivota, razmatra sluajeve diskriminacije prema
pojedincima i grupama pojedinaca koje su poinila tijela dravne uprave,
jedinice tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave i druga tijela s
javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i zike osobe
(l. 21. Zakona o ravnopravnosti spolova). Pravobraniteljica se zauzima za to
da se dosljednom primjenom antidiskriminacijskih zakona, donoenjem i
provoenjem posebnih mjera za provoenje politike ravnopravnosti spolova
stvore uvjeti za prijelaz s deklarativnog zalaganja za ravnopravnost spolova
na ostvarivanje naela ravnopravnosti. Pravobraniteljica surauje s drugim
tijelima uprave i samouprave, pravnim i zikim osobama, ukljuujui
udruge civilnog drutva (vidi www.prs.hr).
vidi i: antidiskriminacijski zakoni, Zakon o ravnopravnosti spolova, Ured za
ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
s.j.f.
predrasuda (prejudice)
Najee negativan, premda moe biti i pozitivan stav o nekoj skupini i njenim
pripadnicima/cama. Budui da prethodi iskustvu, ne mijenja se zbog sadraja
steenih novim iskustvom. Rije je o generalizaciji, odnosno uopenom stavu
koji dovodi do pretjerane kategorizacije neke grupe i njenih pripadnika/ca. Ako
se jasno pokazuje stav prema drugoj grupi, rije je o otvorenoj predrasudi, a
ukoliko se stav ne iskazuje, ali ipak djelatno utjee na ponaanje jedne skupine
ili pojedinca/ke prema drugima, radi se o prikrivenoj predrasudi.
U spektru predrasuda mogu se razlikovati sljedee meusobno povezane
podvrste: socijalne kategorije, stereotipi i neke drutvene norme. Socijalna
kategorizacija je proces uspostave slinosti unutar grupe i istodobnog
poveavanja razlika prema drugim grupama. Naime, tim se procesom
kategorizacije razdvaja pojedince/ke po pripadnosti drutvenim grupama,
poveavajui tako istodobno razlike prema drugima te smanjujui razlike
unutar pripadnika/ca iste skupine. Stereotipi su takoer generalizirani stavovi
o nekoj drugoj, ali i vlastitoj skupini. Najee obuhvaaju zike i psihike
karakteristike za koje se pretpostavlja da odreuju prije svega nekog/u
pojedinca/ku, a zatim cijelu grupu kojoj ta/j pojedinac/ka pripada. Najee
su pozitivni stereotipi stavovi o naoj grupi, a negativni se odnose na stavove
o drugim grupama, iako je mogua i obrnuta situacija.
vidi i: seksizam, homofobija, drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu
v.b.
58
12.12.2007 20:05:05
predstavljenost ena i mukaraca (representation of women and men)
Politiko predstavnitvo kao temeljni koncept modernih demokracija moglo bi

se najjednostavnije opisati kao sustav odnosa izmeu onih koji vladaju i kojima
se vlada (Kasapovi:2003) Model predstavnitva Hanne Pitkin (Pitkin:1967)
ukljuuje etiri meusobno povezane dimenzije: formalno predstavljanje,
koje obuhvaa pravila i procedure putem kojih se biraju predstavnici/ce,
deskriptivno predstavljanje koje se odnosi na stupanj reprezentativnosti
parlamenta u odnosu na strukturu graana/ki, substantivno predstavljanje,
koje se, pak, denira kao zastupanje interesa predstavljenih, dok se simbolino
predstavljanje odnosi na vrednovanje predstavnika/ca od predstavljenih.
Dakle, kad govorimo o predstavljenosti ena i mukaraca ponajprije
govorimo, rjenikom Hanne Pitkin, o deskriptivnom predstavljanju. Realnost
je pak dananjih demokracija izrazita potpredstavljenost ena u politici.
Prema podacima Interparlamentarne unije (Inter-Parliamentary Union) iz
listopada 2007. godine ene su inile 17,4% zastupnica diljem svijeta, te 11,4%
predsjednica parlamenta i/ili jednog od doma parlamenta. Postoje izrazite
regionalne razlike tih svjetskih prosjeka, tako je, primjerice, u navedenom
razdoblju zastupljenost ena u parlamentima nordijskih zemalja iznosila
41,6%, a arapskih 9,5%, no ni u jednoj regiji i zemlji nije dosegnuta jednaka
predstavljenost ena i mukaraca. Takoer, prema posljednjim podacima
navedene organizacije iz sijenja 2005. 14,3% ena obavljalo je neku od
ministarskih ili doministarskih dunosti, a 4,2% ena obnaalo je dunost
premijerke (vidi Women in Politics: 1945-2005). Ovi podaci upuuju na jo
jednu iznimno vanu injenicu: piramidalnu zakonitost. Naime, bez obzira
na ionako nizak udio ena u politikim tijelima, vezano uz napredovanje u
politikoj hijerarhiji, njihov udio sve vie opada, ime se potvruje injenica
da odgovorni i prestini politiki poloaji i dalje izmiu enama.
vidi i: demokracija, demokratski decit, stakleni strop, neravnopravnost spolova,
ravnomjerna predstavljenost ena i mukaraca
m..
priznavanje i vrednovanje neplaenog rada
(recognition and valuation of unpaid job)
Kvalitativno izraena mjera koja ukljuuje procjenjivanje i prikazivanje

neplaenog rada u satelitskim raunima, koji su izvan obuhvata nacionalnih
rauna (UN-ov sustav nacionalnih rauna).
Takva vrsta rada ukljuuje, primjerice, rad u kuanstvu, skrb o djeci i ovisnim
lanovima obitelji, pripremanje hrane za obitelj, rad u zajednici ili drugi
dobrovoljni rad, koji uglavnom obavljaju ene. Zbog toga to se te aktivnosti
59
12.12.2007 20:05:05
ne pojavljuju na tritu, premda su nune za funkcioniranje gospodarstva,

ne uzimaju se u obzir i ne iskazuju vrijednosno, to pridonosi daljnjem
produbljivanju nejednakosti izmeu ena i mukaraca. Nepostojanje naknade
za veliki dio enskoga rada izravno utjee na ekonomsku sigurnost ena i na
poveanje njezine ekonomske ovisnosti, ali i na pogoranje njezinog socijalnog
i zdravstvenog stanja, s obzirom da neplaeni poslovi ne osiguravaju ni
povlastice poput zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja. Zbog obavljanja
neplaenog posla enama ostaje manje vremena za obavljanje plaenih
poslova, pa se mogunosti ostvarivanja zarade za ene drastino smanjuju.
Osim toga, time se enama smanjuje i pristup javnim dobrima, ali i mogunost
da u jednakom udjelu kao i mukarci sudjeluju u donoenju odluka u
drutvu, i tako, na institucionalnoj osnovi, poboljaju svoj poloaj. Budui da
se veina neplaenog posla obavlja u kuanstvu, ene koje obavljaju preteito
tu vrstu posla mogu biti izolirane, te su vie izloene opasnosti tjelesnog,
emocionalnog i/ili seksualnog zlostavljanja.
Priznavanja i vrednovanja neplaenog posla enama diljem svijeta preduvjet
je smanjivanju siromatva.
vidi i: satelitski raun, neplaeni rad, skrb o ovisnim lanovima obitelji, rad
e.i.
procjena mjera s obzirom na spol/rod (gender relevance)
Procjena je li odreena javna politika ili akcija bitna za rodne odnose, tj. za
ostvarivanje jednakosti izmeu ena i mukaraca.
Za donoenje takve procjene Europska komisija u procesu predlaganja javnih
politika primjenjuje analitiki instrument SMART (Simple Method to Assess
the Relevance of Policies to Gender). Ta jednostavna metoda procjene znaaja
mjera s obzirom na spol/rod sastoji se u traenju odgovora na slijedea
pitanja: je li predloena javna politika usmjerena na jednu ili vie ciljanih
skupina te postoje li razlike, s obzirom na prava, resurse, poloaje, participaciju,
vrijednosti i norme, izmeu ena i mukaraca u podruju predloene javne
politike. Javne politike usmjerene na ciljane skupine uvijek pretpostavljaju
(re)distribuciju resursa i/ili primjenu pravila i regulacija. Budui da su resursi
nejednako rasporeeni izmeu ena i mukaraca, a pravila esto povezana s
predodbama o spolu/rodu, sve su predloene javne politike i mjere usmjerene
na ciljane skupine vane s obzirom na spol/rod. Takoer, razlike izmeu ena
i mukaraca u nekom podruju javne politike gotovo su uvijek povezane s
razlikama u resursima ili razlikama u vrijednostima koje se pripisuju enama
i mukarcima. Time spolne/rodne razlike u nekom podruju javnih politika
60
12.12.2007 20:05:05
postaju dobar indikator vanosti mjera s obzirom na spol/rod (vidi Gender

Mainstreaming. Conceptual Framework, Methodology and Presentation of
Good Practices).
vidi i: predrasuda, procjena provedbe, rodna analiza, rodna jednakost
m..
procjena provedbe (benchmarking)
vidi: mjerenje napretka

procjena utjecaja mjera/politika s obzirom na spol/rod
(gender impact assessment)
Procjena prijedloga javnih politika s obzirom na zaseban utjecaj koji one imaju
na ene i mukarce, imajui u vidu prilagodbu njihovih prijedloga kako bi se
osiguralo uklanjanje diskriminatornih uinaka i promovirala rodna jednakost.
Procjena utjecaja s obzirom na spol/rod jedan je od analitikih instrumenata
koji se koriste pri primjeni rodno osvijetene politike. To je zapravo exante evaluacija, to znai da se utjecaj odreene politike na odnos izmeu
spolova procjenjuje prije negoli je o njoj donesena konana odluka kako bi
se predloena politika mogla promijeniti. Prema, na primjer, nizozemskome
modelu veinu procjena provode istraivai/ce iz akademske zajednice, katkad
u suradnji s upravnim tijelima, a pretpostavka je da posjeduju osnovno, ali
solidno znanje o pitanjima roda i rodnih odnosa, tj. odnosa izmeu spolova.
Pritom pojmovni okvir instrumenta procjene utjecaja politika s obzirom
na spol/rod naznauje dvije osnovne strukture koje su u sreditu rodne
jednakosti: podjelu rada i organizaciju privatnog ivota.
Hoe li ocijenjeni utjecaj politika obzirom na spol/rod biti pozitivan ili
negativan odluuje se prema dva kriterija: jednakosti, u smislu jednakih
prava i (ne)jednakog postupanja u (ne)jednakim sluajevima, te autonomiji,
u smislu mogunosti da ene same odluuju o vlastitim ivotima.
vidi i: rodno osvijetena politika, rodna analiza, procjena provedbe, autonomija
j.p.
prostitucija (prostitution)
Prostitucija je oblik mukog nasilja nad enama. Uzrok su joj nejednaki

odnosi moi, a trgovci enama i svodnici, esto i cijele ekonomije, protiraju
na ekonomskoj, socijalnoj, politikoj i pravnoj podinjenosti i ovisnosti ena,
djevojaka i djece.
61
12.12.2007 20:05:05
U zemljama u kojima je ostvaren napredak u poboljanju statusa ena, u

drutvima u kojima su enama zajamena enska ljudska prava, dostupnost
obrazovanju i zaposlenju, ene i djevojke rjee su prisiljene baviti se
prostitucijom kao nainom opstanka i/ili egzistencije.
U vedskoj je zakonom prostitucija oznaena kao oblik eksploatacije ena i
djece, kao drutveni problem ne samo tetan za enu ili dijete nego i za drutvo
u cjelini, pa se 1998. godine Zakonom o zabrani kupovanja seksualnih usluga
prvi put u Europi kanjavaju ne samo svodnici ve i kupovanje ili pokuaj
kupovanja seksualnih usluga, a ene i djeca, rtve prostitucije ili trgovanja, ne
snose nikakve zakonske posljedice (Kolarec; Pamukovi: 2005).
U hrvatskom se zakonodavstvu osobe koje se prostituiraju ne kriminaliziraju
Kaznenim zakonom, ali ih se kanjava prekrajnim kaznama. Kazneno se
gone samo svodnici (l. 195. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog
zakona, NN 129/00).
enska mrea Hrvatske zauzima se za ukidanje kazni za ene u prostituciji
i kanjavanje onih koji kupuju, vrbuju i iskoritavaju ene i djecu, kao i za
kanjavanje svih onih koji potiu i promoviraju seksualno iskoritavanje. Uz
svodnike i trgovce enama, kazniti bi trebalo i korisnike seksualnih usluga,
a za ene ukljuene u prostituciju treba osigurati edukaciju i mogunost
zapoljavanja kako bi se promijenio i unaprijedio njihov poloaj u drutvu.
Jedan od zahtjeva enske mree Hrvatske jest sprijeiti legalizaciju prostitucije,
kojoj cilj nije samo legalizirati unosan posao ve i cjelokupnu industriju
seksualne eksploatacije ena.
vidi i: seksualno nasilje, rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad enama, trgovanje
enama, enska mrea Hrvatske, patrijarhat, mo
r.b.
provjera mjera s obzirom na spol/rod (gender proong)
Provjera koja se provodi na svakoj predloenoj politici/mjeri kako bi se osiguralo

izbjegavanje potencijalno rodno diskriminirajuih uinaka proizalih iz tih
politika/mjera te osiguralo promoviranje ravnopravnosti spolova.
Da bi se provela politika i mjere znaajne za promicanje ravnopravnosti
spolova, potrebna je redovita provjera tih mjera i njihovih rezultata.
Provedba provjere mjera predstavlja problem jer ostavlja otvorenim koje su
to vrste provjera i tko ih provodi. U prijevodu dokumenata Europske unije
to istiu vanost provjere mjera s obzirom na spol/rod govori se o evaluaciji
(na panjolskom jeziku), o potvrdi/verikaciji (na francuskom jeziku), te o
62
12.12.2007 20:05:05
pregledu mjera koji e uzeti u obzir ravnopravnost spolova (na nskome),

dok se provoditelji/ice tako rodno usmjerene provjere mjera i politika koje
promiu ravnopravnost ne navode.
Da bi provjera provedbe politike i mjera bila uspjena potrebno je izraditi
konkretan model provjere mjera/politika s obzirom na spol/rod i oznaiti
provoditelje/ce, npr. dravna tijela i jedinice lokalne uprave i samouprave, i dr.
vidi i: procjena provedbe, rodna analiza
r.b.
queer
Termin se upotrebljava da jednom rijeju opie homoseksualnu, biseksualnu,

transrodnu i interseksualnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje sebe
vide ili ive svoj ivot izvan heteroseksualnih patrijarhalnih normi. Queer se
odnosi na propitivanje i/ili odbijanje nametnutih normi patrijarhalne tradicije,
a zalae se za kreiranje prostora, kulture i izraavanja koji nadilaze strogo
denirane heteroseksualnu ili LGBT seksualnost i/ili enske i muke spolove/
rodove, a omoguuje samodeniranje vlastite seksualnosti. Takoer se odnosi
na aktivizam, pokret, kao i teorijski smjer (queer theory). Moe se odnositi i na
osobu i njezine identitete, a podrazumijeva nepristajanje na samorazumljivo
slijeenje drutvenih pravila vezanih uz seksualnost.
[q]
vidi i: LGBTIQ, rod/spol, transrodna osoba, interseksualnost, homoseksualnost,

lezbijstvo
i.b.
63
12.12.2007 20:05:05
[r]
rad (work)
Rad je svjesno organizirana, svrsishodna djelatnost ljudi radi postizanja

korisnog uinka koji zadovoljava odreenu pojedinanu ili drutvenu potrebu
(Dragievi: 1991), a ukljuuje ukupnu ziku, intelektualnu i/ili duhovnu
energiju uloenu u obavljanje nekog posla ili zadatka. Svaki rad sadri
drutvena obiljeja, jer se obavlja u drutvu, posredstvom drutva i povezan je i
uvjetovan s ostalim drutvenim djelatnostima. Rad se, ovisno o sposobnostima,
obrazovanju i drugim kriterijima dijeli meu pojedinicima/kama, koji se pri
stvaranju proizvoda specijaliziraju za pojedine vrste aktivnosti. Na taj nain
podjela rada omoguava bru proizvodnju dobara, ali i smanjivanje trokova
proizvodnje, te, u sluaju proizvodnje za trite zadravanje konkurentnosti na
istome. Ekonomska se teorija bavi iskljuivo tzv. produktivnim radom, odnosno
onim radom kojim se stvaraju proizvodi ili usluge namijenjene tritu. Takav se
rad provodi u zamjenu za plau ili drugi oblik naknade za uinjenu aktivnost
koja bi trebala odraavati vrijednost za uloeni rad. Pojedine teoretiarke, npr.
Juanita M. Firestone, istiu da naknada za rad pojedinca ne odraava vrijednost
rada, ve ona ovisi o spolu/rodu izvritelja, pri emu su ene u veini sluajeva
za isti rad slabije plaene od mukaraca.
vidi i: jednaka plaa za rad jednakih vrijednosti
e.i.
rad bez ugovora ili socijalnih prava
vidi: rad na crno

rad na crno (irregular and/or precarious employment)
Rad koji je sporadian i za koji uglavnom nije na odgovarajui nain, ugovorom

ili drugim pravnim aktom, regulirana plaa ili neki oblik socijalne zatite.
Najei oblik rada na crno u Hrvatskoj je neregulirani prekovremeni rad,
ali su prisutni i drugi oblici rada na crno, poput rada u fuu, prijavljivanje
radnika na minimalnu plau, pri emu poslodavac dio plae isplauje radniku
u gotovini, te mu/joj na taj iznos ne uplauje zakonom regulirane doprinose.
Istraivanje o radu na crno Selectio Grupe iz sijenja 2006. pokazalo je da se
oko treina plaa u Hrvatskoj isplauje na crno. Isto je istraivanje pokazalo
i da je rad na crno najvie prisutan u trima djelatnostima: trgovini na malo,
ugostiteljstvu i graevinarstvu. Upravo je u trgovini na malo i ugostiteljstvu
zastupljenost ena znaajnija, pa su one u radu na crno bitno prisutnije od
mukaraca i time je ugroeniji njihov ekonomski i socijalni poloaj.
vidi i: rad, ilegalni rad
e.i.
64
12.12.2007 20:05:06
rad na odreeno vrijeme (term employment)
Rad s deniranim istekom radnog ugovora.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje ak je 85% novih
ugovora o radu sklopljeno na odreeno vrijeme, tj. s deniranim trajanjem
ugovora, premda Zakon o radu (NN 137/04) predvia da se takvi ugovori
smiju sklapati samo u iznimnim situacijama, npr. zbog potrebe dovretka
nekog posla, zamjene za rad ili kod poveanog obujma posla. Ovakvi
ugovori pogoduju poslodavcima, jer su radnici zaposleni na odreeno
vrijeme eksibilniji i jeftiniji, mogue ih je otpustiti bez prevelikog troka,
a i prisilno su lojalniji poslodavcu. Kako bi se sprijeila zloporaba ovog
instrumenta od strane poslodavca Zakon predvia da se takvi ugovori, za
isto radno mjesto, smiju sklapati na maksimalno tri godine. Meutim, u
praksi se ova zakonska odredba zaobilazi na nain da poslodavci nakon
isteka trogodinjeg razdoblja formalno promijene naziv radnog mjesta,
iako radnik/ica obavlja isti posao, te tako istom radniku/ici produuju
ugovor na odreeno vrijeme i nakon isteka trogodinjeg roka. Ugovori o
radu na odreeno vrijeme najei su u trgovini na malo, gdje se u znatno
veem postotku od mukaraca zapoljavaju ene, pa su one i vie pogoene
ovom vrstom ugovora. Ugovori o radu sklopljeni na odreeno vrijeme za
enu esto znae i mjeru kontrole enskih reproduktivnih prava, tj. ene
se prisiljava na odgodu koritenja reproduktivnih prava, npr. odgodu
rodiljnog dopusta.
vidi i: rad, rad sa skraenim radnim vremenom, reproduktivna prava
e.i.
rad sa skraenim radnim vremenom (part-time employment)
Zapoljavanje s radnim vremenom koje je krae od uobiajenog ili standardnog

punog radnog vremena.
Rad sa skraenim radnim vremenom u veini su sluajeva prisiljene
prihvatiti ene. Prema podacima Eurostata (Aliaga: 2005), oko 70% poslova
sa skraenim radnim vremenom prihvaaju ene.
ene zbog obiteljskih obveza provode vie vremena, no to to ine mukarci, u
plaenoj i neplaenoj skrbi o osobama koje trebaju dodatnu skrb, posebno skrb
o djeci, te nisu u mogunosti raditi puno radno vrijeme. To predstavlja kljuni
element rizika smanjenog dohotka. Rad sa skraenim radnim vremenom
odrazit e se i na mirovinu ena, tako da se posebno govori razlikama u
mirovinama, tj. rodnim razlikama u mirovinama (gender pension gap).
65
12.12.2007 20:05:06
U Hrvatskoj, zbog slabije razvijenosti trita rada, ali i visokih cijena radnih
mjesta, mali broj poslodavaca prua mogunost zapoljavanja sa skraenim
radnim vremenom, te samo 11% ena realizira ugovore sa skraenim
radnim vremenom. Iako takvi ugovori omoguuju odreenu eksibilnost
u kombiniranju poslovnih i obiteljskih obveza, oni esto ne osiguravaju
dodatne benecije, poput zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, najee
se sklapaju na odreeno vrijeme, te rijetko omoguuju napredak u karijeri.
U stvari, ene koje rade skraeno radno vrijeme rade vie sati od mukaraca
koji su zaposleni puno radno vrijeme, kada se zbroji plaeni i neplaeni rad
u domainstvu prema statistici Europskog enskog lobija ene rade 56 sati
tjedno u odnosi na 54 sata koliko rade mukarci (European Womens Lobby:
2006). O ovoj se razlici u vremenu (time gap) govori posljednjih trideset
godina kao o dvostrukom teretu ena, iz ega proizlazi da je ravnomjerna
raspodjela rada u domainstvu bitan preduvjet jednakosti spolova.
vidi i: reguliranje poslova sa skraenim radnim vremenom, rad, neplaeni rad,
e.i.
rad od kue (home work)
Rad to ga za naknadu obavlja osoba u vlastitom domu ili u drugim prostorijama

prema njezinu izboru, a koje nisu radni prostor poslodavca, te rezultira stvaranjem
proizvoda ili usluge prema zahtjevima poslodavca, neovisno o tome tko osigurava
radnu opremu, materijal ili druge sirovine koritene u radu.
Promjenama na tritu rada, posebice u zemljama u tranziciji, uz ostale
marginalizirane skupine, velik je broj ena prisiljen prihvatiti rad od kue. Pri
tome poslodavac ostvaruje vei prot uz minimalna ulaganja, uz nerijetko
gotovo nikakvu brigu o radnim pravima ena.
vidi i: rad, neplaeni rad
e.i./r.b.
raspodjela plaenog i neplaenog rada prema spolu/rodu

(gender distribution of paid and unpaid work)
vidi: razlika u plaama na osnovi spola/roda, rodna segregacija pri zapoljavanju,

rad sa skraenim radnim vremenom
66
12.12.2007 20:05:06
ravnomjerna zastupljenost ena i mukaraca u podruju politike

(gender balanced representation)
Ravnomjerna zastupljenost ena i mukaraca u javnoj, posebice u politikoj sferi,

denira se kao paritetni omjer ena i mukaraca u kolektivnim tijelima (dakle
50% : 50%) ili u blaoj varijanti kao omjer 40% : 60% (odnosno 60% : 40%).
Ravnomjernu zastupljenost ena i mukaraca moemo denirati i kao politiki
cilj kojemu se tei, no istovremeno i kao naelo na kojemu poiva, meu ostalim
i, koncept paritetne demokracije. Dva su kljuna argumenta za ostvarivanje
ravnomjerne zastupljenosti ena i mukaraca: pravednost te drutvena i
ekonomska isplativost. Budui da ene ine polovicu svjetske populacije,
nepravedno je da su marginalizirane u politikoj sferi koja odluuje i o njihovim
ivotima. S druge strane, upravo marginalizacija i iskljuivanje ena znai i
iskljuivanje potencijalnih talenata i sposobnosti polovice ovjeanstva, to nije
isplativo drutvu u cjelini. Najsnaniji meunarodni zahtjev za ravnomjernu
zastupljenost ena i mukaraca formuliran je u Pekinkoj deklaraciji 1995.
godine. U njoj se navodi kako je ostvarivanje pune participacije ena, na temelju
jednakosti u svim sferama drutva, osnova za postizanje jednakosti, razvoja i
mira (vidi Pekinka deklaracija i Platforma za djelovanje).
vidi i: demokracija, demokratski decit, kvota, paritetna demokracija, zastupljenost
ena i mukaraca
m..
ravnopravnost ena i mukaraca (equality between women and men)
Ravnopravnost po rodu/spolu, odnosno ravnopravnost izmeu ena i

mukaraca jest koncept koji znai jednaka prava spolova, tj. ena i mukaraca
na temelju izjednaavanja prava, odnosno dovoenja ene u istu razinu
s mukarcem u podruju prava (Rodin: 2003). Stoga se ravnopravnost
razumijeva i kao formalna jednakost te se naela formalne jednakosti na nju
i odnose.
ene su povijesno, prema poznatoj lozofskoj matrici binarne asimetrije, a i
pred pravnim ustanovama, bile zakinute u svojim pravima, obespravljene ili
imale manjak prava i moi u pravima u odnosu na mukarce.
Ravnopravnost je pretpostavka i uvjet postizanja jednakosti ena s mukarcima,
a povijesno se ostvarila najprije putem prava ena da sudjeluju u javnosti,
odnosno u politici kao javnom poslu od dobrobiti za oba spola, te putem
prava na obrazovanje i prava sudjelovanja u podruju rada. Zbog ostvarivanja
pune ravnopravnosti valjalo je zakonski pribjei pravnim odrednicama koje
trae iznimku od pravne norme kako bi se diskriminatorni uinci drutvene
67
12.12.2007 20:05:06
neravnopravnosti odreenih pravnih subjekata, pripadnika odreenog spola,

prepoznali i otklonili. U pravnom smislu to se iskazuje kao sustav posebnih
mjera ili pozitivnih mjera.
Pravna ravnopravnost esto se razumijeva kao pretpostavka, a i kao najvaniji
instrumentarij za ozbiljenje pune jednakosti. Drugim rijeima, izjednaenost
u pravima izmeu ena i mukaraca, odnosno ravnopravnost (Rodin:2003),
upisana je kao pretpostavljeni antidiskriminacijski in u format jednakosti
kao vrednote, nizom zakonskih odredbi, ugovora i regulatornih aktivnosti
dravnih subjekata.
Ravnopravnost predmnijeva ravnopravno ukljuivanje ena i mukaraca u
sve aspekte ivota i drutva u cilju pravednosti i preuzimanja odgovornosti,
kvalitete ivota, uspjenosti i uinkovitosti.
Ravnopravnost izmeu ena i mukaraca esto se izjednauje s rodnom/
spolnom jednakou i ravnopravnou, to proizlazi iz spoznajnih, prijevodnih
i povijesnih razloga uporabe pojmova. Primjerice, pojam ravnopravnosti
ena u socijalistikom poretku kao i u razliitim sindikalnim inicijativama
i pokretima bio je istoznaan s pojmom jednakosti ne samo zbog povijesno
izborene jednakosti u politikoj sferi, esto svedive na formalnu, ve i zbog
svoje klasno-emancipacijske misije i solidarnosti.
Prijepor oko jednakosti i ravnopravnosti odnosno njihove semantike preklopivosti i razlike pokazuje se vidljivim posebice u suvremenim feministikim
teorijama dvadesetog stoljea kada se postavlja pitanje enskog subjektiviteta i
razlike, aktivnog i pasivnog graanstva, formalne i zbiljske jednakosti.
vidi i: rodna jednakost, jednakost spolova, rodno osvijetena politika, spolni
ugovor, diskriminacija
b.k.
ravnopravnost spolova (equality among sexes)
Naelo jednakih prava i jednakog postupanja prema enama i mukarcima.

Prema hrvatskom Zakonu o ravnopravnosti spolova ravnopravnost spolova
znai da su ene i mukarci jednako prisutni u svim podrujima javnog i
privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje
svojih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
Ravnopravnost spolova podrazumijeva izjednaenost u pravima, odnosno
jednakost pred zakonom i u svezi s tim jednakost postupanja prema enama,
odnosno mukarcima.
68
12.12.2007 20:05:06
Ravnopravnost, odnosno formalna jednakost spolova osnova je za

ostvarivanje zbiljske jednakosti i u tom smislu zahtijeva i niz mjera koje se
temelje na naelu jednakih mogunosti. Pozitivne mjere, posebne mjere,
armativna akcija dio su politike mjera, rodno osvijetene politike za
promicanje ravnopravnosti kojima bi se razrijeili diskriminatorni uinci
vezani uz otegotne okolnosti drutvenog poloaja odreenog spola.
Ravnopravnost je objektivni pravni pojam, smatraju pravne strunjakinje/ci,
a sama praksa koja se odnosi na povredu nekog subjektivnog prava utjee na
poimanje ravnopravnosti spolova.
vidi i: rodna jednakost, ravnopravnost izmeu ena i mukaraca, jednakost
spolova, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Zakon o
b.k.
razlika u plaama na osnovi spola/roda (gender pay gap)
Razliku u plaama izmeu mukaraca i ena legislativa EU navodi kao razliku

izmeu prosjenih zarada mukaraca i ena.
Razlike u plaama izmeu ena i mukaraca zamjetne su u svim zemljama u
kojima ene sudjeluju na tritu rada. One su dokaz direktne diskriminacije
ena, vertikalne i horizontalne rodne segregacije, a uvjetovane su obrascima
zapoljavanja, npr. radom sa skraenim radnim vremenom, strukturom
nejednakog pristupa obrazovanju i profesionalnom usavravanju, platnim
reimima i stereotipima. Razlika u plaama ukljuuje npr. razliku u plaanju
po satu i razliku u vrednovanju rada. I u poslovima u kojima dominiraju
ene, npr. zdravstvu ili obrazovanju ili trgovini na malo, vie mukaraca nego
ena ima vee plae te se tako poveava ukupna razlika u raspodjeli dohotka
i vremena provedenog na radu.
U Europskoj uniji, prema podacima Europske komisije (Plantenga; Remery:
2006), ene u prosjeku zarauju 16% manje nego mukarci, dok u Hrvatskoj,
prema istraivanju Selectio Grupe (Baki: 2006) ene ostvaruju 19,4% niu
plau nego mukarci. U Hrvatskoj je, prema istom izvoru, razlika u zaradama
najvea izmeu 8. i 11. godine radnog iskustva, kada mukarci imaju 20%
viu plau. Ovi pokazatelji ukazuju na jo uvijek veliki nerazmjer na polju
rada, tj. naknade za rad.
vidi i: rad, vertikalna segregacija, horizontalna segregacija, rad sa skraenim
radnim vremenom, ravnopravnost spolova
e.i.
69
12.12.2007 20:05:06
raznolikost (diversity)
Razlike u vrijednostima, stavovima, kulturnim pogledima, vjerovanjima,

etnikom podrijetlu, seksualnom usmjerenju, vjetinama, znanju i ivotnom
iskustvu svakog pojedinca unutar skupine ljudi.
Ujedinjeni u raznolikosti moto je Europske unije od 2000. godine, reektirajui
izrazitu jezinu i kulturnu raznolikost Europske unije, ali i samih europskih
drutava. No, posljednjih se godina pojam raznolikosti posebno koristi u
politikama Europske unije kao okvir borbe protiv svih oblika diskriminacije
i svjesne prakse priznavanja i toleriranja razliitosti.
Vrijednost promicanja raznolikosti u posljednjim je desetljeima prepoznata
i u poslovnom sektoru i na sveuilitima, gdje se razlike u ivotnom iskustvu,
vrijednostima, znanjima i vjetinama osoba razliitog spola, starosti te
rodnih, etnikih, rasnih, vjerskih i seksualnih identiteta ele iskoristiti
kao komparativne prednosti. Raznolikost se nastoji postii poticajnim
mjerama i politikom promicanja ravnopravnosti, ohrabrivanjem zapoljavanja
podzastupljenih skupina i pojedinaca. No, vano je da raznolikost ne ostane
tek na razini brojane zastupljenosti, ve da prodre i na vie razine odluivanja
i dubinski utjee na radne i kreativne procese.
Srodan je pojam multikulturalizam, koji pak ne obuhvaa rod, dob i
seksualnost.
Vidi i: politika promicanja ravnopravnosti, diskriminacija, antidiskriminacijski
zakoni, pozitivne mjere
s.p.
reguliranje poslova sa skraenim radnim vremenom
(regulation of part time job)
Uvoenje propisa i pravila kojima se regulira domet i koritenje rada sa

skraenim radnim vremenom, s ciljem sprjeavanja bilo kojeg oblika
diskriminacije protiv radnika/ca koji rade skraeno radno vrijeme, poboljanja
kvalitete rada ako se odvija sa skraenim radnim vremenom, kao i stvaranja
uvjeta da rad sa skraenim radnim vremenom postane dobrovoljan izbor.
vidi i: rad sa skraenim radnim vremenom, eksibilnost radnog vremena/radnih
sati
e.i.
70
12.12.2007 20:05:06
reproduktivna prava (reproductive rights)
Pravo svake osobe ili partnera da slobodno i svjesno odlui o najpovoljnijem

vremenu za roditeljstvo, o eljenom broju djece i vremenskom razmaku
izmeu poroaja. Reproduktivna prava isto tako ukljuuju dostupnost
informacija i sredstava za njihovo ostvarivanje, pravo na najvie standarde
zatite seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
Pravo na reproduktivno zdravlje dio je opih ljudskih prava. Koncept
reproduktivnih prava pojavio se jo 1830-ih iz pokreta za kontrolu raanja
i enskih pokreta, feministikog politikog miljenja, a nakon toga i
meunarodnih zakonskih odredbi i koncepta ljudskih prava. Glavna je znaajka
reproduktivnih prava da ene imaju pravo na odluivanje o pitanjima vezanim
uz njihovo tijelo, njihovu trudnou i seksualna prava, osobito pravo na pobaaj,
kontracepciju i umjetnu oplodnju. ire poimanje tih prava ukljuuje i zatitu
od silovanja i drugih oblika seksualnog ili tjelesnog nasilja.
Zahtjev da ena ima uinkovitu kontrolu nad vlastitim tijelom jedan je od
temeljnih feministikih zahtjeva.
Istraivanje enske mree Hrvatske iz 2005. godine pokazalo je da se
u Hrvatskoj uvelike kre enska reproduktivna prava, od nedovoljne
dostupnosti informacija do nedostatnosti sredstava za zatitu od neeljene
trudnoe. (Izvjee o stanju enskih ljudskih prava u 2005. godini, enska
mrea Hrvatske, 2006.)
vidi i: reproduktivno zdravlje, seksualna prava
i.b.
reproduktivno zdravlje (reproductive health)
Po UN-ovoj deniciji iz 1994. reproduktivno zdravlje je stanje potpunog

zikog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti ili
slabosti. Reproduktivno zdravlje je u svim svojim znaajkama povezano s
reproduktivnim sustavom, njegovim funkcijama i procesima.
Zatita reproduktivnog zdravlja ukljuuje edukaciju o spolnosti i reprodukciji,
savjetovanje o planiranju obitelji, zdravstvenu zatitu reprodukcije, prevenciju,
dijagnostiku i lijeenje razliitih bolesti i poremeaja, prekide trudnoe te
prevenciju spolnog zlostavljanja i skrb o rtvama.
vidi i: reproduktivna prava, seksualna prava
i.b.
71
12.12.2007 20:05:07
rod (gender)
Koncept roda se odnosi na drutvene razlike izmeu ena i mukaraca, razlike

koje su nauene, koje se mijenjaju s vremenom i koje imaju irok raspon
varijacija unutar jedne kulture i izmeu kultura.
Rod se denira i kao drutveno-kulturalni koncept kojim se pridaje znaenje
razlici spolova, kao tvorbeni element drutvenih odnosa koji se temelje na
uoenim razlikama izmeu spolova te kao primarni nain oznaavanja
odnosa moi (Wallach Scott: 2003). Kulturno uvjetovana rodna podjela na
muko i ensko, naime, nije binarno simetrina ni vrijednosno neutralna, ve
je uspostavljena na hijerarhijskom naelu i kao takva povratno djeluje na
drutvene odnose spolova u odreenoj zajednici.
Nove teorijske rasprave pribliavaju razlikovne granice pojmova spol i rod
(Bulter: 1990), no u funkcionalnom smislu razlikovanje pojmova najee se
zadrava.
U hrvatskoj jezinoj praksi pojmovi rod i spol nisu dovoljno znaenjski
razdvojeni. Jedan od razloga je i ukorijenjena uporaba termina spol i u
znaenju roda.
vidi i: spol, drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu
s.p.
rodiljni dopust (maternity leave)
Dopust na koji ena ima pravo tijekom kontinuiranog razdoblja prije i/ili
poslije poroaja, u skladu s dravnim zakonodavstvom i praksom.
Direktiva Vijea Europe br. 89/391 o uvoenju mjera u svrhu poticanja
unapreivanja uvjeta sigurnosti i rada na radnom mjestu utvruje pravo
na rodiljni dopust u neprekinutom trajanju od 14 tjedana prije i/ili poslije
oekivanog poroaja (l. 8/1). Tako utvrena odredba podrazumijeva i
obvezno trajanje rodiljnog dopusta unutar odnosnog razdoblja, i to dva
tjedna prije i/ili poslije oekivanog poroaja (l. 8/2).
Hrvatsko radno pravo ne pravi distinkciju izmeu termina rodiljni (maternity
leave) i roditeljski dopust (parental leave), pa je pojmom rodiljni dopust
obuhvaen i sadraj maternity leave (koji pripada iskljuivo majci) i ono to
u europskom kontekstu obuhvaa parental leave (spolno neutralna odredba
koja se odnosi na oba spola roditeljski dopust).
Hrvatsko radno pravo jami rodiljni dopust u neprekinutom trajanju od 45
dana prije oekivanog poroaja pa do prve godine djetetova ivota. Obvezan
72
12.12.2007 20:05:07
rodiljni dopust traje od 28 dana prije oekivanog poroaja pa do navrenih

est mjeseci djetetova ivota. ena moe poeti raditi i prije isteka toga
razdoblja, ali ne prije proteka 42 dana od poroaja.
vidi i: roditeljski dopust, oinski dopust
s.v.
roditeljski dopust (parental leave)
Individualno, u pravilu neprenosivo, pravo na dopust za sve radnike/ce nakon

roenja ili posvojenja djeteta kako bi se za njega skrbili.
U tenji da se promovira ravnopravnost i u privatnoj sferi i podijeli odgovornost
za skrb o potomstvu, suvremena europska zakonodavstva uvode neprenosivo
pravo na dopust nakon roenja i posvojenja djeteta za oba roditelja.
Politika promicanja ravnopravnosti istie vanost ravnomjernog koritenja
roditeljskog dopusta od strane oba roditelja.
vidi i: rodiljni dopust, oinski dopust
r.b.
rodna analiza (gender analysis)
Prouava razlike o uvjetima, potrebama, stupnju sudjelovanja, pristupu izvorima/

resursima i razvoju, kontroli sredstava, donoenju odluka i sl. koje postoje izmeu
mukaraca i ena u odnosu na njihove dodijeljene rodne uloge.
Rodnu analizu provode feministike teoretiarke i aktivistkinje, znanstvena
zajednica i nositelji zakonodavne i izvrne vlasti i dr. Cilj rodne analize nije
samo analizirati razlike u sudjelovanju u donoenju odluka ili pristupu
sredstvima ve ona ima za cilj donoenje uinkovitih mjera za smanjivanje
svih oblika diskriminacije.
vidi i: mjerenje napretka, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti
spolova, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
r. b.
rodna desegregacija na tritu rada (gender desegregation of labour market)
Rodna desegregacija na tritu rada predstavlja mjere i politiku drave

usmjerene k uklanjanju horizontalne i vertikalne segregacije na tritu rada
po spolu/rodu.
Hrvatski Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 116/03) u lanku 14. zabranjuje
spolnu diskriminaciju pri izboru kandidata/kinja za pojedino zanimanje/
73
12.12.2007 20:05:07
radno mjesto (zabrana horizontalne segregacije) kao i pri profesionalnom

napredovanju (zabrana vertikalne segregacije). Primjerice, u Nacionalnoj
politici za promicanje ravnopravnosti spolova predviaju se posebne mjere
stimuliranja samo/zapoljavanja ena u svim djelatnostima i zanimanjima,
posebno u onima u kojima su ene tradicionalno slabije zastupljene. Sve
navedene mjere imaju za cilj dokidanje horizontalne i vertikalne spolne/
rodne segregacije na tritu rada, a predviene su i u novoj Nacionalnoj
politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. u poglavlju Jednake
mogunosti na tritu rada.
vidi i: segregacija pri zapoljavanju, horizontalna segregacija, vertikalna
segregacija, spolna diskriminacija
e.i.
rodna dimenzija (gender dimension)
Rodna dimenzija istie rodne znaajke, oznaava ili signalizira razliku u

pristupu, tumaenju ili artikulaciji spolne/rodne problematike ili odreenog
spola/roda u njegovoj kontekstualizaciji.
Rodna dimenzija moe isto tako biti indikator pri analizi drutvenih fenomena
i procesa, a tie se poloaja ena i mukaraca openito, odnosno problematike
za koju je vano upuivanje na rodni aspekt, in ili sloj oroene prakse ili
aktivnosti. Rodni pristup kojim se istie rodna dimenzija treba biti dijelom
preporuka i mjera pri promicanju rodno osvijetene politike.
Javne ustanove, napose obrazovne, posebice zahvaljujui i enskim/rodnim
studijima, uvode rodni pristup u sva podruja ljudske znanosti i kreativnosti,
pri tom naglaavajui rodnu dimenziju.
vidi i: dimenzija jednakosti, naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce,
ravnopravnost spolova, rodno osvijetena politika, rodna perspektiva
b.k.
rodna jednakost (gender equality)
Koncept rodne jednakosti polazi od toga da su sva ljudska bia slobodna razvijati
osobne sposobnosti i initi izbore bez ogranienja postavljenih zadanim rodnim
ulogama; isto tako, da se razliita ponaanja, tenje i potrebe ena i mukaraca
uzmu u obzir, vrednuju i promiu jednako.
Rodna jednakost, odnosno jednakost izmeu ena i mukaraca pretpostavlja
jednakost ljudskih bia neovisno o njihovu spolu ili rodu, a na temelju
pripadnosti ljudskoj zajednici (Kai i dr.: 2005). Utoliko je rodna jednakost
74
12.12.2007 20:05:07
vrednota koju valja dosegnuti, a ukljuuje sadraje, postupke i modele kojima

se moe postii (Rodin: 2003).
Pitanje jednakosti ena i mukaraca obuhvaa pravo na jednakost i jednake
mogunosti kao i pravo na razliku te priznanje prava i subjektivno znanje
o tome, a tie se samoreprezentacije, samopotovanja i mnogostruke
identikacije pojedinaca/ki kao ljudskih bia, te naela i aspekata ljudskog i
ljudskosti (Cornell: 1998). Rodna jednakost suprotna je rodnoj nejednakosti,
koja ne poznaje i ne potuje rodne razliitosti. Rodna jednakost znai
da mukarci i ene imaju mogunost punog sudjelovanja kao i jednake
mogunosti ili ivotne prilike pristupu i kontroli dobara i resursa
Jednakost je kljuni koncept ijim se ostvarenjem razrjeuju sloeni odnosi
moi, dominacije i podinjenosti na drutvenom, politikom, kulturnom i
ekonomskom planu, kao i u osobnom ivotu, te omoguuje ozbiljenje ena
kao punopravnih i slobodnih bia.
Dok lozojsko tumaenje spolne/rodne jednakosti polazi od jednakosti
kao neupitne vrednote i poveznice jednakosti i slobode, politiko tumaenje
jednakosti polazi od kritike univerzalnog drutvenog ugovora koji je tijekom
povijesti iskljuivao ene iz podruja upravljanja poslovima politike
zajednice na temelju njihove navodne nerazboritosti, odnosno miljenja da
ene po svojoj prirodi nisu jednake mukarcima.
Pravno tumaenje jednakosti u fokusu ima uvoenje jednakosti mukaraca i
ena u poredak pravnih normi i zakonodavstva openito.
Suvremeno feministiko tumaenje jednakosti polazi od sustavne kritike
patrijarhalne strukture moi koja iskrivljuje razumijevanje spolne/rodne
jednakosti i podupire diskriminaciju putem spoznajnih predrasuda, obrazovanja,
politike, razliitih modela vladanja, obiajnog prava te tzv. spolnog ugovora i sl.
Razvija, uz analizu uzroka, teorijsku argumentaciju te stvara naine i mehanizme
za dokidanje diskriminacije kao i ozbiljenje stvarne jednakosti mukaraca i ena
u ivotu, javnoj i privatnoj sferi, obrazovanju, svijetu rada i dr.
Posrijedi je nekoliko tipova jednakosti i vie matrica razdiobe: formalna
(normativna) i zbiljska, proceduralna i supstancijalna (sadrajna), a
jednakost sve vie biva predmetom analize iz spektra razliitih ljudskih prava
i njihove umreenosti (klasne, spolne, rasne, socijalne), multikulturalnosti,
odgovornosti, neoglobalne etike i pravednosti.
vidi i: ravnopravnost spolova, drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu,
ravnopravnost izmeu mukaraca i ena
b.k.
75
12.12.2007 20:05:07
rodna perspektiva (gender perspective)
Posrijedi je istodobno razumijevanje i ukljuivanje razlika izmeu spolova/

rodova u podruju bilo koje konkretne politike tj. donoenja mjera i aktivnosti.
Rodna perspektiva znai s jedne strane integriranje rodne dimenzije u
programe, politiku i podruja ljudskog miljenja, djelovanja i postupanja, a s
druge strane armaciju rodno oznaenog motrita s kojeg se oni prouavaju
i ocjenjuju.
Uzimanjem u obzir rodne perspektive potire se mogunost univerzalnog,
navodno neutralnog pogleda na zbilju i znanje, a promie vanost
kontekstualizacije i subjektivnog pristupa spoznaji koja je razliita s obzirom
na spol/rod ili spolne/rodne izbore. Iako uvoenje rodne perspektive ima za
cilj proizvesti rodno osjetljiv pristup, odnosno pokazati specinost pristupa
mukaraca i ena kao polazita za razumijevanje spolne razlike u svim
njenim izvedbama i posljedicama, pod rodnom perspektivom najee se
razumije enski pogled i pristup spoznaji, kulturi, politici i ivotu openito.
Rodna perspektiva pripada teoriji ili epistemologiji stajalita (standpoint
theory) koja polazi od pretpostavke da se motrite marginaliziranih skupina
(dakle, i ena) razlikuje od normativno privilegiranih i treba se iskazati,
primijeniti i ovjeriti unutar polja spoznaje.
vidi i: rodna dimenzija, enski studiji/rodni studiji, feminizam
b.k.
rodna segregacija pri zapoljavanju (gender job/employment segregation)
Koncentracija mukaraca i ena na razliitim vrstama i razinama aktivnosti

i zaposlenja, pri emu su ene uglavnom ograniene na ua podruja
zapoljavanja/zanimanja (horizontalna segregacija) nego mukarci, kao i na
nie razine na hijerarhijskoj ljestvici (vertikalna segregacija).
Horizontalna koncentracija ena u tzv. enskim zanimanjima ukljuuje npr.
tajnike poslove, poslove skrbi, te razliite uslune poslove u ugostiteljstvu,
trgovini i slino, a ti su poslovi ujedno i najnie plaeni poslovi (Maume:1999).
Horizontalnu koncentraciju mukaraca u dominantno mukim zanimanjima
predstavljaju npr. menaderski poslovi, rad kirurga ili odvjetnika, koji su
najbolje plaeni poslovi. Horizontalna i vertikalna segregacija usko su
povezane i meusobno uvjetovane. Segregacija pri zapoljavanju odraava se
i na razlike u plaama izmeu spolova kao i na raspodjelu moi u drutvu.
vidi i: horizontalna segregacija, vertikalna segregacija
e.i.
76
12.12.2007 20:05:07
rodna statistika (gender statistics)
Rodna statistika je statistika voena s obzirom na spol/rod te se odnosi na

statistike podatke koji odraavaju stvarni poloaj ena i mukaraca u svim
podrujima ivota, ukljuujui odnose izmeu spolova. Ona omoguuje
vidljivost stanja i iskustva ena i mukaraca tijekom svih faza ivota i jasno
pokazuje stupanj ravnopravnosti spolova u drutvu.
Rodna statistika ukljuuje iskazivanje sve statistike o pojedincima po spolu,
analizu i prikaz svih varijabli i karakteristika po spolu kao primarnih i
ukupnih klasikacijskih kategorija te reektira sva rodna pitanja u statistikim
podacima.
Zakon o ravnopravnosti spolova, propisuje da svi statistiki podaci i
informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju u dravnim tijelima,
javnim slubama i ustanovama, moraju biti iskazani po spolu (lanak 17), a
nadlena tijela za voenje statistikih podataka iz lanka 17. ovoga Zakona
duna su usklaivati obrasce za voenje tih podataka na nain koji e
osigurati provedbu ovoga Zakona (lanak 32).
Hrvatski je sabor 11. veljae 2005. prihvatio Strategiju razvoja slubene statistike
Republike Hrvatske za razdoblje 2004. 2012. u kojoj je posljednje poglavlje
posveeno rodnoj statistici, te se navodi da voenje rodne statistike omoguuje
praenje stanja ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj potrebnih radi
donoenja odluka, poduzimanja mjera i voenja politike za ostvarivanje te
ravnopravnosti. Za to je nuna mogunost usporeivanja svih podataka i
indikatora o pojedincima po spolu te kontinuiran razvoj i unapreenje metoda
i indikatora za evaluaciju ravnopravnosti spolova. (NN 28/03)
Dravni zavod za statistiku duan je redovito objavljivati i diseminirati
publikacije sa statistikim podacima o enama i mukarcima u RH. Publikacije
e biti razumljive i netehnikim korisnicima (NN 28/05).
vidi i: mjerenje napretka, procjena mjera s obzirom na spol/rod, provjera mjera s
obzirom na spol/rod
r.b.
rodne/spolne uloge (gender roles)
Skup oekivanih postupaka i ponaanja koji je povezan s injenicom i

unaprijed rauna na nju je li osoba mukarac ili ena, i to na nain kako je
opisano u pojmu drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu.
To je skup kako nevidljivih tako i jasno izraenih pravila koja upravljaju rodnim
odnosima te dodjeljuju razliite poslove i vrijednosti, odgovornosti i dunosti
77
12.12.2007 20:05:07
mukarcima i enama, a izraavaju se na tri razine: razini kulturne nadgradnje

kroz norme i vrijednosti u drutvu, na razini institucija blagostanja obitelji,
obrazovnom sustavu i sustavu zapoljavanja itd., te na razini socijalizacijskih
procesa, poglavito u obitelji.
Koncept rodnih/spolnih uloga ima nedostatak kao i sve teorije uloga.
Naime, u tom se konceptu uloge promatraju statino, i budui da su zadane,
dre se nepromjenjivima. Isto tako, koncept pretpostavlja da nositelji/ce
uloga na njih dobrovoljno pristaju i slobodno igraju svoju ulogu. Time se
naivno izvlai zakljuak da je individualnom eljom i odlukom pojedinki ili
pojedinaca mogue preokrenuti odnos uloga, to nije tono jer je tu rije o
drutveno nametnutim odnosima izmeu mukaraca i ena, odnosima moi
koje je teko mijenjati.
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, spolni ugovor, patrijarhat
j.p.
rodni identitet (gender identity)
Rodni identitet podrazumijeva vlastito rodno odreenje i izraavanje,

koje ne mora nuno ovisiti o spolu koji je upisan roenjem, dakle rodni je
identitet neovisan o biolokom spolu osobe. Rodni se identitet tie svakoga
ljudskog bia i ne znai samo binarni koncept mukoga ili enskoga nego
se proiruje i na nove rodne identitete LGBTIQ populacije.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi poznate su virdine, ene koje su odgajane
u rodnoj ulozi mukarca te su skrivale svoja spolna obiljeja ene, obavljale
tradicionalno muke poslove i pripadale iskljuivo mukom drutvenom
krugu te ih je drutvo prihvaalo za mukarce.
vidi i: seksualnost, spolna orijentacija, LGBTIQ populacija, spol, interseksualnost,
transrodnost
i.b.
rodni jaz (gender gap)
Jaz, odnosno raskorak, u bilo kojemu podruju djelovanja, vezano uz stupanj

sudjelovanja, pristup, prava, nagraivanje i dobiti mukaraca i ena.
Isprva koriten u interpretaciji rodno uvjetovanih razlika u raspodjeli glasova
mukih i enskih biraa prilikom politikih izbora, pojam rodnog jaza proirio
se kao opi pojam za razlike izmeu mukaraca i ena u plai i prihodima, pa
onda i na ostalim podrujima djelovanja. Pojam jaza koji je rodno uvjetovan
78
12.12.2007 20:05:08
prikazuje nejednakost kao vidljivo postavljenu prepreku izmeu mukaraca i

ena, tektonski poremeaj koji je vrlo teko prijei ili svladati.
Mjere za postizanje ravnopravnosti spolova, kao i sama rodno osvijetena
politika, omoguuju smanjivanje razlika, tj. smanjivanje rodne neravnopravnosti.
vidi i: spolna diskriminacija, nevidljive prepreke, mjere za poticanje ravnopravnosti
spolova, rodna ravnopravnost
r.b./s.p.
rodni proraun (gender budgeting)
Svaki proraun koji u svoje planiranje, izradu i provedbu ukljuuje spol/rod.

Rodnim proraunom se, prema Vijeu Europe (Council of Europe: 2005) rodno
osvijetena politika uvodi u procese planiranja, izrade i koritenja prorauna.
Nacionalni proraun mora biti provjeravan prema rodnoj zastupljenosti na
svim razinama prorauna, a rodna perspektiva mora biti ukljuena u procese
donoenja prorauna, pri tome vodei rauna o prestrukturiranju trokova
kako bi se promovirala ravnopravnost spolova.
vidi i: rodno osvijetena politika, mjerenje napretka, rodna statistika, rodna
perspektiva
r.b.
rodno izraavanje (gender manifestation)
Nain na koji se svaka osoba izraava u smislu roda ponaanjem, odijevanjem,

frizurom, glasom, govorom tijela, tjelesnim obiljejima i/ili ostalim vanjskim
oznakama.
vidi i: rodni identitet
i.b.
rodno neosjetljiv (gender blind)
vidi: neosjetljivost na rodne razlike

rodno neutralan (gender neutral)
Rodno neutralan je onaj pristup koji nema poseban pozitivan ili negativan
uinak na rodne odnose ili jednakost izmeu mukaraca i ena.
79
12.12.2007 20:05:08
Nema rodno neutralnog pristupa jer je drutvo oznaeno patrijarhalnim

normama i vrijednostima te diskriminira enski rod, tako da rodno neutralan
pristup ostaje tek eljenim ciljem.
vidi i: rod, rodna jednakost
r.b.
rodno osjetljiv (gender sensitive)
Oznaava pristup koji je usmjeren spram roda i/ili uzima u obzir rodnu
dimenziju
vidi i: rodna dimenzija, rodno osvijetena politika
rodno osjetljiva politika
vidi: rodno osvijetena politika

rodno osjetljiva statistika
vidi: rodna statistika

rodno osjetljivi zakoni
vidi: antidiskriminacijski zakoni

rodno osjetljivo obrazovanje
Svaka vrsta izobrazbe koja ukljuuje rodnu perspektivu.

vidi i: rodni/enski studiji
rodno osvijetena politika (gender mainstreaming)
Rodno osvijetena politika ukljuuje ne samo ograniene pokuaje da se

promie jednakost pri primjeni posebnih mjera za pomo enama ve i
mobilizaciju svih opih politika i mjera, posebice u cilju postizanja jednakosti
putem aktivnog i otvorenog uzimanja u obzir, ve u fazi planiranja, njihovih
moguih uinaka na odreenu situaciju u kojoj se nalaze mukarci i ene
(rodna perspektiva). To znai sustavno ispitivanje mjera i politika, te uzimanje
u obzir njihovih moguih uinaka pri utvrivanju i provedbi.
Rodno osvijetena politika predstavlja sustavno uvoenje politike ravnopravnosti spolova u sve sustave i strukture, politike mjera i programe, procese
i projekte. Ona je i nain na koji se razumije rodna problematika i nain
njezine provedbe.
80
12.12.2007 20:05:08
Posrijedi je koncept koji je istodobno sadraj i strategija, skup mjera i evaluacija

njihove uinkovitosti, s ciljem da u samu maticu javne vlasti integrira
jednakost ena i mukaraca (Squires: 2004). U posljednjem je desetljeu taj
koncept najire shvaen i prihvaen kao nova strategija jednakosti ili strategija
novog pristupa ideji jednakosti na meunarodnoj razini kao model sustavne
reorganizacije i poboljanja u provedbi politike rodne jednakosti i viestrukom
integriranju rodne perspektive u politiki sustav na svim njegovim razinama i
planovima djelovanja. Dva su osnovna razloga tomu: svijest o nudi uinkovitog
ostvarivanja jednakosti izmeu mukaraca i ena te prepoznavanje politikog
znaenja spolne/rodne jednakosti za oblikovanje drugih antidiskriminacijskih
politika u smjeru potovanja razlike i razliitosti.
Rodno osvijetena politika (Rees: 2003; Council of Europe: 2004) skup je mjera
usmjerenih na ozbiljenje jednakosti ena i mukaraca, naine ostvarivanja i
dosege njihove uinkovitosti kao i aspekte rodne osjetljivosti koji se na razliite
naine povezuju u podrujima cjelokupnoga drutvenog sustava i javne vlasti.
Stoga sam pojam sadri znaajke osvjeivanja, procesualnosti i dinamine
evaluacije koja rauna na formuliranje i donoenje pozitivnih mjera ovlatenih
subjekata u svim onim sluajevima u kojima je posrijedi diskriminacija po
rodnoj/spolnoj osnovi, a njegov sadraj obuhvaa osvjetavanje, mobilizaciju
i stvaranje mnogostrukih uvjeta za oivotvorenje jednakih prava u podruju
rada, obrazovanja, javnog i privatnog ivota te mobilizaciju kljunih initelja u
smjeru oivotvorenja jednakosti izmeu mukaraca i ena.
Koncept podrazumijeva, prije svega, normativno formuliranje politike koja
promie jednakost izmeu mukaraca i ena kao i sustav mjera koji taj tip
politike predmnijeva, ukljuujui dosege uinkovitosti na ravnopravan status
obaju spolova. S jedne strane taj koncept ini rodnu jednakost vidljivom u svim
procesima i dokumentima, s druge je strane to strategija komplementarna
enskom osnaivanju.
Posljednjih nekoliko godina javljaju se i kritiki glasovi, prije svega kad je
rije o tome koliko je to transformativna strategija, dakle demokratska i
participatorna te otvorena za razliitosti, a koliko je posrijedi samo socijalni
inenjering i birokratsko sredstvo integracije jednakosti posredovanjem
tehnikih alatki i metoda. Feministike teoretiarke i aktivistkinje svjesne su
zamki koju donosi promicanje rodne perspektive u politiku, jer se boje da
e se samo na normativnoj razini, smjetanjem rodne perspektive u glavne
tijekove (meanstreaming) politike zanemariti rodne razlike u korist tek
nominalne, formalne, ravnopravnosti.
Od 1996. godine iz motrita Europske unije koncept rodno osvijetene politike
funkcionira, s jedne strane, kao paket mjera kojih se sve lanice Europske unije
81
12.12.2007 20:05:08
moraju pridravati, a s druge strane kao integracijski instrument koji je ujedno

mjera vrijednosti i demokratinosti svakog drutva, odnosno dravne zajednice.
vidi i: rodna jednakost, ravnopravnost izmeu ena i mukaraca, ravnopravnost
spolova, rodna perspektiva, demokracija
b.k.
rodno uvjetovano nasilje (gender based violence)
Bilo koji oblik nasilja upotrebom ili prijetnjom zike i emocionalne prisile,
ukljuujui silovanje, premlaivanje, seksualno uznemiravanje, incest i
pedoliju.
U Hrvatskoj se udomaio termin nasilje nad enama i, posebice u
feministikim krugovima, muko nasilje nad enama ili protiv ena, pri
emu rodno uvjetovano nasilje preciznije oznaava da u korijenu nasilja
lei spolna/rodna razlika. Iako se moe odnositi na oba spola/roda, iskustvo
ena, istraivanja i statistike govore o nadzastupljenosti jednoga enskoga
spola/roda kao onoga nad kojim se ini nasilje.
vidi i: nasilje nad enama, nasilje u obitelji, trgovina enama, prostitucija, ensko
sklonite
r.b.
[s]
Saborski odbor za ravnopravnost spolova
vidi: Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora

satelitski raun (satellite account)
To je slubeni raun koji je odvojen od nacionalnih rauna, ali koji je s obzirom

na metodologiju prikupljanja podataka s njima u suglasnosti.
Satelitski rauni mogu se odnositi na razliite sektore koji nisu u cijelosti ili
djelomino obuhvaeni sustavom nacionalnih rauna, primjerice na turizam,
prijevoz, kuanstvo i slino.
ene su vie od mukaraca ukljuene u rad u kuanstvu, koji, iako je nuan
za funkcioniranje gospodarstva, nije iskazan u nacionalnim raunima. Stoga
je doprinos ena godinjem nacionalnom proizvodu bitno podcijenjen. Zbog
toga je jedan od glavnih zakljuaka UN-ove etvrte svjetske konferencije o
enama odrane u Pekingu 1995. bila preporuka provoditeljima nacionalnih
i meunarodnih statistika da se pristupi mjerenju neplaenog rada i njegovu
82
12.12.2007 20:05:08
prikazivanju u satelitskim raunima, to su mnoge zemlje i prihvatile. Brojne

europske zemlje, kao i Japan, Kanada, Australija, Indonezija, Indija, i dr. u tu
su svrhu razvile te provode razne vrste anketa kako bi se procijenio obujam
neplaenog rada.
vidi i: rodna statistika, neplaeni rad
e.i.
segregacija pri zapoljavanju (job/employment segregation)
vidi: rodna segregacija pri zapoljavanju

segregacija prema zanimanjima (occupational segregation)

segregacija na tritu rada (segregation of the labour market)

seksizam (sexism)
Seksizam je oblik drutvene diskriminacije osobe na temelju spola, a zasniva se na

predrasudama i ukorijenjenim stereotipima, te se javlja na razliitim razinama,
od individualne do institucionalne. Najee se odnosi na diskriminaciju ena.
Pojam se pojavljuje kasnih ezdesetih godina prologa stoljea i oznaava
individualne predrasude, uvjerenja, ponaanja, ali i institucionalizirana
shvaanja, politiku, mjere, jezine prakse ili druge aktivnosti kojima se
sustavno pokazuje da su ene manje vrijedne od mukaraca, dakle, sadre
ideologiju neravnopravnosti spolova. U patrijarhalnim se drutvima seksizmi
javljaju na svim razinama drutvenog ivota, od zabrane obrazovanja ena do
neprimanja ena u radni odnos ako planiraju ili imaju obitelj, ili ako su u
srednjoj ivotnoj dobi itd.
Odgajanje djeaka i djevojica u skladu s uvrijeenim rodnim/spolnim
ulogama jedan je od naina na koji se seksizam odrava te je obrazovanje
koje e ukljuivati rodnu problematiku i rodni pristup nuno da se seksizmi
dokinu.
vidi i: diskriminacija, diskriminacija u jeziku, predrasuda, rodne/spolne uloge,
patrijarhat, enski studiji/rodni studiji
i.b.
83
12.12.2007 20:05:08
seksualna orijentacija (sexual orientation)
vidi: spolna orijentacija

seksualna prava (sexual rights)
Seksualna prava su univerzalna ljudska prava zasnovana na slobodi,

dostojanstvu i jednakosti svih ljudskih bia. Ona ukljuuju pravo na
seksualnu slobodu, autonomiju, seksualni integritet i sigurnost tijela,
seksualnu privatnost i spolnu/rodnu jednakost. Ukljuuju pravo na seksualni
uitak i emocionalno seksualno izraavanje, na slobodu udruivanja, pravo
na slobodne i odgovorne reproduktivne izbore, na informaciju vezanu uz
seksualnost temeljenu na znanstvenim istraivanjima, na sveobuhvatno
obrazovanje o seksualnosti, te pravo na zatitu seksualnog zdravlja.
Deklaracija o seksualnim pravima prihvaena je na 14. Svjetskom seksolokom
kongresu 26. kolovoza 1999. godine.
vidi i: seksualnost, spolna orijentacija, enska ljudska prava
i.b.
seksualno nasilje (sexual violence)
Seksualno nasilje je prevladavajui oblik rodno uvjetovanog nasilja i pokriva

brojne vrste seksualnog zlostavljanja, meu kojima su spolno uznemiravanje,
prisilne seksualne radnje, silovanje, incest, seksualno ropstvo, prostitucija,
nasilna djela protiv seksualnog integriteta ena, prisilna trudnoa, negiranje
prava na koritenje kontracepcije i drugi oblici neeljenoga seksualnog
ponaanja (Mamula; Komari: 2005).
Svjetska zdravstvena organizacija denira seksualno nasilje kao bilo koji
seksualni in, pokuaj ostvarivanja seksualnog ina, neeljeni seksualni
komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a
koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili situaciju u
kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugroavanje
dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba (Mamula; Komari: 2005).
Uz to, u taj tip nasilja valja ukljuiti i razliite oblike ritualnih praksi, ukljuujui
silovanje u ratu, genitalno sakaenje ena ili kazne za rodnu transgresiju.
Iako je seksualno nasilje vrlo rasprostranjeno, ono se, zbog pozicije muke
institucionalne moi i rasprostranjenih predrasuda o drutvenim ulogama i
obrascima ponaanja mukaraca i ena, a napose podravanja predrasude o
krivnji rtve seksualnog nasilja, a ne poinitelja, esto ne prijavljuje te ostaje
nevidljivim ili, kad se i prijavljuje, teko se sudski dokazuje te je rtva izloena
dodatnoj traumi i stigmatizaciji. Neki oblici seksualnog nasilja i nisu zakonski
84
12.12.2007 20:05:09
prepoznati, dok su pak drugi oblici seksualnog nasilja prepoznati kao kriminalna
djela i kanjivi po zakonu, ali jo uvijek neadekvatno, smatraju feministkinje.
Zahvaljujui njihovim naporima, Kazneni zakon Republike Hrvatske od 1998.
godine predvia kaznu i za silovanje u braku. Cjeloviti podaci o seksualnom
nasilju u Hrvatskoj nisu dostupni, pa su tako npr. podaci o broju silovanja u
Hrvatskoj nepotpuni i nepouzdani jer Dravni zavod za statistiku, policija i
sudstvo iskazuju samo one sluajeve koji su prijavljeni i procesuirani. No,
prema procjenama udruga to rade sa enama koje su preivjele seksualno
nasilje, a kako navodi i enska soba (Mamula; Komari:2005), svaka trea ena
e tijekom ivota doivjeti neki oblik seksualnog nasilja.
vidi i: prostitucija, trgovanje enama, rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad
enama, obiteljsko nasilje
r.b.
seksualno zlostavljanje na poslu (sexual harassment)
vidi: spolno uznemiravanje; spolna diskriminacija

seksualnost (sexuality)
Seksualnost je integralni dio osobnosti svakoga ljudskog bia. To je skup

osjeaja, ponaanja, stavova i vrijednosti koje se dovode u vezu sa seksualnom
eljom i identitetom, to jest postojanjem svakoga ljudskog bia kao spolnog/
rodnog seksualnog bia. Potpuni razvoj seksualnosti ovisi o zadovoljenju
osnovnih ljudskih potreba kao to su elja za kontaktom, intimnou,
emocionalnim izraavanjem, uitkom, njenou i ljubavlju. Seksualnost
se oblikuje kroz osobne i drutvene odnose, a povijesno je bila oznaena
privilegiranjem muke moi i muke udnje.
Izraavanje seksualnosti proizlazi, ukljuuje i razvija se iz zikih, psiholokih,
drutvenih, emocionalnih, seksualnih i duhovnih sklonosti i preferencija.
vidi i: spolna orijentacija, seksualna prava
i.b.
sklonite (refuge)
vidi: ensko sklonite

skrb o djeci (childcare)
iroko zamiljen koncept koji obuhvaa pruanje javnih, privatnih, individualnih

ili kolektivnih usluga kako bi se zadovoljile potrebe djece i roditelja.
85
12.12.2007 20:05:09
Skrb o djeci kao zasebna djelatnost za koju su preteno odgovorne majke

javlja se s industrijskom revolucijom, irenjem modela nuklearne, ue
obitelji, smanjenjem broja djece i uvoenjem opega osnovnog kolovanja
dotad su se, naime, o djeci skrbile i druge ene iz proirene obitelji, kao i
starija braa i sestre. Ovisno o ekonomskim i politikim imbenicima, poput
naslijea socijalizma ili vee trine orijentiranosti, pojedine drave razliito
pristupaju organiziranju drutvene skrbi o djeci kako bi se olakao poloaj
ena, optereenih trostrukom ulogom: ulogom radnice, osobe zaduene za
skrb o djeci te za voenje kuanstva. Jedna skupina mjera usmjerena je na to
da se roditeljima osigura to dulji ostanak kod kue s djetetom te ukljuuje
rodiljni, odnosno roditeljski dopust, zatitu radnog mjesta, rad sa skraenim
radnim vremenom, eksibilno radno vrijeme i rad od kue. Druga skupina
mjera odnosi se na profesionalne usluge kolektivne skrbi za djecu u jaslicama,
vrtiima i drugim oblicima skrbi u blizini doma ili radnog mjesta roditelja.
Naglasak je na ravnomjernom dijeljenju obveza izmeu oba roditelja te na
pruanju iroke lepeze rjeenja kako bi se roditeljima, posebno majkama,
dala mogunost stvarnog izbora. Profesije vezane uz skrb o djeci i dalje su
u velikoj mjeri feminizirane, slabije plaene, s niskim drutvenim statusom
i malom vidljivou.
vidi i: rodiljni dopust, roditeljski dopust, oinski dopust, obiteljski dopust,
usklaivanje profesionalnog i obiteljskog ivota
s.p.
skrb o ovisnim lanovima obitelji (dependant care)
Pruanje skrbi mladim, bolesnim, starijim, nesposobnim i drugim ovisnim

lanovima obitelji.
Unutar obitelji, skrb o osobama koje trebaju dodatnu njegu i pomo
tradicionalno preuzimaju ene i ona spada u podruje neplaenog rada. Takvo
se stanje nastoji izmijeniti razliitim mjerama socijalne zatite, ukljuujui
i naknade za dodatnu skrb, kao to je to dodatak za njegu ili naknada za
trokove izvaninstitucionalne zatite. I na razini drutva skrb za druge
doivljava se kao prirodna enska uloga te ene dominiraju u zanimanjima i
slubama vezanim uz skrb i njegu. Meutim ova zanimanja imaju razmjerno
niu razinu plaa, nisku vidljivost i ugled u drutvu, to je povezano s niskim
vrednovanjem enskog rada openito.
vidi i: skrb o djeci, usklaivanje profesionalnog i obiteljskog ivota, roditeljski dopust
s.p.
86
12.12.2007 20:05:09
spol (sex)
Spolom se smatraju bioloke znaajke koje obiljeavaju ljudska bia kao ene
i mukarce.
U drutvenim se znanostima spol denira kao drutvena i zakonska
klasikacija biolokih znaajki koje osobe dijele na samo dvije kategorije,
na muki i enski spol. Spol na osnovi genitalija i reproduktivnih funkcija
tako predstavlja znanje o tijelu te je takoer podloan interpretacijama i
kulturalno uvjetovan.
U uvrijeenoj upotrebi u hrvatskoj jezinoj i komunikacijskoj praksi termin
spol esto pokriva i znaenje termina rod, no semantiko nijansiranje i
teorijske argumentacija o spolu/rodu ne smiju se zanemariti, ve ih je nuno
ukljuiti u politiku, kulturnu, obrazovnu, administrativnu i svaku drugu
drutvenu praksu.
vidi i: rod, spolni ugovor, drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, spolna
orijentacija, spolna diskriminacija, ravnopravnost spolova
r.b.
spolna diskriminacija (sex discrimination)
Neposredna (izravna) spolna diskriminacija je nepovoljno odnoenje prema osobi

zbog njezina/njegova spola. Posredna (neizravna) spolna diskriminacija odnosi se
na nepovoljan utjecaj prividno neutralnog zakona, mjere, javne politike ili prakse
na pripadnike/ce jednog spola, osim ako ta razlika nije objektivno opravdana.
Spolna je diskriminacija svako iskljuivanje, ograniavanje ili nejednak
tretman temeljen na spolu. Ukljuuje sve oblike ponaanja ili predrasuda
koji su usmjereni na osporavanje prava na temelju spola. Pojam se najee
odnosi na diskriminaciju enskog spola.
Norme i vrijednosti patrijarhalnog drutva zapravo su oblik sustavne
diskriminacije ena. Patrijarhalno drutvo denira i tretira ene kao manje
vrijedne, iz ega slijedi niz diskriminirajuih praksi u odnosima izmeu
spolova/rodova, npr. obiteljskom ivotu, obrazovnom sustavu, svijetu rada ili
medijima. Neposredna spolna diskriminacija izravno je diskriminiranje ene
temeljem toga to je pripadnica enskog spola. Posredna spolna diskriminacija
dogaa se kao posljedica prividno neutralnih zakona i mjera, zbog primjene
kojih dolazi do nejednakog tretmana ena.
Zakon o ravnopravnosti spolova u lanku 6. stavku 1. denirana spolnu
diskriminaciju na sljedei nain: Diskriminacija na temelju spola predstavlja
svako normativno ili stvarno, izravno ili neizravno razlikovanje, iskljuivanje
87
12.12.2007 20:05:09
ili ograniavanje temeljeno na spolu kojim se oteava ili negira ravnopravno

priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava mukaraca i ena u
politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graanskom
i svakom drugom podruju ivota.
Antidiskriminacijsku odredbu koja se tie diskriminacije na temelju spola
u Hrvatskoj imaju sljedei zakoni: Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon
o radu, Kazneni zakon, Zakon o visokom kolstvu i znanstvenoj djelatnosti,
Zakon o elektronikim medijima, Zakon o HRT-u, Zakon o medijima i dr.
vidi i: diskriminacija, seksizam
v.b./i.b
spolna orijentacija (sexual orientation)
Spolnom se orijentacijom ili spolnom opredijeljenou prema standardima

EU pretpostavlja seksualna privlanost prema osobama istog ili razliitog
spola: homoseksualnost, lezbijstvo, heteroseksualnost, biseksualnost.
Spolna je orijentacija dio identiteta osobe i politika izbora, a odnosi se na
emocionalnu i seksualnu usmjerenost prema drugim osobama. Ako je
izraeno zanimanje za osobu istoga spola, govorimo o homoseksualnoj
orijentaciji. Zanimanju li nas osobe suprotnog spola, rije je o heteroseksualnoj orijentaciji, a ako se zanimanje pokazuje za oba spola, to je
biseksualna orijentacija ili biseksualnost.
Zakonom o ravnopravnosti spolova u lanku 6. stavku 2. zabranjuje se
diskriminacija na temelju spolne orijentacije.
vidi i: seksualnost, homoseksualnost
i.b.
spolni ugovor (sexual contract)
Spolni je ugovor pretpostavka drutvenog ugovora, ali i njegov oznaitelj,

smatra Carole Pateman (Pateman: 2000), jer su graansko pravo i sloboda tek
patrijarhalno pravo i sloboda. Iako klasina teorija drutvenog ugovora tvrdi
da su svi pojedinci po prirodi jednaki i slobodni, kad je u pitanju sudjelovanje
u upravljanju poslovima od javnog, opeg dobra, ene su u podreenom
poloaju. Isto tako, podinjenost ena, koja se smatra prirodnom znaajkom
razliitih vrsta tzv. spolnih ugovora iz privatne sfere (vlasnikih, branih ili,
primjerice, onih koji se tiu nasljedstva), postaje konstitutivni dio drutvenih
ugovora, kao i ovjera politike razlike izmeu ena i mukaraca kao spolne,
odnosno prirodne razlike.
88
12.12.2007 20:05:09
Brak kao spolni ugovor kojem su ene bile tek predmet, a ne ugovorna stranka,
uvijek je znaio ugovor o razmjeni, i to razmjeni seksualnih usluga i neplaenog
rada u kuanstvu za ekonomsku sigurnost, tj. razmjena pokornosti za zatitu.
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu
r.b.
spolno uznemiravanje (sexual harassment)
Svako neeljeno seksualno ponaanje ili ponaanje uvjetovano spolom osobe

koje ima za cilj povredu osobnog dostojanstva ena i mukaraca na poslu.
To je ponaanje spolne prirode jedne osobe koje dovodi do ponienja i
ugroavanja dostojanstva druge osobe, i to na temelju spola. Takvo ponaanje
druga osoba doivljava kao nepoeljno. Spolno uznemiravanje ne mora
znaiti tjelesni dodir, ve moe ukljuivati dobacivanje, zurenje, praenje,
telefoniranje, neukusne ale ili pak poziv na izlazak koji sadri seksualne
konotacije. Uznemiravanju mogu biti izloena oba spola, ali velikom veinom
mukarci uznemiruju ene. Spolno uznemiravanje dio je zikog, seksualnog,
psihikog i ekonomskog nasilja protiv ena, koje se dogaa u cijelom drutvu
na individualnoj, organiziranoj i institucionalnoj razini.
ene su izloene uznemiravanju u raznim sferama ivota jer ono proizlazi iz
drutvenih odnosa moi. Spolno je uznemiravanje jedan od oblika pokazivanja
dominacije, autoriteta i moi nad drugom osobom i esto se dogaa u
institucijama kao to su kola, fakultet ili radno mjesto, ali i u iroj javnosti poput
medija i umjetnosti. Gotovo svako podruje ivota proeto je rodnim nasiljem.
Uznemiravatelj ili ak drutvo u cjelini esto i ne prepoznaje uznemiravanje
jer je odreeno uobiajenim rodnim ulogama i drutvenim stereotipima.
Primjerice, ene na radnome mjestu mogu biti izloene pritisku na neeljeni
spolni odnos kako bi napredovale ili jednostavno zadrale radno mjesto. Isto
tako, mogu biti izloene kontinuiranoj neugodnoj seksualiziranoj atmosferi ako
kolege i nadreeni priaju neukusne ale i na poniavajui nain razgovaraju o
enama, a to se smatra uobiajenim i neproblematinim dijelom patrijarhalne
svakodnevice. U obrazovnom sustavu uznemiravanje moe obuhvaati irok
spektar od vrijeanja inteligencije uenica i studentica zato to su ene, pa sve
do poziva na seksualni in u razmjenu za prolazak na ispitu.
U hrvatskom Zakonu o ravnopravnosti spolova spolno uznemiravanje
denirano je u lanku 8. stavku 3.: Spolno uznemiravanje je svako neeljeno
verbalno ili neverbalno, odnosno ziko ponaanje spolne naravi, koje ima
za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara
neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.
89
12.12.2007 20:05:09
vidi i: uznemiravanje, spolna diskriminacija, nasilje nad enama, seksizam,

muko nasilje nad enama, seksualno nasilje, teret dokaza/teret dokazivanja
v.b./i.b.
stakleni strop (glass ceiling)
Staklenim se stropom nazivaju nevidljive prepreke koje proizlaze iz sloenih

strukturalnih odnosa u organizacijama i ustanovama u kojima dominiraju
mukarci, a te nevidljive prepreke sprjeavaju ene u zauzimanju vodeih
poloaja.
Iako denicija govori o nevidljivim preprekama, nevidljivost treba staviti pod
navodne znakove jer u sustavu u kojemu dominiraju mukarci i uvaju poredak
nejednake raspodjele moi ene osjeaju, vide i ive s preprekama. Stakleni strop
stoga za ene ne znai samo sporiji napredak u ostvarivanju vlastite karijere ili
mjesta na ljestvici moi nego i vidljivu prepreku ravnopravnosti spolova.
vidi i: nevidljive prepreke, neravnopravnost spolova
r.b.
statistika voena prema spolu/rodu (gender statistics)
vidi: rodna statistika

stereotip (stereotype)
vidi: predrasuda
stopa aktivnosti radne snage (activity rate of labour)
Rije je o postotku stanovnitva ukljuenog u radnu snagu, a oznaava sve

osobe u radnoj dobi (od 16 do 64 godine).
Stopa aktivnosti grubi je sintetiki pokazatelj ukupnih radnih resursa neke
zemlje koji se dalje ralanjuje na specine stope aktivnosti stanovnitva po
pojedinim obiljejima, kao to su to dob, spol, djelatnost, itd.
Dok je stopa aktivnosti muke radne snage u radnoj dobi ivota pod
primarnim utjecajem dobne strukture, stopa aktivnosti enske radne
snage je, osim dobne strukture enskog stanovnitva, pod jakim utjecajem
ostalih demografskih i mnogobrojnih drutveno-gospodarskih, kulturnih
i tradicijskih imbenika (Wertheimer-Baleti: 1999). Meu ostalim
demografskim odrednicama stope aktivnosti ena istiu se struktura prema
branom stanju, prosjenoj dobi stupanja u brak, broju djece i njihovoj
dobi, naselju prebivalita, zanimanju i obrazovanju ene. Od gospodarsko90
12.12.2007 20:05:09
drutvenih i ostalih odrednica valja spomenuti odnos muke i enske

radne snage u ukupnoj ponudi radne snage, obujam i strukturu potranje
za radnom snagom prema djelatnostima, visinu dohotka i drutveni status
glave obitelji, ope drutvene uvjete za poveanje ekonomske aktivnosti
ena, dominirajue stavove u pogledu kolovanja i zapoljavanja ena,
utjecaj tradicije i religije.
vidi i: rad, rodna statistika
e.i.
stopa neaktivnosti radne snage (inactivity rate of labour)
Oznaava udio stanovnitva koji nije ukljuen u radnu snagu, tj. osobe koje nisu
klasicirane ni kao zaposlene ni kao nezaposlene, a izraene su kao postotak
stanovnitva u radnim godinama (16 64).
Postotak neaktivnog stanovnitva pribrojen radnoj snazi daje ukupno
stanovnitvo.
vidi i: stopa aktivnosti radne snage
e.i.
stopa participacije (participation rates)
Stopa sudjelovanja odreene skupine, npr. ena, mukaraca, samohranih

roditelja, itd. kao udio sveukupnog sudjelovanja, obino u zapoljavanju.
Termin se obino koristi pri prikazivanju stanja na tritu rada, i tada se
naziva stopom participacije radne snage i prikazuje kao omjer pripadnika
radne snage i ukupnog broja stanovnika starijih od 15 godina. Meunarodna
organizacija rada navodi da je u sijenju 2006. godine stopa participacije
enske radne snage u svijetu iznosila 40%. Za usporedbu, stopa participacije
muke radne snage u istom razdoblju iznosila je 78,7%. Osim toga, navedena
organizacija navodi kako je u posljednjih deset godina, u odnosu na
osamdesete i poetak devedesetih dvadesetoga stoljea kada su zabiljeeni
uzlazni trendovi, dolo do opadanja stope participacije enske radne snage u
svijetu. To je rezultat zastoja u poveanju enske radne snage u jugoistonoj
i junoj Aziji, ali i izravnog smanjivanja enske radne snage u srednjoj i
istonoj Europi, u zemljama koje ne pripadaju Europskoj uniji (URL: http://
www.ilo.org).
vidi i: ekonomski aktivno stanovnitvo, feminizacija siromatva, neplaeni rad,
rad, rodna statistika, segregacija pri zapoljavanju, stopa aktivnosti
m..
91
12.12.2007 20:05:10
strukovno usavravanje (vocational training)
Svaki oblik obrazovanja kojim se stjee kvalikacija za odreeno zanimanje,

trini odnos ili zapoljavanje, ili koji omoguuje vjetine potrebne za takva
zanimanja, trinu razmjenu ili zapoljavanje.
Potrebno je da svi programi usavravanja u struci primjenjuju rodno osjetljiv
pristup kao dio rodno osvijetene politike, kako pri imenovanju zanimanja u
slubenim dokumentima tako i pri poticanju ena i mukaraca za usavravanje
u podzastupljenim zanimanjima s obzirom na spol.
U Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.
Agencija za strukovno obrazovanje navedena je kao jedna od nositeljica izrade
programa usavravanja i osposobljavanja iz podruja ravnopravnosti spolova
za nositelje/nositeljice odgojne-obrazovne djelatnosti te je duna provoditi
rodno osvijetenu politiku.
vidi i: Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova
j.p.
subjektivna prava (individual rights)
Subjektivno pravo je poloaj jednog subjekta, utvren pravnim poretkom, da

u cilju ostvarenja svoga interesa ili volje moe (kod nadlenosti: mora) neto
initi ili ne initi, te da ima dvostruku mo prema nekom drugom subjektu
(subjektu obaveze): prvo, mo da od njega zahtijeva neko injenje, davanje ili
neinjenje s obzirom na jedan objekt, i drugo, mo da ga tui pred dravnim
tijelom ako ne udovolji njegovom zahtijevu.
Elementi subjektivnog prava su sljedei: a) pojedinac/ka koji/a je subjekt
prava i tim pravom raspolae, svojom voljom ili voljom svog zastupnika/
ce; b) predmet (objekt) nad kojim se pravo vri; c) injenje ili trpljenje u
korist titulara prava; d) lice koje je kao subjekt korelativne obaveze duno
neto initi ili ne initi; e) pravna osnova (titulus) datog prava sadrana u
odgovarajuem aktu, djelatnoj injenici ili dogaaju zahvaljujui kojima
titular stjee subjektivno pravo.
Subjektivna su prava ona koja se, za razliku od izvedenih prava, odnose
izravno na pojedinca/pojedinku, to jest to su prava pojedinaca/pojedinki to
proizlaze iz objektivnih pravnih normi.
vidi i: enska ljudska prava
s.v.
92
12.12.2007 20:05:10
sustav zasnovan na spolu/rodu (sex/gender system)
Sustav ekonomskih, socijalnih i politikih struktura koji uva i reproducira

odreene spolne/rodne uloge i znaajke ena i mukaraca.
vidi i: drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu, spolni ugovor, patrijarhat, rod,
rodne/spolne uloge
r.b.
teret dokaza/teret dokazivanja (burden of proof )
Ukoliko osoba mukog ili enskog spola podnese zakonsku tubu, u naelu ona
i dokazuje da je bila rtvom diskriminacije. U vezi s jednakim postupanjem
spram mukaraca i ena, direktiva zasnovana na obiajnom pravu Europskog
suda pravde, pomjera teret dokaza/dokazivanja izmeu stranaka (tuenog/
e i tuitelja/ice). Ukoliko osobe smatraju da su oteene u pogledu jednakog
postupanja i kada postoji prima facie sluaj diskriminacije, na optuenom/oj
je da dokazuje da nije bilo krenja principa (presuda od 17.10.89. u sluaju
109/88, Danfoss, (1989) ECR 3199, lanak 16; Direktiva Savjeta od 15.12.97. o
teretu dokazivanja u sluajevima diskriminacije na osnovi spola/roda).
[t]
Razvoj koncepta tereta dokaza je kroz povijest u razliitim pravnim sustavima

(common law i civil law) imao razliito tumaenje. U pravnoj teoriji, postoji
razliito poimanje tereta dokaza (subjektivistiko i objektivistiko). Prema
subjektivistikom poimanju, teret dokaza (lat. Onus probandi) tereti stranke
od samog poetka postupka, a svrha dokazivanja je da se taj teret prebaci na
drugu stranku i da se odbiju nastojanja protivnika da se on vrati natrag stranci
koja ga se oslobodila (blie common law sustavu). Prema objektivistikom
konceptu (blie civil law sustavu), teret dokazivanja se uope ne primjenjuje
sve dok sva dokazna sredstva ne budu iscrpljena. Teret dokazivanja u
europskoj kontinentalnoj paradigmi odnosi se na situacije u kojima sudac/
tkinja ne moe sa sigurnou utvrditi relevantne injenice kad ne moe
donijeti zakljuak je li odreena tvrdnja istinita ili nije.
U europskom pravu, teret dokaza se koristi u sluajevima diskriminacije
na temelju spola i rasne diskriminacije. U sudskim postupcima na osnovu
diskriminacije, nakon to oteena osoba progovori o diskriminaciji, teret
dokaza prelazi na suprotnu stranu. Prema Direktivi Vijea 97/80/EZ o teretu
dokaza kod diskriminacije na temelju spola, drave lanice prihvaaju sve
nune mjere, u skladu sa svojim nacionalnim pravosudnim sustavima,
kako bi osigurale da, u sluajevima osoba koje smatraju da im je nanesena
teta zbog neprimjenjivanja naela ravnopravnosti, pred sudom ili nekim
93
12.12.2007 20:05:10
drugim mjerodavnim tijelom iznesu injenice na temelju kojih se moe

uiniti vjerojatnim postojanje izravne ili neizravne diskriminacije. Teret
dokaza da nije bilo krenja naela ravnopravnosti lei na tueniku/tuenoj. U
sluajevima diskriminacije na temelju spola na radnome mjestu u Hrvatskoj,
prema odredbama lanka 22. a stavka 12. Zakona o radu, u sluaju spora za
zatitu dostojanstva, tj. spora zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja,
teret dokazivanja je na poslodavcu. Dakle, poslodavac e morati dokazati da
uznemiravanja nije bilo.
vidi i: ravnopravnost, spolna diskriminacija
s.v.
transrodna osoba (transgendered person)
Pojam se odnosi na osobe koje kroz individualni konstrukt identiteta, trajnog

ili promjenjivog karaktera, izraavaju, nijeu i/ili nadilaze drutveno zadane i
oblikovane spolne i rodne norme i uloge. Transrodnom osobom oznaavamo
svaku osobu iji je rodni identitet i/ili rodno izraavanje drukije od
tradicionalnih, drutveno deniranih rodnih uloga i normi.
Transrodnost je pozicija samoidentikacije osobe kao muke, enske ili
onkraj obje mogunosti koja se ne povezuje s pripisanom rodnou kao ni
s konvencionalnim odreenjima mukog ili enskog roda. Transrodne osobe
mogu biti heteroseksualne, lezbijke, gay ili biseksualne osobe, transvestiti
ili queer osobe koje politiku izbora ostvaruju izmeu rodova kao vlastito
htijenje, subverzivni in, kreativnost ili slobodu.
vidi i: spol, rod, rodni identitet, LGBTIQ populacija
i.b.
transseksualna osoba (transsexual person)
Osoba koja ima jasnu elju i namjeru promijeniti spol, kao i osoba koja je
djelomino ili potpuno promijenila (zikom i/ili hormonskom terapijom i
operacijom) svoje tijelo i nain ivota, izraavajui svoj spolni/rodni identitet
i osjeaj sebe.
vidi i: transrodna osoba, spolni identitet, rodni identitet, interseksualnost, spol, rod
i.b.
94
12.12.2007 20:05:10
trgovanje ljudima (tracking/trading in human beings)
Trgovanje ljudima, ponajvie enama i djecom, u svrhu suvremenog ropstva ili

jeftine radne snage ili u svrhu seksualne eksploatacije.
Prema lanku 3. UN-ova Protokola o prevenciji, suzbijanju i kanjavanju
trgovanja ljudima, posebno enama i djecom, trgovanje ljudima znai
regrutiranje, prijevoz, organiziranje prelaska, skrivanje ili prihvat osoba
prijetnjom, uporabom sile ili drugih oblika prisile, otmicom, prijevarom,
lukavtinom, zloporabom ovlasti ili poloaja ugroenosti, ili pak davanjem
ili primanjem novca ili usluga da bi se dobio pristanak osobe, preuzimanje
kontrole nad drugom osobom u svrhu seksualnog iskoritavanja.
Iskoritavanje ukljuuje iskoritavanje prostituiranja druge osobe ili drugih
oblika seksualnog iskoritavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili radnje
sline ropstvu, sluenje ili uklanjanje organa.
vidi i: trgovanje enama
r.b.
trgovanje seksualnim uslugama (sex trade)
Trgovanje ljudima, uglavnom enama i djecom u svrhu seksualne eksploatacije.

vidi i: trgovanje enama
trgovanje enama (tracking)
Trgovanje enama i djecom rastui je svjetski problem: prema procjeni UN-a,

oko etiri milijuna ena i djece godinje postaje rtvama trgovanja ljudima,
a veina ih je iskoritavana u seksualne svrhe (Kolarec; Pamukovi: 2005).
Trgovina enama ne poznaje granice, prema enama se ponaa kao prema
jeftinoj radnoj snazi i prisiljava ih se na prostituciju. enama rtvama trgovanja
u odredinoj se zemlji odmah oduzimaju isprave, dri ih se u ziki i psihiki
nemoguim uvjetima suvremenog ropstva. enama, djevojkama i djevojicama
trguje se radi zadovoljavanja mukih potreba diljem svijeta, pa vie ne moemo
govoriti samo o zemljama u koje su ene prodavane (tzv. zemljama razvijenog
svijeta) i zemljama (siromanima) iz kojih se ene prodaje. Meunarodna
trgovina enama ne bi mogla cvjetati kad ne bi postojala lokalna trita
prostitucije (ilegalna i legalna), mukarci koji su u stanju kupovati i prodavati
ene. Globalna rasprostranjenost trgovanja omoguuje prot trgovcima koji
se moe mjeriti s protom od prodaje droge ili oruja, a i same drave esto
vide korist u legalizaciji prostitucije, ime indirektno legaliziraju i trgovanje
enama. Prema podacima Meunarodne organizacije za migracije, 500.000
ena godinje prodaje se na lokalna trita prostitucije u Europi.
95
12.12.2007 20:05:10
Postoji uvjerenje da je u trgovanju enama Hrvatska uglavnom tranzitna

zemlja prema zemljama zapadne Europe, pa se na njenom teritoriju godinje
biljei samo desetak evidentiranih sluajeva trgovanja enama. No, stvarni
razmjeri toga problema u Hrvatskoj vjerojatno su podcijenjeni.
vidi i: prostitucija, seksualno nasilje, nasilje nad enama, patrijarhat
[u]
r.b.

(Governmental Oce for Gender Equality)
Ured je osnovan 3. veljae 2004. kao institucionalno tijelo za provedbu

Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 116/03) odnosno kao vladina struna
sluba, a za predstojnicu je Ureda, na mandat od etiri godine, imenovana
mr. sc. Helena timac Radin. Osnivanjem Ureda prestalo je djelovati Vladino
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, a sukladno odredbama Zakona o
ravnopravnosti spolova (l. 18) Uredu je propisan djelokrug i sadraj rada
koji ukljuuje izradu cjelovitog sustava zatite i promicanja ravnopravnosti
spolova u Republici Hrvatskoj i praenje njegove uinkovitosti. Prema Uredbi
Vlade (NN 18/04) to znai da Ured izrauje nacionalnu politiku za promicanje
ravnopravnosti spolova i nadzire njenu provedbu; razmatra stanje pojedinih
aspekata ravnopravnosti spolova i sukladnost nacionalnog zakonodavstva
prema odredbama hrvatskog Ustava, Zakona o ravnopravnosti spolova i
meunarodnih instrumenata s podruja ravnopravnosti spolova; koordinira
sve aktivnosti kojima je cilj uspostavljanje ravnopravnosti spolova; predlae
Vladi RH i dravnim tijelima donoenje ili izmjene zakona i drugih propisa
kao i donoenje drugih mjera; provodi istraivanja i izrauje analize; surauje
s nevladinim udrugama koje su aktivne u podruju ravnopravnosti spolova;
promie znanje i svijest o ravnopravnosti spolova te obavlja druge poslove
sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova. U cilju poboljavanja nacionalnih
standarda zatite i promicanja ravnopravnosti spolova, Ured surauje i s
meunarodnom zajednicom i meunarodnim regionalnim organizacijama,
vodi evidenciju o meunarodnim instrumentima i daje inicijativu za
raticiranje odreenih instrumenata te prati izvjea meunarodnih
organizacija o stanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj.
Ured je bio nositelj izrade Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti
spolova od 2006. do 2010.
vidi i: Zakon o ravnopravnosti spolova, institucionalni mehanizmi za provoenje
politike ravnopravnosti, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova
s.j.f.
96
12.12.2007 20:05:10
usklaivanje profesionalnog i obiteljskog ivota (reconciliation of work and

family/household life)
Uvoenje obiteljskog i roditeljskog dopusta, kao i planova za skrb o djeci i

starijima, te razvoj strukture i organizacije rada koji olakavaju usklaenost
odgovornosti na poslu i u obitelji/kuanstvu za ene i mukarce.
Viestruka optereenost ena obvezama na radnome mjestu i u domu, gdje
se briga za kuanstvo te skrb o djeci, starijim i nemonim lanovima obitelji
tradicionalno smatraju preteno enskim poslovima, jedan je od najznaajnijih
uzroka loijeg ekonomskog i drutvenog statusa ena. Izostajanje s posla,
skraeno radno vrijeme i krai radni vijek, kao i diskriminacija pri zapoljavanju
i vertikalna segregacija zbog pretpostavljenih veih obiteljskih obveza dovode
do niih plaa i manjih mirovina za ene te do njihove ekonomske ovisnosti.
Stoga su ravnomjerna raspodjela obveza u obitelji i izmeu oba spola, usluge
drutvene skrbi za djecu i starije te poslodavevo prepoznavanje potrebe
olakavanja usklaenosti obiteljskih i poslovnih obveza za radnike oba spola
vani koraci u postizanju rodne ravnopravnosti.
vidi i: rodiljni dopust, roditeljski dopust, oinski dopust, obiteljski dopust, skrb o
djeci, skrb o ovisnim lanovima obitelji, eksibilnost radnog vremena/radnih sati
s.p.
uznemiravanje (harassment)
Uznemiravanje je iri pojam od seksualnog uznemiravanja jer moe znaiti

i rasno i druge vrste uznemiravanja, ali u praksi se termin najee koristi
u odnosu na spol. Predmnijeva spolno uznemiravanje, a i normativno se
odnosi na spol/rod.
vidi i: spolno uznemiravanje, teret dokaza/teret dokazivanja
r.b.
97
12.12.2007 20:05:10
[v]
vertikalna segregacija (vertical segregation)
Vertikalna segregacija predstavlja raspodjelu mukaraca i ena na razliitim

hijerarhijskim poloajima unutar jednog zanimanja ili sektora. Prema
takvoj raspodjeli, iako su ene i mukarci zaposleni u istom sektoru,
mukarci imaju povlasticu obavljati zahtjevnije, odgovornije ili bolje plaene
poslove. Primjerice, veinu zaposlenih na sudovima ine ene, no obino
se za predsjednike sudova biraju mukarci; veinu zaposlenih nastavnika u
srednjim kolama ine ene, no ravnatelji su u veini sluajeva mukarci.
vidi i: horizontalna segregacija, segregacija pri zapoljavanju
s.p.
Vladin ured za ravnopravnost spolova
vidi: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
[z]
Zakon o ravnopravnosti spolova (Gender Equality Law)
Zakon o ravnopravnosti spolova donesen je u Hrvatskom saboru 14. srpnja

2003. godine, a stupio je na snagu 30. srpnja 2003. kao antidiskriminacijski
zakon kojim su odreene ope osnove za zatitu i promicanje ravnopravnosti
spolova (l. 1.), kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike
Hrvatske (l. 3. Ustava), jamene takoer meunarodnim pravom i
pravnom steevinom Europske zajednice, Konvencijom o uklanjanju svih
oblika diskriminacije ena (CEDAW) i Europskom konvencijom za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda (l. 4.). Tim se zakonom deniraju
temeljni pojmovi ravnopravnosti spolova (l. 5.), diskriminacije (l. 6.
i 7.), spolnog uznemiravanja (l. 8.) i donoenje posebnih mjera (l. 9.).
Zakonom se izriito zabranjuje diskriminacija na temelju spola, spolne
orijentacije i branog/obiteljskog statusa (l. 6.) u podruju zapoljavanja
i rada (l. 13.) i u medijima (l. 16.). Zakon propisuje posebne mjere za
pojedina podruja javnog ivota: za dravna tijela (l. 11.), u obrazovnom
sustavu (l. 14.), za politike stranke (l. 15.), za medije (l. 16.) kao i
prikupljanje statistikih podataka (l. 17.). Provedba Zakona osigurana
je osnivanjem institucionalnih mehanizama: Ureda za ravnopravnost
spolova (l. 18.), Pravobranitelj/ice za ravnopravnost spolova (l. 19. 25.)
i koordinator/ica u tijelima dravne uprave (l. 26.) te sudskom zatitom
od diskriminacije (l. 27.) i dr. Zakon o ravnopravnosti spolova, kako istiu
pravni strunjaci i strunjakinje, iako je osnova za tumaenje Ustava, nije
prihvaen kao organski ili ustavni zakon, to znai da je potrebno dodatno
98
12.12.2007 20:05:11
usklaivanje antidiskriminacijskih odredbi propisanih tim zakonom u

ostala pravna podruja kako bi se doista osigurala provedba ustavnog naela
ravnopravnosti spolova. Zakoni i drugi propisi e se uskladiti s odredbama
ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, stoji u Zakonu o ravnopravnosti spolova.
vidi i: Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, antidiskriminacijski
zakoni, rodno osvijetena politika
s.j.f.
enska ljudska prava (womens human rights)
Prava ena i djevojica kao neotuiv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih

ljudskih prava, ukljuujui i koncept reproduktivnih prava.
[]
Potovanje razliitosti i raznolikih oblika socijalnih i kulturnih ponaanja i

identiteta mora se voditi prema naelima ljudskih prava. Meutim, jednaku
vanost ima priznavanje dostojanstva i vrijednosti ena kao ravnopravnih
ljudskih bia.
Meunarodno pravo naglaava da ljudska prava ena ne mogu biti povrijeena
na osnovi kulturalnih ili religijskih normi.
Nejednakost u uivanju ljudskih prava upisana je u tradiciji, povijesti, kulturi
i religiji. Charlesworth i Chinkin su istraivale generalizacije i hijerarhijski
razvoj zakona i instrumenata meunarodnog prava koji su razlog zbog kojega
su enska prava u privatnoj, obiteljskoj sferi dugo zanemarivana kao enska
ljudska prava (npr. obiteljsko nasilje). Autorice nalaze kako graanska i politika
prava, kao najcjenjenija u meunarodnom okruenju, istodobno idu na tetu
socijalnih i ekonomskih prava ena (Charlesworth, Chinkin: 2000).
Friedman naglaava kako univerzalan pristup ljudskim pravima nije
samorazumljiv i podupire ideju da aktivistkinje/feministkinje svojim interdisciplinarnim kulturalnim pristupom redeniraju granice privatno/javno
koje su se do sada prikazivale neutralnim i prirodnim (Friedman: 1994).
Meunarodni dokumenti UN-a Opa deklaracija o ljudskim pravima (UDHR,
1948.), Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
(ICESCR, 1966.) i Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
(ICCPR, 1966.) sadre kao temelj naelo nediskriminacije na osnovi spola.
Najvaniji meunarodni dokumenti koji reguliraju enska prava su
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW) iz 1979.,
Deklaracija UN-a o uklanjanju nasilja nad enama iz 1993. i Pekinka
99
12.12.2007 20:05:11
deklaracija i Platforma za djelovanje iz 1995. godine. Hrvatska je raticirala

Konvenciju 1992. godine.
vidi i: Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, autonomija,
razliitost, rodna jednakost
a.p.
enska mrea Hrvatske (Croatian Womens Network)
enska mrea Hrvatske (MH) je feministika politika mrea koja okuplja

organizacije, grupe i inicijative diljem Hrvatske koje djeluju na ostvarivanju rodne
ravnopravnosti kroz zagovaranje, zatitu i promociju enskih ljudskih prava.
enska mrea Hrvatske djeluje u cilju promjene drutvenog i politikog
poloaja ena, suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije, zauzima se za
promicanje enskih ljudska prava, jednakost i mir.
Mrea ima svoju politiku platformu u kojoj istie ciljeve svoga javnog
zalaganja: sudjelovanje ena u politici i politikom odluivanju, ostvarivanje
prava na obrazovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost, socijalnu sigurnost,
zaustavljanje nasilja nad enama, politiku ravnopravnost, toleranciju i mir.
Aktivna je u oblikovanju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti
spolova. Od 2002. godine dodjeljuje godinje priznanje Nagrada Maja Miles
za novinarke/novinare koje/i promiu enske teme u novinarstvu.
vidi i: aktivizam, feministkinje/feministi
r.b.
enska kua (womens house)
vidi: ensko sklonite

enski studiji/rodni studiji (womens studies/gender studies)
Akademski, obino interdisciplinarni pristup analizi situacije ena i rodnih

odnosa kao i rodne dimenzije svih drugih disciplina.
enski/rodni studiji su interdisciplinarno, znanstveno podruje u kojemu
se p(r)ouavaju i posreduju spoznaje o rodu, seksualnosti, identitetima i
odnosima moi. Programi koji se u najirem smislu odnose na enskostudijske
sadraje danas se na sveuilitu imenuju kao enski studiji, enska istraivanja,
studiji o enama, rodni studiji ili studiji roda, te feministiki studiji.
Pojmovi enski i rodni studiji s jedne su strane preklopivi, jer, primjerice,
mnogi rodni studiji danas sadrajno pokrivaju program enskih studija, ali
100
12.12.2007 20:05:11
se radi i o semantikoj razlici. Rodni studiji bi se temeljem svog semantikog

polazita imali baviti p(r)ouavanjem roda ili rodova, to najee ne
odgovara sveuilinoj praksi. Iako se razlogom pojavljivanja rodnih studija
smatraju i feministiki doprinosi oko zasebnog deniranja roda, posebno
oko feministikih dekonstrukcija roda u posljednjem desetljeu, ne da
se previdjeti utjecaj komercijalne izdavake industrije te njena probitka i
tendencije da se ideologijski neutralizira orijentacija enskih studija, odnosno
njihova politinost, tj. svjesni cilj da ena bude sredite epistemologijske
zapitanosti (Barada 2003).
Dok su enski studiji ve vie od 35 godina prisutni kao studij unutar
svjetskih sveuilita, cjelovit studij na sveuilitima u Hrvatskoj nije sluaj, a
enskostudijski sadraji prisutni su tek kao tema unutar sveuilinih kolegija,
kao cjeloviti kolegiji ili posebni seminari.
Institucionalizacija enskih studija uvrtena je kao jedna od mjera za
provedbu Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.2010. Republike Hrvatske. Cjeloviti program enskih studija nudi se
zainteresiranima za ensko-studijske teme od 1995. samo unutar Centra za
enske studije u Zagrebu.
vidi i: feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici, rodno osvijetena politika
j.p.
ensko iskustvo (womens experience)
Iskustvo kao openit pojam sadri znanje o nekom predmetu i/ili vjetinu
u promatranju neke pojave ili dogaaja. Iskustvo je kao pojam od izuzetnog
znaenja u osvjetavanju ena unutar enskih, posebice feministikih grupa
te je iskustvo vano u oblikovanju politikih zahtjeva i provoenju akcija.
Zahtjev za uvaavanjem enskog iskustva proizlazi iz potrebe da ene
autonomno, iz svog motrita, (re)interpretiraju vlastiti ivot, iskustvo vlastite
podreenosti ili npr. odnos privatno/javno. Koncept iskustva vaan je i u
razvoju feministike teorije u kojoj raspravljanje o univerzalnom enskom
iskustvu, primjerice iskustvu opresije i rtve, postaje mjestom argumentacije
pri kreiranju zajednikih politikih zahtjeva ena. Iako ene dijele slina
iskustva, npr. iskustvo podreenosti, takvo univerzalno ensko iskustvo samo
po sebi ne stvara politike veze, ve ih stvara iskustvo preivljavanja opresije,
to feministiku politiku strategiju povezuje s drugim grupama za ljudska
prava, npr. antirasistikom, antiimperijalistikom i borbom gayeva i lezbijki.
vidi i: autonomija, feminizam, aktivizam
j.p.
101
12.12.2007 20:05:11
ensko sklonite (womens shelter)
ensko je sklonite sigurno mjesto za ene i djecu rtve nasilja u obitelji. Ne

nudi samo krov nad glavom nego i sveobuhvatnu, odgovarajuu pomo i
potporu osnaivanjem ena i djece koji su preivjeli muko nasilje. Koncept
enskog sklonita izgraen je na feministikim naelima potpore enama i
autonomno je mjesto enske solidarnosti.
Prvo je sklonite za ene osnovano u Londonu 1972. godine, a u Hrvatskoj je
prvo ensko sklonite otvoreno 1990. godine zauzimanjem prostora u kojemu
se nalazi Autonomna enska kua Zagreb (AKZ). Autonomna enska kua
navodi da osigurava sigurno i trajno mjesto za ene i djecu rtve nasilja,
prua emocionalnu podrku, osigurava uvjete da ene razmijene iskustva i
jedna drugoj daju podrku, informira ene o pravima, daje pravne usluge,
posreduje izmeu ena i institucija.
Prema preporukama Europskog savjeta (EC2000) na svakih bi 7500
stanovnika/ca trebalo postojati jedno mjesto u sklonitu sve dok nasilje nad
enama ne prestane. Znaajan je rad enskih sklonita i podizanje svijesti o
pravu na ivot bez nasilja.
Zahvaljujui aktivizmu feministikih i enskih grupa i veoj osjetljivosti
javnosti na problem nasilja nad enama i djecom otvaraju se nova sklonita
za ene i djecu koji su preivjeli nasilje.
vidi i: obiteljsko nasilje, nasilje nad enama, rodno uvjetovano nasilje, aktivizam
r.b.
102
12.12.2007 20:05:11
KORITENI IZVORI I LITERATURA:

100 words for equality. A glossary of terms on equality between women and men.
European Commission. URL: http://ec.europa.eu/employment_social/
gender_equality/docs/glossary/glossary_en.pdf (Posjeeno 25.7.2006.)
Advancing women in the workplace (2003) Bruxelles: European Commission,
Women and Equality Unit.
Ajdukovi, M.; Pavlekovi, G. (ur.) (2000) Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb:
Drutvo za psiholoku pomo.
Aliaga, C. (2005) Gender gaps in the reconciliation between work and family life.
Eurostat: Statistics in Focus, Theme 3, Population and Social Conditions.
URL: http://epp.eurostat.cec.eu.int/cache/ITY_OFFPUB/KS-NK-05-004/
EN/KS-NK-05-004-EN.PDF
The Amsterdam Treaty. URL: http://europa.eu/scadplus/leg/en/s50000.htm
(Posjeeno 12.9.2006.)
Baki, N. (2006) Stakleni strop u Hrvatskoj, Dokazi: Plae. Selectio Grupa. URL:
http://www.moj-posao.net/download/Nenad_Bakic_Place_zena_u_
Hrvatskoj.pdf (Posjeeno 10.1.2007.)
Barada, V.; Jelavi, . (ur.) (2004) Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti!
Prirunik za analizu rodnih stereotipa. Zagreb: Centar za enske studije.
Barada, V. i dr. (2003) Institucionalizacija enskih studija u Hrvatskoj: akcijsko
istraivanje. Zagreb: Centar za enske studije.
Barilar, V. i dr. (ur.) (2001) Aktivistkinje: Kako opismeniti teoriju. Zagreb: Centar
za enske studije.
Beijing Declaration. URL: http://www.un.org/womenwatch/daw/beijing/
platform/declar.htm (Posjeeno 15.08.2006.)
Benedek, W.; Nikolova-Kress, M. (ur.) (2005) Razumijevanje ljudskih prava:
prirunik o obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: Istraivako-obrazovni
centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu.
Benhabib, S. i dr. (ur.) (1995) The Feminist Contentions. New York i London:
Routledge.
Booth, C. (2002) Gender mainstreaming in the European Union: Towards a
New Conception and Practice of Equal Opportunities. The European
Journal of Womens Studies vol. 9(4): 430-446.
Borgatta, E.F.; Montgomery, Rh.J.V. (ur.) (2000) Encyclopedia of Sociology.
Drugo izdanje. New York: Macmillan Reference USA.
103
12.12.2007 20:05:11
Bori, R. (2004) Prema rodnoj terminologiji. U: imonovi, D. (ur.) Kratak vodi

kroz CEDAW. Zagreb: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.
Bovoar, S. de (1982) Drugi pol I/II. Beograd: BIGZ.
Braidotti, R. (1994) Nomadic Subjects. Embodiment and Sexual Dierence in
Contemporary Feminist Theory. New York: Columbia University Press.
Bureau of US Labor Statistics URL: http://www.bls.gov/opub/mlr/mlrhome.
htm (Posjeeno 21.2.2007.)
Butler, J. (1990) Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity. New
York i London: Routledge.
Butler, J. (1990) Performative Acts and Gender Constitution: An Essay in
Phenomenology and feminist Theory. U: Case, S.-E. (ur.) Performing
Feminisms: Feminist Critical Theory and Theatre. Baltimore: The Johns
Hopkins University Press.
Butler, J. (1993) Bodies That Matter. On Discursive Limits of Sex. New York i
London: Routledge.
Charlesworth H; Chinkin, C. (2000) The Boundaries of International Law: A
feminist analysis. Manchester: Manchester University Press.
Code, L. (ur.) (2002) Encyclopedia of Feminist Theories. London i New York:
Routledge.
Cornell, D. (1998) At the Heart of Freedom. Feminism, Sex and Equality.
Princeton: Princeton University Press.
Council Directive 89/391 on the introduction of measures to encourage
improvements in safety and health of workers at work. URL: http://europa.
eu.int/eur-lex/lex/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31989L0391:
EN:HTML (Posjeeno 27.8.2006.)
Cracking the Glass Ceiling, Strategies for Success (1994) New York: Catalyst.
ubrani, V. (2006) Okrugli stol: ene na rukovodeim pozicijama i pojam
staklenog stropa. Selectio Grupa. URL: http://www.moj-posao.net/
download/Vera_Cubranic_%20Zene_na_rukovodecim_pozicijama_i_
pojam_staklenog_stropa.pdf (Posjeeno 10.1.2007.)
Dragievi, A. (1991) Ekonomski leksikon. Zagreb: Informator.
Firestone, J.M. i dr. (1999) Gender Based Ideology and Gender Based Dierences
in Earnings. Journal of Family and Economic Issues 20(2): 191-215
Friedman, E. (1994) Womens Human Rights: The emergence of a Movement.
U: Peters, J.; Wolper, A. (ur.) Womens Rights, Human Rights: International
Feminist Perspectives. New York: Routledge.
Gender Mainstreaming. Conceptual framework, methodology and presentation of
104
12.12.2007 20:05:12
good practices. URL: http://www.coe.int/t/e/human_rights/equality/02._

gender_mainstreaming/100_EG-S-MS(1998)2rev.asp#TopOfPage
(Posjeeno 27.8.2006.)
Gender mainstreaming. Conceptual framework, methodology and presentation
of good practices, Final Reports of Activities of the Groups of Specialists
on Mainstreaming (EG-S-MS) (2004) Strasbourg: Council of Europe,
Directorate General of Human Rights.
Gender Budgeting (2005) Equality Division, Directorate General of Human
Rights, Council of Europe. URL: http://www.coe.int/equality/ (Posjeeno
16.2.2007.)
Gender issues in the measurement of paid and unpaid work (2000), UN Secretariat
Statistics Division, ESA/STT/.79/15. URL: http://unstats.un.org/unsd/
methods/timeuse/xptgrpmeet/eurostat.pdf (Posjeeno 28.02.2007.)
Giving the customer what he wants (1998) Economist. 12.02.1998.
Halder, A. (2002) Filozojski rjenik. Zagreb: Naklada Juri.
Hannan, C. (2000) From Concept to Action: Gender mainstreaming in operational
activities, A Review of UNDP Supported Activities UN HQs New York
20-21 March 2000. URL: http://www.un.org/womenwatch/osagi/pdf/
unpaper.PDF (Posjeeno 4.10.2006.)
Hite, S. (2000) Seks i posao ene i mukarci u poslovnom okruenju. Zagreb:
Algoritam.
Hrvatski zavod za zapoljavanje, www.hzz.hr/docslike/PR_20071207.pdf
(Posjeno 2.11.2007.)
Humm, M. (1995) The Dictionary of Feminist Theory. Drugo izdanje. Ohio State
University Press.
Istraivanje o radu na crno (2006) Istraivanje Grupe Selectio u suradnji s
Hrvatskom udrugom poslodavaca. Zagreb. URL: http://www.moj-posao.
net/download/istraivanje/RadNaCrno.pdf (Posjeeno 28.02.2007.)
Izvjee o stanju enskih ljudskih prava u 2005. godini (2006) Zagreb: enska
mrea Hrvatske. URL: http://www.zenska-mreza.hr/Aktivnosti/godisnji_
2005.htm (Posjeeno 14.10.2006.)
Johansson-Latham, G. (2004) Ecce homo: A Gender reading of Voices of the
poor. U: Power and Privileges: Gender Discrimination and Poverty. Interim
Studies. Stockholm: Ministry of Foreign Aairs.
Johansson-Latham, G. (2004) Understanding female i male poverty and
deprivation. U: Power and Privileges: Gender Discrimination and Poverty.
Interim Studies. Stockholm: Ministry of Foreign Aairs.
Kasapovi, M. (2003) Izborni leksikon. Zagreb: Politika kultura.
105
12.12.2007 20:05:12
Kai, B. i dr. (2005) Vodi prema politici rodne jednakosti: izazovi i mogunosti.
Zagreb: Centar za enske studije.
Kolarec, .; Pamukovi, N. (prir.) (2005) Prostitucija i trgovanje enama. Zagreb:
Centar za ene rtve rata.
Kramarae, C.; Spender, D. (ur.) (2000) Routledge International Encyclopedia of
Women. Global Womens Issues and Knowledge I-V. London i NewYork:
Routledge.
Lim, S.; Cortina, L. M. (2005) Interpersonal mistreatment in the workplace: the
interface and impact of general incivility and sexual harassment. Journal
of Applied Psychology vol. 90(3): 483-96.
Limanowska, B. (2002) Tracking in human beings in Southeastern Europe.
UNICEF/UNOHCHR/OSCE-ODIHR.
MacKinnon, C. (1987) Feminism Unmodied: Discourses on Life and Law.
Cambridge MA: Harvard University Press.
Mamula, M.; Komari N. (ur.) (2005) Seksualno nasilje teorija i praksa. Zagreb:
enska soba.
Mamula, M. (ur.) (2006) Stanje seksualnih prava ena u Hrvatskoj: rezultati
istraivanja. Zagreb: enska soba.
Marion Young, I. (2005) Pravednost i politika razlike. Zagreb: Naklada Jesenski
i Turk.
Marcovich, M. (ur.) (2005) Vodi kroz UN-ovu Konvenciju iz 1949. o suzbijanju
trgovanja osobama i iskoritavanja prostitucije drugih. Zagreb: Centar za
ene rtve rata ROSA.
Maume, D.J. (1999) Occupational segregation and the career mobility of white
men and women. Social Forces 77(4): 1433-1459.
Maume, D.J. (1999) Glass ceiling and glass escalators: Occupational segregation
and race and sex dierences in managerial promotions. Work and
occupations 26(4): 483-509.
McDowell, L.; Sharp, J. P. (ur.) (1999) A Feminist Glossary of Human Geography.
London: Arnold.
Miller, Baker J. (1991) The Development of Womens Sense of Self. U: Jordan
i dr. Womens Growth in Connection. Writings from the Stone Center. New
York, London: The Guilford Press.
Mladineo, M.; Tereli, V. (ur.) (2006) Mo suradnje. Prirunik za suvoenje.
Drugo izdanje. Zagreb: Centar za enske studije.
Moghadam, V.; Bagheritari, M. (2005) Cultures, Conventions and Human Rights
of Women: Examining the Convention for Safeguarding Intangible Cultural
Heritage, and the Declaration on Cultural Diversity. Social and Human
106
12.12.2007 20:05:12
Sciences Papers in Womens Studies/Gender Research. Paris: UNESCO.

Dostupno i na URL: http://portal.unesco.org/shs/en/le_download.php/
a08cb18bf8d7333fc0dc872dd14f7ba9Article.pdf (Posjeeno 5.11.2006.)
Mrevi, Z. (1999) Renik osnovnih feministikih pojmova. Beograd: arko
Albulj.
Multilingual Demographic Dictionary (1958) New York: United Nations
Musulin, M; Kos. V. (ur.) (s.a.) Pekinka platforma i nacionalna politika djelovanja
za promicanje jednakosti. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske
za pitanja jednakosti
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. (2006)
Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova.
Nacionalni program za suzbijanje trgovanja ljudima od 2005. do 2008. (2004)
Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava, Nacionalni
odbor za suzbijanje trgovanja ljudima.
Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do
2007. godine i Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji (2005)
Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti
Naredba o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna osiguranja za
2007. godinu (2006) Narodne novine br. 126.
Nohlen, D (ur.) (2002) Kleines Lexikon der Politik. Bonn: Bundeszentrale fr
politische Bildung.
Obradovi-Dragii, G. (ur.) (2005) Rodna perspektiva u politici i praksi:
prirunik. Zagreb: Cesi.
Pateman, C. (1998) enski nered. Zagreb: enska infoteka.
Pateman, C. (2000) Spolni ugovor. Zagreb: enska infoteka.
Pekinka deklaracija i Platforma za djelovanje. URL: http://www.uredravnopravnost.hr (Posjeeno 1.09.2006.)
Phillips, A. (2001) (O)raanje demokracije. Zagreb: enska infoteka.
Pitkin, H. (1967) The concept of representation. Berkeley i Los Angeles: University
of California Press.
Plantega, J.; Remery, C. (2006) The gender pay gap Origin and policy responses:
A comparative review of 30 European Countries. European Commission,
Directorate General for Employment, Social Aairs and Equal
Opportunities.
Poti, S.; Mamula, M.; Hodi, A. (ur.) (2005) Seksualna prava: Budunost
ravnopravnosti Zagreb: enska soba.
107
12.12.2007 20:05:12
Proraunom prema ravnopravnosti spolova (2005) Zagreb: Vlada RH, Ured za

ravnopravnost spolova.
Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji. URL: http://www.uredravnopravnost.hr (Posjeeno 1.09.2007.)
Prpi, I.; Puhovski, ; Uzelac, M. (ur.) (1990) Leksikon temeljnih pojmova
politike: abeceda demokracije. Zagreb: kolska knjiga.
Rees, T. (2002) The Politics of Mainstreaming Gender Equality. U: Breitenbach
i dr. (ur.) The Changing Politics of Gender Equality in Britain. Basingstoke:
Palgrave.
Rodin, S. (2003) Rodna jednakost Temeljni pojmovi i uloga europskog
konteksta: Hrvatska agenda jednakosti rodova za 21. stoljee. U: Rodin, S.
(ur.), Jednakost mukarca i ene. Pravo i politika u EU i Hrvatskoj. Zagreb:
Institut za meunarodne odnose.
Sexual harassment charges EEOC & FEPs combined: FY 1997 FY 2006 (2007)
U.S. Equal Employment Opportunity Commission. URL: http://www.
eeoc.gov/stats/harass.html
Shaw, J. (2003) Rodno osvijetena politika u EU Odsutnost ustavne dimenzije.
U: Rodin, S. (ur.), Jednakost mukarca i ene. Pravo i politika u EU i
Hrvatskoj. Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
Sineau M. (2004) Ravnopravnost Vijee Europe i sudjelovanje ena u politikom
ivotu. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost
spolova.
Spaji-Vrka, V.; Kuko, M.; Bai, S. (2001) Obrazovanje za ljudska prava i
demokraciju. Interdisciplinarni rjenik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za
UNESCO.
Squires, J. (2005) Is Mainstreaming Transformative? Theorising Mainstreaming
in the Context of Diversity and Deliberation. Social Politics: International
Studies in Gender, State and Society 12(3): 366-388.
Stanford Encyclopedia of Philosophy. URL: http://plato.stanford.edu/contents.
html (Posjeeno 27.7.2006.)
Statistike informacije 2006 (2006) Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
Strategija razvoja slubene statistike Republike Hrvatske za razdoblje 2004.2012. (2005) Narodne novine br. 28.
imonovi, D. (ur.) (2004) Kratak vodi kroz CEDAW. Zagreb: Ured za
ravnopravnost spolova Vlade RH.
tulhofer, A.; Raboteg-ari, Z.; Martinovi, L. (2002) Trgovanje enama i djecom
u svrhu seksualnog iskoritavanja. Zagreb: Centar za istraivanje tranzicije
i civilnog drutva, Meunarodna organizacija za migracije.
108
12.12.2007 20:05:12
Uredba o osnivanju agencije za strukovno obrazovanje (2005) Narodne novine

br. 10.
Uredba o Uredu za ravnopravnost spolova (2004), http://www.nn.hr/lanci/
slubeno/2004/0492.htm
Viewponts: Workspace is still a Womens Advanced Issue (2003) New York:
Catalyst.
Walby, S. (1990) Theorizing Patriarchy. Oxford: Blackwell.
Wallach Scott, J. (2003) Rod i politika povijesti. Zagreb: enska infoteka.
Wallach Scott, J. (2005) Parit! Sexual Equality and the Crisis of French
Universalism. Chicago i London: The University of Chicago Press.
Watkins, S. i dr. (2002) Feminizam za poetnike. Zagreb: Naklada Jesenski i
Turk.
Wertheimer-Baleti, A. (1999) Stanovnitvo i razvoj. Zagreb: MATE.
Wollstonecraft, M. (1999) Obrana prava ena. Zagreb: enska infoteka.
Women and Men in the Informal Economy A Statistical Picture, Employment
Sector (2002) Geneve: International Labour Oce.
Women and The Economy. URL: http://unpac.ca/economy/unpaidwork.html
(Posjeeno: 28.01.2007)
Women in National Parliaments. URL: http://www.ipu.org/wmn-e/world.htm
Women in Politics: 1945-2005. Inter-Parliamentary Union. URL: http://www.
ipu.org/PDF/publications/wmn45-05_en.pdf (Posjeeno 29. 11. 2006.)
The Worlds Women 2005: Progress in Statistics (2006) ST/ESA/STAT/SER.K/17,
New York: United Nations.
Zakon o istospolnim zajednicama (2003) Narodne novine br. 116.
Zakon o radu (2004) Narodne novine br. 137.
Zakon o ravnopravnosti spolova (2003) Narodne novine br. 116.
Zriniak, S. (2003) Socijalna politika i rodna jednakost. U: Rodin, S. (ur.)
Jednakost mukarca i ene, Pravo i politika u EU i Hrvatskoj. Zagreb:
Institut za meunarodne odnose.
ene i mukarci u Hrvatskoj (2007) Zagreb: Dravni zavod za statistiku.
109
12.12.2007 20:05:12
Web stranice:
Council of Europe. URL: http://www.coe.int (Posjeeno 29.8.2006.)
Entereurope. Vodi kroz informacije o Europskoj Uniji. URL: http://www.
entereurope.hr
European Womens Lobby. URL: http://www.womenlobby.org
Global Database of Quotas for Women. URL: http://www.quotaproject.org
(Posjeeno 20.08.2006.)
Hrvatski sabor. URL: http://www.sabor.hr
Hrvatski zavod za zapoljavanje. URL: http://www.hzz.hr
International Labour Organization. URL: http://www.ilo.org (Posjeeno
27.8.2006.)
Inter-Parliamentary Union. URL: http://www.ipu.org (Posjeeno 20.8.2006.)
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. URL: http://www.prs.hr
Savez samostalnih sindikata Hrvatske. URL: http://www.sssh.hr
Seksualna edukacija za mlade. URL: http://www.sezam-hr.net
Southeastern European Queer Network. URL: http://www.seequeer.net
Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske. URL: http://www.
ured-ravnopravnost.hr
enska mrea Hrvatske. URL: http://www.zenska-mreza.hr
110
12.12.2007 20:05:12
111
12.12.2007 20:05:12
112
12.12.2007 20:05:13

Pojmovnik Rodne Terminologije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pojmovnik Rodne Terminologije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pojmovnik rodne terminologije

prema standardima Europske unije

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne

Sadraj ovog Pojmovnika ne odraava nuno slubeni stav

uredila Rada Bori

POJMOVNIK RODNE TERMINOLOGIJE nastao je iz potrebe i elje da se rodna

razlika u plaama na osnovi spola/roda

enska ljudska prava

armativna akcija (armative action)

vidi: pozitivne mjere

U najopenitijem se smislu aktivizam opisuje kao svjesno djelovanje s

vidi: rodna analiza

Antidiskriminacijski zakoni koji se odnose na ravnopravnost spolova dio su

o istospolnim zajednicama, te prihvaanjem antidiskriminacijskih odredbi

Autonomija ima viestruko znaenje ovisno o kontekstu. U Filozofskom rjeniku

vidi: mjerenje napretka

Demokraciju se najjednostavnije opisuje kao oblik vladavine u kojoj vlada

vidi i: demokratski decit, feminizam/izmi, paritetna demokracija, patrijarhat,

vidi: rodna desegregacija na tritu rada

Amsterdamski ugovor (Amsterdam treaty, EC 1999.) navodi sljedee dimenzije

Direktive o jednakom postupanju sekundarni su izvor europskog prava,

objektivnim injenicama koje su neovisne o spolu. Svrha direktiva je ozakoniti

Diskriminacija je aktivno djelovanje i ponaanje na temelju predrasuda ili

koje su dio kulture i drutva, a koje sveobuhvatno utjee na neravnopravan

vidi: spolna diskriminacija

Jezik je sustav kulturom nauenih znakova kojim pojedinac/ka izrie ono

dostojanstvo na radu (dignity at work)

Dostojanstvo na radu je pravo na potovanje na radnome mjestu, koje

posebno u tradicionalno mukim zanimanjima, i time zadravanja uspostavljenih pozicija moi.

Drutvena kontrola je skup mehanizama koji osiguravaju odravanje normi

drutvena promjena (social change)

Socijalni proces koji dovodi do promjene u drutvenim odnosima, ponaanju

drutveni ugovor zasnovan na spolu/rodu (gender contract)

Skup implicitnih (podrazumijevajuih) i eksplicitnih (izriitih) pravila kojima

ekonomski aktivno stanovnitvo (economically active population)

Denicija pojma obuhvaa osloboenje pojedinca/ke ili skupine ljudi

Europski institut za ravnopravnost spolova

Na prijedlog Vijea Europe, Europski je parlament 2006. godine prihvatio

feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici (feminist scholar activism)

Feministiki aktivizam u znanstvenoj zajednici odnosi se na premoivanje

Feministkinje/feministi su pojedinke/ci koje/i se na razliite naine bave

razlike i spolne klase do suvremenih lozofkinja identiteta, od zastupnica

Poveanje i rairenost siromatva meu enama u usporedbi s mukarcima.

pristupa izuavanja i mjerenja siromatva i nije univerzalno primjenjiv pojam

Feminizam je pojam koji sabire razliita znaenja i priziva vie tumaenja,

Uz to, postoje podjele unutar feminizma na tzv. funkcionalni feminizam i

Pod eksibilnou radnog vremena misli se na oblik radnog vremena koji

mukaraca prihvaaju poslove s eksibilnim radnim vremenom. Iako poslovi

vidi: rodno osvijetena politika

Heteroseksizam je oblik drutvene diskriminacije koji se zasniva na

Diskriminacija prema homoseksualnim osobama se prema Meunarodnoj

Homoseksualnost predstavlja ziku, seksualnu, emocionalnu i duhovnu

Istospolni odnosi i veze bili su tijekom povijesti doputeni u mnogim drutvima

ilegalni rad (illegal work)

institucionalni mehanizmi za provoenje politike ravnopravnosti spolova

Interseksualnost oznaava bioloku nedeniranost spola kao izriito mukog

Interseksualne osobe nerijetko postaju rtvama kirurkih intervencija,

vidi: ensko iskustvo

U pravnom izriaju, u kontekstu europskog prava, koje propisuje

Podjela na javno i privatno, odnosno na javnu i privatnu sferu djelovanja,

vidi i: rad, direktive o jednakom postupanju, ravnopravnost spolova, Zakon o

vidi: naelo jednakih mogunosti za ene i mukarce, politika jednakih mogunosti,

Naelo jednakog postupanja prema mukarcima i enama (engl. equal